Iz raznih novina II

[hop]

čujem da je Bogojević briljirao kod Šukovića. Čekam reprizu nestrpljivo.

11/11/11, zašto pažljivo ne pratiš reprizu koju si toliko "nestrpljivo čekao", koja sada ide na TV, nego si se raspisao po forumu?

[11/11/11]

11/11/11, zašto pažljivo ne pratiš reprizu koju si toliko "nestrpljivo čekao", koja sada ide na TV, nego si se raspisao po forumu?

Zato što smatram da imam mozak, a ne mozgić... Pa mogu da pratim više stvari odjednom.

Inače, već odgledah, nabavih snimak. Bogojević je bio 10/10.

[lepetanac]

NESVAKIDAŠNJA LJUBAV

"Crnogorac sam do smrti": Brazilac istetovirao grb Crne Gore

Uvecaj!
Fasciniran je Crnom Gorom: Roveda (Foto: Facebook)

Ja sam Crnogorac do smrti. Volim te Crna Goro! Ovo je napisao Brazilac Marčelo Roveda iznad fotografije na kojoj se vidi da je na desnoj nozi istetovirao grb Crne Gore, koju je “lajkovalo” preko 560 njegovih Fejsbuk prijatelja.
Nesvakidašnju ljubav prema zemlji u kojoj nikada nije bio, Roveda iskazuje već godinama.




ne znam posto je on druge vjeroispovjesti smije li da voli Crnu Goru, ili samo pravoslavci kojima je porodica objasnila koje vjere smiju a koje ne da vole ovu zemlju.
ne znam ali cu nazvati Milana tarota mora da on ima rjesenje .

[Gandalf_White]

Veljović plaćao lažne usluge?

Komentari (2)A A A

Specijalna tužiteljka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Đurđina Nina Ivanović provjerava dokumentaciju o nekoliko spornih ugovora, koje je nekadašnji direktor Uprave policije UP Veselin Veljović sklopio sa privatnom firmom “PGS agency”, čiji su vlasnici Dušan i Lidija Mandić, pišu Vijesti.
Veselin Veljović


Unutrašnja kontrola Ministartsva unutrašnjih poslova MUP je krajem 2012. po nalogu tadašnjeg ministra Ivana Brajovića, predala tužiteljki dokumentaciju o pet spornih ugovora o poslovno- tehničkoj saradnji između Uprave policije i “PGS agency”, vrijednoj oko 675 hiljada eura.

• 
  

U spornim ugovorima inspektori MUP-a došli su do sumnji da je firma “PGS” Upravi policije tokom trogodišnje saradnje “prodavala maglu”, odnosno, da su uglavnom ugrađivali softvere za policijske sisteme, koje su prije toga besplatno skinuli sa Interneta.
Tokom istrage došlo se do sumnji da su stručnjaci u firmi “PGS agency” na postojećim platformama softvera izrađivali nove aplikacije, ali su zato vrhu UP uredno dostavljali fakture za plaćanje “intelektualnih usluga”.






Ovo samo u CG moze. Na kraju ce biti izio vuk magarca

[Mitro]

Veljović plaćao lažne usluge?

Komentari (2)A A A

Specijalna tužiteljka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Đurđina Nina Ivanović provjerava dokumentaciju o nekoliko spornih ugovora, koje je nekadašnji direktor Uprave policije UP Veselin Veljović sklopio sa privatnom firmom “PGS agency”, čiji su vlasnici Dušan i Lidija Mandić, pišu Vijesti.
Veselin Veljović


Unutrašnja kontrola Ministartsva unutrašnjih poslova MUP je krajem 2012. po nalogu tadašnjeg ministra Ivana Brajovića, predala tužiteljki dokumentaciju o pet spornih ugovora o poslovno- tehničkoj saradnji između Uprave policije i “PGS agency”, vrijednoj oko 675 hiljada eura.





U spornim ugovorima inspektori MUP-a došli su do sumnji da je firma “PGS” Upravi policije tokom trogodišnje saradnje “prodavala maglu”, odnosno, da su uglavnom ugrađivali softvere za policijske sisteme, koje su prije toga besplatno skinuli sa Interneta.
Tokom istrage došlo se do sumnji da su stručnjaci u firmi “PGS agency” na postojećim platformama softvera izrađivali nove aplikacije, ali su zato vrhu UP uredno dostavljali fakture za plaćanje “intelektualnih usluga”.






Ovo samo u CG moze. Na kraju ce biti izio vuk magarca

Krajem 2012. predata dokumentacija, a danas je april 2014. I još se provjerava...

[Stradivari]

U mojoj struci ima vrhunskog besplatnog softvera na netu, ali nema ni 2 covjeka u CG koji to mogu (znaju) implementirati. Dakle, ako je nesto besplatno na internetu to ne ynaci da vec sjutra to mozete poceti koristiti.
Naravno, ne pada mi na pamet da Veljovica ili bilo kog drugog aboliram. Samo ne volim takvo povrsno prikazivanje stvari i programa koji se mogu naci na mrezi.

[Zulum Vega]

Ali definitivno ne vrijedi 675 je*enih hiljada.

[starwalker]

Ivica Todorić - novi južnoslavenski kralj

17 Apr 2014 Kupovinom Mercatora Ivica Todorić će dostići prihode kompletnog hrvatskog turizma.

Todorić drži Agrokor čvrsto u svojim rukama [Al Jazeera]
Piše: Goran Borković
Ivica Todorić nikada nije bio Miroslav Mišković. Prije svega, otac hrvatskog tajkuna još je u socijalizmu bio puno bogatiji od njegovog srpskog pandana. Bio je i svojevrsna preteča političkog poduzetništva, pa je u isto vrijeme razvijao privatni biznis s cvijećem i sudjelovao u radu tadašnjeg Sabora Socijalističke Republike Hrvatske.
Ima još razlika. Todorić stariji je negdje iza "hrvatskog proljeća" završio u zatvoru. Razlog je bio privredni kriminal. Kako je na ovim područjima boravak u "ograničenom prostoru" uvijek bio preporuka za kasniji napredak, tako je i Todoriću činjenica da je "ležao" zbog novca okarakterizirana kao pokušaj političkog pritiska jer je, jel'te, ovaj bio borac za hrvatsku državotvornost, pa su mu spakirali krađu, ne bi li ga otjerali u zatvor.
Mišković je tek kasnije završio iza rešetaka. I on kaže da mu je spakirano, ali to za ovu priču nije važno, jer svi koji su u zatvoru i tako tvrde isto.
Prodor na rusko tržište
Todorić, ovaj mlađi, a i to je važno spomenuti, nikada nije bio u državnim strukturama. Mišković je, pak, bio ministar. I to u vladi pod režimom Slobodana Miloševića. Bio je kratko, ali očito dovoljno da i on ugrabi sve što se moglo ugrabiti za što manje novca nakon raspada propale Jugoslavije.
U tek je nešto boljoj situaciji Zoran Janković, treći iz onog slovensko-hrvatsko-srpskog trolista, koji također muku muči s državnim organima, premda je upravo taj slovenski Srbin od seoskog lanca zadruga uspio podignuti Mercator do regionalnog igrača i, što je također važno spomenuti, inzistirao na vlasničkom povezivanju i širenju "njegovog" Mercatora, Todorićevog Konzuma i nekada Miškovićeve Delte na istok, prema Ukrajini.
I tu negdje prestaje bilo kakva sličnost među njima. Mišković se nedavno jedva izvukao iz pritvora, a Todorić u isto vrijeme širi svoje carstvo, želeći postati kralj ne samo Hrvatske nego i cijele regije. Dok Mišković traži novac za advokate i izlazak iz zatvora, Todorić ga traži za kupnju Mercatora.

Naš junak se zaletio u Rusiju, gdje je bez puno problema dobio kredit od 600 milijuna eura od Sberbanke, čime je uspio prijevremeno otplatiti nepovoljno uzete obveznice 2009. godine. Poveo je pritom i novinare iz hrvatskih medija, koji se nisu ustručavali obuzdati uzbuđenje tom činjenicom, a da pritom nikome nije palo na pamet pitati kolike kamate će plaćati.

Ako želimo biti ironični, možemo reći da su ga našli i jedan i drugi. Mišković ne diše više "prosejani zrak", a Todorić je spreman disati punim plućima i preuzeti posrnuli slovenski trgovački lanac, čime bi definitivno postao neprikosnoveni vladar u regiji/regionu/bivšoj Jugoslaviji, kako hoćete, i nametnuo se kao novi južnoslavenski kralj.
Da ne pretjerujemo u usporedbi, samo kratak podatak da će Agrokor – ako Todorić u ovoj akviziciji uistinu uspije – već iduće godine imati prihod jednak ukupnom prihodu hrvatskog turizma koji se, ako je vjerovati procjenama satelitske bilance, kreće negdje na razini od sedam milijardi eura. Doduše, niti Todorićeve podatke ne treba odmah uzeti zdravo za gotovo, s obzirom na to da njegov koncept poslovanja – od njive/štale do police – otvara niz mogućnosti višekratnog bilježenja istog novca.
Elem, tim se povodom prošli tjedan naš junak zaletio u Rusiju, gdje je bez puno problema dobio kredit od 600 milijuna eura od Sberbanke, čime je uspio prijevremeno otplatiti nepovoljno uzete obveznice 2009. godine. Poveo je pritom i novinare iz hrvatskih medija, koji se nisu ustručavali obuzdati uzbuđenje tom činjenicom, a da pritom nikome nije palo na pamet pitati (valjda je to u Hrvatskoj nepristojno kad je riječ o medijima i kad je riječ o Todoriću) kolike kamate će plaćati na takvu količinu povoljnog kredita.
Uglavnom, riječ je o gomili novca i još većem ushićenju Agrokorovog gazde, koje nije niti pokušao skriti. Nestali su odmah svi sporovi između Hrvatske i Rusije, katoličanstva i pravoslavlja, latinizma i bizanta, Ukrajine i Krima, naših i njihovih. Svi su mediji odmah zatrubili u isti rog, s tim da je Sberbank, važno je znati da je riječ o ruskoj banci u državnom vlasništvu koja je treća po veličini u Europi, dobio neviđeni reklamni prostor s obzirom na to da će učiniti sve da pomogne u Todorićevom prodoru na tamošnje tržište. Tek se tu i tamo spomenulo da je u istome već jednom pokušao, pa se opekao, ali ovaj put je nešto drukčije. Ovaj put Todorić ima veću hrvatsku podršku da osvoji Rusiju, nego što Vladimir Putin ima za ulazak na Krim ili istok Ukrajine.

[starwalker]

(nastavak)


Uključivanje u privatizaciju


Todorić se pritom drži poznate formule, one koju je jako dobro formulirao Miroslav Kutle, sada već simbol privatizacije na hrvatski način, kazavši da će bicikl pasti ako se prestanu okretati pedale. A Todorić ih itekako okreće.
Počelo je benigno kada je u ljeto 1992. godine šira hrvatska javnost prvi put čula za prekupca cvijećem preko teksta u tjedniku Globus, gdje su se čudili otkud se sada ovaj uključuje u privatizaciju. Krenuo je od zadarske Sojare i Agroprerade Ivanić Grad, a zavrtio priču – nikada dokazanu – da je kredit Zagrebačke banke od šest milijuna maraka namjenski predviđen za kupnju pšenice i kukuruza za robne rezerve tek dijelom iskoristio u tu svrhu, s tim da je dio te robe izvezao u inozemstvo, pa kasnije prodao devize Ini i onda, da se opravda, nabavio pšenicu po niskim cijenama od vojvođanskih poduzeća. Ako je istina, od 184.800 tona pšenice i kukuruza, kupljeno je niti 60.000. U Agrokoru su se, pisali su mediji, kasnije pravdali da su kupljenu robu opljačkali četnici i JNA, ali, bilo kako bilo, nije bilo ni državnog novca, ni državne pšenice – još manje kukuruza.
Širenje se nastavilo posredstvom drugih socijalističkih tvrtki, u pravilu vezanih uz hranu i trgovinu. Trgovački lanac Unikonzum, tvornica ulja Zvijezda, tvornica sladoleda Ledo, punionica vode Jamnica, pa dalje lanac kioska Tisak, prehrambeni kombinati Vrbovec i Belje… Premalo je prostora ovdje da se pobroji što je sve "gazda", kako ga vole zvati u korporaciji, stavio pod svoju kontrolu. U svakom slučaju, već je 1993. godine okarakteriziran kao “najveći kapitalist u Hrvatskoj”, čemu je svakako pridonio i blizak odnos s tadašnjim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom, koji se i osobno zalagao za ekonomiju kojom će vladati 200 bogatih obitelji.
Iz tih vremena moguće je izdvojiti tek nekoliko podataka sakupljenih u tjedniku Forum, čiji je novinar Saša Paparella pokušao otkriti s koliko je kapitala Todorić krenuo u privatizacijske pothvate. Godine 1997. u tjedniku Obzor objavljeno je da je Agrokor do rata skupio osam milijuna maraka čiste dobiti, magazin Banka piše da je 1989. imao 16 milijuna maraka, dok Jutarnji list kasnije spominje privatni kapital od 30 milijuna maraka stvoren prije rata u industriji cvijeća. Sam Todorić 1993. u intervjuu Večernjem listu ovako pojašnjava: "Većinu naših akvizicija plaćali smo u gotovini. To je oko 15 milijuna maraka zdravog novca. A od banke smo dobili samo 2,6 milijuna maraka kredita."
Da se na zavaravamo, Todorić nije bio poput Kutle i drugih lakomislenih novonastalih tajkuna. Svoj razvoj je bazirao ne samo na državnim financijsko-političkim potporama, nego i putem tržišta. Tako se odnosio i prema političkim strankama. Nije mu bio problem financijski pomoći HDZ-u u vrijeme Franje Tuđmana, niti kasnije SDP-u i HSLS-u, baš kao što je Nevenki Tuđman, nakon kraja režima njezina oca, i dalje otkupljivao kornete koja je ova proizvodila u tvrtki izravno ovisnoj o Todorićevu Ledu.


Nezamjeranje tajkunu preče od zakona



Ovladao je kompletnim procesom – od proizvodnje do prodaje, što mu je omogućilo i izravan "vertikalan nadzor", tako da je u Hrvatskoj jednako važno koliko s plaćanjem računa kasni država kao i Agrokor. A ovaj, pak, kompaniju, unatoč bolesti, drži čvrsto u svojim rukama, prepuštajući tek dio odluka menadžmentu ili djeci.
U praksi to za 2013. godinu izgleda ovako: Mercator je bio prvi neplatiša s 309 milijuna kuna, plus 342 milijuna kuna obveza koje još nisu dospjele na naplatu. Slijedio je Konzum sa 158 milijuna kuna dospjelih a neplaćenih obveza, plus milijardu kuna koje su tada čekale na naplatu. Treći je bio Tisak sa 131 milijunom kuna dospjelih a neplaćenih obveza.

Iz Agrokora je došlo i u njega se vratilo više visokih Vladinih dužnosnika.

Sve slabijoj državnoj vlasti važnije je ne zamjeriti se moćnom tajkunu nego li provoditi zakone. Tako je donedavna čelnica Agencije za zaštitu državnog natjecanja Olgica Spevec, zapravo posljednja zapreka ovladavanju i ono malo preostale Hrvatske, na sastancima na kojima se razgovaralo o Agrokorovim tvrtkama za to vrijeme formalno napuštala sjednice, budući da joj je suprug tamo zaposlen. Olgice Spevec tamo više nema, AZTN je pod izravnim utjecajem Europske komisije, ali preduvjet da Konzum, čitaj Agrokor, preuzme Mercator, daleko je od neostvarivog.
U šest mjeseci moraju ili prodati ili dati u zakup ili prenamijeniti 96 trgovina Konzuma ili Mercatora, uz uvjet da u tri godine nakon službenog preuzimanja prepuste 30 posto polica dosadašnjim Mercatorovim dobavljačima, što će Todoriću teže pasti od onih 96 trgovina, s obzirom na količinu vlastitih dobavljača.
Uostalom, jedan od prvih poteza kada je preuzeo Tisak, najveći distributerski lanac kioska u Hrvatskoj, bilo je uvođenje plaćanja za uvrštavanje tiskovina na kioske, što je tada izdavače koštalo oko 10 tisuća eura ako su željeli biti u cijeloj državi. Valjda navika iz Konzuma. Odluka sličnih agencija u Bosni i Hercegovini te Srbiji tek se očekuje, posebno zbog činjenice da će Todorić sada bezuvjetno ovladati tim maloprodajnim tržištem, baš kao što je to već napravio s hrvatskim, i da tu prodaja ili prenamjena malog dijela prodavaonica u (ne)legalnom monopolu ništa neće promijeniti.
Osim toga, iz Agrokora je došlo i u njega se vratilo više visokih Vladinih dužnosnika, poput Damira Kuštraka, koji je bio zamjenik ministra financija, a sada je jedan od vodećih ljudi kompanije. Možda je najbolji primjer donedavnog guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, koji je u medijima predstavljan kao zaštitnik "malih ljudi". On je iz Agrokora došao u HNB, da bi se nakon isteka mandata tamo i vratio.
Todorića se na ovaj ili onaj način povezuje i s medijima. Ne samo utjecajem putem oglasa, nego i neformalnog vlasništva. Zato se u Hrvatskoj nešto loše o Todoriću može pročitati isključivo u nezavisnom tisku, a s obzirom na širenje po regiji, ništa bolje neće biti ni u Bosni i Hercegovini, odnosno Srbiji. Tamo je Mišković također često vodio novinare u Rusiju, ali pod jednim uvjetom: da ništa ne pišu o tome.
Ne, Todorić definitivno nije Mišković, jer ovaj niti mrtav ne bi izrekao rečenicu koju je mrtav-hladan prije 14 godina u jednim od rijetkih javnih istupa kazao već tada daleko najbogatiji čovjek u Hrvatskoj za Vjesnik: "Da ja ne primam plaću, da mi ne rade sin i kćer i da tata nema penziju…", opisujući tešku životnu situaciju u kojoj se našao. Od tada se nije puno izmijenilo. Barem ne na gore.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

[PrijekiLijek]

DPS je cudo odma su ga oznacili.

[Hari Krisna]

Na ovom forumu postoji i opcija PM ili privatne poruke pa se tamo mogu nastavljati diskusije koje nemaju veze sa temama.

[acs]

Kad vidjeh da vijesti objavljuju tuce djevojaka po lokala bi mi smijesno.. A tek kad su morali kroz tekst pomenut brana i dzigija...


Sent from my iPad using Tapatalk

[Maja]

BUDVANIN TUŽIO CKB

Umjesto 140.000, na računu ga dočekalo 600 eura

Direktor filijale je sa nekoliko blanko računa koje je V.B. lično potpisao, skidao na desetine hiljada eura, pa ih ponovo uplaćivao, sve do smrti

Uvecaj!
FIlijala CKB u Budvi (Foto: Vuk Lajović)

Ni poslije puna dva mjeseca Budvanin V.B. ne može se oporaviti od šoka nakon što je 19. februara došao u budvansku filijalu Crnogorske komeracijalne banke (CKB) i saznao da umjesto 140 hiljada na računu ima svega 600 eura.

Poruka, koja je u cik zore stigla na njegov mobilni telefon “Doći će čovjek i donijeti ti pare sa kamatom“, koju mu je poslao dalji rođak, tragično nastradali direktor filijale CKB-a B.B, od života V.B. napravila je pravi košmar.


Da se nešto strašno dogodilo, uvjerio se nekoliko sati kasnije, kada je odmah po otvaranju filijale, došao u banku da provjeri stanje na svome računu, gdje mu je saopšteno da ima 600 eura, jer je u prethodna tri navrata podigao na desetine hiljada eura.
Novac koji je dobio od prodaje kuće, kako bi vratio dug za kredit CKB-a, a ostatak oročio kako bi izmirio komunalije za prodatu nekretninu, nestao je, a od službenika banke dobio je informaciju da je upravo direktor sa nekoliko blanko računa koje je V.B. lično potpisao, skidao na desetine hiljada eura, pa ih ponovo uplaćivao, sve do smrti, kada je račun ostao potpuno prazan.
Ogorčen na upravu CKB-a i njeno obrazloženje da su novčane transkacije obavljene po zakonu, te nakon dvomjesečenih ubjeđivanja da cijeli spor riješe mirnim putem, V.B. odlučuje da presavije tabak. Podnosi kotorskom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv N.N. lica zaposlenih u budvanskoj filijali CKB-a, zbog zloupotrebe službenog položaja, a Osnovom sudu u Kotoru tužbu protiv CKB-a za povraćaj 140 hiljada eura.
Novac je V.B. dobio od prodaje kuće, kako bi izmirio kredit uzet u CKB-u, a ostatak oročio da bi izmirio komunalije za prodatu nekretninu. Međutim, sve je nestalo"Banka je isključivi krivac. Ako sam ja bio doveden u zabludu ako sam prevaren, ako mi je podmetnuto da potpišem blanko naloge, to ne opravdava banku. Kako je bilo ko, pa i direktor mogao da podigne novac sa moga računa, kada nije imao moje punomoćje, što je obavezno. Ako je direktor i došao sa nalozima, službenici nijesu smjeli da isplaćuju novac; zamislite bila je jedna od tranši na 90 hiljada eura, i sve to bez punomoćja klijenta, bez znanja vlasnika računa, bez prisustva klijenta, čak i bez identifikacionih dokumenata. Znači, bez svih mojih ličnih dokumenata, moj novac je jednostavno isplaćen trećem licu. Upravo je tu odgovornost banke, koja je odgovorna za nastalu štetu. Što je još gore, ja nijesam ni ulazio u filijalu banke u Budvi, a kamoli raspolagao novcem. To banka može i provjeriti preko video nadzora. O svemu ovome sam upoznao banku , a i sud i tužioca“, navodi V.B.
On je do detalja ispričao kako je jednostavno izigrano njegovo povjerenje i kako već dva mjeseca ne može da dođe sebi.
„Prodao sam turistički objekat kako bih vratio kredit CKB-u, jer nisam bio više u stanju da redovno izmirujem obaveze. Dio novca od 170 hiljada eura sam oročio kod banke i to upravo u filijali CKB-a, jer mi je pokojni direktor bio dalji rođak. Imao sam potpuno povjerenje i oročio sam novac, uvijek na po tri mjeseca i onda sam ponovo obnavljao ugovor. Novac sam ostavio kako bih izmirio komunalije za taj objekat. Jednog dana, ugovor je istekao i on me je nazvao i rekao mi da se hitno vidimo jer mu, navodno, dolazi nekakva kontrola iz Centralne banke, pa da napravimo produženje ugovora. Umjesto da dođem u banku, on mi je kazao da će papire donijeti, kako se ja ne bih mučio i da se nađemo u jednom budvanskom lokalu. Naravno, ja sam pristao, jer ništa nisam sumnjao. Kazao mi je da dio novca od 30 hiljada prebacimo na račun moga sina, zbog bolje kamate, a da ovu glavnicu od 140 hiljada ostavimo na mom računu“, počinje priču vidno potresen V.B.
Uz naglasak što ga je zaista sramota što je doveden u ovakav položaj, V.B. navodi da je njegova i egzistencija njegove porodice jednostavno dovedena u pitanje, jer novac je trebalo još prije mjesec da uplati za izmirivanje komunalija.
„Potpisao sam dokumenta koja mi je direktor dao, ne sluteći da potpisujem i blanko naloge za podizanje novca. Nisam imao naočare, a i ko bi sumnjao, jer sam do tada uvijek produžavao ugovor o oročenoj štednji. Poslije svega što se izdešavalo, ja sam tražio da vidim listig isplata i uplata, i uvijerio sam se da je zamislite, bez moga znanja, sa računa 1. februara isplaćeno prvo 50 hiljada, pa 90 hiljada eura, pa tri dana kasnije 50 hiljada. I sve te transkacije nikome u banci nijesu bile sumnjive, da neko uzima u kešu toliki novac. Nakon što sam od direktora dobio poruku toga jutra, otišao sam u banku, i pozlilo mi je kada mi je rečeno da je na računu 600 eura. Službenici su me podučili kako da napišem reklamaciju. Oni su pisali, jer ja nisam bio u stanju ništa da uradim“, nastavlja priču V.B.
„Potpisao sam dokumenta koja mi je direktor dao, ne sluteći da potpisujem i blanko naloge za podizanje novca. Nisam imao naočare, a i ko bi sumnjao, jer sam do tada uvijek produžavao ugovor o oročenoj štednji. Poslije svega što se izdešavalo, ja sam tražio da vidim listig isplata i uplata, i uvijerio sam se da je zamislite, bez moga znanja, sa računa 1. februara isplaćeno prvo 50 hiljada, pa 90 hiljada eura, pa tri dana kasnije 50 hiljadaNakon što je od banke dobio odgovor na reklamaciju da je „banka detaljno ispitala sve navode te da nije konstatovan nijedan propust od strane banke niti prekršena procedura“, ogorčen V.B odlučuje da podnese tužbu i krivičnu prijavu.
Ostaje da se vidi koliko će kotorski sud i tužilaštvo regovati u ovom slučaju.
Banka tvrdi da su svi nalozi bili zakoniti
„Vijesti“ su uputile pitanje centralni CKB-a u Podgorici da odgovori da li je ispitala navode V.B, pokrenula istragu unutar filijale u Budvi, te da li će prihvatiti da nadoknadi štetu, ali iz banke nijesu htjeli da komentarišu slučaj.

U pismu koje je banka uputila oštećenom V.B. sredinom marta navodi se da je “banka utvrdila da sporni nalozi sadrže sve bitne elemente propisane članom 8. Odluke o minimumu elemenata kreditnog i debitnog naloga“.
“Banka je takođe utvrdila da su se ispunili svi uslovi za izvršenje transfera u skladu sa članom 8. Zakona o platnom prometu, a kako je banka u vezi sa članom 10 istog Zakona dužna, da kao izvršna institucija, izvrši transfere u punom iznosu koji je naznačen u nalogu, bez ikakvih odbitaka, to su oni i izvršeni“, navodi se u odgovoru CKB-a dostavljenom V.B.

.......
Zlatile se zapadne banke.. Ovo je ... nemam rijeci.
Hvala Lepo

[starwalker]

Olala .. bivsi sef CIA i nacelnik generalstaba Pentagona...


Hvala Lepo

Iza nove televizije u Srbiji, N1, stoji bivši šef CIA Dejvid Petreus

17. april 2014.







Bivši šef CIA i jedan od čelnika američke kompanije KKR Dejvid Petreus razgovarao je s Aleksandrom Vučićem o televiziji N1, dok nemački „Handelsblat” kritikuje Vladu Srbije što televizija Nova nije dobila frekvenciju, piše list Politika.

Kada je bivši američki ambasador u Beogradu Kameron Manter pre godinu dana postao savetnik borda direktora SBB-a, izbegao je da odgovori na pitanje „Politike” da li mu je plan da na Balkan dovede Si-En-En. Ograničio se na to da kaže kako „Junajted grupa”, čiji je SBB deo,„stalno razvija novu ponudu programa” Danas je sve spremno za početak rada televizije N1, koja je u vlasništvu „Junajted grupe” i čiji je partner Si-En-En. Televizija će imati tri regionalna centra – u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu – a za direktora je postavljen Brent Sadler, bivši dopisnik Si-En-Ena iz Beograda za vreme bombardovanja NATO-a i beogradski zet. Manter nije jedini bivši američki zvaničnik čije se ime pominje u vezi s poslovima SBB-a i „Junajted grupe”. Na čelu Globalnog instituta američke investicione kompanije KKR, koja je u oktobru prošle godine kupila većinski deo SBB-a, nalazi se Dejvid Petreus, bivši šef američke CIA. Petreus se pre dva dana susreo s Aleksandrom Vučićem, prvim potpredsednikom Vlade, kako bi razgovarali o investiranju u Srbiju. Kako „Politika” saznaje, to nije njihov prvi susret, a pre nekoliko dana su i večerali zajedno, mada tabloidi već neko vreme spekulišu kako se nova televizija N1 otvara kako bi rušila Vučića i kako je procena američkih moćnika da „s tako jakim političarem na sceni više neće moći da kontrolišu Srbiju na način kako su to radili u prethodnih petnaestak godina”. I pre pisanja tabloida, Vučić je jednom prilikom novinarima poverio kako veruje da američka televizija dolazi kako bi ga „rušila”. Televizija N1 još nije ni počela s radom, a ne zna se ni kakva će biti njena programska šema, pa je prerano da se zaključi da li je to istina ili spin. Budući stav ove televizije prema vlastima mnogi projektuju na osnovu toga što je njen programski direktor za Srbiju Jugoslav Ćosić, bivši novinar B92, za koga se ne može reći da je naklonjen Srpskoj naprednoj stranci.

Istovremeno s Petreusovom posetom Beogradu, ozbiljan nemački poslovni list „Handelsblat” objavio je tekst u kojem se navodi da je „na Balkanu, zaboravljenom delu Evrope, sloboda medija zaista ugrožena, a poseban primer je Srbija”. U ovom tekstu, oni to objašnjavaju time što Dejan Jocić, nekadašnji direktor televizije Prva, ne uspeva da dobije nacionalnu frekvenciju za svoju televiziju Nova.

– Nova ima nezavisne informativne emisije, u kojima često postavlja pitanje: „Ima li Srbija opoziciju?” Ova televizija govori i o cenzuri medija u toj zemlji i napada politički establišment. Ali, ne dobija dozvolu da svoj program emituje i preko antenskog sistema i za sada može da se gleda samo u kablovskoj mreži – otvoreno ovaj nemački list drži stranu televiziji Nova i zaključuje da Nemačka ne bi trebalo da gleda u stranu, jer su „nezavisno i kritično novinarstvo preduslov za demokratiju”. I dok se N1 zadovoljila distribucijom signala preko kablovske mreže, Nova, sada potpomognuta i tekstovima u nemačkoj štampi, želi nacionalnu frekvenciju koju ne uspeva da dobije i za koju konkuriše i televizija Kopernikus. – Za razliku od Nove, televiziji N1 nacionalna frekvencija i ne treba jer će biti regionalna televizija i već ima obezbeđeno mesto u ponudi operatera u sastavu „Junajted grupe” – kaže naš sagovornik iz sveta telekomunikacija. A da u borbi za medijski prostor nije reč samo o uticaju i promovisanju nečijih interesa, pokazuje i podatak da oglašivači u Srbiji na televizijske reklame potroše 90 miliona evra godišnje. Za deo tog kolača bore se nacionalne, regionalne i kablovske televizije. Šta je KKR, a šta „Junajted grupa” „Kolberg Kravis Roberts” (KKR) je američka investiciona kompanija osnovana 1976. godine i jedna je od najvećih na svetu. Prema podacima iz juna prošle godine, imala je imovinu u vrednosti od 83,5 milijardi dolara. Od fonda „Mid Evropa partners” u drugoj polovini prošle godine kupila je većinski deo „Junajted grupe”, dok je manjinski ostao u vlasništvu Evropske banke za obnovu i razvoj. A članice „Junajted grupe” su SBB u Srbiji, „Telemah” u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, kao i „Total TV”, koji posluje u svih šest zemalja bivše Jugoslavije. Time je američki KKR postao većinski vlasnik regionalnog biznisa, koji u zemljama bivše Jugoslavije ima oko 1,7 miliona korisnika kablovske televizije i pretplatnika za satelitsku televiziju, internet, fiksnu i mobilnu telefoniju. Koliko je ovaj posao koštao KKR, nije objavljeno, ali kako je pisao „Fajnenšel tajms”, to nije moglo da bude više od 1,73 milijarde dolara, koliko je KKR-u ostalo za investicije u 2013. Što se SBB-a tiče, on je pre prodaje bio registrovan u Holandiji. SBB je u Srbiji jedan od 94 kablovska distributera koliko ih je, prema podacima Ratela, u Srbiji bilo na kraju 2012. godine. Od ukupno 1,44 miliona korisnika, SBB je imao tržišno učešće od 52,5 odsto, što je gotovo 750.000 korisnika kablovske televizije. Detalje za 2013. godinu Ratel će saopštiti polovinom ove godine. Ko je Dejvid Petreus Pre nego što je došao u KKR, Dejvid Petreus je bio šef CIA, od septembra 2011. do novembra 2012. godine, a pre toga komandant međunarodnih snaga u Avganistanu. Ono po čemu je u javnosti ostao upamćen jeste i kampanja koji je protiv njega vodila antiratna nevladina organizacija „Muv on”, za koju se spekuliše da je finansira Džordž Soros. Slogan i naslov tekstova koje su objavljivali bio je „General Petreus ili general koji nas je izdao”. To je bio odgovor ove organizacije na njegov izveštaj u Kongresu o ratu u Iraku. Ko je Dejan Jocić Jocić je do pre godinu dana bio generalni direktor televizije Prva, a sada se nalazi na čelu televizije Nova, koja je počela da se emituje na kablovskoj mreži krajem prošle godine. Svojoj bivšoj kući preoteo je popularnu tursku seriju „Sulejman Veličanstveni”, koju je prestao na prikazuje na TV Nova kada nije uspeo da dobije frekvenciju nekadašnje nacionalne televizije Avala. Jocić se u Srbiji pojavio nakon što je 2008. pod okolnostima koje nisu do kraja rasvetljene dobio otkaz u nemačkoj firmi „Sirijus”, koja se bavila TV pravima za sportske događaje. Morao je pri tom da isplati veliku sumu novca bivšoj firmi, a vodeći nemački mediji naširoko su pisali o ovom slučaju, iznoseći sumnje da je Jocić, radeći za „Sirijus”, sklapao poslove i za sopstveni račun.
(Politika, Stefan Despotović)

[Maja]

Nemojte o tome.. Napast' ce Vas kao i mene da citate svasta. Sto partijski stab ne odobri, ne moze niko da cita i da zna.

p.s. Ne slazem se sa vidjenjem novinara.. Imalo bi tu sto sta da se obori iz teksta, zakljuchci pogotovo.. Ali da me ne gnjave SDP-ovci.. Dosadni su mi.

Hvala Lepo

[Mstislav]

Sutomore: Pravoslavni i katolički sveštenici služili u jednoj crkvi

Nakon dužeg perioda juče je obnovljena tradicija obavljanja liturgije i mise u istom danu u dvooltarskoj crkvi Svete Tekle u Sutomoru. Tu tradiciju nastavili su Paroh spičansko-mišićki prezviter Petar Cerović i župnik sutomorski don Dejan Turza, služenjem vaskršnje liturgije i mise.


http://www.cdm.me/drustvo/crna-gora/...u-jednoj-crkvi

[Lucas]

Sutomore: Pravoslavni i katolički sveštenici služili u jednoj crkvi

Nakon dužeg perioda juče je obnovljena tradicija obavljanja liturgije i mise u istom danu u dvooltarskoj crkvi Svete Tekle u Sutomoru. Tu tradiciju nastavili su Paroh spičansko-mišićki prezviter Petar Cerović i župnik sutomorski don Dejan Turza, služenjem vaskršnje liturgije i mise.


http://www.cdm.me/drustvo/crna-gora/...u-jednoj-crkvi

Jedna vjera. Nemamo dva Isusa koja su se rađala u razmaku od 14 dana, nego jednog. Neke stvari bi crkva trebala pustiti nauci da riješi.

[starwalker]

p.s. Ne slazem se sa vidjenjem novinara.. Imalo bi tu sto sta da se obori iz teksta, zakljuchci pogotovo.. Ali da me ne gnjave SDP-ovci.. Dosadni su mi.

Hvala Lepo

Bez obzira na zaključke novinara, ono što se iščitava između redova je da TV N1 planira biti protivteža Aljazeeri Balkans (Televizija će imati tri regionalna centra – u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu). Zanimljivo je ovo pozicioniranje stranih medijskih kuća na Balkanu, koje ex-Ju prostor i dalje posmatraju kao cjelinu.

[Maja]

Trzisno se posmatra jos sire.. Nije samo ex YU prostor u tome. U bilo kojem biznisu na terenu Balkana i sire kod stranih korporacija je tako. Svaki plan, finansije itd.. Ali kad se spomenu mediji onda tu dolazi do utiska straha od svega. CG je propustila sansu da bude Regionalni medijski centar zbog pohlepe i obijesti lokalaca.. Sad je to "filijalski" podijeljeno po regionu i CG je van svih tih planova (Cg-ri zbog toga ni centa u slicnom obimu od zaposljavanja, obuke, medijskog kolaca, doprinosa itd iz tog biznisa - sami se locirali na margini desavanja). AlJazeera ima svoj prostor, kao sto imaju i druge medijske kuce. "Strah" je samo u podjeli kolaca. Medijska kontrola se vrsi iz drugih centara, i ne moraju biti ukljuceni u vlasnistvo da bi mogli da "rukuju" informacijama. Ovo je samo biznis teren kad su u pitanju mediji, ali posjeta i ostalo imaju neku drugu poruku neovisno od - slobode stampe.

Hvala Lepo

[Maja]

SVAKA ČAST!
I to smo dočekali: Gradonačelnik si smanjio plaću, a vijećnici rade za kunu

.............

Tako je Petrov odmah na početku odlučio provesti najnepopularniju mjeru - udar po džepu. I to prvo po svom! Svoju, te plaću gradskih pročelnika, smanjio je za trećinu. I odmah je dug od tri plaće zaposlenicima u vrtićima i drugim gradskim službama smanjen na dvije, javlja HRT.

''Brojka od milijun i pol kuna koje smo uštedjeli u ova dva mjeseca, dovoljno govori za sebe i opravdava razloge radi kojih smo to napravili. Ta mjera je polučila rezultat, nadam se da će nam otvoriti i mogućnost za neke dugoročne kvalitetnije poduzetničke poteze'', rekao je gradonačelnik Metkovića.

Zamjenici gradonačelnika i vijećnicima plaća od 1 kune


Zamjenici gradonačelnika i gradski vijećnici još rigoroznije štede - za svoj će rad mjesečno primati samo jednu kunu. No, kako je rekao Nikola Oršulić, oporbeni vijećnik (HDZ), samim tim neće se ništa postići dugoročno, bez ulaganja, projekata, bez novih zapošljavanja.

I Metkovčanima je drago što ovo nije ostalo samo puko predizborno obećanje. Neki kažu da bi se i državni čelnici trebali povesti za navedenim primjerom.

SMANJILA DUG ZA 7 MILIJUNA KN
Gradonačelnica u 10 mjeseci uspjela spasiti grad od blokade


..........
Prvu bračku gradonačelnicu pri dolasku na vlast nije dočekala vesela situacija. Račun grada je bio pred blokadom, a ukupni dug se popeo na 22 milijuna kuna. U prvih deset mjeseci ova 34-godišnja Bračanka smanjila je dug za 7 milijuna kuna, a pomogla je i privremena deblokada računa te sklapanje šest sudskih nagodbi kojima je osim smanjenja troškova odvjetnika izbjegnuto i plaćanje više od 4,5 milijuna kamata.

"31. ožujka smo potpisali ugovor o kupoprodaji zemlje u našoj poslovno-gospodarskoj zoni. Radi se o iznosi od 1,7 milijuna eura, a veći dio sredstava ćemo utrošiti za podmirenje pristiglih obveza", kaže Marković.

Nakon dvije godine Supetar je ponovno na nogama, kaže Marković i dodaje kako se odmah krenulo i na realizaciju projekata koji su zbog nedostatka novaca bili na čekanju. Tako se krenulo sa uređenjem izlaza iz trajektne luke, radi se na dobivanju lokacijske dozvole za uređenje dijela Vlačice, uređuje se stara gradska jezgra, ali i brojne tematske staze.

"U tijeku je izrada izmjene prostornih planova. Očekujemo javnu raspravu početkom lipnja, a intenzivno radimo na rješavanju sanacije deponija i izrade reciklažnog dvorišta gdje smo već krenuli u izradu projektne dokumentacije", govori Marković.

Supetrani kažu kako su i više nego zadovoljni dosadašnjim radom mlade gradonačelnice.

Dodajmo i kako su započeti radovi na izgradnje kanalizacije u Biokovskoj ulici a pri kraju su uređenja dvaju dječjih igrališta i igrališta s fitnes spravama, i to jednog u Supetru, a jednog u Splitskoj. Ujedno se kreće s realizacijom projekta preseljenja pumpne stanice, ali i konačnom dovršetku sportske dvorane koja bi trebala biti otvorena na početku iduće školske godine.

Ih... u pg glavnom gradu drzave pumpna stanica se prenosila nekoliko mandata... i ovi novi kandidati predvidjaju sredjivanje parka itd u nekoliko sledecih - ako krenu..

Hvala Lepo

[Mojsije]

http://www.vijesti.me/vijesti/drzava...o-video-197749

150 miliona iz budzera godisnje doniranje za penzije. Pola milijarde samo u potonje 3 godine. Sistem rupe bez dna, a penzije su ionako mizerne. Samo da oce prikazat ove penzije 'zasluznih' gradjana, sto primaju 10 puta vece penzije no normalni penzioneri .

[Manu]

http://www.vijesti.me/vijesti/drzava...o-video-197749

150 miliona iz budzera godisnje doniranje za penzije. Pola milijarde samo u potonje 3 godine. Sistem rupe bez dna, a penzije su ionako mizerne. Samo da oce prikazat ove penzije 'zasluznih' gradjana, sto primaju 10 puta vece penzije no normalni penzioneri .

Mislis da ce se ikad napravit taj spisak?
(I spisak onih koji primaju penziju i rade na ugovor u drzavne firme)..

[goozica]

http://www.vijesti.me/vijesti/drzava...o-video-197749

150 miliona iz budzera godisnje doniranje za penzije. Pola milijarde samo u potonje 3 godine. Sistem rupe bez dna, a penzije su ionako mizerne. Samo da oce prikazat ove penzije 'zasluznih' gradjana, sto primaju 10 puta vece penzije no normalni penzioneri .

s obzirom da mi, trenutno osigurani, placamo svakog mjeseca te penzije, onda bi trebalo da se gospoda pobrinu za firme koje drze radnike na crno, dana osiguranja nemaju. cisti primjer je haus majstor dje inspekcija privirila nije, a ne vade se iz firmi onih regularnih. a to sto oni dodaju, neka daju iz svog dzepa.

Sent from my HTC Desire 500 using Tapatalk

[Mojsije]

A koliki je tek procenat osiguranih na minimalac, a plata 350-500e. Bilo bi posla za inspekciju kad bi krenulo u resavanje toga.

[goozica]

Bilo, bilo bi i za penzije pa se ne bi zalili kako dodaju.
Drugo, skoro su pisali o listama duznika, milioni eura neuplacenih poreza i doprinosa. ne moze mi niko reci da je to propust nego se cuti i "ne dira".

Sent from my HTC Desire 500 using Tapatalk