U CRNOJ GORI, VEDRI I OBLACI TAJNA POLICIJA - MAFIJ

[Dzono]

??!

[Dzono]

Mićo Orlandić - Optužbe Miodraga Živkovića da je crnogorska Služba državne bezbjednosti pokušala da likvidira njega i porodicu, paušalne su, proizvoljne i neosnovane



(Podgorica, Mina, 28. Januar 2004. godine) - Optužbe Miodraga Živkovića da je crnogorska Služba državne bezbjednosti pokušala da likvidira njega i porodicu, paušalne su, proizvoljne i neosnovane, ocijenio je danas pomoćnik ministra policije za javnu bezbjednost Mićo Orlandić.

"Nakon opsežne istrage utvrđeno je da ne postoji ni jedna činjenica koja ukazuje da su navodi iz optužbe Živkovića osnovani", rekao je Orlandić na konferenciji za novinare.

On je začuđen da je politički lider Liberalnog saveza policiju obavijestio tek nakon šest dana od spornog događaja.

"Živković nije obavijestio Ministrastvo unutrašnjih poslova (MUP) ni da je dan nakon incidenta samostalno izvršio uviđaj", kazao je Orlandić.

Prema njegovim riječima, optužbe su smišljeni atak na MUP, a navodni incident postojao je samo u glavi Živkovića.

Podgorica, Mina, 28. Januar 2004. godine

[Dzono]

CKL
ZUTI KAMION BEZ BROJA I ZIVKOVICEVA ZUTA MINUTA
pise: Pise: mr Danilo Stankovic

Nijedna policija nije ni cista ni prljava. Svaka je policija onakva kakvo je drustvo kojem pripada i koje stiti. Sigurno je da Miodrag Zivkovic nije licnost koju bi crnogorska tajna policija tretirala kao veoma opasnu za bilo kog, osim za liberale. Grobar je liberala scenarijem “Ibarska magistrala” pokusao da izreklamira sebe i vrati se na medijsku scenu. Zasto je nespretnu izjavu Duska Markovica dnevnik “Publika”, do ovog trenutka smatrana listom bliskim crnogorskoj policiji, lansirala kao kompromitujuci projektil? Budvom se prica da je Zivkovic te noci dosta pio. Moguce je “zuti kamion bez broja” Zivkoviceva zuta minuta! Zivkovicev politicki vokabular je odraz njegove ozbiljno poremecene psihe, totalnog politickog poraza i moguce grize savjesti da je, slijedeci Slavka Perovica, unistio najpostojaniju energiju crnogorstva. Ako je “Crna Gora na koljenima” makar dva prsljena u njenoj kicmi unistili su Slavko Perovic, Miodrag Zivkovic i velika bleferica Vesna.....

Sasvim je osnovana sumnja da je paranoicno kontroverzni Miodrag Zivkovic, politicki lider liberala, upanicen totalnom marginalizacijom svoje stranke, za koju snose odgovornost on i Vesna Perovic, pribjegao diletantskoj autoreziji izmisljajuci pokusaj atentata na njega, njegovu suprugu i kcerku. U politickim sunovratima, definitivnim porazima i gubljenjima kompasa i uporista manjih i vecih stranaka i partija nijesu nepoznate rezije u kojima ima kriminalistickih epizoda, naivno zamisljenog horora i sekvenci najprimjernijih losim filmovima strave i uzasa.
Licni, partijski i politicki porazi, koje Miodrag Zivkovic dozivljava, za koje dijeli autorstvo samo s Vesnom Perovic, ucinili su od ovog tipicno provincijskog fiskala i politicara opcinjenog ispraznim liderstvom, tragicnu figuru, mozda najtragicniju, na danasnjoj crnogorskoj politickoj sceni.
- Rasulo vlasti i svih opstinskih sluzbi u gradovima gdje su liberali predsjednici opstina: Niksic, Budva, Kotor, Cetinje.
- Raspustanje mjesnih odbora kao posljedica haoticne kadrovske politike i favorizovanja licnih interesa s navodno poslovno-preduzetnickim licem i mafijaskim nalicjem.
- Totalni politicki debakl u neprirodnom koalicijskom partnerstvu sa izrazito prosrpskim, pa i anticrnogorskim, partijama.
- Nepostovanje programskog i deklarativnog zalaganja za samostalnu i suverenu Crnu Goru, crnogorsku crkvu i crnogorski jezik.
- Napustanje svih proklamovanih principa i totalno okretanje borbi za opstinsku vlast, naravno s koalicionim partijama prosrpske orijentacije.
- Napustanje svih proklamovanih principa koji su nekada krasili liberale i cinili ih respektabilnom drzavotvornom energijom.
- Zamjenjivanje velikih ciljeva malim sicardzijskim interesima i borbom za opstinsku vlast sa koalicionim prosrpskim partijama.
- Konstantno ciscenje Liberalnog saveza od njegovih osnivaca i dokazanih boraca za crnogorsku samostalnost, jezik i crkvu.
- Prljava i iznad svega anticrnogorska igra u danima prije popisa stanovnistva i u samom popisu: vodjenje kampanje medju svojim clanstvom da se popis bojkotuje, i da se jezik ne naziva crnogorskim. I tu su liberali, to jest Zivkovic i Vesna Perovic, bili u javnom dosluhu s prosrpskim partijama.
- Kada su ih prosrpske partije i popisno iskoristile za svoje ciljeve, onda su im javno okrenule ledja, ogradjujuci se od svih njihovih inicijativa.
- Kada je Miodrag Zivkovic ipak shvatio sto su on i Vesna Perovic uradili od liberala: da su ih potpuno razbili i raslojili, da su od njih, i od samih sebe, napravili najobicniji privjezak SNP-a, SNS-a i NS-a, da su izgubili uporiste i u svome tradicionalno odanom birackom tijelu, da su se grdno iskompromitovali imajuci vlast u nekim opstinama i opstinskim institucijama, da su ih mediji u totalu marginalizovali, minorni kotorski fiskal i jos minorniji politicki lider, naravno i Vesna Perovic, koja je, dokazano, zapocela svoju politicku karijeru u Beogradu, kao jedan od utemeljivaca Seseljevih radikala, dosli su na paranoidnu ideju da se po svaku cijenu, pa i po cijenu izmisljenih atentata po scenariju “ibarske magistrale” vrate u medijsku orbitu, tvrdeci da je njihov lider prstom bozje sudbine izbjegao podmetnuti mu saobracajni udes!
- Kotorski fiskal i posve autsajderski politicki lider jedne takodje posve marginalizovane stranke, sasvim je diletantski, po vec poznatom scenariju, napravio svoj “budvansko-kotorski” jutarnji scenarij o neuspjelom atentatu na njega i njegovu porodicu.
- Miodrag Zivkovic je, navodno, zahvaljujuci svojoj vozackoj sposobnosti i ekvilibristici, uspio da izbjegne smrtonosni udes. Zasto Zivkovic nije pozvao ni budvansku ni kotorsku policiju da izvrsi uvidjaj, slika tragove tockova njegovih kola i tockova zutog kamiona, da slika i oboreno stablo na putu?! O svemu kukavicki suti vise od 15 dana i vrsi nekakvu svoju privatnu istragu da bi tek naknadno obavijestio crnogorsku policiju, predsjednika Vlade i predsjednika drzave, naravno i sve medije! To je zaista istrazni diletantizam prvog reda i scenarij u kojega je tesko normalnom covjeku povjerovati.
Zeljan medijske prezentacije, gladan svakodnevne prisutnosti u javnost, liderskih konferencija, izjava i nastupa, Zivkovic se na veoma providan nacin, na tipicno provincijalno-politikantski trik, vraca u medijsku orbitu, doduse kao primitivni igrac domisljenih igara gdje je navodno ulog zivot.
Ne pada nam napamet da branimo SDB Crne Gore: Medjutim, malotirazna “Publika” je iskoristila Zivkovicev scenarij kako bi se, konacno, odlijepila od svojih osnivca, kompromitujuci ih na najgori moguci nacin. Sve je ovo jedna prljava igra kojoj cak ni SDB Crne Gore nije dorasla.
Predsjednicu liberala su zabrinule moguce posljedice ponudjenih demonstracija i sada pokusava da c u r i k n e, tvrdeci da gospodin Dusko Markovic nije takva licnost zbog koje bi trebalo demonstrirati. Veoma providna igra: uplasili se Miko fiskal i Vesna Seseljevka sopstvene rezije!

NOVI LIDER LIBERALA BICE VESNA PEROVIC

Uskoro ce biti objelodanjeno da je Miodrag Zivkovic atentatorskoj dramaturgiji pribjegao kako bi se odrzao u liderskom sedlu. Nezadovoljni Zivkovicevim neradom: svakodnevnim sjedenjem u kotorskim kaficima, pabovima i kafanicama, pijuci izricito viski, Zivkovic je u Liberalnom savezu uveo nerad kao obavezu. Uocavajuci to, Slavko Perovic, Sasa Marovic i kum Martinovic iz Londona, pocasni predsjednik LS, odlucili su da Mika Fiskala skinu s liderskog trona i kao lidera ustolice Vesnu Perovic. Zna se sto slijedi iza toga.

Podgorica,
23. I 2004.

[Dzono]

UVOZ KADRA IZ REPUBLIKE SRPSKE
Bogatstvo bez granica



Tomislav Kovač, nekadašnji policajac sa Ilidže, ministar policije u ratnoj Vladi Republike Srpske, a danas jedan od najuspješnijih crnogorskih preduzetnika, dospio je na "crnu listu" američke administracije i EU kao jedna od deset osoba za koje se sumnja da finansiraju Radovana Karadžića, najpoznatijeg haškog bjegunca.
"Kovač je inkasant, odnosno, on uzima reket firmama, kako bi osigurao novac za Karadžićevu zaštitu", ustvrdio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Pedi Ešdaun, obrazlažući ovu odluku.
Iako detalji iznijetih optužbi nijesu saopšteni, Ešdaun je kategoričan da je odluka o stavljanju Karadžićevih jataka na crnu listu dobro utemeljena i potkrijepljena podacima međunarodnih službi. Iz njegovog kabineta crnogorskim medijima je potom rečeno da se te odluke - "zbog prirode izvora" - dalje neće komentarisati.
Tomislav Kovač je odmah demantovao bilo kakvu saradnju sa optuženima za ratne zločine. "Dovode me u vezu sa Karadžićem i grupom ljudi kojoj uopšte ne pripadam. Mene su ti isti ljudi smijenili 1995. godine, mnoge od njih ne poznajem. Ne postoji racionalan razlog da pomažem ljude sa kojima ne komuniciram i nijesam njihov politički istomišljenik", ustvrdio je Kovač.
Uz to, bivši Karadžićev ministar smatra da su Ešdaun i njegovi saradnici plasirali lažne optužbe kako bi opravdali novac uložen u neuspješno hvatanje optuženih za ratne zločine.
"A možda ih je potplatio neko od moje konkurencije", brani se vlasnik kompanije "Aleksandrija". Kovač ne precizira da li misli na crnogorsku "pekarsku" konkurenciju, ili na kolege iz Bosne.
U svakom slučaju, osobe koje se nađu na crnoj listi američke administracije i EU suočene su sa brojnim poteškoćama i neprijatnostima, naročito ako su iz svijeta biznisa. Njihova imovina i računi u inostranstvu se "zamrzavaju" i onemogućava im se sklapanje bilo kakvih poslovnih aranžmana u Americi i Evropskoj uniji.
U Crnoj Gori za Kovača, izgleda, neće biti većih problema. Đorđije Blažić, izvržni direktor DOO "Daž" iz Bijele - jednog od četiri preduzeća koja posluju pod okriljem "Aleksandrije"- smatra da će kompaniju i njenog vlasnika ta odluka "samo indirektno pogoditi", pošto nemaju račune u inostranstvu.
"'Aleksandrija' je kvalitetna kompanija, koja zapošljava oko 700 radnika i jedina njena orijentacija je proizvodnja hrane. Kompanija je počela da radi 1995. godine. Koliko ja znam, posao je započelo sedam radnika u 60 kvadrata obične pekare u prizemlju porodične kuće. 'Daž' se razvijao osam godina i mnogo je ljudi učestvovalo u njegovom razvoju", kaže Blažić.
Izostalo je, nažalost, stručno objašnjenje - kako je za nepunih deset godina "pekara iz prizemlja" ustostručila svoju vrijednost (makar prema broju radno angažovanih) i izrasla u respektabilnu kompaniju - čak i u balkanskim razmjerama. Nije tajna da je proizvodnja peciva i tijesta isplativ biznis. Do Blažićevog objašnjenja, međutim, nije se dalo ni naslutiti da je u pitanju pravi zlatni rudnik.
Inače, Đorđije Blažić, direktor firme "Daž", izvjesno vrijeme je bio na državnom hljebu: bio je - ni manje ni više - pomoćnik republičkog ministra pravde. Nasmijao se kad smo ga pitali da li je zbog toga Toma Kovač imao kakve državne povlastice.
"To su gluposti. Ne znam kakve to veze ima. To što sam ja izvršni direktor stvar je lične prirode, prijateljske i porodične obaveze da pomognem ovoj firmi koliko je to moguće", kaže Blažić.
Priča o pekari je samo dio "misterije Kovač". Među ovdašnjim zvaničnicima nije moguće dobiti odgovor na pitanje - da li je i Crna Gora dužna da se ozbiljnije pozabavi optužbama koje stižu na račun njenog građanina?
U Ministarstvu pravde niko nije želio da komentariše slučaj Kovač. "Ne mogu vam pomoći, u Ministarstvu nema nikog od ljudi koji bi sada govorili na tu temu", ljubazno je odgovorila sekretarica ministra pravde Šturanovića. Na zatvorena vrata naišli smo i u Ministarstvu za evropske integracije i ekonomsku saradnju, koje je prije par dana preuzela Gordana Đurović.
Što bi, u stvari, država Crna Gora trebalo da preduzme? Profesor međunarodnog prava Nebojša Vučinić podsjeća da je Crna Gora ranije preuzela obavezu da će sarađivati sa Hagom i da slučaj Kovač zahtijeva ozbiljan odnos prema tom problemu. On upozorava da ne treba čekati da inicijativa, kao nebrojeno puta do sada, dođe sa strane.
"Država treba da zatraži detaljne informacije u vezi sa ovim optužbama i povede samostalnu istragu oko optužbi koje stižu na račun Tomislava Kovača. To spada u širi krug obaveza prema Haškom tribunalu. Saradnja ne podrazumijeva samo pasivne već i aktivne radnje", objašnjava Vučinić.
A da se ima šta istraživati - ima.
Prošlog ljeta, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću u Hagu, kao jedan od dokaza optužbe priložen je i dokument - naređenje jednoj ratnoj jedinici koja je djelovala u okolini Sarajeva, i u čijem su sastavu bili i pripadnici MUP-a Srbije, da se prebaci u istočnu Bosnu kako bi sudjelovala u srebreničkoj operaciji.
Dokument je poslužio kao utemeljenje za tvrdnju da Milošević nosi direktnu odgovornost i za masakr u Srebrenici. Za ovu priču je interesentno to što su haški izvještači IWPR-a ustvrdili, na osnovu pribavljene fotokopije dokumenta, da je naređenje izdato 10. jula 1995. godine potpisao - Tomislav Kovač, tadašnji ministar unutrašnjih poslova bosanskih Srba.
Kovač, iznova, demantuje: "Ta je situacija u Haškom sudu raščišćena. Ja tu jedinicu nijesam poslao. Naredbu je izdao vrhovni komandant Radovan Karadžić, a sam čin upućivanja nije moj, već čovjeka sa nižim rangom. Istina je da sam ja tada odbio da izvršim naređenje. Da sam to uradio, zar mislite da bih sada sjedio u Herceg Novom."
I zaista, makar zvanično, Haški tribunal do sada nije pokazao bilo kakav interes za susret sa crnogorskim poslovnim prvakom.
Ipak, izvjesno je da Tomislav Kovač nije uvijek odbijao Karadžićeva naređenja. U suprotnom, ne bi bio ministar MUP-a do kraja rata u Bosni i Hercegovini. O njegovoj sprezi sa liderom bosanskih Srba svjedoči i faksimil Odluke Vlade RS, koji je naš nedjeljnik objavio u decembru 1999. godine.
Dokument sa oznakom "strogo povjerljivo" u stvari je Odluka o "prodaji 10 tona cigareta, koje se nalaze u Republičkoj direkciji za robne rezerve, neprijateljskoj strani". Potpisnici odluke - tadašnji premijer RS Vladimir Lukić i predsjednik Radovan Karadžić, u vrijeme žestokih ratnih sukoba početkom avgusta 1994. godine, preciziraju:
"Za realizaciju odluke Vlada zadužuje g. Žiku Rakića, v.d. direktora preduzeća 'Centroteks' i g. Tomislava Kovača, pomoćnika ministra unutrašnjih poslova. Naplata prodate robe po ovoj Odluci može se izvršiti samo za devizna sredstva - efektivu, ili za dizel gorivo."
Dokaz o trgovini sa "neprijateljskom stranom" nametnuo je dilemu - ko je, s kim i zašto ratovao u Bosni, a ko trgovao i bogatio se". U istom tekstu Monitora objavljeno je i upozorenje: "Mnogo toga ukazuje da se bivši ratnici sa prostora SFRJ, od kojih se neki sumnjiče za počinjene zločine protiv civilnog stanovništva, a drugi za ratno profiterstvo, nalaze u Crnoj Gori. Uz, makar, prećutno odobravanje ovdašnjih vlasti."
Umjesto reakcije nadležnih, objašnjenja ili demantija, uslijedila je privatna tužba za klevetu Tomislava Kovača. U dijelu iskaza datog na sudu, Kovač objašnjava svoju ulogu u duvanskom poslu: "Ja ne mogu da ulazim u formulaciju koja je navedena u Odluci, a koja se tiče 'neprijateljske strane' i prodaje cigareta, jer ja Hrvate nijesam ni smatrao neprijateljskom stranom. To su ljudi koji su živjeli zajedno sa nama a, inače, pola moje familije je u srodstvu sa Hrvatima. Ja sam kao takav čovjek bio izabran da ispratim tu trgovinu..."
Kada je rat prestao, Kovač je napustio politiku i policiju i našao novu preokupaciju - biznis. Smatrajući da niko nema pravo da remeti njegov stečeni spokoj.
Zato se ponovo naljutio, nakon što su ga Vijesti podsjetile na dane drugovanja sa Karadžićem i, u najmanju ruku neobičnu poslovnu vezu između nacionalnih elita čiji su se podanici godinama gledali preko nišana. "Za razliku od novinara, nijesam bijednik ni izdajnik i nikada neću prodati Radovana Karadžića, iako ga ne štitim", kudio je Kovač.
Novinari su stoički oćutali. Na njihovom mjestu možda bi Pedi Ešdaun samo ponovio: "Kovač je inkasant, odnosno, on uzima reket firmama, kako bi osigurao novac za Karadžićevu zaštitu." Ili je crnogorska vlast napravila najbolji izbor - pa uporno ćuti.

KARIJERE: MIODRAG - DAKA DAVIDIVIĆ
Policajac, ministar, gazda
Bivši policajac, bivši Karadžićev ministar i sada veliki biznismen. Ne, nije riječ o Tomi Kovaču, već o našem čovjeku - Nikšićaninu Miodragu Davidoviću Daki.
Tek što se saznalo o nevoljama koje Tomislav Kovač ima sa predstavnicima međunarodne zajednice u Bosni, ovdašnji mediji revnosno su izvijestili o novim poslovnim i privatnim aktivnostima Miodraga Davidovića Dake. I ptice znaju - riječ je o nekadašnjem načelniku CB Nikšić, ministru trgovine SAO Hercegovine i vlasniku preduzeća "Neksan".
Prvo je Radio Crne Gore emitovao ekskluzivnu Davidovićevu najavu da će - "zahvaljujući njemu" - Željezara, ipak, dobiti valjanog kupca. "Firme sa kojima sam ja pregovarao nisu došle ovdje ni zbog Željezare, ni zbog radnika, već što vjeruju meni", objasnio je Davidović, uz podsjećanje da se "u biznisu sve radi na ime i riječ".
Potom se Publika pozabavila aranžmanom koji je u decembru prošle godine Davidović sklopio sa nikšićkim Mlinom. Rekordna proizvodnja i rekordne plate (od 350 do 1.000 eura) bile su dovoljan motiv za priču. "Radnici su znali da cijene naše obećanje da će, ako budu dobro radili imati i dobre plate", otkrio je Davidović razloge svog uspjeha.
Riječ, ovoga puta pisana, dovela je Davidovića i na stranice Arta, kulturnog dodatka dnevnika Vijesti. Zamoljen da prenese utisak koji su na njega ostavile knjige publikovane u akciji "Knjige su opet u modi", Miodrag Davidović kaže: "Ne stižem sve da pročitam, ali ako je ta edicija u pitanju, najsnažniji utisak, utisak potpunog uživanja u literaturi, na mene je ostavila knjiga Ime ruže Umberta Eka. Možda zato što je prva."

Daka je skroman. I kao pobožan čovjek vjeruje u nebesku pravdu. Zato kaže da je sami Bog doprinio uspjehu njegovog aranžmana sa Željezarom.
To je već drugo čudo u njegovoj poslovnoj biografiji. Prvo, već pomalo zaboravljeno, desilo se kada je Davidović nekažnjeno izbjegao optužbe za višemilionsku utaju poreza. Ne samo što ga je kum Momir Bulatović dan pred izbore abolirao, već je i ljuti Bulatovićev protivnik Milo Đukanović to smetnuo s uma. Nova vlast nikada nije aktivirala krivičnu prijavu protiv Davidovića. Ko zna što je uradio šta i kome obećao Davidović da bi ga tako lako zaboravili. A možda i nijesu.
U svakom slučaju, postoje tumačenja Biblije iz kojih proizilazi da je Davidović na korak od sveca ("tri čuda"). Zato i ne treba da čudi što su riječ i obećanje toliko važni u njegovom životu. O tome svjedoči i Novak Kilibarda u knjizi Slavoljuba Šćekića:
- Daka ustavi kola i veli: "Dragi moj profesore, kao što znaš, optužuje se Crna Gora da Srbima ubacuju oružje u Hercegovinu, direktno se govori da je onaj kontingent oružja što je uhvaćen kod Bileće ubacila crnogorska vlast. Pa predlažem da Narodna stranka preuzme odgovornost na sebe ako dođe do direktne optužbe... Ako Narodna stranka odbije da učini tu uslugu Srbima i državi, moglo bi se to na nju odraziti vrlo nezgodno."
Nijesam mnogo razgovarao s Davidovićem. Rekao sam da će ako bude potrebno, Narodna stranka preuzeti odgovornost na sebe... Prije no sam izašao iz kola, Daka mi je pružio ruku rekavši:
- Profesore, ako za naš dogovor sazna kakvo treće lice, to nekoga može koštati života. Hvala, srećno, vidjećemo se!
I bilo mu je srećno: Davidović se iz ratnih i crnih hronika preselio na stranice posvećene uspješnim i preduzimljivim poslovnim ljudima, spremnim da nesebično pomognu okruženju. Tako makar tvrde oni koji su u njegovim postupcima prepoznali crtu altruizma "svojstvenog ljudima koji su stekli veliki novac".
Nikšić i Crna Gora to će, valjda, znati da cijene. Ostaje, međutim, da se ispravi jedna nepravda. Tomislav Kovač i Miodrag Davidović su, jezikom matematike, "potreban i dovoljan uslov" da se makar u Crnoj Gori shvati vizionarstvo nekadašnjeg psihijatra, političkog i nacionalnog lidera, potom ratnog predsjednika i vrhovnog komandanta osumnjičenog za ratne i zločine protiv civilnog stanovništva - Radovana Karadžića.
Jer, gdje bi Crna Gora i njeno preduzetništvo bili danas, da nije bilo Karadžića, Krajišnika, Vučurovića i njihovih ratnih ministara?

Z. RADULOVIĆ

[Dzono]

Savjet Evrope - Crnogorsko pravosuđe, tužilaštvo i policija još nijesu sposobni da efikasno i nezavisno primijene standarde Evropske konvencije o ljudskim pravima



(Podgorica, Vijesti, 21. Februar 2004. godine) - Crnogorsko pravosuđe, tužilaštvo i policija još nijesu sposobni da efikasno i nezavisno primijene standarde Evropske konvencije o ljudskim pravima koju će SCG konačno ratifikovati 3. marta, iako su vlasti preduzele značajne korake usvajanjem Krivičnog zakona, Zakona o krivičnom postupku i Zakona o državnom tužiocu krajem prošle godine, kaže se u najnovijem izvještaju Savjeta Evrope.

SE preporučuje vlastima da "bez odlaganja" usvoje nacrt zakona o policiji i obezbijede adekvatnu primjenu usvojenih zakona u skladu sa evropskim standardima, i spreman je da "pruži pomoć za buduće prilagođavanje i primjenu ovog zakonodavstva".
Redovni kvartalni izveštaj o ispunjavanju obaveza koje je SCG preuzela ulaskom u Savjet Evrope razmatrala je juče u Strazburu Grupa izvjestilaca za demokratsku stabilnost.

Riječ je o redovnoj proceduri ustanovljenoj nakon prijema SCG u tu organizaciju, kako bi se pratilo i procjenjivalo ispunjavanje preuzetih obaveza i identifikovale teškoće na tom putu.

U izvještaju se detaljno analiziraju izgradnja demokratskih institucija, vladavina zakona i poštovanje ljudskih prava, na nivou SCG i državama članicama i iznose zaključci i preporuke.

SE smatra da crnogorske vlasti treba da preduzmu hitne mjere, "i putem promjena ustava ako treba" kako bi Sudski savjet igrao veću ulogu u imenovanju sudija, a "naročito akcenat treba staviti na primjenu zakona o sudovima iz 2002". U izvještaju se kao negativan primjer pominje odbijanje Skupštine u decembru da izabere predložene sudije.

"Niz komentara i preporuka OEBS-a i SE o trgovini ljudima direktno se tiču efikasnog funkcionisanja organa krivičnog gonjenja. U svom izvještaju eksperti su naglasili potrebu za boljom koordinacijom između tužilaštva i policije, dodjeljivanje adekvatnih finansijskih i ljudskih resursa tužilaštvima i formiranje brana nepotrebnom uticaju sa strane.

Činjenica da nacrt zakona o policiji u Crnoj Gori još nije usvojen ometa unapređenje saradnje sa tužiocima" kaže se u izvještaju koji se odnosi na period od novembra 2003. do februara 2004. godine.

SE je gotovo izričito pozvao opoziciju da se vrati u Skupštinu. "Opozicione političke partije trebalo bi da pokažu više privrženosti efikasnom funkcionisanju demokratskih institucija, a politički dijalog mora ponovo početi unutar parlamenta", smatra SE.

Preporučuje se da se usvoje nacrti zakona o političkim partijama i njihovom finansiranju i konstatuje da još nema zakona o konfliktu interesa o kojem su njegovi eksperti dali svoje mišljenje prošlog mjeseca.

"Treba početi rad na ustavu koji će biti više orijentisan ka rezultatima. Venecijanska komisija je spremna da pruži tehničku pomoć u ovom kontekstu", smatra SE.

U oblasti ljudskih prava, SE preporučuje preduzimanje "hitnih i odlučnih" mjera za primjenu evropskih standarda u zakonima i praksi. SE smatra da treba završiti nacrt zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina i poslati ga na stručnu ocjenu Savjeta Evrope "što nije urađeno" jer još ima razlika u stavovima o nizu pitanja, poput terminologije ili mjera za osiguranje političkog predstavljanja manjina.

"Naročitu pažnju treba obratiti na probleme adekvatne primjene zakona o samoupravi. Vlasti bi trebalo da obezbijede da novi zakoni o teritorijalnoj organizaciji i statusu Podgorice budu u skladu sa standardima Evrope", kaže se u izvještaju.

SE traži da vlasti nastave napore na zaštiti slobode izražavanja i informisanja, i preporučuju izmjenu nacrta zakona o slobodnom pristupu informacijama u skladu sa preporukama Savjeta Evrope, posebno u vezi sa listom slučajeva u kojima državni organ može da uskrati traženu informaciju.

SE poziva vlasti da osiguraju da "odgovori na neopravdane napade i kritike nijesu disproporcionalni" kao u slučaju klevete, iako ih pohvaljuju zbog ukidanja zatvorske kazne za ovo djelo.

Treći redovni izvještaj o ispunjavanju obaveza preuzetih ulaskom u Savjet Evrope za SCG pripremio je Generalni sekretarijat
SE, uz pomoć kancelarija te organizacije u Beogradu i Podgorici i delegacije koja je krajem januara boravila u SCG.

- Prijavljeni su neki slučajevi kršenja slobode savjesti i vjeroispovijesti, a naročito se tiču manjinskih vjerskih grupa. I predstavnici građanskog društva ukazali su da je niz vjerskih zajednica diskriminisan zbog privilegovane pozicije SPC. SE preporučuje da crnogorske vlasti preduzmu mjere kako bi obezbijedile slobodu savjesti i vjeroispovijesti u zakonu i u praksi u skladu sa članovima 26. i 27, Povelje SCG o ljudskim i manjinskim pravima, i članovima 9. i 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima i presudama Evropskog suda za ljudska prava

U Srbiji je došlo do zastoja u izgradnji demokratskih institucija i sprovođenju reformi, a politička kriza u ovoj republici utiče i na funkcionisanje SCG, ocjenjuje se u izvještaju.

Navodi se da "ponovljeni neuspjeh predsjedničkih izbora, veoma složena situacija nastala nakon parlamentarnih izbora i oživljavanje nacionalističkih političkih snaga u Srbiji predstavljaju veoma zabrinjavajući razvoj".

SCG će se zbog toga u budućnosti suočiti vjerovatno sa još većim izazovima, dodaje se u izvještaju. Na planu saradnje sa Haškim tribunalom u proteklom periodu nije zabilježen značajan pomak, a ishod izbora u Srbiji upućuje na pojačanu budnost, konstatuje se u izvještaju.

Dodaje se da bi vlasti SCG, a posebno buduća srpska vlada trebalo da pruže konkretne dokaze poboljšane saradnje sa Haškim sudom, uključujući hapšenja i predaju optuženih i pristup dokumentima.

U izvještaju se precizira da na nivou državne zajednice nije uspostavljen sud. U Srbiji se još čeka na formiranje vlade koja treba da ubrza reformski proces, a potrebno je donijeti i novi ustav, obezbijediti nezavisnost sudstva i funkcionisanje demokratskih institucija.

Podgorica, Vijesti, 21. Februar 2004. godine

[Dzono]

PREDSJEDNIK MEĐUNARODNE POLICIJSKE ASOCIJACIJE ZA DROGE TVRDI

Nicović: Crna Gora i Kosovo hoće u Interpol da bi kontrolisali informacije


Izvršni komitet Interpola, je odbio po drugi put zahtjev crnogorskog Ministrastva unutrašnjih poslova da dobije sopstveni nacionalni biro ove međunarodne policijske organizacije. Prvi crnogorski zahtjev Interpol je odbacio u aprilu 2003. godine uz obrazloženje da njegove članice mogu da budu samo međunarodno priznate države. Isti zahtjev za prijem u Interpol prošle godine je upućen i od kosovskih vlasti i odbijen uz obrazloženje da je Kosovo u sastavu Srbije i da nije međunarodno priznato.
- U više navrata sam upozoravao da nema govora o prijemu Crne Gore u Interpol i da su zahtjevi crnogorskog establišmenta besmisleni. Samo međunarodno priznate i nezavisne države mogu biti kandidati za prijem u Interpol, a Crna Gora je u okviru državne zajednice. Interpol neće pogaziti svoj Statut i primiti Crnu Goru dok je u sastavu zajedničke države - tvrdi predsjednik Međunarodne policijske asocijacije za droge i bivši šef Interpola Marko Nicović.
On upozorava da nema govora o prijemu u Interpol sve dok Crna Gora ne bude imala svoju zastavu na Ist riveru i postane nezavisna.
- Crna Gora će i dalje preko Biroa u Beogradu morati da kontaktira sa Interpolom, što sigurno ne odgovara crnogorskom establišmentu jer se u prestonicu slivaju sve informacije koje oni ne mogu da kontrolišu. A Beograd određuje i prioritete. Istovremeno svi zahtjevi Crne Gore stranim policijama idu preko Beograda - ističe Nicović, upozoravajući da crnogorski establišment mora da uvaži realnost i shvati da je Crna Gora u okviru državne zajednice i da se mane iluzornih zahtjeva.
Nicović potom podsjeća da se bez odobrenja nacionalnog Biroa Interpola u Beogradu ne može otvoriti administrativni ogranak u Podgorici.