Originally Posted by
gaul
O čemu je Homer 'pjevao', o nekim Grcima,ili sam u zabludi?
Koncept nacije je krajnje koncipiran još u doba grčko-persijskih ratova, gdje združena grčka vojska po nacionalnom paternu, objedinjavala ih je prvenstveno kulturna srodnost i svijest o sličnom porijeklu i ako su kao samostalne države egzistirale mnogo vremena i razvile koncept građanske svijesti mnogo prije vakta ostatka vaseljene.
Interesantno jeste da je upravo kod njih postojala borba u borbi za vlast najmoćnijih polisa, prvenstveno sparte i atine,sa povremenim uključivanjem još ponekih polisa,ali NIKADA nisu pokušali denacionalizoavti,kulturno uništavati slabije da bi nadenuli svoje 'ime' , buvalno rečeno vršeći određeni genocid ili nasilnu asimilaciju.
Svijest o naciji, određenom zajedništvu može se ogledati i u olimpijskim igrama, koja su nosila određena pravila univerzalno za sve grke, izuzev zabrani za Spartance da učestvuju u sportskoj disciplini rvanja, nikako nisu mogli da ukapiraju da cilj igre nije ubiti protivnika.
Francuska revolucija je nikla u već oformljenom nacionalnom osjećaju. Njoj je prethodio Luj XIV, ne samo vlasnik stilskog namještaja već i utemeljivač modernijoj naciji. Prava odlika razvijenog feudalnog doba, gdje je centralizovao vlast i sam Francuz je počeo sticati dojam slobode, gledajući propadanje određene vrste vlastele uvođenje novih pravila.
Vrijeme u kome se počela rađati građanska svijest i moć običnog čovjeka i toga je on sam počeo bivati svjesniji.
Doba apsolutizma, gdje monarh ima apsolutnu vlast,spregnutu sa onim relgijskim autoritetom bogom dan, da bi postigao takvu moć morao je izjednačiti ljude po nekom kriterijumu,a to je bila nacija.
Poslije njega za nekih 70-ak godina buknula je kao logički slijed društvenog sazrijevanja francuska revolucija, gdje konačno se urušava feudalni sistem i u već potojećem nacionalnom osjećaju običan čovjek ostvaruje veća prava, biva svjesniji da je ipak on zapravo moć jedne države.
Naime, ova revolucija je strikno vezana za društveno uređenje, nikla je na nacionalnom nivou, univerzalno cijela Francuska je bila obuhvaćena. Raskidaju se zavisni položaja običnog čovjeka i ruše se institucije plemstva koje je 'bogomdano' određenim krugovima ljudi.
Upravo taj,kako ga nazva, prezreni talog, je sa ovom revolucijom udario temelje građanskoj svijesti i bilo bi dobro da svaki CG-ovac je ima malo više., da bude što bliže svijesti tog 'prezrenog taloga'.
Specifičnost CG, jeste da je imala dugi slobodarski kontinuitet i dobra strana dugog rata protiv Turske jeste da je Crnogorac bio svjestan svoje slobode, slobode izbora i poslijedično se javio oblik svijesti koji je jako sličan građanskoj slobodarskoj svijesti. Nikada državni i društveni sistem u CG nije bio apsolutistički i jako centralizovan, jednostavno nikada sami Crnogorci nisu to dozvioljavali,bar kada se priča o vremenu do početka XX vijeka.
Nacionalni osjećaj se vremeno jako formirao, osjećaj kulturnog i etničkog zajedništva koji se sublimirao u nebrojenim borbama u spomenutom ratu. Svaka bitka je bila svojevrsna revolucija,koja je davala otpor ne samo vjerskoj ugroženosti već i otpor novom društvenom poretku koji je sa sobom nosio zavisnost i porobljavanje.
Tako da Crnogorci nikada nisu knjaževe,vladike,kralja gledali kao apsolute , već kao sebi ravne,prve među jednakima.
Mnogi taj koncept posmatraju kao primitivno uređenje nekog tamo 'prezrenog taloga',međutim danas poslije niza političkih promašaja,nesreća koje je CG doživjela u XX vijeku, možemo vijdeti kako boli nedostatak osnovne građanske svijesti i osjećaj slobode.
Bookmarks