"The Whistleblower" je politički triler kanadske rediteljke Larise Kondracki koji govori o Ketrin Bolkovac, Amerikanki u sastavu policijskih snaga UN-a u BiH, koja je krajem devedesetih otkrila umešanost visokih funkcionera te organizacije u trgovinu ljudima i zaštitu organizatora lanca prostitucije.

Ketrin Bolkovac je bila policajka u Nebraski koja je krajem devedesetih odlučila da svoj posao nastavi u BiH u sastavu UN-ovih policijskih snaga.

Nakon manje od dve godine otpuštena je nakon što je više puta upozorila da su Amerikanci, ali i još neki pripadnici UN-a, uključeni u trgovinu ženama iz Moldavije, Ukrajine i Rumunije.

Ni jedan od muškaraca iz ove organizacije nije optužen, a agencija koja je u SAD regrutovala policajce za BiH dobila je novi, unosni posao u Avganistanu i Iraku.

Bolkovčeva je svoju priču ispričala u knjizi "The Whistleblower“, a Lairsa Kondracki je prema njoj snimila poprilično provokativan film.

Glavnu ulogu u filmu igra Rejčel Vajs, a pored nje tu su Vanesa Redgrejv, Monika Beluči, Dejvid Strethern, Lajam Kaninhem i Nikolaj Lie Kas koga srpska publika poznaje iz filma "U Kini jedu pse".



Uoči svoje američke premijere, 4. avgusta, film je pretpremijerno prikazan grupi novinara u UN-u.

Druga saradnja sa Sergejom Trifunovićem

U filmu "The Whistleblower" glumi i Sergej Trifunović koji je već sarađivao sa Larisom Kondracki. Njen prvi, kratki film "Viko" takođe se bavi temom bivše Jugoslavije, a srpski glumac u njemu ima jednu od vodećih rola.


Rejčel Vajs, Ketrin Bolkovac i Larisa Kondracki


Pretili joj smrću i oterali iz BiH

Ketrin Bolkovac je 1998. bila razvedena. Majka troje odrasle dece koja je tražila promenu.

Kao profesionalna policajka, pridružila se policijskim snagama UN-a u BiH, čiji je zadatak bio nadgledanje i pomoć lokalnim policijskim snagama u posleratnim vremenima.

Nakon dolaska u BiH, raspoređena je u Zenicu, gde je bila zadužena za borbu protiv nasilja nad ženama. Neposredno nakon dolaska susrela se sa Viktorijom, mladom ženom koja nije bila sa Balkana, već iz Moldavije.

Viktorija nije govorili ni engleski ni lokalni jezik i nije mogla da objasni šta joj se dogodilo. Ipak, odvela je Ketrin do jednog noćnog kluba. Klub se zvao "Florida", a Bolkovčevoj su se pridružili prevodilac i jedan lokalni policajac.

"Klub je bio otvoren. Sve smo pregladali. Iza šanka, u jednoj metalnoj kutiji našla sam pasoše i dolare. Dokumenti su pripadali devojkama iz Istočne Evrope. Očito je da su devojke bile zadržane u klubu protiv svoje volje.

Uočili smo da sa spoljne strane kluba stepenice vode do drugog sprata, do jedne zaključane sobe. Vrata smo otvorili na silu. U sobi je bilo još sedam devojaka. Bile su prestrašene i očigledno zadržane na silu. Nisu imale pasoše. I tu je sve počelo“, rekla je Bolkovčeva.

Radilo se o organizovanom lancu trgovine devojkama iz Ukrajine, Moldavije i Rumunije. Među njima je bilo i devojčica od 12 godina.


"Istraga je pokazala da su u sve akcije bili uključeni kako vojnici, tako i policajci, zatim ljudi iz civilne službe, a jedan od američkih policajaca mi je čak rekao da je kupio ženu od vlasnika jednog bara u blizini Sarajeva - odlučio je da je oženi i odvede sa sobom natrag u SAD.

Međutim, ona je pobegla, i ukrala mu mobilni telefon, što ga je prilično uznemirilo. Bilo je još dosta neverovatnih slučajeva u koje još uvek ne mogu da poverujem.“

Odmah je alarmirala svoje pretpostavljene, slala izveštaje nadređenima. Neki od njih su stigli i do Žaka Pola Klajna koji je tada bio specijalni predstavnik UN za BiH. No, izveštaji su ili ignorisani, ili "rešeni" bez rezultata o kojima bi ona imala saznanja.

Malo po malo postajala je svesna poteškoća jer su pripadnici međunarodnih snaga bili izvan američkih, "be-ha" ali i vojnih zakona. Nisu mogli da budu krivično procesuirani.

No, pošto je Katrin nastavljala da obavlja svoj posao, to je poprilično uzdrmalo agenciju "DynCorp" koja je za angažman državljana SAD u BiH dobila od američkog Stejt Dipartmenta 15 miliona dolara. Oni su za posao često angažovali ljude koji su malo znali o policijskom poslu, i koji su lako potpadali pod uticaj lokalnih kriminalaca.

"Balkanska mafija je dobro organizovana i infiltrirana u mnoge segmente međunarodne zajednice. To nije nikakva tajna. Naravno da je mafija uključena u trgovinu ljudima i da iz toga izvlači veliki profit. Ali činjenica da su u čitavu priču uključene i policijske snage - to me je istinski uznemirilo," rekla je Bolkovac.

Bolkovčeva je je otpuštena nakon dve godine. Optužena je da je loše vodila istragu i da je zlonamjerno prozivala kompaniju "DynCorp". Na kraju je morala da ode iz BiH pod pretnjom smrću.

Ipak, uspela je da tuži organizaciju koja je zapošljavala službenike za poslove bezbednosti u inostranstvu. Firma je zbog "lošeg ponašanja" i otpustila sedmoricu policajaca koje je bila angažovala u BiH.

Kako to obično biva, ovaj skandal nije otežao firmi "DynCorp" da dobije jednako unosne poslove u Avganistanu i Iraku.

Prema podacima "Vikiliksa", ljudi zaposleni da obučavaju avganistanske policijske snage snimljeni su kako se drogiraju, a navodno su i plaćali za usluge deci koja su bila uključena u lanac prostitucije.

Bolkovčeva je svoja iskustva iz BiH sabrala u knjizi memoara "The Whistleblower“ i nada se da je njen posao pomogao u podizanju svesti o trgovini ljudima na Balkanu.

Ipak, ona nije sigurna da će knjiga i film promeniti način na koji se angažuju američki državljani na poslovima zaštite u "kriznim područjima".

"Nije problem što je na primer 10-20 posto tih službenika uključeno u kriminal. Problem je što preostalih 80 posto zatvaraju oči pred kriminalom“, rekla je Ketrin Bolkovac.


Izovor: >>>LiNk