Prokleta avlija na crnogorski nacin
Pise: Kacusa Krsmanovic/Nedjeljni zurnal
Koja je cijena slobode? Mogu li se platiti naruseni ugled, cast, integritet... Ima li cijene za zatvorske dane “na pravdi Boga”? Poslovica kaze “triput mjeri, jednom rezi”, jer natrag puta nema. Svaki pravnik ce reci da je bolje osloboditi krivog nego kazniti nevinog.
A koliko mjeri crnogorsko pravosudje prije nego “odreze”. Desetine i desetine ljudi godisnje se u Crnoj Gori nadje iza resetaka. Vecina krivih, ali i pravih. Tuzioci uvijek insistiraju da oni koje sumnjice ostanu u pritvoru do okoncanja postupka. Sudije, najcesce prihvataju tuzioceve razloge, pa cak i onda, kada je izvjesno da ce osumnjiceni ili optuzeni biti oslobodjeni.
U svijetu, medjutim, u zatvor se ide tek kada tuzilac obezbijedi ““brdo dokaza”“ i kada dileme nema, jer ako se ispostavi da je neko neosnovano uhapsen taj dobija milionsku odstetu, koju, naravno, isplacuje drzava. Zbog toga tuzilac cuva drzavu, ali i svoj ugled, jer svaka neodbranjena optuznica velika je “fleka” u karijeri. Nekada ona moze kostati i posla.
Kod nas, medjutim, tako se bar cini, stvari ne stoje bas tako. Tuzioci se “iz petnih zila” trude da njihovi osumnjiceni ili optuzeni po svaku cijenu ostanu iza resetaka, pa cak i kada sumnjaju u svoje dokaze. A ako presuda bude oslobadjajuca – nikom nista. Oni nastavljaju dalje a “njihovoj zrtvi” preostaje duga borba za pravdu.
Ministarstvo pravde prva je instanca kojoj se obracaju osobe koje su neosnovano bile u pritvoru i gdje se sistemom nagodbe pokusava doci do “cijene slobode”, odnosno novcane nadoknade zbog “neopravdane osude ili neosnovanog lisenja slobode”.
Od 1. januara 2003. godine do danas ovo Ministarstvo dobilo je cak 347 ovakvih zahtjeva, a isplatilo je blizu 300.000 eura. No, u mnogim slucajevima nagodbe nema i slucaj zavrsava na sudu.
- Naknada stete prouzrokovana neopravdanom osudom ili neosnovanim lisenjem slobode predstavlja specificnu gradjansko-pravnu odgovornost koja je regulisana clanom 14 i clanom 554-562 Zakonika o krivicnom postupku RCG. Navedenim zakonskim odredbama regulisana je odgovornost za stetu, koja se zasniva iskljucivo na objektivnim okolnostima, odnosno na neopravdanoj osudi i neosnovanom lisenju slobode, sto je ocigledno posljedica teznje da se maksimalno zastite prava i dobra covjeka, kao i njegov fizicki integritet i njegova licna sloboda. Za priznavanje prava na naknadu stete zbog neosnovanog lisenja slobode, moraju biti ispunjena dva opsta uslova.Prvo, da se radi o neosnovanom lisenju slobode i drugo - da lice liseno slobode svojim nedozvoljenim ponasanjem nije prouzrokovalo lisenje slobode, kazala je za Nedjeljni ZURNAL Branka Lakocevic, pomocnik ministra pravde.
Ona je pojasnila da se pritvor kao neosnovan tretira kada se ispostavi da je “bio odredjen u postupku koji se prema svome konacnom rezultatu pokazao neopravdanim, ili je pogresno i nezakonito odredjen odnosno iz istih razloga duze trajao nego sto je trebalo, ili je trajao duze od kazne zatvora koja je osudjenom izrecena...(clan 558 ZKP-a)”.
- Da bi pritvor bio neosnovan, postupak treba da je obustavljen pravosnaznim rjesenjem ili zavrsen pravosnaznom oslobadjajucom presudom ili presudom kojom se optuzba odbija, a kao posljedica neosnovanog lisenja slobode odnosno neopravdane osude, moguca je kako imovinska tako i neimovinska steta, istice Lakocevic.
Ministarstvu pravde Budzetom su opredijeljena sredstva za naknade (nematerijalne) stete zbog neosnovanog lisenja slobode, ali Ministarstvo nije saopstilo koji je to iznos.
Kada se donosi odluka o iznosu naknade uzima se u obzir “niz objektivnih i subjektivnih okolnosti”, kao sto su - duzina trajanja pritvora, intenzitet dusevnih bolova u vezi s kvalifikacijom krivicnog djela, ugled koji je ranije uzivao u svojoj sredini...
Ministarstvo pravde 2003. godine dobilo je 119 zahtjeva za naknadu stete zbog neosnovanog lisenja slobode, od cega je 31 zahtjev upucen na parnicu, a u 88 slucajeva postignuta je nagodba i ukupno je isplaceno 177.00 eura.
Godine 2004. stigla su 132 zahtjeva – 28 je zavrsilo na sudu, a 104 su zavrsena nagodbom i isplaceno je 152.800 eura.
Ove godine primljeno je 96 zahtjeva za naknadu stete zbog neosnovanog lisenja slobode. U 38 slucajeva nije postignut dogovor i oni su zavrsili na sudu, dok se sa 36 osoba Ministarstvo nagodilo i do danas je ukupno isplaceno 59.400 eura.
U Ministarstvu nijesu saopstili koliko se, u prosjeku, zrtvi neosnovanog hapsenja nudi za zatvorski dan, ali prema nezvanicnim saznanjima ZURNALA to je izmedju 40 i 50 eura. Zakonom je precizirano da zatvorski dan kosta 40 eura, pa se tom cijenom rukovodi i Ministarstvo, kaze nas izvor.
Nas nezvanican sagovornik tvrdi da se za mjesec proveden u pritvoru zrtvi obicno nudi izmedju 1.000 i 1.500 eura u zavisnosti od tezine krivicnog djela za koje je bila osumnjicena, ugleda... Na sudu, medjutim, zrtve dobijaju mnogo vise – od 3.500 do 4.000 eura.
Novac koji Ministarstvo pravde godisnje isplati zrtvama neosnovanog hapsenja, ili bolje reci hapsenja bez dokaza, skoro da je neznatan u odnosu na cifre koje drzava, po sudskim presudama, mora isplatiti. Neki tvrde da je rijec o stotinama hiljada eura. Nezvanican izvor ZURNALA tvrdi da je prije nekoliko godina Vlada iz Budzeta izdvojila 100.000 eura za nadokandu stete neosnovano uhapsenima, ali ta cifra “probijena je skoro triput”.
- Samo jedna advokatska kancelarija te godine, pravosnaznim presudama, trazila je stotinjak hiljada eura za svoje klijente, a zamislite koliko su trazile sve ostale, kaze nezvanican izvor ZURNALA.
Odgovor na pitanje ko je kriv nijesmo dobili. U Ministarstvu pravde to nijesu zeljeli da komentarisu, kao ni sudije koje smo pitali. Sudije pojasnjavaju da sve sto oni imaju da kazu pise u njihovim presudama tako da komentari nijesu potrebni.
A u oslobadjajucim presudama obicno stoji da nije bilo dovoljno dokaza da se neko osudi – odnosno oslobadja se u nedostatku dokaza.
Dokaze, podsjetimo, obezbjedjuje tuzilac, koji na osnovu njih podize optuznicu.
Poseban problem predstavlja frapantan podatak da nikada ni jedan tuzilac u istoriji crnogorskog pravosudja nije kaznjen zbog toga sto mu je pala optuznica, ili desetine njih – sto je mnogo cesci slucaj.
Bookmarks