Ima li Crna Gora more?

[jokac]

veći pritisak

Pitanje "Jadrana" u Evropskom parlamentu: Da se vrati Hrvatskoj


Uvecaj! Jedrenjak Jadran (Foto: Arhiva)




Status jedrenjaka „Jadran“ kao dijela pokretne imovine nekadašnje JNA, nova članica Evropske unije - Hrvatska, odmah je iznijela pred najveće institucije Unije u kojoj je Crna Gora kandidat za članstvo.
Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Andrej Plenković (HDZ) je naime, kao član delegacije za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope, govoreći prije dva dana na zajedničkoj raspravi o izvještajima o napretku Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije prema Europskoj uniji, spomenuo je i slučaj jedrenjaka “Jadran”.

“Pozdravljam napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima, a posebno otvaranje poglavlja 23 i 24. Pozivam Crnu Goru da riješi pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, te je potrebno poduzeti korake da se školski vojni jedrenjak „Jadran“, koji se koristio u civilne svrhe, vrati Hrvatskoj”, kazao je Plenković pred Evropskim parlamentom.
Njegovo izlaganje slušali su tada pored ostalih, i komesar za proširenje EU Štefan File, Evangelos Venizelos, ministar inostranih poslova Grčke koja je preuzela predsjedavanje EU-om, te izvjestioci Evropskog parlamenta za BiH. Makedoniju i Crnu Goru Doris Pak, Ričard Hauvit i Čarls Tanok.
„Po prvi put na najvišoj evropskoj političkoj razini, u Evropskom parlamentu u Stazburu, spomenuto je pitanje povratka hrvatskog školskog jedrenjaka „Jadran“ koji se od 1991. godine nalazi u Crnoj Gori”, piše o ovom događaju splitski dnevnik “Slobodna Dalmacija” ocjenjujući kandidovanje teme o status “Jadrana” pred najvećim zastupničkim tijelom EU, kao veoma bitan politički momenat u zalaganju Hrvatske da 81 godinu star jedrenjak izgradjen još za Mornaricu Kraljevine Jugoslavije, dovede u Split.
Hrvatska naime, polaže pravo na “Jadran” jer je taj brod dvadesetak godina pred raspad SFRJ, bio baziran u ratnoj luci JRM Lora u Splitu.
Isti je slučaj i sa recimo, pučinskim remorkerom PR-41 “Orada” Mornarice VCG sa kojim MVCG na ljeto namjerava ići u Hrvatsku na međunardonu vojnu vježbu “Adrion Livex 2014”, pa se nameće pitanje hoće li se tada problematizovati i status tog broda s obzirom da je PR-41 “Orada” bio u sastavu Odreda za spašavanje nekadašnje JRM koji je takođe bazirao u lukama Hrvatske do 1991 godine.


http://www.vijesti.me/vijesti/pitanj...-clanak-176977

sto li je sledece.....

[minjo]

Gluposti koje se plasiraju oko vlasništva nad ŠB Jadran,plasiraju oni koji pojma nemaju o istoriji broda.A što se tiče ostale imovine JNA sve je jasno,i tu nema nikakve dileme,pa ni oko PR-41 u narodu poznate kao Orada.
Inače,na Jadranu će biti ugrađen novi pogonski stroj,osovinski vod i propela.Novina je da će propela biti sa 4 kraka,a ne kao dosad sa dva.Kad se bude plovilo na jedra otpojiće se propela sa osovinskog voda i ona se slobodno okrećati ,uz morske silnice sa trupa broda.Do sada je bila propela sa dva kraka,tresla je krmu,a na jedra kad se plovilo,cetrirala se vertikalno radi manjeg otpora.

[TheDusanbe]

Bravo minjo,skoro pa kopiran moj tekst sa palube

[minjo]

BARI i REGINA DELLA PACE od ove sedmice na remontu u Bijeloj.

[NSX]

evo se minjo parkira u porto

[minjo]

evo se minjo parkira u porto

Zapeli Medo i Leka,oće pa oće,Milo isto molio da im se učini,da ih se pusti da budu sami na most

[minjo]

Trenutno su dva interesantna broda u našim vodama.Naučno istraživački brod URANIA ,koji je u Zelenici ukrcao stručnjake iz Biologije mora Kotor,nakon čega su isplovili.Ovo je ustaljena praksa zadnjih godina.
Tu je minolovac francuske vojske ORION ,koji ostaje u posjeti do preksjutra,a između ostalog imaće zajedničku vježbu sa roniocima pomorskog odreda Mornarice CG.

[minjo]

Hrvatski mediji


Hrvatska štampa predviđa „pad crnogorskom škveru” (foto: Arhiva Vijesti) Tako se ovih dana u Splitu obavljaju remontni radovi na dva velika trajekta – „Regina della pace“ i „Dalmatia“, čiji je vlasnik – kompanija „Blue Line“ koju kontroliše hrvatski biznismen Juroslav Buljubašić, a koja je do sada bila redovni klijent Jadranskog brodogradilišta.
Ta dva trajekta koja je „Blue Line“ nabavio prije nekoliko godina, do sada su redovno održavani i dokovani u Bijeloj, a posao na njima i još nekoliko feribota koji su koristili usluge Jadranskog brodogradilišta, toj je kompaniji bio postepeni uvod za ozbiljnije aranžmane na remontu putničkih brodova - kruzera čemu je do sada težio menadžment Bijele.
Odlučnost crnogorske Vlade da na tradiciju brodoremonta u Boki stavi tačku u korist servisiranja jahti međutim, čini da susjedi iz Hrvatske već polako preuzimaju klijente i poslove Bijele. Darko Papo, član uprave “Brodosplita“, tako je splitskom dnevniku “Slobodna Dalmacija” potvrdio da nova poslovna politika tog brodogradilišta predviđa orijentaciju i na tržište remonta brodova.
“Želimo maksimalno iskoristiti sve kapacitete “Brodosplita“, a to nije samo izgradnja novih brodova, nego i pružanje usluga održavanja i popravaka brodova koji već plove. Svakako želimo ući na tržište remonta brodova na kojemu možemo pružiti dio usluga. Za sada ozbiljnije popravke na trupu brodova u remontu ne možemo obavljati jer nemamo plutajući dok, koji, na primjer, ima brodogradlište u Bijeloj. Ako se pokaže potreba, a to ćemo vidjeti prema budućim upitima brodara, da u “Brodosplitu“ obavljamo remontne zahvate, imamo planove o izgradnji jednog plutajućeg doka koji bismo iskoristili i za izgradnju novih brodova”, kazao je Papo “Slobodnoj Dalmaciji”, dodajući da će splitski brodograditelji do marta obaviti kompletan remont trajekata “Regina della Pace” i “Dalmatia”, te će oni u Bijelu nakon toga doći samo na dokovanje radi čišćenja i farbanja podvodnog dijela broda, a što se ne može obaviti u Splitu.

“Kompanija “Blue Line” je višegodišnji klijent Jadranskog brodogradilišta Bijela za koju ne smatramo da smo je izgubili, s obzirom na činjenicu da su nam poslali upite za remontovanje njihova dva broda u narednom priodu”, komentarisao je Tušup natpise u “Slobodnoj Dalmaciji”.
Da li dio brodoremontnih poslova rade ili će raditi u nekom drugom brodogradilištu, nije nam poznato. Mi poslujemo na otvorenom, svjetskom tržištu i isključivo klijent odlučuje kome će povjeriti radove na svom brodu i u kojem obimu.
Ono što je sigurno je da je kompanija “Blue Line” u svim ranijim prilikama bila zadovoljna našim uslugama. Poznavajući ukupne obime remonta njihovih brodova u prethodnim godinama, ako i dođu u Bijelu isključivo radi radova u doku, valja napomenuti da su svih ranijih godina dokovski radovi zauzimali veoma značajan dio u ukupnom obimu radova na njihovim brodovima”, pojasnio je Tušup.

http://www.vijesti.me/vijesti/u-isce...-clanak-172431

-
Nakon što je zbog suprostavljenih tumačenja propisa carine i „Blue linea“ ovaj malteški brodar odlučio u znak protesta prekinuti remont svog feribota u „Brodoplitu“, te brod uputiti u Crnu Goru, javnim priopćenjem oglasio se Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata.
Šokirani smo da je zbog propusta Carinske uprave došlo do prekida započetog posla u splitskom brodogradilištu. „Brodosplit“ tako ostaje bez ugovorenog posla, nakon što je feribot "Regine dalla pace" malteške brodarske kompanije "Blue Line" dopremljen u Split.

Uzrok suludoj situaciji je činjenica da su carinski djelatnici ustanovili da se radi o "privremenom uvozu" iako se radi o poslu između dva poduzeća sa sjedištem u Europskoj uniji. Nevjerojatno da iz carine nije upućeno nikakvo službeno objašnjenje upravi škvera, a pogotovo u situaciji kada je poslovnom subjektu nanesena značajna šteta-stoji, između ostalog, u priopćenju Matijaševića, čelnika HURS-a, istaknuvši kako se hrvatska država „svim silama upinje protjerati svakog ozbiljnijeg investitora i proslijediti poslove konkurentskim gospodarstvima iz susjedstva“.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Brod je u Bjeloj

[minjo]

Nakon promjena vlasništva nad hotelom Queen Of Montenegro,u Budvi još jedna promjena vlasništva nad kompanijom.Preduzeće MC MARINA (koje je zakupac marine Budva ) dobilo je novog vlasnika.
http://www.portalanalitika.me/ekonom...novog-vlasnika

[minjo]

Dabinovićev KUMBOR jutros uplovio na remont u Bijelu.

[jokac]

brodova ima to vidimo kad prolazimo,nego su plate nesto manje....sto li je to?:smug:

[minjo]

Na proljeće počinju kursevi za dobijanje ovlašćenja zapovjednika za one koji nemaju fakultet (a ispunjavaju uslove kroz vrijeme navigacije sa brevetom chief-a)
Ukupna cijena bi trebalo biti 5000 €.Cijena kursa i polaganja u EU(naravno za njihove građane) je oko 7000 € i više.
Milsim da ima oko 400 kandidata koji su zaiteresovani,i CG će ubrzo toliko dobiti novih kapetana duge plovidbe.

[minjo]

Brodarski institut iz Zagreba pobijedio je na tenderu Ministarstva obrane Crne Gore za izradu studije prenamjene crnogorskih raketnih topovnjača u patrolne čamce.
Stručnjaci „Brodarskog instituta“ već su u Crnoj Gori gdje pregledaju RTOP-ove 405 i 406, klase „Rade Končar“, te rade proračune stabiliteta.
Ideja u Ministarstvu odbrane CG je da se skinu dvije propelerske osovine koje pogone plinske turbine, turbine konzervirati, i ostaviti ih na topovnjačama.
U crnogorskom Ministarstvu odbrane, navodi splitski list, planiraju da nakon tehničkih promjena brodovi plove pogonom dizel motora, brzinama preko 24 čvora. U planu je demontiranje krmenog topa i lansera protivbrodskih raketa, kako bi se krma oslobodila za brzi gumeni čamac. Takođe, predviđena je i ugradnja savremenije komunikacione i elektronske opreme.

[BAR]

22 чвора на дизел погон, 40 чворова на гасне турбине...
Штета што гасе тај погон....

[minjo]

Optimistička je ideja da se sa troškom od 1.8 miliona ovi brodovi pretvore u OPV brodove.

[jokac]

Lučić: Treba nam udruženje pomoraca

Uvecaj! Lučić sa guvernerkom Australije (Foto: plovidba.me)

Potpredsjednik Pacifičke Pomorske Asocijacije, rođeni Novljanin, Boro Lučić rekao je u Crnoj Gori bilo neophodno organizovati udruženje pomoraca, koje bi bilo dio šire međunarodne mreže.
Lučić je u intervjuu za Plovidba.me ocijenio da postojeće Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore nije dovoljno "jer je u samom imenu restriktivno". Takođe, Lučić smatra da je u pomorstvu sindikalni način udruživanja legitiman, ali donekle prevaziđen.


"Gledajući veličinu Crne Gore i broj njenih pomoraca, mislim da je jedno pravo udruženje sasvim dovoljno, i tu postoje dvije opcije: udruženje koje će biti član nekog međunarodnog udruženja, ili potpuno posebno, vezano isključivo za Crnu Goru. Pošto je naša industrija globalna, ja bih uvijek predložio da se vežemo za neko međunarodno udruženje, kao što je npr. “The Nautical Institute” u Engleskoj", rekao je Lučić.
Crnogorski stručnjak rodom iz Herceg Novog radi na ostrvskoj zemlji Kiribati na Pacifiku i drugi je čovjek Asocijacije koja okuplja sve pomorske administracije 18 pacifičkih ostrvskih država, kao i sve škole za obuku pomoraca, zajedno sa predstavnicima NZ Maritime i AMSA – Australian Maritime Safety Agency.

[minjo]

http://www.shipspotting.com/gallery/...hp?lid=1984896
Remont Kumbora pri kraju.

[jokac]

INA ULAZI U UTRKU ZA NAFTOM U CRNOGORSKOM PODMORJU 'Crno zlato' u zajedničkom moru

• 
  ILUSTRACIJA
  
  AP
  

Autor: Antun Masle

Objavljeno: 09.08.2013

inShare

Objava crnogorskog Ministarstva ekonomije o natječaju raspisanom za istraživanja nafte i plina u jadranskom podmorju izazvala je dosta reakcija i u Hrvatskoj zbog neriješene granice u bokokotorskom zaljevu

Objava crnogorskog Ministarstva ekonomije o natječaju raspisanom za istraživanja nafte i plina u jadranskom podmorju izazvala je dosta reakcija i u Hrvatskoj zbog neriješene granice u bokokotorskom zaljevu. Tko će, gdje i kako istraživati ako morska granica dviju država nije definirana, nego je u privremenom režimu već 10 godina, od 2003. kad je sporazum potpisao Tonino Picula, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova. Iako granica na Prevlaci po tom sporazumu već dugo funkcionira, pojednostavljeno rečeno, tako da Hrvatska kontrolira kopno, a Crna Gora more, na najavu nadmetanja uzbunili su se politički duhovi, piše Slobodna Dalmacija.
VEZANE VIJESTI

Vijesti

• VIDEO: JOSIPOVIĆ ZA CNN: NAFTA IZ JADRANA ĆE NAS OŽIVJETI
• Amerikanci jeftino buše plin i naftu iz šejla, ali Europa u tome vidi moderni Černobil

Tako su prije nekoliko dana Branko Bačić i Nikola Dobroslavić, prvi ljudi HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije, sazvali novinare da bi izrazili svoje neslaganje s istraživanjima nafte i plina prije nego se točno ne definira južna granica RH. Nakon njihova istupa u zraku je ostalo nekoliko neriješenih pitanja.
Granica nije prepreka

Na primjer, sumnja li se na bogata nalazišta plina i nafte točno na granično neriješenom području koje je, kažu hadezeovci, veličine Korčule? Iako je gotovo nevjerojatno da nafta prepoznaje granicu, može li se naftu i plin eksploatirati zajedno kako je to uobičajeno u svijetu, pa ugovorno izbjeći granične probleme?
Prof. dr. Igor Dekanić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za naftu, na naše pitanje kaže da nije stručnjak za pitanja granice, ali svejedno ne vidi kakav bi problem trebala biti privremeno (ne)riješena granica kad se u svijetu suradnja na istraživanju i eksploataciji energenata odvija i na mnogim granično neriješenim područjima, pa kompanije država koje se inače ne slažu oko crta razgraničenja zajedno troše desetke milijuna dolara na istraživanju ili eksploataciji.
Po mišljenju prof. dr. Dekanića, istraživanja su skupa i u pravilu se ide u konzorcije, pri čemu je indikativno zanimanje neke od svjetskih megakompanija. Ako u posao uđe jedan ili više “prvoligaša” naftnog biznisa, uvijek za partnera uzima lokalne kompanije, u ovom slučaju Inu, kao istraživački najsposobniju na ovom području.
Za stručnjake Ine to ne bio prvi put da istražuju na južnom području. Naime, još od 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je “Chevron” pokazao zanimanje za južnodalmatinsko podmorje i pokrenuo istraživanja, Ina je bila partner. Hrvatska je kompanija i posljednjih godina provodila istraživanja na tom području.
Prof. dr. Dekanić ističe da će biti zanimljivo vidjeti tko će se javiti na crnogorski natječaj. Ako među zainteresiranim kompanijama bude norveški “Statoil”, vodeća tvrtka u istraživanju dubokog podmorja, bit će to signal da teza o velikim rezervama nije za odbaciti.
No, što o svemu kažu Crnogorci? Draženka Bećirović, savjetnica u Ministarstvu ekonomije u Podgorici:
– Međunarodni tender je raspisan, a konačne rezultate ćemo znati u veljači sljedeće godine, kad ćemo i objaviti koje su se kompanije javile. Do tada vam mogu jedino otkriti imena zainteresiranih kompanija s pretkvalifikacijske liste – kazala nam je Bećirović.
Prema njihovim podacima, na listi su 24 kompanije, među kojima je i nekoliko velikih globalnih “igrača” kao što su “Statoil Asa” iz Norveške, “Exxon Mobile” iz SAD-a, “Nippon Exploration” iz Japana, te ENI i “Edison” iz Italije. Od kompanija iz regije javio se “NIS Gazprom Neft” sa sjedištem u Srbiji, “Hellenic” iz Grčke i hrvatska Ina, inače najveći opskrbljivač Crne Gore naftom.
Gdje će se istraživati po natječaju? Je li u to uključeno i sporno područje Prevlake? Draženka Bećirović “Slobodnoj” je dostavila i kartu takozvanih blokova s nadmetanja na kojoj je vidljivo da područje Prevlake nije ucrtano.
Štoviše, blokovi nisu ni blizu granične crte, što tumači željom da se izbjegnu granična pitanja. Istraživanja se trebaju provoditi u podmorju na crti udaljenoj dva do tri kilometra od obale, od krajnjeg juga, područja Ulcinja, negdje do Budve, na desetak milja od ulaza u Boku kotorsku. Prevlaka je zasad na čekanju.
Kakvi su planovi Ine u hrvatskom podmorju, još se ne zna. Naime, ne postoji nikakav međunarodni natječaj, niti je najavljen. Kad je riječ o Crnoj Gori, iz Ine su potvrdili zanimanje za projekt, piše Slobodna Dalmacija.

[navigator]

Dva crngorska pomorca sa broda "MSC Aniello" povrijedjena prilikom pozara.

http://www.lanazione.it/laspezia/cronaca/2014/04/30/1059608-incendio-mercantile-ustionati.shtml

[Jal Cargo]

http://www.portalanalitika.me/drustv...rinut-brod-bar

U Kini svečano porinut brod “Bar”

19. maj 2014.

U Kini je obavljena ceremonija porinuća broda “Bar”, trećeg po redu sa tim imenom u istoriji neke barske pomorske kompanije. Ovo je najznačajniji momenat u razvoju “Barske plovidbe AD”, kojim se obezbjeđuje obnova crnogorske flote, dalji razvoj kompanije, nova radna mjesta, nastavak crnogorske pomorske tradicije, a time i afirmacija crnogorske pomorske zastave, te brojni ekonomski benefiti. Datum za preuzimanje broda “Bar” je 29. avgust, dok se naredni brod - “Budva” – očekuje 30. septembra. Brodovi su nosivosti 36.000 DWT, dužine 180m, širine 30m sa gazom 10.03m. “Barska Plovidba” AD je odvojila sredstva za pomoć ugroženima na područjima pogođenim katastrofalnim poplavama u Srbiji i Bosni i Hercegovini u iznosu od 3000 eura. Akciji se pridruzio i Sindikat kompanije “Barska Plovidba” AD koji je za ovu namjenu izdvojio 600 eura.

[minjo]

[minjo]

[minjo]

Brodovi BUDVA i BAR projektovani su u danskom projektom birou,poznati seahorse35
http://www.wenex-equipements.fr/wp-c...-12-p30-33.pdf

Brod BAR je istih karakteristika kao BUDVA

[Hari Krisna]

Dobro dosa' na kopno

[minjo]

A što se čini sa ovim refreshom passworda dobro sam ikako i doša'