reklama je čudo
Pita me prijatelj koji je broj telefona Kruna lanca brze hrane.. On je ukucao u google i dobio link SDP-a, pa mu se ...
Vjerovali ili ne ukucajte u google tri rijeci kruna dostava hrane i bice vam jasno.
prof. dr Vujica Lazović
www.sdp.co.me/upl/prilozi/Opsti-flajeri-SDP-CIST-IZBOR6708.pdf
File Format: PDF/Adobe Acrobat -
Dobar tek..
SHape k' sebi!
reklama je čudo
She is only here to annoy herself!
Čudni su putevi Guglovi
http://muzika.nadlanu.com/ostalo/adr...-2824.155.html
Hari Krisna: -bez trolovanja laganja i ostaloih podmetanja kao i visestrukih naloga
Google, zavisno od podesavanja u opcijama pretrage na iste upite moze dati razlicite pretrage. Mene ne izbacuje nista vezano sa SDP-om.
Ja kad pretrazujem porno sajtove nista slicno mi se ne pojavljuje možda bi ovi iz stranaka mogli da se pozabave malo sa time.
Ono je Vujica prvi nosilac? Sa kim ukršta u polufinalu? U stvari, ne ukršta ni sa kim. Zaboravih da je to politička partija, tamo nema takmičenja, samo dodjela titule.
to nema veze sa vujicinom reklamom, vec googlovi spajderi nijesu dovoljno definisani za nas jezik pa znaju da naprave greske...
Crazy isn't being broken or swallowing a dark secret. It's you or me amplified.
Katjon vazda :)
Kako god, moj prijatelj imao volju za piletinom, i posle pretrage na netu nije brke omrsio...
SHape k' sebi!
Sto Vam je on "skrivio"? Ne znam sto mu je gore, klik na Vujicu ocekujuci piletinu u sendvichu, ili to sto mu Vi predlazete...
Greota, unisten mu je apetit totalno.
Nije on covjek iz skupstinske menze, nego radan i posten coEk.
Onima iz Skupstine da predlozite svasta, pa i Vujicu sa pijanim "turistkinjama" kako rekoste, sa onolikim pantljicarama ne bi im nista bilo. Josh bi podrignuli..
Last edited by Rovchanka; 05-07-11 at 16:00.
SHape k' sebi!
Do uvođenja embarga bio sam niko i ništa.
Jedan diler, NIN, 13. avgust 1993.
Osnovni uzrok bede u Srbiji je ogromna količina novca kojim građani raspolažu.
Dr Borisav Jović, potpredsednik SPS, govor u Topoli, 3. septembar 1993.
Na Glavnom odboru možemo doneti odluku da idemo na izbore, da ne idemo na izbore, ili nešto treće.
Prof. dr Dragoljub Mićunović, predsednik Demokratske stranke, "Intervju gledalaca", NTV Studio B, 28. oktobar 1993.Ja sam siguran da se naša pozicija iz dana u dan poboljšava.
Slobodan Milošević, predsednik Republike Srbije, u razgovoru sa urednicima 9 medija, RTS, 3. novembar 1993.
Molim i beogradske kafedžije da prime izbeglice bar na jedan sat.
Velimir Cvetić, predsednik Socijaldemokratske stranke Jugoslavije, Radio Beograd, 2. decembar 1993.Zimbabve je među prvima jedini glasao za nas.
Radmilo Bogdanović, funkcioner SPS, u pozdravu delegaciji Zimbabvea, Radio Beograd, ("Novosti dana"), 17. januar 1995.Da sam želeo mirno da živim, bavio bih se stočarstvom; mada, baveći se ovom mojom vrstom novinarstva, ja se opet bavim i stokom.
Aleksandar Tijanić, direktor Karićeve televizije, Svet, 14. april 1995.Mi smo Srbi rešili da živimo u jednoj državi - svi, pa makar svi drugi bili isprebijani na mrtvo.
Milić od Mačve, NIN, 2. jun 1995.Nemaju oni toliko bombi koliko nas ima.
Milan Nastić, poručnik VRS, Večernje novosti, 3. septembar 1995.Izaberite biserePare ću vi vrnem kada gi obrnem.
Bora Kostić, vlasnik Štedionice u Paraćinu, Ilustrovana Politika, 11. novembar 1995.
SHape k' sebi!
.
Kina će uvežbati armiju od 10.000 pilića, uz ratnu podršku hiljadu čvoraka, za borbu protiv skakavaca u Sinđangu.
Politika, 14. decembar 1998.
Mi jednostavno rasipamo energiju. Ložimo, a vetri se napolju. Svugde u svetu postoje čitavi državni programi koji, zapravo, da bi se sačuvala energija, koja će biti sve skuplja jednog dana, nje će biti sve manje resursa ukoliko ne izmislimo nešto novo, pored solarne i tako dalje... Ovaj, fisiju i tako dalje... Odnosno, fuziona nova hladna energija. Ako to ne izmislimo do tada, biće sve teže.
Milan Milutinović, u razgovoru sa privrednicima Kolubarsko-tamnavskog regiona, 19. novembar 1997.
Mada, Milic od Macve je bio neprikosnovena budala, a śecam se da je, zajedno s Miljom V. R., osnovao grupu eksperata obucenih za parapsiholoski rat protiv imperijalnih sila.
_______
Bitno je da je ponovo sa nama "stari ljubitelj" Vujice Lazovića sa novima nickom
Primjeri cojstva i junastva Crnogoraca i Arbanasa - Marko Miljanov Popovic...
Svaka cast Dubrovcanima sinoc.. Dobi Vujanovic pozdravni aplauz - ipak..
Komplimenti za organizaciju, toleranciju, autokritici, dostojanstvu, i posebno na dobrodoslici .. Meni je bilo super.
Hvala Lepo
http://www.dubrovnik-festival.hr/dubrovacke-ljetne-igre
Trenutno je u toku zanimljiva dok. emisija na HRT1 - preporucujem onima koji vole istoriju, studiraju pol. nauke, i one 'jugoslovene' sa popisa.
O Hebrangu.. Nacin koji je i dan danas u opticaju sa mnogima u politici. Klevetanje itd.. Snimci sa intervjuima, dokumentacijom, svedocims itd. su rijetki 'dragulji' dok. filma. Ne preskace se Mosin drug - Djilas. Djilas od velejugoslovenstva do nacionalizma, a Hebrang od velehrvatskog nacionalizma do poguranog ... Eh.. crnogorska jadna satelitska srbijanska istorijo, i jadi od istorijsko-politichkog satelitskog neobrazovanja. Samo da mi je znati da li ti jadi iz Akademija Nauka CG mogu prouchavati istoriju mozgom a ne doopetom.
Hvala Lepo
Last edited by Maja; 12-07-11 at 14:36.
Cestitke svima nama za Dan Drzavnosti Crne Gore..
Gdje slavite danas, i imate li neki predlog gdje bi bilo najljepse proslaviti nas praznik?
Hvala Lepo
mislim da smo jedina drzava na svijetu koja svoj dan drzavnosti ne dozivljava kao svoj, i ne slavi ga kako treba... mi ga dozivljavamo kao samo jos jedan neradan dan, i to je to. budu uvijek i neke kvazi kulturne manifestacije da se to proslavi, ali sve u svemu premalo... pogledajte primjer svih ostalih drzava, od visoko razvijenih do zemalja treceg svijeta tipa malezije ili slicno...
Crazy isn't being broken or swallowing a dark secret. It's you or me amplified.
Katjon vazda :)
U zapadnim drzavama se njeguje tradicija i znam gdje se tradicionalno slavi taj dan, sta se ocekuje itd..
U CG ne znam, jer mi se chini da to slavlje "seta" po CG.
Prva pomisao mi je Cetinje, pa se tamo necu pogubiti sigurno. Tj. necu omasiti..
Iako je meni radni dan danas, a i sjutra, slavljenichki se osjecam, pa cu naci vremena da proslavim sa ostatkom naroda CG (izuzev politicara koje ne volim imati u blizini ni u mom "vidokrugu").. Nisam zalud dosla bash na praznik.
Hvala Lepo
Last edited by Maja; 13-07-11 at 15:59.
Bijah na CT...... shok.
Ja sam zgrozena, mogu misliti koliko su shokirani Ambasadori zapadnih drzava, Ameri pogotovo. Ljudi, SLET Titu.....Komunizmu..
Pa nije 13.jul bio partijski ustanak Komunisticke Partije, nego Opstenarodni Ustanak Crne Gore.
Nisu na Branilovici bili Partizani nego Narod i oni koji su kasnije presli u Cetnike. Narod.
Ja sam mislila da se sprdaju iz drugih drzava kad kazu da je Crna Gora poslednji komunistichki bastion.. Nisam mogla da vjerujem do danas, i to na Cetinju..
Kakva demokratija i savremeno drustvo, ovo niisam vidjela ni u najranijem djetinjstvu na TV......
Ko je uvalio ovakav program za proslavu, taj je Crnoj Gori zabiberio...
Sad imaju dokaz....
Hvala Lepo
Organizovali su ga komunisti, ne moramo se toga stidjeti.
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
Komunisticka partija je bila najjaca partiju u Crnu Goru od 1920-e (kad je prvi put pobijedila na izbore u CG) do danas (posto je DPS samo preimenovana komunisticka partija, mada danas je sa drugom ideologijom, ali je ista partija). Znaci, otkako su Petrovici posli kod nas su cijelo vrijeme bez prestanka najpopularniji bili komunisti.
Mi smo te lazi gospodine Peko prevazisli 90.tih godina.. Kad smo poceli chitati istoriju bez komunistichkih knjizica. Zato sam iznenadjena retrogradnom ideologijom i sletom u pocast Titu.
Svojatanje opstenarodnog ustanka u CG na racun KPJ je moja generacija smjestila u Narodni otpor, a vidim danas, nakon toliko godina CG vrsi povracaj zadojenosti partijskom ideologijom lazi. Ne cudite se sto sam sokirana - ovo sto sam vidjela je za mene nesto sto nema veze sa slobodnoumnom i modernom demokratskom drzavom.
Принц Михаило је на нељубазан начин одбио специјалног изасланика још изјавивши да се осећа Србином и да је непоколебљив противник црногорског сепаратизма и зеленаша, који су једино мотивисани жељом да се разбије српство и југословенство.[1] На Цетињу је 12. јула 1941. године одржан Петровдански сабор који су одржали црногорски сепаратисти и зеленаши под председништвом Јове Поповића. На овом сабору је изгласано, поништење одлуке Подгоричке скупштине из 1918. године, укунут Устав Краљевине Југославије и све њене институције, и потом проглашена Независна Држава Црна Гора. Чим се сазнало да је на Цетињу проглашена независна Црна Гора становништво се већ у ноћи 12. и 13. јула 1941. године подигло на масован устанак.Одабир 13. јула за дан отпочињања оружаног устанка имао је два разлога:
- Први разлог је био историјске природе, јер је 13. јула 1878. године на Берлинском конгресу призната независност Књажевине Црне Горе.
- Други разлог био је политичке природе и представљао је одговор народа на тзв. „Петровданску скупштину“, одржану 12. јула 1941. године, на Цетињу. На том скупу су црногорски квинслинзи, у помоћ италијанског окупатора, прогласили „суверену и независну“ Црну Гору под италијанским протекторатом. Истог дана „Црногорски сабор“ је донео декларацију од пет тачака којом је проглашена „суверена и независна држава Црна Гора у облику уставне демократије“. Истом деклерацијом је упућена молба италијанском краљу Виктору Емануелу да „одреди намесника краљевине Црне Горе“.
U svim podacima koje stoje u slobodnim istorijskim izvorima se pominju Ustanici iz naroda koji su kasnije zavrsili i na Zidanom Mostu.Резултати устанка
У Тринаестојулском устанку је учествовало око 32.000 људи, што је чинило 66% војно способног становништва Црне Горе, изузимајући градове Цетиње, Никшић, Подгорицу и Пљевља у којима је италијански окупатор имао јака утврђења. Устаници су од 13. до 22. јула ослободили шест среских места: Андријевицу, Беране, Бијело Поље, Даниловград, Колашин и Шавник; као и пет варошица: Вирпазар, Грахово, Жабљак, Петровац и Ријеку Црнојевића. Сви ови срезови, осим даниловградског су били слободни од 18 до 25 дана.
Осталих шест срезова били су делимично ослобођени. Срез никшићки ослобођен је читав, осим Никшића и Вилуса, у којима су били блокирани неприајтељски гарнизони. Срез Цетињки је такође био ослобођен читав, изузев Цетиња; срезови пљеваљски и подгорички, изузев Подгорице и Пљеваља. Муслиманске и албанске општине у подгоричком, беранском и андријевичком срезу, били су припојени Великој Албанији и у њима није било устаничког покрета. На приморију је само пар мањих места било ослобођено.
Prisvajanje Ustanka kao djela KPJ je sramota za bilo kojeg intelektualca i slobodnog covjeka.
Dobila sam potvrdu da je CG zaista poslednji bastion komunizma u ex YU.
Hvala Lepo
Last edited by Maja; 14-07-11 at 14:19.
Sve do svoje smrti 12. 7. 2001. g, Vlado nije prestajao sa svojim politickim djelovanjem.
Takodje, Vlado Dapcevic je bio za Crnu Goru kao nezavisnu državu. Napisao je i ovo devedesetih godina - "Ja sam za suverenu Crnu Goru baš zato što sam za Jugoslaviju. U svakom slucaju treba ici korak po korak. Do ostvarenja tog cilja mi cemo podržavati snage koje se bore za suverenu Crnu Goru. Kada se stvori suverena Crna Gora postacemo ljuti neprijatelji tim snagama, jer mi se, prije svega, borimo za radnicki pokret i socijalizam."
Iako se danashnja Crna Gora ideoloski oslanja na osnovama Vlada Dapcevica, uz paradoks podrske njegovog najveceg ideoloskog neprijatelja Jova Kapicica (svi junaci za nezavisnu CG ali razlichitom vizijom Jugoslavije(!?)) , a nastavku iskoristavanja postovaoca cilja Krsta Popovica, i to za apsurdno "vaskrsavanje" komunizma... Nesto sto ce razviti tok desavanja u daljem kontekstu ideoloshkog slepila c/p pogubljenosti, bez savremene demokratske strategije ka progresu i razvoju CG, trajace do demistifikacije njihovih ubijedjenih ucenika i korisnika menze KP.Dapcevic:
" Ali, bez obzira na sve te visoke položaje, visoku platu, razne privilegije, u tom periodu sam bio najnezadovoljniji. Muka mi je bilo od svega onoga što se dešavalo pred moojim ocima.
Odmah je pocela grabež za vlast, položaje, privilegije. Pocela je korupcija nevidjenih razmjera. A ton svemu tome davao je Tito. Gurao ih je na položaje, uvaljivao u privilegije i tako ih vezivao za sebe.
U blizini je bio onaj diplomatski magacin i u njemu najkvalitetnije stvari. Uz to, tri puta jeftinije nego drugdje.
Cetrdesetak ljudi je imalo pravio da se u njemu snabdijeva. Jednog dana tetka mi traži novine da umota hljeb. Kaže:
-"Sramota me da ulicom nosim bijeli hljeb."
Pitam: Zašto?
Kaže: "Zato što ga drugi nemaju."
-Pa gdje ga ti kupuješ?
Veli: "U onom magacinu."
Zabranio sam joj, od tada, da ga više u kucu unosi, iako smo mi prije rata jeli bijeli hljeb.
Sjecam se jedne anegdote sa jednim od onih udbovaca. Bio je prije rata seljak u Crnoj Gori. Ode u njegovu kucu neka naša Crnogorka i vidi dijete piša po persijskom cilimu. Veli: "Zašto dozvoljavate djetetu da upropaštava ovako skupocjeni cilim?" On joj odgovori: "Neka piša, to je krvlju steceno!". Jednostavno, tada se smatralo da su odbranili zemlju i da je došlo vrijeme da se to naplati. I to debelo.
"Mi sjecemo granu na kojoj sjedimo. Ako ne likvidiramo ove privilegije, ne samo što cemo se odroditi od naroda, mi cemo u psihologiji postati bogalji".
Bez slobodne misli, ograniceni ideologijom Kapicica, i ideologijom tvorca II komunistichke partije Dapcevica, CG je juce pokazala svoje nepostojece granice demokratije, i pored punih usta te blagorodne rijeci, negiranjem vrijednosti gradjanskog/narodnog otpora, negirana je vrijednost covjeka-pojedinca, a proslavljena ideologija i partija - jednoumlja.
Hvala Lepo
Last edited by Maja; 14-07-11 at 21:58.
Hvala Lepo
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks