Baruh de Spinoza

[Hari Krisna]

21.02 1677. umro je holandski filozof jevrejskog porijekla Baruh de
Spinoza, jedan od osnivaca liberalisticke politicke filozofije. Zivio je u Holandiji i zaradjivao za zivot bruseci lece. Vodio je korespondenciju sa poznatim ljudima svog doba, izmedju ostalog i sa njemackim filozofom Lajbnicom, koji je, buduci diplomata, imao daleko pozeljniju drustvenu poziciju od Spinoze. Poznato je da ga je Lajbnic na jednom svom putovanju po Evropi posjetio, ali i to da je o posjeti ovom mudrom covjeku - cutao. Spinoza je znatno uticao na francusku prosvjetiteljsku filozofiju i na njemacku filozofiju. U mladosti je iskljucen iz jevrejske zajednice i anatemisan pod optuzbom da je govorio o tjelesnoj prirodi Boga. Za zivota je objavio samo "Principe filozofije Rene Dekarta" i "Teolosko - politicki traktat". Posthumno je objavljeno njegovo kapitalno djelo "Etika".
Spinoza je dokazivao da filozofija "nema druge svrhe osim istine", dok religija "tezi jedino pokoravanju i poboznosti".

[Bijesno pile]

Bilo je rijechi o njemu na HRTV1 :wink:

[flash]

I šta bi to bilo što je najznačajnije, interesantno i nezaobilazno pomenuti kada je u pitanju Spinoza?
I šta sa Lajbnicom? (kakve veze ima da li je prešutio svoje viđenje sa Spinozom) Po mom mišljenju, Lajbnic je dao ne samo filosofiji uopšte, već prvenstveno logici, matematici, prirodnim naukama i filosofiji jezika ono što je još danas ne samo vrijedno već još uvijek nezaobilazno (Karnap, Rusel, Vajthed, Kripke,... i čitava plejada filosofa i logičara to potvrđuju).
Interesantno bi bilo produbiti temu na to. U očekivanju sam ....

[Hari Krisna]

Posto je ovo Religija i filozofija, a ti predlozi produbljavanje teme, ajde obradi zasto je Spinoza dobio anatemu i kako je glasila. Da ne cekamo onu sto je nedavno polagala

[noodle]

Je li neko od vas bio mozda u kotrou kad su prikazivali film o spinozi u okviru britanskih dana??

[Mungos]

moj profesor filozofije je non stop Spinozu spominnja,bio mu je uzor za filozofiranje...hhehehe kralj

[flash]

Baruch (Benedict de) Spinoza (1632-1677). Danski filosof zidovskog porijekla, na pocetku orijentisan na tradicionalno talmudsko edukovanje, ali kasnije ukljucuje i edukovanje iz Latinskog jezika i moderne (naravno, tadasnje, znaci savremene) filosofije. Smatra se da je upravo uslijed studija filosofije Spinoza napustio zidovsku praksu i vjerovanje, te da je nakon mnogih, upornih i vrlo strogih upozorenja bio ekskomuniciran iz sinagoge 1656 god. (u tom periodu latinizuje svoje ime u Benedict) Odredjujuca karakteristika Spinozine misli je svakako beskompromisni racionalizam, i to uzimajuci ga kao racionalistu najmanje u 3 razlicita smisla: metafizicki, epistemoloski i eticki. Ovo, generalno, zanci da Spinoza utemeljuje sljedece (s obzirom na glavne 3 karak.): da univerzum podrazumijeva (cak i predstavlja otjelotvorenje) nuzni racionalni poredak – metafizicki momenat, da taj poredak (red, uredjenje) je saznatljiv, tj. moguce ga je saznati ljudskim umom – epistemoloski mom., i da se pravo ili istinsko dobro covjeka sastoji u saznanju tog reda i zivotu koji je vodjen tim saznanjem – eticki momenat. Ono po cemu se Spinozin racionalizam razlikuje od drugih oblika rac. jeste sto on ne obezbjedjuje nikakvo posebno mjesto/polozaj/status za kreatora/tvorca/Boga koje bi bilo razlicito od mjesta samih njeogovih kreacija/djela, Boga koji bi djelovao prema nekim/nkeoj skrivenoj svrsi. Umjesto toga Spinoza cvrsto identifikuje Boga sa prirodom, sa prirodom koja podrazumijeva onaj nuzni racionalni poredak, a ne samo gledano kao suma ili total pojedinacnih stvari. Ovo izjednacavanje Boga sa prirodom Spinozinu filosofiju cini naturalistickom i deterministickom, buduci je priroda sve-inkluzivna (sve-ukljucujuca, kako on kaze) i sve-mocna, te slijedi da nista ne moze biti spoznato (ili saznata) van nje. Sve je ukljuceno (i ljudske akcije i emocije) u prirodu, i mora biti izrazivo i izrazeno u terminima prirodnih univerzalnih i nuznih zakona. Stavise, slijedi da na temelju ove identifikacije Boga i prirode, saznanje reda/poredka u prirodi specifikovano kroz nuzne i univerzalne zakone jeste identicno saznanju o Bogu, sto drugim rijecima znaci da je Spinoza tvrdio ili zastupao ideju da ljudski um moze da na pravi/istinski/adekvatan nacin spozna Boga, sto je tada bilo u ostroj opoziciji prema Judejsko-Hriscanskoj tradiciji. Naravno, postizanje takvog i tog znanja je po Spinozi zavisno od upotrebe korektnog metoda, i pod uticajem Dekarta i Hobsa, kao i u duhu tadasnje naucne revolucije taj metod po Spinozi je matematika (sto se i ogleda u strukturi pisanja nejgovog remek djela Etika, koji je tipicno Euklidskog modela: pisan u geometriskoj formi, sadrzavajuci definicije, aksiome i propozicije, demonstracije u kontekstu etickih problema).
Ovo je ono ucenje zbog cega je anatemisan i izbacen iz jevrejske zajednice, mada bi bilo pozeljno procitati njegovu Etiku (koja je objavljenja tek nakon njegove smrti, naravno), zatim Teolosko-politicki traktat (koji je 1670 objavljen anonimno), i njeg. Politicke rasprave gdje se bavi filosofijom politike, da bi se imao kompletan uvid u to kako i zasto. Svakako interesantan filosof, i ko zeli steci detaljniji uvid u Spinozina djela i njeg. filosof. sistem treba da konsultuje A. Donagana "Spinoza", odlicna studija (na engl.) i "The Collected Works of Spinoza" u izdanju Princeton University Press.

[Bijesno pile]

Njega su izbacili iz jevrejske zajednice
a i bio je panteista!
Stvarno je bio um svog vremena!
samo Panteizam... :roll:
Ali sto je tu je...