Da, slazem se, ali onda idemo i na dublju analizu pa treba da obratimo paznju na kontekst konherentnosti, kongruentnosti, korespondentnosti, asertibilnosti i referecijalnog momenta znacenja pa cemo tek onda ustvrditi pravo znacenje termina koji se koriste. Pleonazmi - potrebna je navedena slozena analiza pa da se dodje do rezultata.
Razum, ratio, svijest jesu povezane kategorije ali nikako ne znace isto - ne moras da se bavis filozofijom da bi ti to bilo jasno.
Npr. rrazum ne iscrpljuje kontekst ratia, jer ratio (racionalnost) sadrzi klasicne dimenzije: teoretsku, prakticku (ne nuzno i pragmaticku i utilitarnu), instrumentalisticku (ne nuzno u korist prakticke, naravno). Svaka od dimenzija se pripisuje i primjenljiva je na odredjeni normativni koncept intelektualnog kapaciteta, pa tako preko vjerovanja odlazimo u epistemolosku ravan, preko zelja u psiholosku ravan ili bolje ravan psihologije duha (koja se ima razlikovati od filozofije psihologiije i filozofske psihologije, obavezno), preko upotrebe jezika u teoriju znacenja i referencije (gdje se analiza enormno uvecava), preko akcije u etiku i teoriju intencije i teoriju cinjena, ....
Moralo bi se doci na neko od predavanja i da se nauci ono sto se ne zna!
But, of course: relax!
Ochuvaj me od mudrosti koja ne plache, filozofije koja se ne smije i velichine koja se ne klanja pred djecom. (H. Dzubran)
Bookmarks