Raščinjeni vladika sa pristalicama otvorio raskolinički manastir u srcu Šumadije

Artemije dobio svoj manastir!

Utorak - 30.11.2010

Liturgijom u šumadijskom selu Ljuljaci, održanoj u nedelju, pred oko 1.000 pristalica, raščinjeni vladika raško-prizrenski Artemije je ozvaničio raskol u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Srbija tako pored dve islamske zajednice dobija i dve pravoslavne crkve, pa će vernici imati širi izbor kod koga da se mole Bogu.
Početak božićnog posta raščinjeni vladika i njegovi sledbenici obeležili su u crkvi svetog Jovana koju je na svom imanju u Ljuljacima (opština Knić) sagradio pokojni sveštenik Tomislav Marković. Pored crkve, Marković, koji je službovao u nemačkom gradu Dortmundu, sagradio je i ogroman konak sa pratećim objektima, gde je jedan deo monaha vernih Artemiju našao utočište posle napuštanja Kosova i Metohije. Time je ovo mesto postalo svojevrstan manastir artemijevaca.
U svom govoru nakon liturgije Artemije je dao i glavne smernice kojima će se rukovoditi on i njegove pristalice. Najvažnija je borba protiv saradnje i eventualnog ujedinjenja sa rimokatoličkom crkvom.

- Mnogi vetrovi su krenuli da ugase kandilo vere u dušama našim, najopasniji vetar jeste takozvani ekumenizam, nastojanje da se sjedini ono što se ne može sjediniti. Istina i laž, Bog i đavo, svetlost i tama nemaju ništa zajedničko. Ne može se krivoverje sjediniti sa pravoverjem. Kad sipamo vodu u vino, onda to nije vino već bevanda. Mi ne možemo dozvoliti da razni i nepozvani u naše pravoslavno vino sipaju vodu. Ne mogu ni patrijarsi ni vladike uneti nešto novo u veru jer je narod čuvar naše prave vere - saopštio je vladika Artemije u besedi nakon liturgije u kojoj su učestvovale njegove pristalice iz cele Srbije.
Sociolog religije Mirko Đorđević kaže da je za sada izvesno da Artemija podržavaju još šestorica episkopa i oko 90 monaha, ali da za sada niko ne može sa sigurnošću da kaže koliku podršku raščinjeni vladika ima među vernicima.
- Sada postoje dve eparhije raško-prizrenske, od kojih je jedna legalna i priznata, a druga deluje u egzilu. One potvrđuju da je unutar SPC došlo do raskola, što je veliki udarac za vrh Crkve, ali i za patrijarha Irineja. Jedinstvo Crkve je ugroženo, a Artemije kao glavni razlog navodi ekumenizam. Pored verskog, u ovoj priči veliku važnost ima i politički faktor, pošto je Artemije predsednika Borisa Tadića i državni vrh odavno proglasio za veleizdajnike - smatra Đorđević.

Politika često uzrok raskola

Prvi veliki raskol u hrišćanstvu bila je podela na pravoslavne i katolike 1054. godine. U poslednjih 100 godina u pravoslavlju je bilo mnogo raskola, a dobar deo njih je imao i političku dimenziju. Tako je posle dolaska komunista na vlast u dijaspori počela samostalno da deluje Ruska zagranična crkva, koja se tek prošle godine ujedinila sa Moskovskom patrijaršijom. U Grčkoj ima oko 8,5 miliona starokalendaraca koji poštuju julijanski kalendar i protive se ekumenizmu. Do raskola u SPC došlo je 1963. godine, kada je američki vladika Dionisije Milivojević odbio poslušnost patrijaršiji koja je bila pod jakim uticajem tadašnjeg komunističkog režima. Ovaj raskol 1992. godine zalečio je patrijarh Pavle. Makedonska pravoslavna crkva 1967. godine je proglasila nezavisnost od SPC, a početkom devedesetih je formirana i Crnogorska pravoslavna crkva. Nijedna zvanična pravoslavna crkva do sada nije priznala ni MPC ni CPC.

V. Papović

http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemi..._svoj_manastir