Na kakav nacin Vi razmishljate? Da bi smo malo ublazili chudjenje... Eto..
Hvala Lepo
Ja sam mislio da ste vi tokom prethodnih dana bili ponešeni diskusijom, raspravom, pomalo i inatom. Nije valjda da smatrate kako naziv predmeta i omogućavanje crnogorskim Srbima da se makar dijelom osjećaju ravnopravnim građanima Crne Gore može na bilo koji način ugroziti državni suverenitet.
Jasno mi je kad tu priču forsiraju političari koji dobrim dijelom na tim podjelama i opstaju, ali me čudi da na takav način vi razmišljate.
Na kakav nacin Vi razmishljate? Da bi smo malo ublazili chudjenje... Eto..
Hvala Lepo
Blago meni pa ima vas ovoliko pismenih da me isprave i nauče. Podsjećaš me malo na Balšu kad je izjavio da cetinjski gimnazijalci nijesu gramatički ispravno napisali parole a najmanje ga je brinulo zbog čega su uopste bile te parole.
Kažeš da je to samo ime predmeta,pa kad završiš školu što će pisati koji si jezik savladao dok si učio? Nemoj da se pravis da ne znaš što se iza brda valja,morali su početi od nečega zar ne? Zamisli komedije da je zvanični jezik crnogorski a nigdje se ne uči,blago nama.
Last edited by Montenegrino-CT; 08-09-11 at 23:51.
@Monte, cata i sekretarica vazda kao pleve.. Nego.. drzimo se teme.
Hvala Lepo
Рећи ћу вам нешто као прави црногорски националиста и неко коме је Црна Гора на првом мјесту.
Овај договор није издаја Црне Горе, он је тријумф и побједа која је остварена упркос великим мукама.
За те муке је једнако крив и ДПС и антицрногорска опозиција.
Чињеница је да је једино што враћа Црногорце у окриље нације постојање државе и њен напредак, јер се владајућа коалиција и не труди пуно да врати преосталих 15% црногораца који се изјашњавају као Срби. (Црногорци чине око 60%).Значи што је јача држава мање је посрбљених Црногораца.
Компромис који је постигнут омогућиће отварање преговора а самим тим и убрзани развој земље и бољи стандард живота.Европа ће нас у преговорима притиснути да радимо, стварамо, и јачамо земљу.Таква јака држава ће највише допринијети сузбијању посрбљавања, и гарантујем вам да ћете у наредних 5 до 7 година, гледати како све више и више посрбљених Црногораца се враћа у окриље нације.За пет година Црногорци ће прећи 50%, а до наредног пописа ће тај проценат бити преко 60%.То сте могли да видите на примјеру Жабљака и Шавника који су били јака српска упоришта, али су због новог пута, и напретка који је тај крај доживио постали црногорски.
Тада ми не смијемо гледати на повратнике са висине и као поражену страну јер су они ми и ми смо они, Црногорци.Ту мислим и на Амфилохија сотону, који ће чим му се укаже прилика прећи на нашу страну и формирати аутокефалну Цркву, јер му је потребна заштита коју више нема у БГ.
Што се језика тиче битно је да је Црногорски први и одвојен од осталих.Устав је јасан и тешко се може мијењати, а Црногорски ће већ кроз двије школске године бити већински, па ће се лако промијенити и овај закон.
Уосталом предлажем да се послије уласка у ЕУ за неких 6 година поново одради попис и виђећете како држава јача нацију.
Не очајавајте ово није наш пораз као што посрбљивачи желе представити, ово је њихов пораз, јер Црна Гора јача!
Last edited by BAR; 09-09-11 at 00:52.
Црногорце је одржало црногорско срце.
jezik je crnogorski službeni. predmet je ONO i DSZ. to ne znači da je DPS pozitivac. naprotiv. DPS je svoj državnički epp potrošio ovim pozorištem. nadam se.
6 godina ce samo pregovori trajati najmanje... a dok dodjemo do pregovora ima da ispunimo nekoliko stotina uslova, medju njima i ovih cuvenih 7... a nisam siguran da cemo to u dogledno vrijeme ispuniti. Cak i na papiru fiktivno da bi ih ispunili, ne vjerujem da cemo prije jedno 4-5 godina minimum.
Ја мислим да ће ЦГ врло брзо завршити преговоре, за четири године.Јер ми смо много мали систем који је лако прихватити.
А Европа ће нас притиснути, и неће моћи да се врда, реформе ће се морати извршити.Мислим да има људи у ДПС који то желе, и да су ти људи сваким даном све јачи и јачи у оквиру партије а мислим да им Мило помаже и чисти пут.
Црногорце је одржало црногорско срце.
Mislim da si preveliki optimista, ja bih volio da je tako, ali mislim da je milova uloga zapravo obrnuta i da krucijalni problemi koje mi imamo, a koji se ticu pravosudja, korupcije, neefikasnih institucija, nepotizma, su u nasoj krvi i ono na sto se sistem oslanja. Sistem se dosta vremena gradio da bi bio ovakav, tesko da ce se razgraditi za svega par godina.
Предности малог система су у његовој способности да се брзо реформише, поготово кад се налази под великим оком.
Вјерујем да је пет година довољно за озбиљан почетак.
Мислим да си се преварио у вези Мила, његов данашњи долазак у Скупштину то потврђује.Мислим да је Мило преломио.
Црногорце је одржало црногорско срце.
Svi CHISTUNCI CRNOGORCI pate shto nijesu ISLANDJANI,
vazniji je JEZIK, od IZBORNOG ZAKONA na koji se niko ne osvrce,
da IZBORNI ZAKON BUDE NEPOSREDAN I BLIZAK SA VOLJOM NARODA,
umjesko LIDERSKOG I PARTITOKRATSKOG,
dhje lider vadi POSLANIKE iz dzepa, poslije zavrshenih izbora, bez personalnih glasova na partijskim listama, da mu ko sa LISTE NE UGROZI suvereno pravo VJECHNOG LIDERA I VLASNIKA MANDATA.
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
The more things change, the more they stay the same.
Korak / naprijed – ka ; Evropi?
09. septembar 2011. ShareKonačno rješenje jeste rogobatno i rezultat je opozicione političke ucjene da se prvo postigne kompromis o imenu nastavnog predmeta da bi se glasalo o izbornom zakonu. Ipak, kompromis je rijetka pojava u Crnoj Gori i zato na jučerašnji dogovor vladajuće koalicije i najjačih opozicionih stranaka valja gledati kroz drugačiju dioptriju: nakon Rezolucije o miru parlamentarnih stranaka iz 1999. godine, juče je postignut prvi veliki politički sporazum koji bi mogao da znači mnogo više od interpunkcijske saglasnosti – konačno trasiranje puta ka Evropi.
Domaća politička telenovela, zvana Usvajanje izbornog zakona ako se usaglasimo oko imena jezika u školama, završena je onako kako se i okončavaju tv serijali - sladunjavim i logički neočekivanim hepiendom.
Dakle: odlučeno je da će se predmet koji će učiti crnogorski školarci zvati Crnogorski-srpski, bosanski, hvatski jezik i književnost.
Interpunkcija i politika: Nakon više sedmica preganjanja i raznih interpukcijskih eksperimenlnih prijedloga – sve sa kosim crtama, srednjim crtama, dvotačkama, tačkama i zarezima – pred sam kraj skupštinskog zasijedanja konačno su ispeglane razlike.
Domaći političari javno neće priznati ali je logično zaključiti da je nekoliko alarmantnih poziva, recimo Štefana Filea ili Eduarda Kukana, uticalo da se, minut do dvanaest, zauzdaju nezajažljivi opozicioni ultimatumi ali i arogancija vladajuće koalicije.
Kako god bilo, koji god motivi odlučili, sada je i zvanično ime predmeta u školama: Crnogorski-srpski, bosanski, hvatski, bosanski jezik i književnost. Da su još uvršteni jezici Italijana i Albanaca – školski predmet bi se zvao po imenima svih država susjeda i makar bi po tome postao jedinstven u svijetu! Nije šala: novouspostavljeno ime pravi je izraz, realna slika savremene Crne Gore, društva opterećenog identitetskim problemima, države izbrazdane dubokim partijskim rovovima. Rogobatno ime jezika je proizvod iznuđenih kompromisa i mjera sposobnosti domaćih političara: umjesto da se odmah prihvati da postoji isti jezik u četiri države; ovdašnji skupštinski lingvistički eksperti su četiri imena nakalemili u nazivu jednog jezika.
Sada se samo može nagađati uz koliko muka i svakodnevnih nedoumica će crnogorski nastavnici i profesori predavati gradivo koje nije precizno razrađeno i tek se može naslutiti sa koliko će rupa u znanju jezika crnogorski đaci završavati školsku godinu...
No, više nema nazad: usvajanje imena jezika bio je opozicioni uslov za glasanje o izbornom zakonu. Zato je izborni zakon juče u Skupštini Crne Gore usvojen kao ni jedan do sada – gotovo aklamacijom. Time je Crna Gora ispunila prvi od sedam ključnih uslova za put ka Evropskoj uniji: nakon izvještaja Evropske komisije 12. oktobra realno rastu šanse da Crna Gora zaista dobije datum pregovora.
Kad opozicija postavlja uslove: Tek što su predsjednik Vlade i lideri opozicije potpisali politički sporazum, počele su spekulacije i prognoze: kakve su posljedice nakon kompromisa o jeziku i glasanja o izbornom zakonu?
Na kraju dana čini se da će potpis Lukšića, Milića, Mandića i Medojevića imati odraza na stranke vladajuće koalicije ali i na rejting unutar opozicije. Tako se i dešava u politici nakon vežih dešavanja: neko uvijek dobija nešto, neko često ne dobija ništa.
A ovo sa jezikom jeste bila politička igra, prije svega. Opoziciono uslovljavanje glasanja o izbornom zakonodavstvu baš kao i iznenadno pojavljivanje priče o navodnoj diskriminaciji srpskog jezika bile su samo maske kojom se željela prikriti realnost: Milić, Mandić i Medojević pokušali su iskoristiti okolnost da su vladajućoj koaliciji njihovi glasovi neophodni zbog dvotrećinske većine. Prosto, opozicija je konačno dobila šansu da odlučuje, da se istinski pita iako su politička manjina. Zato su i ispostavili zahtjev.
Nije poznato ko je i kada smislio ideju o imenu jezika kao opozicionoj političkoj batini. Zna se, međutim, da se ime jezika kao uslov – nakon pune četiri godine pregovora o izbornom zakonodavstvu - pojavio tek početkom ovog juna (!) i očigledno je to bila neka vrsta zamke za vladajuću koaliciju. Naravno, nije moglo biti priče o diskriminaciji Srba i srpskog jezika nego o opozicionoj političkoj igri: srpski jezik je Zakonom o opštem obrazovanju bio uveden u nastavu a stvarne lingvističke razlike između srpskog ijekavskog i nejotovanog crnogorskog jezika – nema!
Kad vlast ima svoj ultimatum: Otkud onda ime nastavnog predmeta kao ključni uslov za usvajanje izbornog zakona? Očito se računalo da tako krupan zalogaj - pokušaj vanustavnog jednačenja služenog jezika i jezika u službenoj upotrebi - vlast neće moći prihvatiti ili će, pak, upravo po tom pitanju doći do ozbiljnijeg kvarenja odnosa na relaciji DPS-SDP.
Na drugoj strani, vrh vladajuće koalicije nije učinio - niti je želio da učini - ono što je bilo neophodno da se izborni zakon, jedan od evropskih uslova za dobijanje datuma pregovora, usvoji na vrijeme. Četiri godine vlast je praktično odgađala rješenje, vjerujući da će na taj način zadržati startnu izbornu prednost. Kao da je Đukanovićev DPS, uljuljkan moćima političke većine, bio nespreman za dogovor, kao da se očekivalo da opozicija automatski - ispunjava njihove političke zahtjeve.
Kada su se stvari zakoplikovale i pregovori došli do mrtve tačke, DPS je poslao premijera Igora Lukšića da hitno pregovara sa liderima opozicije i da, poput crnogorskih vatrogasaca ovog ljeta, gasi požar koji nije izazvao. Ima onih koji smatraju da je vrh DPS-a čuvao glavni adut za kraj političke utakmice. Ima, međutim, i onih koji tvrde da je Lukšić – bez jasno definisane pregovaračke platforme - gurnut da izgori u potrazi za konsezusom koji nije moguće ostvariti.
Dobitnici - Lukšić i Milić: Na kraju dana, premijer se ipak pokazao kao čvrst pregovarač spreman da sasluša tuđe mišljenje ali i da se bori protiv ekstrema unutar svoje koalicije, ali i ekstrema sa druge strane pregovaračkog stola.
Kada opozicioni lideri u zvijezde kuju premijera, valjalo bi da imaju na umu makar dvije stvari. Igor Lukšić je uspioda konačnim rješenjem zadovolji norme Ustava kojim se crnogorski jezik uvodi kao služeni. Istovremeno, prvi put u školstvu Crne Gore pojavljuje se – i zvanično - ime crnogorskog jezika. Sam život često nosi rješenja koje pojdnostave svakodnevicu: ime nastavnog predmeta, za koju godinu, većina đaka će izgovarati prvim imenom (crnogorski) baš kao što se nekadašnji srpsko-hrvatski prirodno kratio u – srpski. Dakle, lideri opozcije bi morali biti malo oprezniji: potpisivanjem sporazuma sa liderima opozicije Vlada Igora Lukšića je baš sebi upisala prvi, veliki politički uspjeh. Premijer može da bude zadovoljan.
Baš kao što mora da bude zadovoljan još jedan čovjek – ali sa druge strane pregovaračkog stola – Srđan Milić. Predsjednik SNP-a je djelovao prilično rezervisano na početku pregovora, puštajući Mandića i Medojevića da se izleću optimističkim tvrdnjama nakon prvih razgovora sa Lukšićem. Pretjerivalo se u izjavama. Tako je, na primjer, Nebojša Medojević je za dvije sedmice pregovora prihvatio oba Lukšićeva prijedloga, imao je jedan svoj prijedlog o maternjem jeziku a lično potpisao dva opoziciona!? Za razliku od predsjednika PzP, Srđan Milić je bio neshvatljivo povučen i tih; nije odgovarao čak ni na direktne prozivke opozcionih kolega iz drugih stranaka.
Onda je, na dan jučerašnjeg skupštinskog zasijedanja Milić efektno poentirao: zakazao samostalnu konferenciju za novinare, samostalno najavio da će poslanici SNP podržati izborni zakon u načelu i, na kraju, najavio nove i završne pregovore, u ime cijele opozicije!
To je bio potez kojim je ne samo kupljeno dodatno vrijeme za pregovore nego se na taj način prelomila politička opstrukcija i utro put dogovoru. Milić je tako, u jednom danu, trostruko profitirao: postavio se kao istinski lider opozicije: a samostalnim istupom sebe pozicionirao kao stvarnog vođu SNP-a. Istovremeno - pokazao se kooperativnim prema međunarodnoj zajednici što mu je dobra zaloga za budućnost. Kad sve sabere, predsjednik SNP-a može biti miran.
...........
Rađanje nove politike: U vremenu koje dolazi biće još pregršt analiza sadržaja političkog sporazuma Predsjednika Vlade i procjena snage opozicionih lidera, vagaće se ko je politički profitirao, ko je izgubio rejting...
Biće, bez dileme, nestručnih i stručnih analiza kojima će se dokazivati neustavnost kompromisnog imena nastavnog predmeta. I zaista, konačno rješenje jeste rogobatno i jeste rezultat opozicione političke ucjene sa ciljem da se prvo postigne kompromis o imenu nastavnog predmeta da bi se potom glasalo o izbornom zakonu.
Ipak, kompromis je rijetka pojava u Crnoj Gori i zato na jučerašnji dogovor vladajuće koalicije i najjačih opozicionih stranaka valja gledati kroz drugačiju dioptriju – kao iskorak iz dosadašnje prakse, otklon od svakodnevice međusobnog optuživanja i varakanja. Nakon Rezolucije o miru parlamentarnih stranaka iz 1999. godine, juče je nakon dvanaest godina postignut politički sporazum koji bi mogao da znači mnogo više od interpunkcijske saglasnosti – dokaz da politička elita u Crnoj Gori može da prevaziđe političke, nacionalne, sociološke i druge razlike u korist vlastite države i građana.
Zato jučerašnji sporazum nije tek ispunjavanje jednog evropskog uslova nego nešto mnogo više. Iako pred Crnom Gorom stoji još šest uslova Evropske komisije, savladavanje ovog juče moda može značiti - korak naprijed ka Evropi? Ili, da se koriste interpukcijski znaci kojima su skloni naši političari: Korak / naprijed – ka ; Evropi?
Draško ĐURANOVIĆ
Svaki put kada oko važnih stvari nije bilo dogovora izdani su građani CG, a toga je bilo mnogo. Zastava i himna su izglasane bez dogovora sa opozicijom, referendum je ispoštovan jer se umiješala EU, jezik je nametnut bez dogovora sa opozicijom, a ni sada ne bi bilo nikavog dogovora da nije očigledna većina koja u CG govori srpskim jezikom. CG nije nešto apstraktno, već njeni građani. To znači da se za njih mora naći zajedničko rješenje. Izadaja i okupacija je sve što građane sukobljava i razdvaja.
*O svemu je govorio, bio je u stanju da kaze sve, pa i najmucnije, sve se moglo reci, sve pokazati, o svemu pricati.*
(H. Hese, Sidarta)
Kako da nije,od juče nema više gradjanske Crne Gore,nema ravnopravnosti,kojeg dijasistema,zezaš se ti to malo?
Samim nabrajanjem jezika je dokazano ovakvim dogovorom da su to različiti jezici zar ne? Ako su različiti gdje je onda i albanski? Nije valjda niko na popisu rekao da govori albanskim. Ako su nabrajali onda su trebali sve nabrojati.
Vladajuća struktura kaže da je crtica odvajanje od crnogorskog i da su ostali nakon toga i da nema veze sa nabrajanjem jer smo mi čoče gradjanska država,pa zašto nijesu poslije crtice stavili hrvatski ili neki drugi pa onda ostale jer mi smo gradjanska država (kad bi se zezali).
Odslusah sinoć repliku to jeste onaj cirkus,ne znam kako ih nije sramota da lažu nas crnogorce kako je ovo dogovor nad dogovorima.
Da se podsjetimo da je rječ o nazivu u rasporedu časova a ne promjeni ustava,potpuno su Vas omađijali
Last edited by minjo; 09-09-11 at 09:40.
Djuranoviceva analiza ovoga puta, jako korektna. Narocito interesantno ovo oko Miliceve uloge.
Just to slip the skin...
Minjo u ustavu stoji koliko sam ja shvatio da je zvanični jezik Crnogorski ili?
..u školama će se učiti crnogorski-srpski,bosanski,hrvtaski ili?...
..znači jezik u Crnoj Gori se zove crnogorski-srpski,bosanski,hrvatski...
..ovim u ustavu stoji jezik koji ne postoji,neka onda promijene ili ustav ili naziv jezika koji se uči u Crnoj Gori...
..ako jezik koji je ustavu više ne postoji pod tim imenom onda je prekšen ustav i to je to...
Odkad ima veze naziv predmeta u školi sa Ustavom? A kad se ukidao ONO i DSZ,Domaćinsvo,OTO, je li to bilo po ustavu?
Aj,ne bačajte bombe ovuda ka sa naslovima na portalu RTS
Naziv predmeta vrlo vjerovatno nema veze sa Ustavom (mada evo mjesec ipo su nas ubjedjivali da ima) - ali sadrzaj jucasnjeg politickog sporazuma na kom ce se bazirato pozakonski akt ima veze sa Ustavom. Konkretno - stavka gdje se srpski jezik odvaja od ostalih jezika u sluzbenoj upotrebi.
Just to slip the skin...
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks