Page 7 of 7 FirstFirst ... 34567
Results 151 to 159 of 159

Thread: Jevrem Brkovic: Vuk je Crnogorcima oteo jezik

  1. #151
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 30. jul 2010.

    Engleski, da se razumijemo

    Bojkotovali zbog jezika! Do sad su jezik (pamtim) već dva puta izgubili i nikom ništa, sad bojkot (kako bi se valjda i ideja Bojkota unizila).
    Skoro svi u Skupštini, (dovoljno su stari) odrekli su se imena svog jezika davno. Većina njih je učila smjerno, kao i svi koji su rođeni prije devedesetih - srpskohrvatski . Preko noći ukinuše onaj hrvatski udio i prihvatiše da jezik bude srpski sa ijekavskim izgovorom, bez bojkota. Svima je odgovarao srpski, crnogorski je bio anatemisan i nepostojeći, kao uostalom i Crnogorci/ke (izmišljen narod).
    „Veliki mirovnjaci“ prihvatiše polovni srpski i nije im smetalo, uz malo nesigurnosti i dosta licemjerja, što je ekavska varijanta bila legitimna za skupštinskom govornicom, u školama, državnim institucijama, ministarstvima i Vladi, iako je službeni jezik u Ustavu bio srpski u ijekavskoj varijanti .
    Dobro je znati da se davno prije rata u Srbiji u državnim institucijama moralo pisati ekavski, a u Hrvatskoj ijekavski, latinica. U Crnoj Gori, kako se kome sviđalo i bilo je to dobro!
    A onda bi zlo, jezik se nije smio nazvati po državi (valjda zbog straha da bi jezik učvrstio državu), kao što su svi uradili u našem okruženju. U Crnoj Gori se moralo govoriti maternjim jezikom ,kako bi nam i majke pomutili. Ovo je značilo da jedna osoba (npr nastavnik) na času maternjeg govori najmanje četiri jezika (srpski, hrvatski, bošnjački i crnogorski, možda i bokeški. Zašto ne i njih je majka rodila!) I onda bez vidljive potrebe ali funkcionalno, da bi se uveličale male razlike i napravili veliki problemi, vratiše nam jezik sa imenom crnogorskim ali vijek unazad – da nam đeca ne zaborave bronzin i da znamo odkle smo sljegli! I dobro bi bilo da su Parlamentarci zaćutali na svim jezicima dok ne smisle šta će i kako reći u Parlamentu Crne Gore, sa sviješću da moraju govoriti jezik za koji se zalažu , gramatički i lingvistički pravilno i ne izaći odatle dok to ne rasčivijaju.
    Moraju znati da se ustvari gubi srpski sa ijekavskim (raniji srpskohrvatski ) , da jezik koji je mogao ostati takav ili se takav imenovati crnogorskim ne postoji više. Na meni je, a i na njima, da izaberemo da li ćemo učiti novo-staro crnogorski (i tako govoriti) ili srpski(ekavica i tako gvoriti) ili hrvatski ( i tako govoriti) ili bošnjački ( ovaj je najbliž ,srpskom sa ijekavskim izgovorom i njima će valjda biti najlakše) ili možda engleski.
    Teško mi je već da učim, pa ću tako pripasti onoj grupi sa jezikom koga bi ovi u Parlamentu svi htjeli da zaborave. Zanimljivo će mi biti kako će Crnogorci učiti i govoriti po zadatku crnogorski i Srbi po zadatku srpski , a djeca će da se vesele . Tješim se s da će djeca učiti engleski samo iz jednog razloga da mogu da pitaju komšiju – Where were you ? I da se razumiju.

    Ljupka Kovačević

  2. #152
    Join Date
    Jul 2010
    Location
    Subotica - Durmitor
    Posts
    57
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Thumbs up

    [quote=Ćipur;1146831]MITROPOLIT AMFILOHIJE ODRŽAO PREDAVANJE O JEZIKU


    - U posljednje vrijeme u Crnoj Gori ne govori se samo o novom čovjeku, već je na djelu reinterpretacija sveukupne naše istorije. Na djelu je titanski pokušaj promjene identiteta bića Crnogoraca. Ko ugrožava jezik jednog naroda, on ugrožava i njegovo postojanje. U tom poduhvatu ima nečeg orvelovskog, nihilističkog, demonskog, bilo da je taj svjestan toga ili ne. U Crnoj Gori našoj maloj i raspetoj, na djelu je upravo jedan takav poduhvat - rekao je mitropolit.
    Za one koji su se, po njegovim riječima, odlučili da jednu svetinju kakva je jezik, razdijele i nazovu nekim drugim imenom, kaže da su novi učitelji i prosvetitelji, koji su započeli jednu marksističku ideologiju, ali mnogo dublju nego što izgleda da jeste.
    - Stvaraju nove diobe, stravičnu mržnju, zlo koje nema u sebi iskonskog i pravog sadržaja. Lako je iz toga prosuditi odakle se sada rađa i smišlja novi jezik.
    Lepo receno. Tuzno ali istinito.

  3. #153
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    Kojim je jezikom Isus pričao? Srpskim?

  4. #154
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Ne mlati Kuśo.

  5. #155
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    Održan skup “Vuk Karadžić i Crnogorci”

    6. jun 2004. | 11:11 | Izvor: B92 Cetinje -- U organizaciji Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje, na Cetinju je održan naučni skup “Vuk Karadžić i Crnogorci”.

    Profesor Vojislav Nikčević ocenio je na skupu, koji je održan u subotu, da je Karadžić naneo veliku nepravdu Crnog Gori i Crnogorcima. Podmukle posledice takvog odnosa prema Crnoj Gori i Crnogorcima traju sve do danas, rekao je Nikčević, a pošto, po njegovim rečima, bez jezika nema ni naroda, ni države, ni crkve, on očekuje da crnogorski jezik bude ozvaničen Ustavom Crne Gore.

    “Osnovan je Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje. Dužnost je države da taj institut prihvati da bude Vladina organizacija i da se uposli znatan broj mladih ljudi koji će taj jezik da proučava i da ga popularizuje”, rekao je Nikčević.

    Književnik Jevrem Brković smatra da Crnogorci nisu shvatili da ih je Vuk, zapisujući njihov jezik, u stvari ostavio bez njega. Karadžić je uzeo crnogorski kao obrazac za jezik koji je kasnije uprostio i učinio jasnim i šumadijskom čobanu i vojvođanskom seminaristi, tvrdi Brković. “A onda je Vuk Karadžić dospio preko Kotora pravo na Cetinje. Otkrio je Crnu Goru i u njoj izvorni narodni jezik i mnoštvo hrisovulja iz minulih vijekova uštimanih u manastirskoj riznici kao med u saću”, rekao je Brković.

    Akademik Novak Kilibarda kaže da je pitanje jezika danas je vise političko-državno, nego lingvističko pitanje. “Kako Hrvati, kako Srbi i kako muslimani, odnosno Bošnjaci imaju pravo da jezik nazivaju svojim imenom, takvo isto pravo imaju Crnogorci. Ne znam zašto smeta nekome da Crnogorci nazovu svoj jezik svojim imenom”, rekao je Kilibarda.

    Skup na Cetinju bio je priprema za simpozijum koji će u oktobru biti održan u Podgorici. Ako Vlada Crne Gore odluči da ozvaniči naziv crnogorski jezik, onda će svi ljudi sa ovih prostora moći da se smatraju poliglotama jer će znati barem četiri jezika – srpski, hrvatski, bošnjački i crnogorski.




    http://www.b92.net/info/vesti/index....&nav_id=142716

    Vuk nam oteo jezik!

    V. KADIĆ | 06. jun 2004. 19:39 | Komentara: 2

    Vuk je Crnogorcima jezik zapisao i oteo im ga, da bi mi, evo, posle gotovo dva veka, svoj jezik morali od drugih otimati, vratiti mu svoje ime i značenje."
    Ovu konstataciju izrekao je Jevrem Brković, predsednik tzv. Dukljanske akademije na naučnom skupu "Vuk Karadžić i Crnogorci", održanom na Cetinju u organizaciji Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje, povodom 140. godišnjice od Vukove smrti.

    PODGORICA - "Crnogorci su vazda svojim jezikom i oružjem govorili, kliktali, klikovali, kojevitezali, kleli, lelekali, u kam zatucali i svoje dušmane i sebe u svim nuždama i tmušama, kada im se činilo da im je mrklo bez svitanja i da će im se grob na taj svijet propasti! A onda je Vuk Karadžić dospio preko Kotora, uz kotorske strane i pravo na Cetinje. Jezik je zapisao i shvatio da je to drugačiji jezik i od onog "govedarskog" jadarskog i levačkog i od onog učenog i pojnog, karlovačkog i novosadskog... Vuk je Crnogorcima jezik zapisao i oteo im ga, da bi mi, evo, posle gotovo dva veka, svoj jezik morali od drugih otimati, vratiti mu svoje ime i značenje."
    Ovu konstataciju izrekao je Jevrem Brković, predsednik tzv. Dukljanske akademije na naučnom skupu "Vuk Karadžić i Crnogorci", održanom na Cetinju u organizaciji Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje, povodom 140. godišnjice od Vukove smrti.
    Profesor Vojislav Nikčević je tvrdio da je Vuk uzimajući crnogorski jezik kao podlogu za svoj model "srpskohrvatskog jezika" negirajući Crnogorce kao narod i naciju, naneo ogromnu štetu i ostavio ih bez jezika, dok dr Novak Kilibarda smatra da je jezik danas državno političko pitanje.
    - Čudim se nekim ljudima što su se okomili protiv Crnogoraca da nazovu jezik svojim imenom - rekao je Kilibarda.
    - Vuk je srpskim označavao celokupno narodno stvaralaštvo, koje je sakupljao, bez obzira na to da li je reč o Hrvatskoj ili Albaniji, iritirajući sve one koji su bili za to da se skuplja narodno blago, ali pod uopštenim narodnim imenom - stav je istoričara Radoslava Rotkovića.
    Književnik Budimir Aleksić smatra da je potpuno deplasirano polemisati sa stavovima "dukljanskih" ideologa.
    - To je priča koja traje dugo i dojadila je Bogu i ljudima. Na tom skupu nije rečeno ništa novo, osim da je srpski narod genocidan, da je pokoravao Crnu Goru, uvek izražavao svoj velikosrpski imperijalni projekat... Ako tako misle neka uče falsifikate i zašto bi se ubeđivali da li je Vuk bio austrijski špijun i da li je Crnogorcima oteo jezik, pa ga dao Srbima. Sve su to postale jalove priče sa kojima treba prestati - kaže Aleksić za "Novosti". - Cilj ovog skupa bio je da se stvore pretpostavke za uvođenje "crnogorskog jezika" u novi ustav Crne Gore.
    Aleksić smatra da bi ovaj problem u Crnoj Gori moglo da prevaziđe formiranje kulturno-prosvetne autonomije.
    - Ona bi podrazumevala da sve nacionalne zajednice u Crnoj Gori imaju posebne udžbenike iz istorije i književnosti, društvenih i humanističkih nauka za sve zajednice, jer sve one imaju potpuno suprotno viđenje prošlosti od ovih "dukljanskih". Vrlo je važno ispoštovati rezultate popisa, koji su pokazali da u Crnoj Gori nema nikakve druge jezičke većine osim srpske (preko 60 odsto) i verske osim pravoslavne. Nema nacionalne većine, niti većinskog naroda, nego četiri naroda koji mogu biti konstitutivni - ističe Aleksić.

    KAO KINEZI

    - NEKA "Dukljani" uvedu 33 ili 66 slova, neka se takmiče sa Kinezima, ja lično protiv toga nemam ništa. U Crnoj Gori ih ima svega 20 odsto i neka im država, ako ima para, omogući da otvore škole na svom "jeziku". Vidite, prema poslednjem popisu srpski jezik je većinski u 17, od 21 crnogorske opštine, a "crnogorski" je u prednosti samo na Cetinju, podseća Budimir Aleksić. - U Nikšiću imamo 20 odsto govornika "crnogorskog" jezika i za tu jezičku manjinu treba otvoriti školu isto kao za našu srpsku manjinu na Cetinju (4,6 odsto), što je zaista demokratski.

    ČOVEK SA ŠTULOM

    JEVREM Brković veruje da bi Srbija bila drugačija da se opredelila za Dositeja Obradovića, od samoukog Vuka Karadžića sa drvenom štulom i turskim fesom.
    - Ne bi je smatrali zemljom ratova, zločina, etničkog čišćenja, šovinizma, zemljom ideologije kame i zastave s mrtvačkom glavom, zemljom četništva i velikosrpstva kao konstantnog nacionalnog programa od Garašanina do Koštunice, mada su obojica sumnjivog srpskog porekla - kaže Jevrem Brković.
    http://www.novosti.rs/vesti/naslovna...nam-oteo-jezik

  6. #156
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    Danilovgrad
    Posts
    138
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    balkanski narodi pricaju juznoslovenskim jezikom razlicitih akcenata,
    Crnogorski
    srpski
    hrvatski
    bosanski
    makedonsk
    da mi ne pricamo istim jezikom ne bi se razumjeli ali je taj jezik na svakom prostoru drugaciji

  7. #157
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Predrag Malbaša: Vuk i knjige, izlaganje na naučnom skupu "Vuk Karadažić i Crnogorci"


  8. #158
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vojislav P. Nikčević: Srpskom jeziku istekao rok trajanja


  9. #159
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 27. 11. 2000.

    Završen međunarodni naučni skup "Štokavski književni jezici u porodici slovenskih standardnih jezika"

    Polemični tonovi povodom Njegoša


    Podgorica - "Knjiga svih knjiga u našem, crnogorskom slučaju jeste crnogorski bukvar. Sadašnja obrazovna situacija govori da su naša djeca prepuštena opasnom velikosrpskom trendu koji traje već sedamdeset godina", izjavio je predsjednik DANU, akademik Jevrem Brković tokom diskusije na međunarodnom naučnom skupu "Štokavski književni jezici u porodici slovenskih standardnih jezika", koji je prekjuče okončan u restoranu "Ribnica".
    Rasprava koja je uslijedila nakon čitanja saopštenja odsutnih lingvista obuhvatila je sva problematična mjesta crnogorskog jezičkog pitanja.
    Akademik Vojislav P. Nikčević je konstatovao da je srpsko-hrvatski zbog ukidanja svih jezičkih razlika i posebnosti doživio istu sudbinu kao crkvenoslovenski i latinski jezik. "Prva tačka novosadskog dogovora - da su hrvatski i srpski jedan jezik, predstavljala je i najveću zabludu", nastavio je Nikčević, zaključujući "da se ne može narod izvoditi iz jezika", kao i da je "jezik tamo đe je narod". On se potom osvrnuo na svoj rad "Crnogorizmi u Gorskom vijencu", podsjećajući da "Srbi Njegoševo djelo nijesu mogli da prevedu na srpski", da su ga zbog toga "svojevremeno objavili u obliku pripovjetke", te da su "srpski i crnogorski jezički sistemi dva potpuno organski različita sistema".
    U polemici koja je uslijedila nakon reakcije akademika Brkovića, "da Nikčevićeva teza o crnogorizmima u "Gorskom vijencu" implicira da je ta knjiga napisana nekim drugim jezikom, a ne crnogorskim", te da se "nikada neće pojaviti knjiga o srbizmima u djelu Dobrice Ćosića ili hrvatizmima u djelu Miroslava Krleže", učestvovali su skoro svi učesnici skupa.
    Prof. Vuk Minić rekao je da teza o "crnogorizmima u crnogorskom jeziku zvuči neobično, kao i da takvim tvrdnjama sami sebi podvaljujemo".
    Složivši se sa tim, akademik Danilo Radojević se osvrnuo na činjenicu da je i "Novi zavjet prvobitno preveden na čisti crnogorski jezik", te "da je prevođenje Biblije znak da je jedan jezik zrio"."Teza o crnogorizmima u "Gorskom vijencu" odražava perspektivu srpskih autora prema semantičkim osobenostima crnogorskog jezika", nastavio je Radojević, zaključujući "da srpska potreba za objašnjavanjem i prevođenjem, poput Mićićevog rječnika, govori sama za sebe, kao i da "možemo pisati o rusizmima, italijanizmima ili venecijanizmima, ali da crnogorski treba posmatrati iz njega samog kao cjeline".
    Akademik Sreten Perović, rekao je da su Radojevićeve riječi o prevođenju Biblije na crnogorski tačne, kao i da su tom prilikom prvi put saopštene. "Biblija je", nastavio je Perović "na srpski prevedena tek prije nekoliko godina", podsjetivši, da se i u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj odnedavno isključivo služe knjigama na ekavici, dok su se ranije koristili i ijekavicom.
    Akademik Nikčević je izjavio da su "izjave o Bibliji načelno tačne", s tim što "treba precizirati da je osnova Vukovog jezika crnogorski jezik, ali poopšteni crnogorski, iz koga je izlučen njegov identitet, to jest ono što", kako je rekao, "zovemo bosijanizmima, hrvatizmima, crnogorizmima". On je dodao da je već razgovarano o novom prevodu Biblije na crnogorski.
    Akademik Brković se kritički osvrnuo na pojavu da su ljudi koji su posljednjih godina dolazili u Crnu Goru "uglavnom zbog toga što su tamo gdje su živjeli sprovodili velikosrpske ideje", to nastavili da rade i po dolasku, te da su mnogi među njima bili i direktori osnovnih i srednjih škola. "Posljednji je trenutak", zaključio je Brković "da se trgnemo i da sebi kažemo da nema države ukoliko nema temeljnih postulata".
    Na kraju diskusije iskristalisalo se pitanje crnogorskog bukvara, kao i potrebe za jasnim statusom crnogorskog kao službenog jezika u novom Ustavu Crne Gore.
    Iznošenjem radnih zaključaka - pitanja crnogorskog bukvara i ostalih udžbenika, opreznosti u vezi ustavne formulacije statusa crnogorskog jezika, potrebe da Crna Gora kao višejezična i multietnička sredina mora voditi računa o jezicima manjina skup je uz najavu narednog, za dvije godine, zatvorio akademik Radoslav Rotković.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •