Intervju – Pjotr Diček, arheolog: Iskopine u Risnu uvijek pune iznenađenja
Dvanaest godina predanog rada arheologa iz Poljske sa kolegama iz Crne Gore rezultirali su značajnim arheološkim otkrićima na području Risna. Neka od njih su jedinstvena u svijetu, kao što je onaj od prije dvije godine kada je u jednoj ostavi pronađeno čak 4.600 novčića, što predstavlja najveće numizmatičko otkriće u Evropi. Time je na terenu potvrđena činjenica da je Risan uistinu bio najznačajniji antički grad na jugoistočnoj obali Jadrana.
Njegov značaj je prepoznao još slavni arheolog Artur Evans koji je daleke 1878. godine počeo da istražuje njegove slojeve, ističući u svom radu koji do danas nije preveden kod nas, značaj Risna i onoga što ovaj predio krije u svojim njedrima i podmorju, gdje se i danas naziru ostaci potonulog antičkog grada. O arheološkom istraživanju Risna za Pobjedu govori prof. dr Pjotr Diček, poznati poljski arheolog koji više od decenije sa kolegama iz Crne Gore otkriva antičko blago ovog grada.
Za početak, recite nam nešto više dosadašnji rad na projektu otkopavanja Risna i saradnji između Univerziteta iz Varšave i Univerziteta Crne Gore.
- Projekat traje 12 godina i ove godine je potpisan produžetak do 2017. Naša ekipa je jedina u Crnoj Gori koja sistematski istražuje jedan lokalitet, a koja istovremeno plaća radnike, kupovinu alata i konzervaciju najavažnijih nalaza. Naučni rezultati sa ovog lokaliteta poznati su u Poljskoj, ali i u drugim zemljama. Od momenta kada smo počeli istraživanja, Risan je postao poznat u svijetu, što se potvrđuje i dolaskom sve većeg broja turista iz Poljske i drugih zemalja na lokalitet, ali i onih koji se interesuju za naučna istraživanja. Za 12 godina našli smo puno vrijednih nalaza što je rezultiralo isto tako vrijednim naučnim rezultatima. Otkrili smo novi mozaik u blizini risanske bolnice, znamo da je tamo bila luksuzna rimska vila. Mozaik smo ponovo zatrpali zemljom, kako bismo ga zaštili od propadanja. Našli smo i tri nova mozaika u sastavu vile Hipnos, koje smo konzervirali, a i utvrdili funkciju vile. Bio je to hotel u doba antike (u II i III vijeku nove ere). Mozaike smo datirali polovinom II vijeka, ranije su oni stavljani u III vijek n.e. Dokumentovali smo crteže u Lipcima i utvrdili da ovaj lokalitet pripada kulturi Val Camonica, prisutnoj na prostoru sjeverne Italije. Crteži u Lipcima ranije su ranije bili datirani u VIII vijek p.n.e, a mi smo naučno utvrdili da potiču iz X vijeka p.n.e. Istraživali smo pećinu Tamnica u blizini Perasta i definisali je kao lokalitet jadranskog neolita (6000- 5000 p.n.e.) a magacin amfora kao kasnu antiku. Na lokalitetu Djamija, na južnoj obali Spile, iskopali smo djelove malih helenističkih kuća i kuća iz kasne rimske antike. To je dio gdje su živjeli siromašni stanovnici tadašnjeg Risna. Locirali smo nekropole antičkog Risna i mrežu antičkih ulica. Na Carainama smo otkrili dvije insule, djelovi helenističkog Risna i jednu od glavnih ulica, koja prelazi antičke bedeme, a koja ide do dijela grada gdje je vjerovatno bio most. Otkrili smo antičke bedeme, tzv „ilirski bedem“ iz V do IV vijeka p.n.e i ti bedemi su u donjem dijelu grada i na Gradini. Druge takozvane kiklopske ili poligonalne bedeme otkrili smo cijelom dužinom antičkog Risna. Danas ima kiklopskih bedema sačuvanih u dužini od jednog kilometra. Otkrili smo ostatke zidova koji su vezali donji dio grada s akropoljem. Na akropolju – Gradini – otkrili smo malo utvrđenje iz bronzanog doba (XI vijek p.n.e), kiklopske zidine ilirskog tipa, i tu će istraživanja biti nastavljena iduće godine. Otkrili smo i stari put od donjeg grada do akropolja na Gradini kojim je nekada išla procesija hodočasnika. Na Carinama smo otkrili helenističku kuću. Bila je to kuća sa magacinom za amfore i prodavnicom helenističke keramike i malo kupatilo sa kadom i pdonim mozaikom. Na drugom dijelu, koji smo označili kao Carine VII, prilikom sadašnjih istraživanja, našli smo veliku ostavu Balajosovog novca i kuću koju smo nazavali Agalonova, u kojoj je bilo kupatilo, taverna, gdje smo našli zlatni prsten, importovan sa Sicilije u III vijeka n.e. Ove godine naša direktorica je potpisala produžetak ugovora na još tri godine sa mogućnošću produžetka na pet. Na temelju ovog ugovora u Poljskoj, na Varšavskom univerizitetu, studira dvadeset studenata iz Crne Gore. Oni studiraju arheologiju, žurnalistriku, političke nauke, genetiku i dr. Dobijaju stipendije od poljske države, kao i još neke besplatne prinadležnosti. Iz Crne Gore dolaze i studenti koji žele da odbrane magistarski rad, a ima kanidata za doktorske radove.
Kako je protekla ovogodišnja arheloška kampanja u Risnu? Kakvi su rezultati?
- Kampanja je bila puna iznenađenja. Nijesmo se nadali da će poslije fascinantnih otkrića 2010. i 2011. biti još puno novih nalaza. Nivo vode je bio nizak, što je pogodovalo našim istraživanjima, pa smo našli zid i ranog perioda IV vijeka prije nove ere. To znači period u kome je postojao kiklopski zid. To je najraniji period ilirske države. Iz tog perioda imamo i puno nalaza, ukupno 466, i oko 800 drugih raznih materijala. Tu su novci grčkih kolonija na Jadranu: Vis, Faros, Epidmanos. Ima dosta helenističke keramike kao na atinskoj agori, od posuda za punjenje vina do onih za ispijanje vina, te posude za ulje, tanjiri specijalnih formi u obliku ribe. Na nekima se vide grafiti, urezana slova: API- ARI i KI… To govori da su stanovnici Risna pisali grčkim pismom. Stanovnici grada su bili Grci i Iliri, ali je kultura bila grčka. Risan je bio intrenacionalan grad, povezan ekonomski sa cijelim Jadranom, Grčkom, Sicilijom, Egejskim morem (Chios, Kos). U to vrijeme Risan je bio jedan od najvažnijig gradova na jugoistočnom Jadranu, od Visa do Skadara. Senzacionalna je ove godine i druga ostava novca – više od sto komada Balajasovih novčića i drugih grčkih kolonija. Novac je bio sakriven u ćošku ostataka jedne sobe. Ovo je velika senzacija i do sada nije poznato da su na jednom lokalitetu nađeni toliki novci. Podsjećam na onaj od prije dvije godine, kada smo našli 4.600 raznih primjeraka novca. To je najveće numizmatičko otkriće na prostoru Evrope do sada. Ni na jednom lokalitetu u svijetu nije pronađeno toliko novca. Ovo je prilika da zahvalim crnogorskim kolegama koji učestvuju u kamapanji, Vilmi Kovačević i njenim saradnicima sa crnogorske strane, uz čiju pomoć i dobru saradnju smo postigli tako dobre i značajne zajedničke rezultate.
Bookmarks