Page 5 of 8 FirstFirst 12345678 LastLast
Results 101 to 125 of 192

Thread: ARHEOLOGIJA CRNE GORE

  1. #101
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Podgorica
    Posts
    102
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Da ne otvaram novi topik, zna li ko koji filmovi ce se prikazivati na ovom festivalu arheoloskog filma tj. raspored po danima?
    Samo zivotinje nose krzno

  2. #102
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 14. april 2010.

    POČELA PRIPREMA ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU MALJEVIK

    Potopljeni antički hram zainteresovao Britance



    Bar - Enigma potopljenog antičkog hrama iz II-IV vijeka na Maljeviku prevazilazi okvire Crne Gore i spada u najznačajnije podvodno-areheološke događaje posljednjih godina na Mediteranu.
    Najeminentniji evropski stručnjaci prepoznali su Maljevik kao jedan od deset najznačajnijih podvodnih arheoloških lokaliteta svijeta, a priča o potonulom i zaboravljenom hramu pored Sutomora našla se na stranicama svih važnijih svjetskih listova i privukla veliku pažnju javnosti - rekao je juče kustos Zavičajnog muzeja Bar arheolog mr Mladen Zagarčanin na prezentaciji projekta „Zaštita crnogorskog podvodnog bogatstva-Maljevik 2010“.
    Nakon senzacionalog lanjskog otkrića ostataka hrama u plićaku uvale Maljevik, JP Kulturni centar Bar (JP KCB) pokrenuo je saradnju sa engleskim Univerzitetom Sautempton (US), čuvenom po podvodnim arheološkim istraživanjima. Nakon što je dio sredstava za istraživanje prikupio US, a dio dala engleska fondacija „Headley trust“, u Bar je došla grupa eksperata US. U Dvorcu kralja Nikole juče je ukazano da crnogorsko-engleski tim sada traži podršku za projekat, koji bi formalno počeo ovog septembra. Prvi su se odazvali Opština Bar i engleska ambasada u Podgorici.
    Dr Lusi Blu, direktorica Centra za pomorsku arheologiju na US, rekla je da je ovo uzbudljiva prilika ne samo za valorizaciju vrijednosti Maljevika, već i za razvoj podvodne arheologije u cijelom regonu. Ona je dodala da US želi da kod nas uspostavi trening centar podvodne arheologije za naše mlade arheologe, kao što je to uradio na egipatskom Univerzitetu Aleksandrija.
    Njena saradnica dr Atena Tradakas navela je da istraživanje Maljevika pored ronilačke komponente obuhvata i istraživanje geomorfologije priobalja sa analizom sedimenata, i iskazala nadu da će na ovom polju ostvariti saradnju sa našim stručnjacima.
    Arheolog dr Čarls Lekvejn, koji je pronašao lokalitet prošle godine tokom odmora u Sutomoru, pripisao je sve zasluge za otkriće sinu Majklu koji je roneći u plićaku „uspio da prepozna ostatke hrama“. Lekvejn je zahvalio JP KCB, ambasadi i Opštini Bar, te Zagarčaninu.
    - Vrlo je važno da svi shvate da je urgentno stanje u podvodnim lokalitetima Crne Gore, to blago treba zaštititi i do toga možemo doći zajedničkim radom, boljim informisanjem i prenošenjem našeg znanja ovdje. Time će se samo dodati nova vrijednost budućem velikom turističkom kompleksu u Maljeviku - rekao je Lekvejn.
    Politički savjetnik ambasade Velike Britanije u Podgorici Ivan Vukčević rekao je da je ambasadi čast i zadovoljstvo da podrži ovaj projekat istraživanja i zaštite našeg blaga, a direktor JPKCB Ćazim Nikezić zahvalio je svima koji su se do sad uključili u njegovu realizaciju.
    - U ovoj fazi utvrđujemo principalne tačke istraživanja. Kada dobijemo podršku institucija i prikupimo neophodna sredstva, pristupiće se proceduri dobijanja dozvola za istraživanja-objasnio je mr Zagarčanin.

    R.P.


    Kultura - Srijeda, 14. april 2010. godine

    Arheološka istraživanja u blizini Maljevika

    Antički hram pod vodom



    Maljevik je prepoznat kao jedan od deset najznačajnijih podvodnih lokaliteta u svijetu, a sama priča o potonulom i zaboravljenom antičkom mjestu našla se na skoro svim stranicama važnijih svjetskih dnevnika i magazina

    Povodom početka podvodnog arheološkog projekta Očuvanje podvodnog nasljeđa Crne Gore i istraživanja Maljevika, podvodnog arheološkog lokaliteta kod Sutomora, održana je konferencija za štampu u Zavičajnom muzeju u Baru. U cilju pripreme za ovaj projekat u posjeti Zavičajnom muzeju su, pored arheologa dr Čarls Lekejn, čiji je 15-godišnji sin prošle godine sasvim slučajno pronašao ovo značajno nalazište, i direktorica Centra za pomorsku arheologiju na Univerzitetu profesor dr Lusi Blu i njena saradnica dr Atenom Trakadas. Konferenciji su prisustvovali i predstavnik Ambasade Engleske Ivan Vukčević, direktor Kulturnog centra Ćazim Nikezić.
    Arheolog Mladen Zagarčanin podsjetio je na nedavno senzacionalno podvodno arheološko otkriće u uvali Maljevik, nakon čega je započela međunarodna saradnja sa univerzitetom Suothemton. On je istakao da je ovaj univerzitet po pitanju zaštite podvodnog bogatstva ponudio naučnu saradnju, koja bi uključila grupu najrenomiranijih stručnjaka iz ove oblasti, a pribavio je i dio sredstava za početak projekta.
    - Maljevik je od strane najeminentnijih evropskih stručnjaka prepoznat kao jedan od deset najznačajnijih podvodnih lokaliteta u svijetu, a sama priča o potonulom i zaboravljenom antičkom mjestu našla se na skoro svim stranicama važnijih svjetskih dnevnika i magazina. Prvenstveno je zanimljiva enigma potopljenog antičkog hrama na Maljeviku iz perioda od drugog do četvrtog vijeka, koja prevazilazi i okvire same Crne Gore i svrstava se u red najznačajnijih podvodno arheoloških događaja tokom proteklih nekoliko godina na Mediteranu. Osim značaja za nauku, ovaj projekat je ogromna šansa za promociju našeg grada, države, kao i velika prilika da se napravi turistička ponuda koja bi ovo mjesto označila kao jedno od primamljivijih za razvoj nautičkog i podvodnog turizma - kazao je Zagarčanin.

    J.Lj.M.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...4-14&id=183191


    BRITANSKI ARHEOLOG NAIŠAO NA SENZACIONALNO PODVODNO ARHEOLOŠKO OTKRIĆE U UVALI MALjEVIK

    Sutomore kao drevna Aleksandrija



    ~Podvodnih lokaliteta ovdje ima mnogo. Uglavnom su to anfore, koje se, kako sam čuo od kolega iz Crne Gore, kradu i preprodaju. Na osnovu modula promjera stubova, načina klesanja i drugih proučavanja možemo otkriti mnogo toga. Zato treba biti strpljiv, i

    Nakon senzacionalnog podvodno-arheološkog otkrića u uvali Maljevik kod Sutomora, JP Kulturni centra iz Bara započeo je međunarodnu saradnju sa Univerzitetom Southampton, tj. njihovim Centrom za podmorsku arheologiju. Kao jedna od najrenomiranijih naučnih institucija u svijetu po pitanju zaštite podvodnog bogatstva, ovaj Univerzitet je ponudio naučnu saradnju, a takođe i pribavio dio sredstava za početak projekta.
    Podsjećanja radi, prošle godine, na samo nekoliko metra od plaže Maljevik, pronađeni su ostaci nečeg što će možda dobro zamisliti i svjetsku naučnu javnost, a okolnosti koje su dovele do ovog otkrića više su nego zanimljive i takoreći "sudbinske".
    Sve se dogodilo sasvim slučajno, kada je četvoročlana porodica poznatog engleskog arheologa Čarlsa Leguesna provodila jedan sasvim običan dan na plaži. Da krv nije voda pokazuju i okolnosti pod kojima se sve dogodilo, i kako su sasvim slučajno pronađeni ostaci velikog antičkog hrama na nekoliko desetina metara od obale. Čarlsov petnaetogodišnji sin Majkl primjetio je nekakve čudne komade, koji su mu se učinili interesantnim, i pozvao je oca, rekavši mu da je primijetio nešto što je mnogo puta vidio po njegovim knjigama koji leže na njegovom stolu u Engleskoj.
    Čarls Leguesna je dobro poznat evropskoj naučnoj javnosti. Povremeno radi kao predavač na Univerzitetu Southampton, ali je zaposlen pri britanskoj organizaciji za arheologiju. Već duži niz godina dolazi u Sutomore, gdje njegova supruga Vera ima porodičnu kuću. Pored Majkla, od djece ima još i ćerku Teodoru (10).
    - U Crnu Goru dolazim svake godine od `94. i posjetio sam mnoge plaže. Na Maljeviku sam tada bio prvi put. Tog dana sin i ja plivali smo sa maskama koje smo kupili na jednom dječjem štandu u Sutomoru. Bio sam desetak metara udaljen od Majkla, kad me je pozvao da vidim nešto "veoma čudno". Bili su to veliki kameni blokovi i stubovi koji leže na dnu, na nekih pedesetak metara od obale, gdje je dubina možda oko dva metra, dakle gotovo u plićaku. Kada sam zaronio, ugledao sam nekoliko pravilno klesanih greda i blokova, sa uklesanim žljebovima baza stubova, i dva velika kružna stuba. Teška su svakako po nekoliko tona, i pripadala su nekoj antičkoj građevini, jer sam slične dimenzije i oblike gledao na mnogo lokaliteta po Mediteranu. Nešto najsličnije što sam vidio bilo je u Aleksandriji u Egiptu, gdje je zemljotres potopio velike građevine koje su se nalazile pored obale - priča Čarls Leguesna.
    Prema njegovom mišljenju, ovo otkriće je od velikog značaja.
    - Sve to zavređuje pažnju pokretanja projekta sa zvaničnim crnogorskim institucijama. Za sada ima nekoliko teorija, ali kao osoba koja voli da uradi sve analize i proučavanja, pa tek onda izađe sa zvaničnim stavom, ostaću rezervisan. Podvodnih lokaliteta ima mnogo. Uglavnom su to mafore, koje se, kako sam čuo od kolega iz Crne Gore, kradu i preprodaju. Na osnovu modula promjera stubova, načina klesanja i drugih proučavanja možemo otkriti mnogo toga. Zato treba biti strpljiv, i sačekati da se sve sprovede regularno i po zakonu.

    D.S.

    Istraživanje pa kamen temeljac

    Na pitanje kako će se u sve to uklopiti projekti novog vlasnika Maljevika, ruske firme "Sonuba", arheolog Mladen Zagarčanin kazao nam je da bi prije velikih radova na podizanju predviđenog hotelsko-turističkog kompleksa na Maljeviku trebalo detaljno istražiti cijeli ovaj teren, što bi omogućilo da se nakon završenih istraživanja nesmetano otpočne sa radovima na izgradnji Marine i drugih sadržaja.
    - Budućem investitoru predložili bi kako da ovo nalazište inkorporira u moderan turistički sistem, što bi svakako bilo od velikog značaja i za njihovu buduću turističku ponudu. Imati potopljeni antički lokalitet u svom dvorištu samo je veliki plus za valorizaciju cijelog kompleksa, što bi svakako povisilo vrijednost njihove ponude.

    D.S.

    http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2010-04-19


    Last edited by Ćipur; 19-04-10 at 22:09.

  3. #103
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Kultura - Srijeda, 28. april 2010. godine

    ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA U OKOLINI PODGORICE

    Bioče naseljeno prije 50.000 godina




    Ekipa arheologa Zavoda za arheološka istraživanja Crne Gore i Instituta za arheologiju i antropologiju sibirskog odjeljenja ruske akademija nauka intenzivno istražuju praistorijsko nalazište Bioče. Polupećina u kojoj je prisustvo praistorijskog čovjeka prvi put dokumentovano prije tridesetak godina nalazi se na lijevoj strani rijeke Morače, oko 30 metara iznad njenog korita, u podnožju visoke krečnjačke stijene. Arheološka istraživanja potvrdila su da su praistorijski ljudi neandertalskog tipa na tom mjestu živjeli prije pedeset hiljada godina. Brojnost kamenih artefakata koji su rezultat musterijenske industrije dokumentuje intezivno prisustvo praistorijskih ljudi na tom mjestu. Slojevi sa musterijenskim sadržajem imaju kontinuirani slijed.
    - Kameni artefakti su izuzetno brojni. Na površini od metra kvadratnog, u iskopu dubine pet centimetara, prisutno je prosječno oko 200 kamenih nalaza. Preovlađuju artefakti malih dimenzija, pretežno dva do četiri, često i ispod dva centimetra (mikromusterijen). Glavna sirovina su riječni obluci, kojima obiluje tok Morače. Pored rožnaca koriste se i varijeteti karbonatnih stijena i sitnozrnog pješčara. Kulturni slojevi dostižu akumulaciju od 2,5 metra. U dijelu prema liniji okapanja, gdje su naslage slojeva znatno deblje, može se očekivati da je njihova akumulacija preko četiri metra. Sačuvana artefakta od kamena i kosti nedvosmisleno ukazuju na to da ih je izrađivao praistorijski čovjek neandertalskog tipa - kaže arheolog Mile Baković.
    Naredna multidisciplinarna istraživanja, kaže on, trebalo bi da razriješe dilemu da li je na tom mjestu bila stalna naseobina praistorijskih ljudi ili je lokalitet korišćen kao privremeno sklonište lovaca. Naknadne analize kamenih artefakata sa Bioča biće rađene u inostranstvu.
    Tim ruskih arheologa predvodi dr Aleksandar Cibankov. U Crnoj Gori intnezivno su prisutni već nekoliko godina.
    - Istražujemo proces naseljavanja Evroazije. Crna Gora bi vjerujemo mogla biti važna destinacija na putu naseljavanja Evrope praistorijskim ljudima koji su, danas je to nedvosmisleno potvrđeno, stigli iz Afrike - kazao je Cibankov.

    V.S.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...4-28&id=184066

  4. #104
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Kultura - Četvrtak, 10. jun 2010. godine

    Arheološko otkriće na lokalitetu Carine u Risnu

    Hiljade novčića kralja Balajosa



    Otkriće u Risnu predstavlja najbrojniji numizmatički nalaz u Evropi pronađen na jednom mjestu - potvrdio profesor varšavskog univerziteta Piotr Diček

    Otkriće 4.600 metalnih novčića kralja Balajosa (ilirskog vladara II – III vijek prije nove ere), pohranjenih u posudi sličnoj loncu, obilježilo je početak ovogodišnje arheološke kampanje, koju Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor već jedanaestu godinu sprovodi u saradnji sa Univerzitetom iz Varšave.
    Prema riječima profesora varšavskog univerziteta Piotra Dičeka, otkriće u Risnu predstavlja najbrojniji numizmatički nalaz u Evropi pronađen na jednom mjestu.
    - Posebno je značajan, jer je riječ o ilirsko-helenističkom periodu, II-III vijek prije naše ere, kad je Risan očigledno bio na vrhuncu ekonomske moći - dodao je Diček.
    Arheolog Regionalnog zavoda Vilma Kovačević, koja je i rukovodilac istraživanja, naglasila je da je ovim nalazom definitivno potvrđeno da je Balajos u Risnu imao svoju kovnicu novca, a možda i svoj prijesto.
    - Očigledno radi se o ostavi novca, koja se u arheologiji vezuje za neku vanrednu situaciju ili zbijeg. Kontekst nalaza je u sklopu objekta, na kome su uočljive četiri faze trajanja, od kojih je jedna paljevina, što potvrđuje ovu pretpostavku - ocijenila je Vilma Kovačević.
    Direktorica Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor Ružica Ivanović podsjetila je da je Balajos, kako se i pretpostavljalo, vladao sa Hvara ili Rhizona (Risan, bivše utočište ilirske kraljice Teute). Balajosovi novčići su, izmađu ostalog, do sada pronađeni na Hvaru i u Risnu. Za razliku od ovih iz Risna, novčići sa Hvara nemaju natpis sa titulom kralja.
    Desetogodišnja istraživanja u Risnu dio su međunarodnog projekta „Risinium - prijestonica kraljice Teute”. Istraživanje zajednički sprovode ekipe crnogorskih i poljskih arheologa.

    R.M.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...6-10&id=186545

  5. #105
    Join Date
    Apr 2010
    Posts
    17
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    NA ARHEOLOŠKOM LOKALITETU CARINE U RISNU Pronađeno 4600 metalnih novčića ~Otkriven najbrojniji numizmatički nalaz u Evropi ilirskog vladara kralja Balajosa <br /> Kotorski i poljski arheolozi otkrili su na lokalitetu Carine u Risnu 4.600 metalnih novčića kralja Balajosa, ilirskog vladara iz II–III vijek p.n.e. Novčići su bili pohranjeni u posudi sličnoj loncu, obavijestila je rukovodilac istraživanja arheolog Vilma Kovačević.
    Ona ističe da je ovim nalazom definitivno potvrđeno da je Balajos imao u Risnu svoju kovnicu novca, a možda i svoj presto.
    - Ovdje se očigledno radi o ostavi novca, koja se u arheologiji vezuje za neku vanrednu situaciju ili zbijeg. Sam kontekst nalaza je u sklopu objekta na kome su uočljive četiri faze trajanja, od kojih je jedna paljevina, što ovu pretpostavku potvrđuje - objasnila je ona.
    Profesor varšavskog univerziteta Piotr Diček kaže da je najbrojniji numizmatički nalaz u Evropi pronađen na jednom mjestu.
    Posebno je značajno, jer je riječ o ilirsko-helenističkom periodu, II-III vijek prije naše ere, kada je Risan očigledno bio na vrhuncu ekonomske moći.
    Desetogodišnja istraživanja u Risnu su realizacija međunarodnog projekta "Risinium - prijestonica kraljice Teute", koji zajednički sprovode ekipe crnogorskih i poljskih arheologa.
    Balajos je, kako se pretpostavljalo, vladao sa Hvara ili Rhizona (Risan, bivšeg utočišta ilirske kraljice Teute). Balajosovi novčići su, izmađu ostalog, pronađeni na Hvaru i u Risnu, s tim što novčići sa Hvara nemaju natpis sa titulom kralja za razliku od risanskih.
    B. M.
    http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...&clanak=234561

  6. #106
    Join Date
    Apr 2010
    Posts
    17
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Intervju Piotr Diček, poljski arheolog koji već nekoliko decenija proučava Risan
    Antički centar krije blago nekoliko epoha

    Risan je najprije bio ilirski utvrđen grad, a zatim grčka kolonija, što ranije nije bilo poznato. Na lokalitetu Gradina iznad Carina, takođe, naišli smo na bedeme iz ilirskog i grčkog vremena. Sigurni smo, a to će pokazati dalja iskopavanja, da je na brdu Gradina postojao hram posvećen lokalnom bogu Medauru

    Poznati poljski arheolog Piotr Diček već deset godina istražuje Risan, u okviru prjekta „Risan – Teutina prijestonica”, koji se realizuje kao zajednički projekat Ministarstva kulture Crne Gore, Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora i Varšavskog univeziteta, na kome Diček predaje klasičnu arheologiju na Katedri, čiji je rukovodilac, a uz to je i rukovodilac Centra za Jugoistočnu Evropu. Na tom Univerzitetu je i doktorirao na tezu „Bronzana epoha u Grčkoj – država kralja Nestora u Mesini”. Profesor Diček sa svojim saradnicima arhološka istraživanja obavlja ne nekoliko lokaliteta: u helenističkom gradu Tanisu- u Rusiji, zatim u Bugarskoj, lokalitet Nove, gdje već godinama istražuje rimski logor italske legije, gdje je pronađena i velika rimska bolnica, na površini od jednog hektara, najveća do sada pronađena bolnica u svijetu iz tog perioda, a radi i u Turkmenisanu. Diček najavljuje još jedan veliki projekat - početak aheoloških istraživanja u Skadru, koji je posjetio ovih dana. Taj projekat biće realizovan sa Republikom Albanijom. Diček je veliki autoritet u oblasti klasične arhologije, član je Njemačkog Instituta za arheologiju i drugih međunarodnih naučnih uduženja u svijetu, rukovodi sa dva evropska projekta, a uža specijalnost mu je rimski limes, odnosno granice rimske imperije. Diček predno radi i na višetomnoj naučnoj monografiji o Risnu, gdje je ovogodišnja kampanja otočela senzacionalnim otkrićem - nalazom 4.600 bronzanih i srebrnih novčića iz vremena kralja Balajosa, koje profesor ovako komentariše:

    - Ovo blago je nađeno ispod patosa helenističke kuće u Risnu. Novac je bio u velikom loncu i taj lonac je produkcija lokalne keramike. Novac je patiniran, predstoji konzervacija, kada će tačno biti utvrđeno koji su sve apoeni, njihova arheološka i numizmatička vrijednost. Najviše novca je od bronze, ali ima i srebrnjaka. Ovo je veliko otkriće, dugo u svijetu po ukupnom nalazu novca iz helenističke epohe, na jednom mjestu, a u Evropi je ovo prvi nalaz po količini novca na jednom mjestu. U Vali u Angi nađena su dva lonca sa oko pet hiljada rimskog novca. Naš nalaz je najraniji i najveći, i povezan je s kraljem Balajosom i ilirskom epohom. Do skoro je, gotovo obavezujuća teza bila ona velikog svjetskog arheologa Artura Evansa, prema kojoj je Balajaos vladao u II, međutim, prema kponkretnim nalazima u Risnu, možemo ustvrditi da je taj ilirski kralj ovim prostranstvima vladao u III vijeku prije nove ere. No, analizoim C14, vjerujemo, potvrdiće se ova teza.

    • Koliko je i po čemu važan Risan, kao arhološki lokalitet?

    - U proteklih deset godina utvrdili smo da je Risan u antičko doba bio jedan od najvažnijih ekonomskih i političkih centara na Jadranu. Pronašli smo bedem, građen tehnikom takozvanih kiklopskih zidina, u dužini od jednog kilometra. Risan je najprije bio ilirski utvrđeni grad, a zatim grčka kolonija, što ranije nije bilo poznato. Radili smo i na lokalitetu Gradina iznad Carina, gdje smo takođe naišli na bedeme iz ilirskog i grčkog vremena. Gotovo da smo sigurni, ali to će pokazati dalja iskopavanja, na brdu Gradina je postojao hram posvećen lokalnom bogu Medauru, što potvrđuje i natpis nađen u Lambesisu u Africi. Na Carinama, u donjem dijelu grada, otkrili smo helenističko kupatilo. Dva slična, iz tog vremena, otkrivena su samo u Grčkoj i Egiptu, a to znači da je Risan bio bogat grad. Našli smo prepuno keramike, ostatke gnatia amfora, poklopce glinenih posuda, sa natpisima i mramornu glavu kariatide, trideset i šestu do sada poznatu u svijetu.

    • Svjetski poznati arheolog, kasnije proslavljen kroz otkrića kritske civilizacije, a tada dopisnih Manchester gardijana iz bosanskog-hercegovačkog ustanka (1875. godine), Artur Evnas, sići će iz bosanskih planina i među prvima zakopati u risansku zemlju.

    - To što je uradio Evans veoma je intresantno, no to nije bilo veliko istraživanje, on se rukovodio mišlju i namjerom da pronađe grobnicu kraljice Teuta. Prilikom tih iskopavanja, Evans je u Risnu naišao na ostatke helenističke kuće i srednjevjekovno groblje. Mi ne samo da smo potvrdili Evansove nalaze i pretpostavke, već smo otišli dalje. Risan je bio podijeljen na blokove sa kućama. U jednom bloku su bili bogati, a u drugom ribari, prodavnice za vino i keramiku. U vrijeme od III-I vijeka prije nove ere, Risan je bio rimski grad, prostirao se na širem području od današnjeg, čak do poluostrava Ratac. Od II vijeka stare ere – IV vijeka nove ere na Carinama je bio veliki forum, magacin i groblje.

    • Šta bi još rekli o ovogodišnjoj kampanji?

    - Ovodišnja kampanja je još u toku i bazira se na pronalsku novca, ali je prikupljeno još puno dokumentacije. Planiramo da otkrijemo ostatke tri helenističke kuće i kompletiramo dokumentaciju. Paraleno radimo sa sistemom GPS na lokalitetu Gradina.

    • Kako izgledaju planovi za dalja istraživanja?

    - Ove godine treba da bude potpisan ugovor kojim bi se istraživanja definisala do 2015. a nadam se da će istraživanja biti nastavljena i poslije te godine, sve dok se ne otkrije kompletni antički grad na Carinama. Sada bi najvažnije bilo da se istraži antička agora i forum.

    •Pripremte knjigu o Risnu, koja će imati čak nekoliko tomova?

    - Planiram najmanje pet, ili šest knjiga, koje bi objedinile Risan kao važan arheološki lokalitet i sve ono što bude nađeno. Prva knjiga biće gotova 2011, koja će se baviti grčkim i rimskim novcem u Risnu, druga knjiga je planirana za 2011. ili 2012. godinu i ona će se baviti natpisima iz Risna. Obje ove knjige radimo zajedno, kolega Jovan Martinović i ja. Uslijediće knjige posvećene arhitekturi i arheologiji na lokalitetu Carine i Gradina. Posebna knjiga biće posvećena amforama, pečatima i poklopcima, a baviću se posebno gnatia, ali i drugim nalazima. Publikovanje ovih knjiga planiram za period od 2016-17. Biće to poljsko – crnogorski projekat, a vjerujem da će u njemu učestvovati i druge države.

    Vrijedni nalazi u protekloj deceniji

    • Svojevremeno ste mi pričali kako Vam je vaš profesor na Katedri za arheologiju, skrenuo pažnju na značaj Risna.

    - Ja sam prve informacije o Risnu dobio od profesora, kada nam je govorio o Ilirima. On nam je govorio kako je Risan nekada bio bogat grad, prijestonica kraljice Teute. Nakon Evanosvih istraživanja na ovom lokalitetu, otvorila su se nova saznanja, pa je sve govorilo da bi bilo dobro istraživati ovaj lokalitet. Prilikom razgovora sa crnogorskom stranom, oko zajedničkog arhološkog projekta, vidio sam i Duklju, kao moguće mjesto istraživanja. Ali, na kraju, odlučili smo da to bude Risan, što je bila moja želja. Mislim da je moj izbor bio pravi. To su pokazali vrijedni nalazi u proteklih deset godina, kao i dobra saradnja sa Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika iz Kotora, direktoricom Zavoda Ružicom Ivanović i sa arheologom Vilom Kovačević, koja ovim istraživanjima rukovodi, ispred crnogoske strane. Želim istaći da visok stepen saradnje postoji između svih učesnika u projektu.


    Miraš Martinović

    http://www.pobjeda.me/citanje.php?da...6-26&id=187509

  7. #107
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 29. jun 2010.

    AMERIČKI ISTRAŽIVAČKI BROD OTKRIO NOVE OLUPINE U PODMORJU, ARHEOLOZI SMATRAJU DA JE RIJEČ O IZUZETNO STARIM PLOVILIMA


    U Boki pronađeni brodovi iz 4. vijeka prije nove ere



    Tivat - Dvije novootkrivene antičke brodske olupine sa teretima amfora, te dvije olupine većih metalnih brodova iz novijeg perioda, najzanimljiviji su rezultati prve dvije nedjelje ovogodišnje istraživačke misije američkog broda „Hercules“ na Crnogorskom primorju.
    Brod fondacije „RPM Nautical“ sa Floride i njegova posada, koristeći najmoderniju tehnologiju multislajd sonara i daljinski upravljane ronilice (ROV), obavljaju istraživanja podmorskih arheoloških lokaliteta južno od ulaza u Boku Kotorsku, pri čemu sarađuju sa stručnjacima Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora i predstavnicima Centra za obuku ronilaca i podvodno deminiranje iz Bijele.
    Govoreći o urađenom u proteklih petnaestak dana boravka „Herculesa“ u Crnoj Gori, arheolog Vilma Kovačević iz kotorskog zavoda, koja rukovodi istraživanjima, naglasila je da su novootkrivene antičke olupine izuzetno značajne, ali da tek predstoji njihovo detaljnije ispitivanje i preciznije određivanje starosti tih brodova.
    Njen kolega, podvodni arheolog dr Džefri Rojal smatra da je riječ o dva broda iz perioda 4. ili 5. vijeka prije nove ere.
    Za ta dva broda na ovom području se do sada nije znalo, što je slučaj i sa olupinama dva moderna metalna broda duga po oko 80 metara, koje su, takođe, otkrivene prije nekoliko dana.
    „Za nas je ovo sve izuzetno interesantno jer je istočna obala Jadrana južno od Boke Kotorske u najvećoj mjeri hidroarheološki još dosta neispitana. Nadam se i da će ova najnovija atraktivna otkrića doprinijeti razvoju podmorske arheologije u Crnoj Gori“, kazao je Rojal.
    Pojašnjava da su ostaci drvenih trupova dva antička broda zakopani duboko u mulju iznad kojeg se vide samo ostaci tereta u obliku amfora, od kojih su, nažalost, mnoge u međuvremenu oštetile i uništile ribarske mreže - koče.
    „Srećom, same drvene olupine brodova su duboko utonule u mulj što se vidi i iz podataka koje su očitali naši senzori, tako da bi se nakon iskopavanja mogli detaljnije sagledati tipovi ovih antičkih trgovačkih brodova i preciznije datirati vrijeme kada su plovili i stradali“, naglasio je Rojal.
    Naglašavajući da je prekjuče „Hercules“ pored tih, otkrio i ostatke još jednog – petog broda drvene konstrukcije, ali značajno mlađeg od dvije antičke olupine, vlasnik „RPM Nauticala“ Džord Rob kazao je da nakon mapiranja sonarom, u narednim danima slijedi detaljnije ispitivanje otkrivenih lokaliteta korišćenjem ROV-a, a na pojedine od lokacija će se spustiti i ronioci centra iz Bijele.
    Direktor tog centra Veselin Mijajlović naglasio je da će ta ustanova i državne vlasti učiniti sve da zaštite novootkrivene i već ranije poznate arheološke lokalitete u crnogorskom podmorju i ukazao na potrebu da tri bokeljske opštine, u saradnji sa centrom iz Bijele i kotorskim zavodom, u Tivtu formiraju „jednu kancelariju i centar sa datotekom o dosadašnjim podvodnim istraživanjima 'Herculesa' i porade na prezentiranju tih otkrića stručnoj domaćoj i međunarodnoj javnosti“.

    Riješena misterija o U-72?

    Na pitanje „Vijesti“ kako su indentifikovali prošle godine pronađenu olupinu jedne podmornice iz Prvog svjetskog rata u blizini Boke, kao ostatke njemačke podmornice minopolagača U-72, Rob je kazao da oni „to nikada nijesu zvanično rekli“.
    „Nijesmo nikada zvanično rekli da je to baš U-72 jer arheolozima treba 90 odsto sigurnosti da zvanično pozitivno identifikuju tu olupinu. Ipak, imajući u vidu neke posebne tehničke karakteristike olupine podmornice koju smo našli, posebno činjenicu da ima samo po jednu torpednu cijev na pramcu, odnosno krmi, prilično smo sigurni da je tu upravo U-72, tim prije što smo olupinu našli unutar kruga od jedne milje od pozicije potapanje broda koja je bila dostupna u literaturi“, objasnio je Rob.
    Navodno otkriće olupine U-72 izazvalo je veliko zanimanje u ronilačkim i krugovima vojnih istoričara jer misterija gdje je posljednje počivalište te podmornice, koju je negdje u Boki ili oko Boke 1. novembra 1918. potopila njena posada na kraju Prvog svjetskog rata, traje već više od 90 godina.


    Siniša LUKOVIĆ

  8. #108
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    zaliv neverina...
    Posts
    9,244
    Thanks Thanks Given 
    1
    Thanks Thanks Received 
    4
    Thanked in
    4 Posts

    Default

    Moraću se malo kritički osvrnuti na očuvavanje crnogorskoga naslijeđa i arheoloških iskopina na području CG.
    Primjer 1.
    Lipci-tu imamo crteže koji su nastali pitaj boga kad.Postoji jedna tabla na putu HN-Risan koja vas obavještava đe je to,tj koliko još km do nje.I to je to.Kad dođete na recimo taj 5i km pitajte nekoga ako ko naiđe đe se to nalazi.
    Gradnjom puta Risan-Žabljak taj lokalitet je zamalo uništen,zahvaljujući minerima,izvođaču radova,kao i ministarstvu kulture koje nije našlo za shodno da to nekako zaštiti.
    Primjer 2.
    Neđe mislim kod Berana,postojalo je neko arheološko nalazište bukvalno kao rudnik.Država se okretala nije prema tome,skoro su neki seljani preko toga probili put do svoga sela,a uništili taj lokalitet.Totalno.Opet niko da reaguje,ni ministarstvo kulture,ni nadležni opštinski organi.
    Primjer 3.
    Treba li pričati o lokalitetu Duklje?
    O Rimskim mozaicima?
    O nalazištima ispod mora kod Sutomora koje je prošle godine slučajno našao jedan od turista?
    Jel sad skoro čovjek u Maslinama našao nešto kad je kopa temelje za kuću,pa je zvao ove naše stručnjake,a oni mu rekli da sačeka malo,i da pošalje zvanični zahtjev a oni će to uzeti u razmatranje...Pa neka čeka sa kućom...
    Koliko je arheoloških nalazišta po Pg iznad kojih su gradjeni hoteli i kuce,a da niko od vlasnika nije obavjestio nadležne organe o tome...
    Samo ćuti i zidaj...
    Last edited by rain_wind_storm; 30-06-10 at 11:52.
    “Que te vayas con el viento, como siempre!”
    http://www.travelmontenegro.me


  9. #109
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    zaliv neverina...
    Posts
    9,244
    Thanks Thanks Given 
    1
    Thanks Thanks Received 
    4
    Thanked in
    4 Posts

    Default

    E da,zanima me ovo,skoro nađoh nešto na ovu temu,ali ništa konkretno...
    Crna Gora je imala "kineski zid" koji je bio dug oko 500 kilometara, širok dva i visok preko tri metra. Vodio je od Bijele gore, preko Cuca, Čevskih planina, Ostroga, Bjelopavlićke ravnice i Morače do Kučkog Koma. Niko nije utvrdio kada je podignut i čemu je služio.
    “Que te vayas con el viento, como siempre!”
    http://www.travelmontenegro.me


  10. #110
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 04. jul 2010.

    BLAGO U PODMORJU: POTONULI GRADOVI, BRODOVI UZ SVIH PERIODA, PODMORNICE, AVIONI...

    Vremenske kapsule na dnu mora


    Jedini fjord na Mediteranu, zaliv Boke Kotorske, pored prirodnih ljepota i prebogate kulturno-istorijske baštine u obliku starih gradova, palata i crkava, u svom podmorju skriva i mnogo ljepota i atrakcija koje su dostupne samo roniocima. Bogata istorija ovog kraja svoje materijalne tragove ostavila je i u pravim vremenskim kapsulama na dnu zaliva gdje se mogu naći netaknuti predmeti iz starih vremena, od antike do velikih ratnih zbivanja u 20. vijeku.
    Posljednje niske u tom ogromnom nizu istorijskih bisera, dodala su najnovija istraživanja mješovite američko-crnogorske hidroarheološke ekspedicije na istraživačkom brodu “Hercules” fondacije “RPM Nautical” s Floride. Ekipa naučnika koju, u ime domaćina, koordinira arheološkinja Vilma Kovačević iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, na pozicijama koje se iz razloga sigurnosti ne saopštavaju javnosti, južno od ulaza u Boku na otvorenom moru, otkrila je ovih dana ostatke još dva antička trgovačka broda sa teretima amfora.

    Time se nastavlja niz senzacionalnih otkrića započetih u prošlogodišnjoj misiji “Herculesa” u Boki, kada su unutar zaliva pronađeni ostaci dva antička trgovačka broda iz perioda 2. i 3. vijeka prije nove ere, sa teretima amfora i krovnih prekrivača – tegula. Iako dvije novootkrivene olupine tek treba da se detaljnije ispitaju, američki podvodni arheolog dr Džefri Rojal iz “RPM Nauticala” smatra da je riječ o još starijim brodovima od onih koji su u Boki otkriveni lani.
    - Pretpostavljam da se radi o plovilima iz 4. ili čak 5.vijeka prije nove ere, ali bi to mogla potvrditi tek preciznija analiza. Ostaci drvenih trupova dva antička broda zakopani su duboko u mulju iznad kojeg se vide samo ostaci tereta u obliku amfora, Mnoge su u medjuvremenu oštetile i uništile ribarske mreže i koče. Srećom, same drvene olupine brodova su duboko utonule u mulj što se vidi i iz podataka koje su očitali naši senzori, tako da bi se nakon iskopavanja mogli detaljnije sagledati tipovi ovih antičkih trgovačkih brodova i preciznije datirati vrijeme kada su plovili i stradali - naglasio je Rojal.

    U „RPM Nauticalu“ smatraju da je jedna od novootkrivenih olupina iz rimskog perioda, a da je druga najvjerovatnije iz prve polovine 4. vijeka prije nove ere jer je nosila teret u amforama grčkog tipa. Budući da za otkrivanje eventualno sačuvanih djelova drvenih trupova ovih brodova treba sprovesti podvodno iskopavanje, za sada nije moguće precizno odrediti njihovu starost, jer za to treba uzeti mali uzorak drveta i hemijski ga analizirati tzv. C4 metodom. Sa dna mora podignuto je nekoliko primjeraka neoštećenih amfora koje bi, uz skupu i komlikovanu forenzičku analizu, mogle otkriti šta su u trenutku kada su stradali prevozili ovi antički trgovački brodovi. Inače, amfore su tada korištene kao svojevrsna transportna ambalaža jer se u njima prevozilo ulje, vino ili žitarice.
    Pored dva antička trgovačka broda, „Hercules“ je proteklih dana otkrio i dvije olupine modernih metalnih brodova dugih po oko 80 metara od kojih je jedna znatno oštećena – bukvalno prepolovljena. Takođe, pronađena je i jedna novija olupina drvenog broda, kao i ostaci jednog srušenog aviona, najvjerovatnije iz vremena Drugog svjetskog rata, ali tip vazduhoplova još nije precizno određen.

    Predsjednik i vlasnik „RPM Nauticala“ Džordž Rob oduševljen je novim otkrićima, posebno zato što se za ostatke dva antička broda koje je „Hercules“ mapirao do sada nije znalo u stručnoj javnosti. Iako njegov glavni stručnjak dr Džefri Rojal još nije sto odsto siguran, Rob je uvjeren da je „Hercules“, radeći lani u Crnoj Gori, riješio i jednu noviju misteriju – konačno počivalište njemačke podmornice-minopolagača U-72 koju je na kraju Prvog svjetskog rata, negdje u zalivu ili u blizini Boke, potopila njena vlastita posada.
    - Nijesmo nikada zvanično rekli da je to baš U-72 jer arheolozima treba 90 odsto sigurnosti da zvanično pozitivno identifikuju tu olupinu. Ipak, imajući u vidu neke posebne tehničke karakteristike olupine podmornice koju smo našli, posebno činjenicu da ima samo po jednu torpednu cijev na pramcu, odnosno krmi, prilično smo sigurni da je tu upravo U-72, tim prije što smo olupinu našli unutar kruga od jedne milje od pozicije potapanje broda koja je bila dostupna u literaturi - objašnjava Rob.

    Otkriće olupine U-72 izazvalo je veliko zanimanje u ronilačkim i krugovima vojnih istoričara jer misterija gdje je posljednje počivalište te podmornice traje već više od 90 godina. U-72 je bila podmornica-minopolagač njemačke Ratne mornarice. Porinuta je u brodogradilištu „Vulkan-Werft“ u Hamburgu 31.oktobra 1915, a u službu je ušla 26. januara 1916. Podmornica duga 56,8 metara imala je površinski deplasman od 755 tona, a pod vodom 832 tone. Pogonjena jednim dizel i jednim elektro-motorom snage po 900 konja, postizala je maksimalnu brzinu na površini od 10,6 čvorova, a u podvodnoj vožnji 7,9 čvorova. Naoružana sa dvije torpedne cijevi i 38 protivbrodskih mina, U-72 je imala 32 člana posade, a tokom Prvog svjetskog rata najviše je djelovala na Sredozemnom moru u sastavu njemačke Mitellmer flotile sa bazama u Boki Kotorskoj i u Puli. Na ukupno četiri ratne patrole, U-72 je potopila 38570 tona savezničkog brodovlja. Prema nezvaničnim informacijama, ostaci ove podmornice pronađeni su na dubini od 92 metra na otvorenom moru, ispred ulaza u Boku.

    Pored U-72, društvo ribama, rakovima i koralima u podmorju unutar i u neposrednoj blizini zaliva Boke, čine i ostaci potonulih gradova, amfore, olupine raznih brodova i aviona, što sve ovaj zaliv čini jednom od najpoželjnijih destinacija ronilačkog turizma na južnom Jadranu.
    Svojevrsna riznica iz najstarijih vremena antike je Risanski zaliv gdje su hidroarheološka nalazišta bukvalno na svakom pedlju dna mora. Amfore, ostaci drevnih zidina i zgrada starog Risna u kojem je bila prijestonica ilirske kraljice Teute toliko su vrijedni da je ronjenje u tom dijelu Boke zabranjeno bez posebne dozvole države. Amforišta se nalaze i u blizini ostrva Gospe od Škrpjela pred Perastom, kao i kod ostrva Gospe od Milosti u Tivatskom zalivu, a akvatorijum oko otoka Sveti Marko u arheološkim krugovima važi za najizgledniju lokaciju propalog rimskog grada Agruviuma koji je po legendi, progutalo more nakon jednog razornog zemljotresa.

    Boka i iz novije istorije ima šta da ponudi – na dubini od 32 metra u blizini rta Kobila nalaze se ostaci drvene turske galije iz 16.vijeka. Najveći dio trupa broda pokrio je pijesak, ali su na dnu mora još vidljiva dva velika sidra i nekoliko topova kojima je galija bila naoružana. Jedan od topova sa tog broda izvađen je prije desetak godina, ali se to pokazalo kao katastrofalna greška jer je stari top iz 16.vijeka potpuno korodirao i propao, ostavljen i prepušten nebrizi na ledini u dvorištu Zavičajnog muzeja u Herceg Novom.
    U akvatorijumu pred ulazom u Boku, na dubini od 40-ak metara, leži austrougarski trgovački brod „Tihany”. Teretnjak dugačak 45 metara potonuo je 1917. kada je usljed loše navigacije udario u stijene kod rta Arza. Na samim “vratima” Boke nalazi se olupina patrolnog broda “Golešnica” Jugoslovenske ratne mornarice, nekadašnje parne torpiljarke “76T” austrougarske mornarice. Brod dug 58 metara od 267 tona, iza sebe ima bogatu istoriju i službu u dva svjetska rata, a “život” je okončao 1959. godine kada ga je JRM rashodovala i potopila kao metu za vježbovana artiljerijska gađanja. Brod leži na desnom boku na pjeskovitom dnu na dubini od 35 metara.

    U uvali Žanjice na dubini od 24 metra “počiva” još jedan stari ratni brod koji je takođe iskorišten kao meta, ali za raketno gađanje – rupa velika toliko da kroz nju može proći automobil, u trupu broda dugog 40 metara, svjedoči o pogotku rakete koja je 1983. godine uništila stari patrolni brod PBR-512 JRM. Teško oštećeno plovilo potonulo je prilikom pokušaja tegljenja nazad do Arsenala u Tivtu i danas u uvali Žanjice predstavlja jednu od najpopularnijih lokacija za wreck-diving u Boki.
    Na dubini od 30 do 35 metara u blizini Kumborskog tjesnaca leži olupina drvenog torpednog čamca tipa “Higgins” koji je nakon što je rashodovan, ovdje potonuo početkom 70-ih godina 20. vijeka. Nešto dalje ka istoku, takođe kod Kumbora, leži i olupina austrougarskog torpednog čamca, a kasnije minolovca Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije D-2, a u središnjem dijelu Tivatskog zaliva u mulju na dubini od preko 40 metara i danas se može naći još poneki ostatak malog putničkog parobroda “Cetinje” koji je ovdje, uz velike ljudske žrtve, potonuo decembra 1944. godine, naišavši na njemačku protivbrodsku minu.

    Ronioci koji vole istraživati ostatke potopljenih vazduhoplova, u Boki takođe imaju nešto za sebe – olupinu jednog od najpoznatijih lovaca Drugog svjetskog rata – aviona tipa “supermarine spitfire” britanskog RAF-a. Na dubini od 32 metra na pješčanom dnu kod rta Kabala, nalaze se raštrkani ostaci “spitfirea” koga je u septembru 1944. srušila njemačka protivavionska odbrana.
    Najatraktivnija i najveća olupina u zalivu je svakako stara austrougarska torpedna krstarica “Kaiser Franz Jospeh I” koja je potonula u velikoj oluji oktobra 1919. godine u blizini uvale Cipavica na ulazu u Boku. Budući da se ta pozicija nalazi u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske, za superatraktivni zaron do 104 metra dugačkog starog ratnog broda od preko 4 hiljade tona, naoružanog sa više 20 topova različitog kalibra, danas je najveća prepreka administracija i dobijanje raznih dozvola i saglasnosti da se posjeti potonuli brod koji leži na dubini od oko 40 metara.

  11. #111
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default ...................

    U blizini podvodne hridi poznate kao Seka Albaneze, južno od zaliva Trašte, još se može naći poneki ostatak austrougarskog razarača “Huszar” koji se na tu hrid nasukao 3. decembra 1908. godine. Uprkos velikim naporima da se brod spase i odsuče, “Huszar” je o oštro stijenje na kojem je ležao 12.decembra razbila jaka oluja, i brod je potonuo. Iako je nešto kasnije izvađen najveći dio naoružanja i kompletna strojarnica razarača, kod Seke Albaneze još ima ostataka “Huszara”. Podmorje oko ove hridi za ronioce-istraživače zanimljivim čini i to što se tu negdje nalazi i impozantan balkon sa krme austrougarskog bojnog broda “Erzeherzog Friedrich”. Balkon – svojevrsna veranda admiralske kabine na krmi bojnog broda izuzetno je lijepo i bogato ukrašen ornamentima i grbom sa pozlatom, a sa trupa velikog austrougarskog bojnog broda otkinulo ga je olujno nevrijeme dok je “Erzherzog Friedrich” pokušavao pomoći nasukanom “Huszaru”.

    Od antike do Drugog svjetskog rata

    Bar - Turistički dragulji barske opštine, od Stare masline i Starog grada do Kraljičine plaže i Skadarskog jezera dobro su znana mjesta čija je ljepota čuvena širom Zemljinog šara. No, turistima XXI vijeka Bar nudi još mnogo toga atraktivnog, lijepog i vrijednog, a na prvi pogled nevidljivog: cijeli katalog podvodnog blaga razasutog od Crnog rta do Utjehe.
    Svakako najspektakularniji podvodni barski dragulj je potopljeni antički hram iz II-IV vijeka na Maljeviku, čija enigma prevazilazi okvire Crne Gore i spada u najznačajnije podvodno-areheološke događaje posljednjih godina na Mediteranu. Najeminentniji evropski stručnjaci prepoznali su Maljevik kao jedan od deset najznačajnijih podvodnih arheoloških lokaliteta svijeta, a priča o potonulom i zaboravljenom hramu pored Sutomora našla se na stranicama svih važnijih svjetskih listova i privukla veliku pažnju javnosti. Ostatke hrama je nevjerovatnim spletom okolnosti pronašla septembra 2009. porodica poznatog engleskog arheologa Čarlsa Lekvejna u plićaku plaže Maljevik-enormno velike komade stubova prečnika oko 90 centimetara koji leže zajedno sa ostalim arhitektonskim elementima velikih dimenzija, teških i po nekoliko tona, i to na dubini od jedva dva metra. Vidljivi su i sa površine mora kada je bistro i bez talasa.

    U sklopu projekta „Zaštita crnogorskog podvodnog bogatstva-Maljevik 2010“ JP Kulturni centar Bar pokrenulo je proljetos saradnju sa engleskim Univerzitetom Sautempton, čuvenom po podvodnim arheološkim istraživanjima, kako bi se valorizovala vrijednost ovog otkrića.
    -Vrlo je važno da svi shvate da je urgentno stanje u podvodnim lokalitetima Crne Gore, to blago treba zaštititi i do toga možemo doći zajedničkim radom, boljim informisanjem i prenošenjem našeg znanja ovdje. Time će se samo dodati nova vrijednost budućem velikom turističkom kompleksu u Maljeviku-rekao je dr Lekvejn.
    Drugo po važnosti podvodno otkriće XXI vijeka u barskom akvatorijumu je olupina njemačkog bombardera Junkers Ju 88 iz II svjetskog rata, koju je septembra 2008. međunarodna ekipa ronilaca otkrila nadomak plaže u Čanju. Ušuškan u pijesak na dnu dubine 54 metra, kao sadašnje stanište desetina jastoga i pagrova, njemački bombarder već sada ulazi u red najvećih “must see” atrakcija barskog podmorja kao što su jedrenjak iz XVII vijeka, Mikovićeva spilja, torpiljerka “Dag” i antičko sidrište Bigovica.
    - Avion je još u dobrom stanju i ima šta da se vidi. Na oba krila je motor, središnji dio je oštećen i na njemu su mreže. Oba krila su povezana sa trupom, čiji se zadnji dio, kao i rep ne vide, sigurno su ukopani u pijesak i mulj, vjerovatno oštećeni prilikom pada i boravka u moru preko 50 godina-kaže poznati barski advokat i nautičar Dragutin Dašo Durutović.
    Akcentujući neslućene potencijale i razmjere otkrića u Maljeviku, kustos Zavičajnog muzeja u Baru arheolog Mladen Zagarčanin navodi da posljednjih nekoliko godina u Bar iz raznih krajeva Evrope dolaze ronioci u želji da zarone na neke od najznačajnijih brodova u vezi sa mjestima iz kojih dolaze. U prvom planu je svakako francuska kontratorpiljerka “Dag “ potopljena u barskom zalivu 1915, koja je, kaže Zagarčanin, možda i najvažniji podvodni arheološki lokalitet u vezi sa našom istorijom iz I svjetskog rata. Za “Dag” se zainteresovala i Mornarica Francuske koja je prije nekoliko godina u Bar uputila minolovac sa ronilačkim timom za istraživanje ove olupine, a pronađeni materijal je pohranjen u Zavičajni muzej.

    -U barskom podmorju primarni lokaliteti sežu u doba antike. Među njima je najpoznatija uvala Bigovica na Volujici, jedan od najznačajnijih hidroarheoloških lokaliteta u Crnoj Gori. Ovo mjesto, zaštićeno od sjevernog vjetra, bilo je pomoćna zimska luka barskog kraja i u njoj se nalazi nekoliko amforišta-potopljenih brodova. Na žalost, ona je potpuno nezaštićena.
    U Bigovici je pretovarana roba za domicilno barsko stanovništvo u III vijeku prije nove ere, što je potvrđeno pronađenim južnoitalskim tipovima amfora koje se vezuju za ovaj period. Tu je i potopljeni brod iz IV vijeka nove ere, na kojem se, prema aproksimativnoj metodi statističke obrade, nalazilo između hiljadu i dvije hiljade amfora sjevernoafričkog porijekla-kaže Zagarčanin.
    Barski arheolog naglašava da je tragično što je gro ovih amfora ukraden, te da se “još uvijek krade”.
    -Zavičajni muzej u svojoj postavci ima samo dvije polomljene amfore, uprkos postojanju nekoliko antičkih amforišta u okruženju, od kojih je najznačajnija upravo Bigovica koja je inače pod zaštitom države-istiće Zagarčanin.
    Sagovornik “Vijesti” napominje da se ne smije smetnuti s uma kako arheologiju danas čini sve što se zbilo do II svjetskog rata, pa arheološke atrakcije mogu biti i potopljeni brodovi iz oba svjetska rata. Barsko podmorje, kaže, krije još nekoliko atraktvnih hidroarheoloških lokaliteta koji su “na sreću na veoma velikim dubinama”.
    -Za silazak do njih potrebni su napredak ronilačke tehnike i tehnologija ronjenja, jer do ovih dubina barski i ostali devastatori koji se kriju iza zaštitničkih “namjera” zasad ne mogu doći-zaključio je Zagarčanin.

    Riječ je o amforištima iz III v.p.n.e i II v.p.n.e. kao i o potopljenom jedrenjaku iz XVIII vijeka sa dva pramčana topa, koji se nalazi ispred Bigovice. Od novijih nalazišta, duboko pod vodom su i američki bombarder B-25, te po jedan njemački “meseršmit ME109” i jedan britanski “spitfajer”, oboreni u II svjetskom ratu i pali u more nadomak Bara.
    Valja još podsjetiti:“Rumija“, osma po redu od deset jahti kralja Nikole-tačnije njena olupina, važan je podvodni spomenik crnogorske pomorske istorije, koji preko 80 godina leži na dnu barske luke i jedan je od rijetkih podvodnih objekata koji se od 1967. nalazi pod zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Austrougarska Mornarica ju je drugog marta 1915. torpedima sa dva razarača potopila na vezu u Pristanu. Prema dostupnim bilješkama, brod dužine 42 metra leži orijentisan u pravcu istok - zapad, 80 metara od glavnog lukobrana, na dubini od samo 11 metara. Od broda je ostalo samo metalno korito, tri metra visine. U mulj je “Rumija” potonula samo do rama osovinskog voda. Kompletna drvena nadgradnja - jarboli, kabine, komandni brod, paluba - zbrisani su kobilicama i sidrima velikih brodova... Pet metara od pramca, i na dva mjesta na sredini, i metalno korito presječeno je odozgo nadolje, pa je korito samo uslovno još u jednom komadu. Potpalublje i mašinsko odjeljenje toliko su uništeni da se teško može utvrditi šta je gdje. Od 22 brodska prozorčića, ostala su samo tri. Iz bezoblične hrpe lima izdvajaju se pramčano vitlo sa mehanizmom i velika četvorokraka brodska elisa.
    Jedrenjak kod Bara, jedno od otkrića TV serije “Podvodni svijet Crne Gore” ljeta 1993, nalazi se u mulju na 51 metar pod vodom, kilometar od rta Volujica. Do dana današnjeg ostaje nepoznato porijeklo tog broda dugog oko 40-ak metara. Njegovo najupadljivije “odličje” su dva velika topa kalibra 180 mm, dugački oko 3,3 metra i teški po dvije tone, koji su na palubi. U prisustvu arheologa, sa broda su izvađeni kompas i flaša šampanjca! Tu gdje je sada, jedrenjak je nedostupan, i sreća je što su topovi na toj dubini. Inače, da su pliće, vjerovatno bi odavno “isplivali”!
    Radomir PETRIĆ


    Olupinu “Daga” ronioci ne zaobilaze

    Francuski kontratorpiljer “Dag” nijemi je svjedok najveće pomorske tragedije u akvatorijumu barskog sidrišta. Sa francuskim razaračem „Fo“, „Dag” je 23. februara 1915. dopratio u luku Bar engleski parobrod “Whitehead” koji je donio tovar hrane. Zbog jakog vjetra, 24. februara u ponoć “Dagu” je sidro oralo po morskom dnu, i tako je brod na oko 300 metara od vile “Topolica” naletio na austrougarsku minu, prepolovio se i potonuo, pri čemu je poginulo 39 članova posade. Nakon više od pola vijeka mirovanja na morskom dnu, zbog neophodnog produbljivanja basena pristaništa, olupinu “Daga” su iz lučkog akvatorijuma izmjestile firme “Preduzeće Ivan Milutinović” iz Beograda i splitski “Pomgrad”. “Dag“ je izrezan u nekoliko komada izmještenih 30-ak metara udaljenosti jedan od drugog ispod ponta Volujica blizu lučkih rezervoara. Izmještanju olupine 1973. prisustvovali su i zvaničnici francuske ambasade u SFRJ. U minulih tridesetak godina, priča o “Dagu” postala je sastavni dio usmenog predanja, a njegova olupina nezaobilazno pohodište ne samo barskih ronilaca.

    Siniša LUKOVIĆ

  12. #112
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default "Dan" 16. septembar 2006. godine

    Pronađen dio vodovoda iz perioda antičke Duklje

  13. #113
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 25. jul 2010.

    ARHEOLOGIJA: ANTIČKA DUKLJA, DALEKO OD ISTINSKE VALORIZACIJE

    Mitra CEROVIĆ: Kako oživjeti drevni forum

    KRATAK ISTORIJAT ANTIČKE DUKLJE

    Na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Zetske ravnice, na mjestu gdje se spajaju rijeke Zeta, Morača i potok Širalija, utkani u gradsko tkivo današnje Podgorice, nalaze se ostaci arhitekture rimske Doclee i građevina iz ranohrišćanskog i srednjovjekovnog perioda.

    Duklja, rimska Doclea, najznačajniji je arheološki lokalitet na teritoriji Crne Gore, impozantan spomenik kulture ovih prostora i njen neraskidivi dio. U vrijeme dinastije Flavijevaca, za vladavine cara Vespazijana (krajem I vijeka nove ere), Doclea dobija status municipia. Tada postaje jedan od najznačajnijih gradova u jugoistočnom dijelu rimske provincije Dalmacije.
    Doclea ima tipično rimsku urbanu koncepciju. Grad je bio opasan bedemima sa pravougaonim spoljnim kulama na sjevernoj strani i zahvatao je nepravilnu poligonalnu površinu. Od kapije na sjeverozapadnom bedemu vodila je glavna ulica, koja se pružala prema jugoistoku. Na njenom početku nalaze se ostaci slavoluka, podignutog možda u čast Galijena, kao i carski natpisi. Duž njene južne strane podignut je hram Dijane i Rome. Između hramova sagrađene su gradska vila i male i velike terme. Naspram velikih termi nalazi se forum sa bazilikom na zapadnoj strani, u čijoj apsidi je otkrivena monumentalna glava Septimija Severa. Pored toga, tu se nalaze i mnogi drugi neotkriveni arhitektonski objekti-kule, kapije, mostovi, akvadukt... Jugoistočno od grada nalazila se antička nekropola, koja je istražena šezdesetih godina prošlog vijeka. Zapadna nekropola je istražena u manjem obimu. Arheološki materijal iz nekropola datuje se u vremenu od I do IV vijeka.
    Svoj najveći uspon Doclea doživljava neposredno nakon svog osnivanja u I i II vijeku nove ere, kada je kao značajan centar pominju antički istoričari. Plinije u I vijeku nove ere pominje ilirsko pleme Docleata, na osnovu koga je vjerovatno i municipi dobio svoje ime. Doclea je vjerovatno bila središte pomenutog plemena. Ptolemej u II vijeku nove ere navodi Docleu među gradovima u unutrašnjosti zemlje.
    Nov uspon doživljava tokom kasne antike u vrijeme Dioklecijanovih reformi (297-305. nove ere). Doclea tada postaje glavni administrativni centar novoosnovane provincije Prevalis. Pod imenom Doclea poznata je i kod vizantijskih pisaca.
    Kasnije u IV vijeku, u Epitomi pripisanoj Aureliju Viktoru pominje se i dalje ime Doclea.
    U V vijeku nove ere pustoše je zapadni i istočni Goti, a 518. godine, po nekim izvorima, strada u zemljotresu. U vrijeme Justinijanovih reformi (527-565. nove ere) i obnove Carstva postaje bogatija za nekoliko reprezentativnih objekata - bazilike A i B.
    Početkom VII vijeka nove ere, nakon upada Avara i slovenskih plemena, kao i sve urbane aglomeracije širih balkanskih prostora, Doclea gubi svoj antički karakter.
    U IX vijeku ponovo oživljava, ali sada postaje eponim šire ranosrednjovjekovne oblasti koja po njoj dobija ime Duklja.
    Početkom XX vijeka, prilikom arheoloških istraživanja u okviru bazilike B (datovane u VI vijek nove ere), istočno od rimskog foruma, otkrivena je i krstoobrazna crkva iz IX vijeka. To su potvrdila i novija reviziona arheološka istraživanja šezdesetih godina prošlog vijeka. Krstoobrazna crkva bi mogla biti crkva Sv. Marije koja se pominje u IX glavi Ljetopisa popa Dukljanina. Kralj Svetopelek je sahranjen u crkvi Sv. Marije u gradu Duklji (“sepultum est in ecclesia sanctae Mariae... in civitate Dioclitiana”), koja se u Ljetopisu navodi kao krunidbena crkva potonjih dukljanskih kraljeva. U njoj je krunisan i Svetopelekov sin Svetolik.

    VALORIZACIJA FORUMA NA ARHEOLOŠKOM LOKALITETU DUKLJA


    Rimljani su gradove podizali po jednom ustaljenom geometrijskom planu, koji je usklađivan sa prirodnim položajem prostora na kome se grad podiže. Na centralnom dijelu rimske Doclee, gdje se pod pravim uglom sijeku glavne ulice cardo i decumanis, nalazio se Forum, bez sumnje najreprezentativniji njen dio.

    Forum, kako su ga rimljani nazivali, mjesto je na kom se živjelo i susretalo foras - izvan kućnog praga. Provincijski gradovi podizali su forum po ugledu na Rimski forum. U Doclei je forum bio prostor u koji se ulivao bučan i snažan život romanizovanog ilirskog plemena Dokleata, rimskih građana i doseljenika iz drugih prostora Rimskog carstva. Tokom vremena izgled foruma se mijenjao i razvijao. Forum je bio idealno mjesto za vođenje politike, na njemu se uz javnu diskusiju odlučivalo o sudbini grada i provincije. U rimskoj arhitekturi forum je bio namijenjen isključivo zvaničnim aktivnostima, ali je bio i mjesto gdje se odvijala trgovina u prodavnicama (tabernae). Na forumu su postojale i mjenjačnice u kojima su se obavljali bankarski poslovi (samo ime moneta, koje se do danas zadržalo, potiče od kovačnice novca koja se nalazila na Kapitolu (Rimski forum) u hramu Junone monete).
    Na forumu su se odvijale i gladijatorske igre. U početku su se gledaoci peli na krovove tabernae. Kasnije su za ove događaje podizani amfiteatri. Na trgu (forumu), sakupljali su se filozofi i pisci željni da saopšte svoja djela. Takođe su postojale i scholae, koje su - kao na Trajanovom forumu - dugo bile aktivne. Forum je bio centar intelektualnog života antičkog grada. Na forumu su bile i biblioteke (najpoznatija je Trajanova). Kako i u Rimu i u provincijskim gradovima ne postoji nijedna aktivnost odvojena od religije, može se pretpostaviti da su se na forumu obavljali religijski obredi. U očima građana rimskih gradova forum je bio srce grada.
    Vremenom se sa foruma premještaju poslovi oko trgovine i forum sve više dobija karakter javnog, reprezentativnog mjesta i gubi trgovački karakter.
    U istočnom dijelu foruma Doclee nalazi se niz povezanih prostorija za koje se može pretpostaviti da su koršćene kao trgovačke radnje (tabernae). Zapadno od foruma otkriven je niz prostorija koje mogu biti zanatske radnje.
    Prilikom realizacije projekta CANU “Arheološka istraživanja, konzervacija i prezentacija Duklje”, kojim je rukovodio dr Čedomir Marković i mr Mitra Cerović, rukovodilac terenskih arheoloških istraživanja, u jednoj manjoj prostoriji zapadno od civilne bazilike u 1998. godine pronađena je sitna bronzana figurina rimskog glumca.
    Na prisustvo pozorišnih aktivnosti u Doclei ukazuje otkriće ove sitne bronzane figurine. U budućim arheološkim istraživanjima antičke Doclee moguće je očekivati otkriće rimskog pozorišta. Rimska pozorišta su podizana na ravnom prostoru, a ne na padinama, što je bio uslov za podizanje grčkih pozorišta.
    Sitna bronzana figurina sa pozorišnom maskom na licu, nađena na prostoru antičke Duklje, ukazuje nam da je riječ o glumcu.
    Pozorišna maska, vjeran pratilac glumaca, vodi porijeklo od kultnih svečanosti posvećenih Dionisu. Rimska pozorišna maska rađena je po uzoru na grčke, ali ima svoje specifičnosti. Pored funkcije koju je imala u pozorištu, maske u različitim formama mogu koristiti kao ukras ili simbol. Srećemo ih na kamenim spomenicima, zidnom slikarstvu, keramičkim posudama i - kao u slučaju nalaza iz Doclee - na licu bronzane figurine. U rimskom pozorištu, skriveni pod maskama, odvojeni fizički i duhovno od publike, glumci su izvodili predstave.
    Sitna bronzana figurina glumca sa Doclee visoka je 7 cm. Po karakteristikama se može pretpostaviti da ova figurina ukazuje na pozorišne maske kakve su rimski glumci nosili prilikom izvođenja tragedija. Na licu figurine ističu se široko otvorena usta sa izrazom bola u očima, brada je gusta, obrve spuštene nadolje. Kosa je ravno podsječena, djeluje kao perika.
    Na osnovu navedenih karakteristika, sitna bronzana figurina glumca može se datovati u II - III vijek nove ere.

  14. #114
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default ........nastavak

    PROSTOR FORUMA KAO LJETNJA POZORNICA

    Prateći istorijat razvoja i korišćenja foruma u rimskom periodu, moguće je pretpostaviti da su se na forumu Doclee, na osnovu navedenih analogija, odvijale i pozorišne predstave u periodu kada još nije bilo izgrađeno pozorište. Sve ovo ukazuje da se do otkrića autentičnog prostora sa tragovima rimskog pozorišta na forumu Doclee mogu izvoditi pozorišne predstave u skladu sa njegovom prvobitnom namjenom. Prostor foruma je pravilnog kvadratnog oblika, definisan sa svih strana ostacima zidova, koji stvaraju utisak zatvorenog prostora i idealno je mjesto za pozorišne predstave.

    Pozorišne predstave koje bi se odvijale na forumu treba da podstaknu i njeguju interes za antičku kulturu na ovom prostoru, oživljavajući ljubav za humanističke studije, koje su bez poznavanja antike neostvarljive. Ovo je značajno u vrijeme opadanja opšteg humanističkog obrazovanja u jeku razvoja egzaktnih nauka, koje se osjeća u sredinama sa daleko većom humanističkom i klasičnom tradicijom od nas. U Podgorici bi se na ovaj način jasnije osjećala veza sa antičkom kulturom.
    Rimska kultura, zajedno sa grčkom, kolijevka je zapadne civilizacije. Na našim prostorima jasniji su tragovi rimske kulture, koja nas na najbolji način uvodi u evropsku kulturu. Rimljani, obdareni smislom za praktičnost i racionalnost, iskazali su se ponajviše u politici, upravi i organizaciji Carstva. Rimska djela su prožeta osjećajem veličanstvenosti, snage i napretka, što se jasno vidi u građevinama u Rimu, ali i u gradovima poput antičke Duklje i rimskim književnim i istorijskim djelima.
    Pored toga, na prostoru Duklje mogu se planirati i održavati i drugi kulturni programi – promocije knjiga, koncerti ozbiljne muzike i otvaranje knjižare u kojoj bi bila zastupljena djela iz antičke književnosti i filozofije, kao i druga značajna izdanja klasične i savremene literature.
    Realizacijom ovih kulturnih sadržaja ne bi se ugrozio arheološki lokalitet i ovo zaštićeno kulturno dobro. Prilikom izvođenja pozorišnih predstava angažovali bi se stručnjaci iz oblasti zaštite spomenika (konzervatori, arheolozi i drugi) koji bi vodili brigu o zaštiti arheološkog lokaliteta, pridržavajući se najviših standarda zaštite.
    Takođe, antička Duklja sa djelimično otkrivenim objektima urbane arhitekture, među kojima se izdvaja gradski trg - forum, nudi višestruke mogućnosti za organizovanje i drugih događaja pod vedrim nebom i odabranih manifestacija.
    Navedene karakeristike ovog autentičnog prostora iz rimskog perioda bile su povod da JU Muzeji i galerije Podgorice 2006. godine uredi scenu i prostor za gledalište. Svi elementi urađeni su bez ukopavanja u prostor foruma i mobilni su.
    Arheološki lokaliteti su kulturna baština koju treba sačuvati, proučavati i prenijeti budućim generacijama. Njih treba zainteresovati za kulturnu baštinu i njenu duhovnu vrijednost, što bi realizujući ove predložene aktivnosti možda uspjeli da uradimo na adekvatan način.
    Antička Duklja, sa reprezentativnim forumom na kome bi se realizovali kulturni sadržaji ispunjeni antičkim duhom, postala bi prepoznatljiva po tim događajima, a Podgorica bi postala mjesto značajnih kulturnih događanja, autentičnih ne samo u Crnoj Gori nego i u evropskom okruženju.
    Međunarodni festival “Teuta- novi antički teatar” u okviru “Kotor Arta”, koji je otpočeo sa izvedbom “Prometej”, mogao bi uključiti ovaj prostor koji odiše antičkim duhom u realizaciju sličnih pozorišnih predstava.
    Neka ova razmišljanja budu polazište za neke druge nove ideje i valorizaciju ovog značajnog arheološkog lokaliteta.
    Pored toga, ranije je na prostoru Duklje izrađen montažni objekat planiran u okviru navedenog projekta arheoloških istraživanja za smještaj ekipa koje izvode arheološka istraživanja. Postojanje ovakvog objekta stvara mogućnost da se na arheološkom lokalitetu Duklja organizuje međunarodna arheološka škola. Crna Gora nema katedru za arheologiju i na taj način bi se unaprijedila arheološka nauka. U arheološku školu mogu biti uključeni profesori sa značajnih stranih univerziteta, kao i njihovi studenti, a posebno treba uključiti studente sa prostora Mediterana. U okviru ove škole moguće je organizovati i međunarodnu radionicu za konzervaciju arheološkog materijala.
    Realizacijom arheoloških istraživanja u okviru planirane međunarodne arheološke škole stvorila bi se na najbolji način mogućnost da se postojanje rimskog pozorišta u antičkoj Duklji detaljnije istraži, nadajući se njegovom otkriću za dobrobit naučne i druge javnosti.

  15. #115
    Join Date
    Apr 2007
    Location
    Dolina bogova
    Posts
    784
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Inace Duklja je detaljno i nestrucno preorana i prekopana od strane srbijanskih arheologa u periodu srbijanske okupacije . Sve sto je pronadjeno zakljucano je u debeloj ladovini Beogradskih depoa. Nikad niko iz Crne Nam Gore nije trazio pristup Beogradskim depoima .

  16. #116
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default "Monitor", 11. januar 2007.


  17. #117
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 12. septembar 2010.

    KOD SUTOMORA OTVORENA NOVA STRANICA CRNOGORSKE ARHEOLOGIJE

    Poslije Maljevika ništa više nije isto




    Bar - Ovo istraživanje je otvorilo novu stranicu u istoriji crnogorske arheologije: prvi put je obavljeno sistematsko prikupljanje svih relevantnih podataka, pronađeni su novi nalazi, obavljena mapiranja, uključile su se i institucije kao što su Regionalni centar za obuku ronilaca i Ronilački savez Crne Gore (RSCG), formirana je prva generacija crnogorskih podvodnih arheologa - ocijenjeno je juče u Dvorcu kralja Nikole u Baru na sumiranju rezultata upravo okončane podvodne arheološke kampanje "Spasavanje podvodnog bogatstva Crne Gore-Maljevik 2010".

    Rezultati zajedničkog projekta JP Kulturni centar - Zavičajni muzej Bar i engleskog Univerziteta Sautempton (US), poznatog po katedri za podvodnu arheologiju, biće objavljeni u prvom naučnom volumenu o podvodnoj arheologiji Crne Gore, koji treba da izađe do početka nove kampanje naredne godine. Šta je urađeno u prethodnih 15 dana predstavili su kustos Zavičajnog muzeja arheolog Mladen Zagarčanin, direktorica Centra za pomorsku arheologiju US dr Lusi Blu, kustos podvodne arheologije muzeja u Danskoj dr Atina Trakades, direktor JP Kulturni centar Bar Ćazim Nikezić, predsjednik RSCG Dalibor Todorović i direktor Regionalnog centra za obuku ronilaca Vesko Mijailović.
    - Na dva različita lokaliteta-Maljeviku kod Sutomora, gdje su nađeni ostaci građevine iz antičkih vremena, te u uvali Bigovica na Volujici kod Bara u kojoj je još od III vijeka prije nove ere, a možda i ranije bilo antičko pristanište, radilo se teško i naporno. Ronilo je 11 arheologa iz Crne Gore, SAD, Kolumbije, Njemačke, Poljske i Velike Britanije, u prosjeku je svaki bio 20 sati pod vodom, dakle u ovih 12 radnih dana faktički smo bili jedan dan pod vodom. Naša obala prepuna je podvodno-arheoloških spomenika i ovaj projekat u saradnji sa US nam je šansa da valorizujemo spomeničke potencijale , ne samo u naučne svrhe već i za popularizaciju podvodno- arheološkog turizma. Naglašavam da sve to blago mora biti sačuvano jer smo svjedoci bezobraznog pljačkanja od strane domaćih i stranih „istraživača“ koji svoje privatne zbirke pune „arheološkim istraživanjima“- kazao je Zagarčanin.

    On je na podršci zahvalio Ministarstvu kulture Crne Gore, Opštini Bar, Regionalnom centru iz Bijele i RSCG, Centru za arheološka istraživanja i vlasniku ronlačkog broda Željku Dragutinoviću.
    - Započeli smo kampanju za koju se nadam da će biti nastavljena sljedećih godina. Bigovica je mjesto gdje se krije veliki broj amfora, u životu još nijesam srela više ostataka potonulih brodova i arheoloških nalaza na manjem prostoru. Maljevik je potpuno drugačiji lokalitet i izazov, jer tu na dnu mora leži šest arhitektonskih elemenata - rekla je dr Blu, koja je inače za BBC 2 pravila serijale o podvodnom blagu širom svijeta.

    Predstavnici tima su istakli da su rezultati bili „iznad očekivanja“ bez obzira na tešku materijalnu situaciju. Uvala Maljevik je potpuno preronjena i skoro u potpunosti proučena-od istraživanja potopljene arhitekture do geologije terena. Ronilo se i do 22 metra, ali je prosječna dubina bila oko deset metara. Odrađen je ukupno 191 zaron, urađena mapiranja i rekognosciranja svih ispitivanih lokaliteta, a uzeti su uzorci kamenih građevina, da bi se utvrdilo njihovo porijeklo. Osposobljeno je pet naših arheologa ronilaca - Petra Zdravković, Dejan Drašković, Nikola Borovinić, Ivana Medenica i Zagarčanin.

    Kampanja je proistekla iz lanjskog slučajnog otkrića pretpostavljenog potopljenog antičkog grada na Maljeviku kod Sutomora, koji se datira iz 3. ili 4. vijeka, o čijem su pronalasku prošle jeseni "Vijesti" objavile ekskluzivnu storiju i koji se svrstava u red najznačajnijih podvodnih otkrića proteklih godina na Mediteranu. Na lice mjesta i pod vodu, US je uputio ekipu naučnika koju je predvodila dr Blu - dr Čarls Lekvejn koji je otkrio ostatke građevina u plićaku Maljevika prošle jeseni i dr Majk Morli, takođe Englezi, dr Trakades, Metju Pol Dejms i Kvint Sen Amand iz SAD, Anja Kotarba Morli iz Poljske, Angela Rodriges Šreder iz Kolumbije i Anja Ruter iz Njemačke. US je inače obezbijedio 90 odsto sredstava za projekat, dok je naša strana obezbijedila smještaj i hranu za istraživače.

    Otkriveni ostaci brodoloma iz 5. vijeka

    Na margini upravo okončanog projekta, ostaje otkriće koje juče, po svemu sudeći, namjerno nije potencirano: prema tvrdnji jednog izvora bliskog istraživačkom timu, međunarodna ekspedicija je pronašla ostatke kasnoantičkog brodoloma koji se datuje u početak 5. vijeka.
    - Brodolom se zbio na prostoru koji arheolozi iz dobro poznatog razloga podvodne piraterije ne žele otkrivati, a obuhvata desetak metara u dužinu i tri do četiri metra u širinu. Tektonski poremećaji uslovili su da on bude prilično skriven od očiju javnosti - kaže izvor „Vijesti“.


    Radomir PETRIĆ


  18. #118
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Kultura i društvo - Subota, 25. septembar 2010. godine

    Nova otkrića na arheološkom lokalitetu Duklja

    Pronađen hram iz prvog vijeka nove ere



    Na arheološkom lokalitetu Duklja pronađeni su ostaci centralnog hrama koji, sudeći prema predmetima otkrivenim na tom prostoru, potiče iz prvog vijeka nove ere – saopštili su predstavnici JU Muzeji i galerije Podgorice, arheolozi i konzervatori, tokom jučerašnje prezentacije ovogodišnjih iskopavanja na tom antičkom lokalitetu.
    Rukovodilac istraživanja i arheolog Mile Baković, kazao je da se radi o objektu koji je imao izuzetan značaj za život tog vremena.
    - U tom prostoru su se zadovoljavale, uglavnom, religijske potrebe stanovništva. Igrom slučaja hram je sačuvan do nevjerovatne visine od dva metra. Na toj visini, našli smo podne mozaike, odnosno prvobitni pod tog objekta. Pouzdano znamo, na osnovu novčića cara Domencijana koje smo pronašli u objektu, da je hram mogao da nastane najranije devedesetih godina prvog vijeka nove ere – kazao je Baković.
    Ranija literatura i straživači smatrali su da Duklja nema centralni kapitalni hram, koji je posvećen glavnom bogu Jupiteru, Junoni i Minervi. Arheolozi su uspjeli da definišu i gabarite novootkrivenog hrama, koji je u osnovi 12 sa sedam metara, a urađen je od velikih kamenih blokova.
    - Na početku smo istraživanja, tako da ne možemo da govorimo o vrsti hrama, izgledu njegovog stepeništa, o tome da li je imao neke dodatne prostorije, ali se nadamo da će buduća istraživanja otkriti mnogo više – rekao je Baković, navodeći da je pronalazak hrama dokaz da je Duklja u arhitektonskom smislu poštovala tradicionalne koncepte rimske arhitekture.
    Sekretar Sekretarijata za kulturu Podgorice Zoran Šoškić kazao je da će se radovi koji su započeti prošle godine, biti nastavljeni, pod pokroviteljstvom glavnog grada i uz neposredno učešćee JU Muzeji i galerije Podgorice. Direktor Muzeja i galerija Niko Martinović istakao je da je za ovogodišnja istraživanja opredijeljeno 50.000 eura.
    - Ono što ne završimo ove godine, završićemo sljedeće. Nakon okončanja istraživanja, namjera nam je da za ovaj lokalitet napravimo projekat očuvanja i valorizacije u svakom smislu – kazao je on.

    J. N.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...9-25&id=192151

  19. #119
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    ARHEOLOG VILMA KOVAČEVIĆ, UPOZORAVA DA SU DREVNI CRTEŽI ZAŠTIĆENI SAMO NA PAPIRU

    Lipcima prijeti uništenje




    ~Treba spriječiti ulazak vode, vlage koja je sad evidentna, proteklo je mnogo vremena, stvorile su se pukotine. Bilo je pokušaja da se taj posao privatizuje, ali brigu o spomeniku treba da vodi vlasnik, a vlasnik je država, odnosno opština

    Praistorijski crteži u Lipcima registrovani su u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture kao spomeničko nasljeđe od velikog značaja i treba da uživaju zaštitu države. Mjesto je valorizovano time što je zaštićeno u registru kao važan spomenik kulture, ali na terenu je priča sasvim drugačija. Crteži na abriju, polupećini, kojoj je gornji dio otpao, iz bronzanog su doba, u osvit civilizacije, kada su ovdje živjela ilirska plemena.
    - Imali smo incident kad se kamenje sa puta obrušilo, i svaki put intervenišemo da se taj lokalitet sačuva od uništenja i devastacije. Stvorile su se pukotine jer se iznad litice radio put Risan-Grahovo, pa se miniralo. To je sve uticalo da se dogode izvjesne promjene. Proteklo je mnogo vremena od kada su crteži na stijeni nastali. Predstave jelena, lovaca, sunca i lađe su rađeni pastoznom bojom, kazelinom izmiješanim krečnjačkom bijelom bojom. Urađeno je tako dobro da je izdržalo do dan-danas i smatramo da na crtežima ne treba ništa posebno raditi, osim spriječiti ulazak vode, vlage preko njih, koja je sad evidentna - upozorava arheolog Vilma Kovačević, savjetnik u kotorskom Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture.
    Ona je rekla da je kod ulaza u pećinu primijećena i velika količina organskog otpada prerađenog bilja.
    - Prilaz je neadekvatan i neočišćen, nema vodiča koga treba obezbijediti za posjetioce, ako smo već kod Veriga i Risna postavili info-tablu, da se na određenoj udaljenosti nalaze praistorijski crteži. Ljudi dođu, pitaju, traže, a ne znaju kuda da idu - kaže Kovačević.
    Naši ljudi su skloni da bacaju sve pored puta pa nije drugačije ni na arheološkom lokalitetu Lipci.
    - Preko je potrebno da se taj lokalitet dostojno prezentuje, što znači da se on zaštiti ogradom, platoom za razgledanje, prilaznom stazom. Zakon obavezuje Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, ali i širu zajednicu, da se Lipci čuvaju, proučavaju i prezentuju. Iako je projekat odavno urađen, još nije zaživio - navodi Kovačevićeva.
    Interesovanje turista je veliko, ali su i lokalna zajednica i turistička organizacija neažurni u zaštiti i prezentaciji ovog kulturno-istorijskog spomenika.
    - Prije svega tu bi trebalo izvršiti dodatna arheološka istraživanja podnožja, da vidimo da li se u okolini nekad živjelo, pale su neke stijene, nema baš puno prostora, ali to bi moglo da se odradi. Za to bi najviše bio zainteresovan Centar za arheološka istraživanja u Podgorici, koji ima praistoričare. Pored želje i volje, potreban je i novac, saradnja opštine i Mjesne zajednice Morinj, koja je jako zainteresovana. Ovdje kod nas je urađen projekat prezentacije, ali do realizacije još nije došlo. Bilo je pokušaja da se taj posao privatizuje, ali brigu o spomeniku treba da vodi vlasnik, odnosno država, opština, dakle, u koordinaciji treba da se nađu sredstva za revalorizaciju ovog spomenika - navodi Kovačević.
    Projekat predviđa izgradnju kamene prilazne staze, u saradnji sa arheologom i arhitektom, postavljanje info-table, platoa, da se stijena očisti od rastinja, da se vidi da neko vodi brigu o tome, da se neko zaposli, obezbijedi profesionalni vodič.

    Kultno mjesto

    - Na stijeni je predstavljena scena jelena koji bježe pred lovcima na konjima. Na jednom konju je konjanik sa kopljem. Ovim crtežima se najviše bavio akademik Pavle Mijović, koji je uočio nacrtane "svastike", kruga sa iskošenim kracima, stari simbol koji se vezuje za sunce u kretanju. U to vrijeme je bila drugačija fauna. U dnu te scene je crtež praistorijske lađe, koji svjedoči da je stanovništvo tog doba, pored kopna, bilo vezano i za more. Pretpostavlja se da je to bilo kultno mjesto gdje su obrednim radnjama prizivali uspješan lov, molile više sile za opstanak. Smatra se da predstavljaju vrstu magijskih radnji kojima su tadašnji ljudi prizivali uspješan lov. Ta cijela uvala u naselju Lipci odaje lijep osjećaj mirnoće, akustičnosti i mira - opisala je Vilma Kovačević.

    M. D. Popović

    http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2010-10-10

  20. #120
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 9. mart 2011.

    RIJEŠEN KOMAD 3D MAPE JADRANA AMERIČKOG ISTRAŽIVAČKOG BRODA „HERKULES“

    Amfore su sa Rodosa, podmornica misterija


    Tivat - Američki istraživački brod „Herkules“ fondacije „RPM Nautikal“ sa Floride tokom dvije sezone istraživanja otkrio je ukupno 13 lokacija, ističu u Regionalnom centru za podvodno deminiranje iz Bijele čiji su ronioci sa američkim kolegama minulog i ljeta 2009. godine obavili takozvano “3D mapiranje“ Bokokotorskog zaliva.
    Pod rukovodstvom Džordža Roba, vlasnika „RPM Nautikala”, i jednog od vodećih američkih podvodnih arheologa Džefri Rojala, „Herkules“ je prošlog ljeta na istraživačkoj misiji proveo nepuno mjesec dana, od 10. juna do 6. jula, i otkrio tri antičke, četiri moderne olupine i jednu olupinu aviona.
    Američko istraživačko plovilo lociralo je ljetos olupinu italijanskog trgovačkog broda identifikovanog najvjerovatnije kao „Maria Pompei” koji je potopljen 23. oktobra 1941.
    Taj brod od 1.407 tona opremila je italijanska mornarica stacionirana u Dalmaciji, za vrijeme Drugog svjetskog rata i plovio je duž jadranske obale, prije nego je naletio na minu.
    Na dubini od 93 metra lociran je i grčki tovarni brod sa amforama.
    Prema izvještaju koji je “Vijestima” dostavio Regionalni centar za podvodno deminiranje, riječ je o modernizovanom trgovačkom brodu iz rimskog doba, koji je prevozio samo amfore. Na analizu su izvađene tri amfore.
    “Utvrđeno je da sve amfore sa lokacije, zajedno sa trima koje su izvađene, pripadaju opštem tipu amfora sa Rodosa. Dokazi sadržaja u rodoskim amforama ukazuju da se radilo o vinu i proizvodima od grožđa. Prema karakteristikama i formi proizvodnje vjerovatno datiraju iz perioda od kraja prvog do sredine drugog vijeka nove ere”, piše u izvještaju centra.
    Pored te, otkrivene su i dvije olupine antičkih brodova sa amforama s kraja 5. i kasnog 4. vijeka prije nove ere, koje su najvjerovatnije prenosile vino i amforama koje ukazuju na istočnu jadransku rutu morske trgovine sa Afrikom u kojima se prevozila riba i riblji proizvodi, masline i vino.
    Istraživanja su otkrila i dvije lokacije sa modernim olupinama koje su zapletene u ribarske mreže na dubini od 77, odnosno 82 metra. Zbog stepena oštećenja i limitirane vidljivosti, nije se mogao utvrditi tip, datum proizvodnje, niti porijeklo plovila.
    Tokom istraživanja 2009. ultra moderna oprema „Herkulesa“ u podmorju Boke otkrila je dva trgovačka broda iz rimskog perioda, odnosno prvog i drugog vijeke nove ere, tri broda iz novijeg perioda, jedno veliko amforište, niz manjih amforišta i još nekoliko lokacija, za koja se pretpostavlja da leže plovni objekti ili arheološki eksponati iz raznih istorijskih epoha.
    Najzanimljivije otkriće iz 2009. je lociranje podmornice iz Prvog svjetskog rata u Boki oko čijeg identiteta se još u stručnim krugovima vode rasprave.
    U izvještaju centra ističe se da je podmornica locirana na dubini od oko 78,5 metara, te da je djelimično uronjena u muljevito dno.
    „Dužina joj je 30,5, širina 7,1, a maksimalna visina četiri metra. Veliki dio sekcije spoljašnje oplate nedostaje, neke od njih izgleda da su pocijepane. Na njemu se nalaze najmanje dvije torpedne cijevi sjeveroistočno od plovila i velika topovska platforma sjeverozapadno sa zadnje strane plovila. Pregledom podmornica iz perioda Prvog svjetskog rata iz evidencije Pomorskog muzeja Kotora, došlo se do određenih poklapanja, da se vjerovatno radi o austrougarskoj podmornici U-72 ili pak o britanskoj podmornici H2, koje su se takođe izgubile u ovom području“, piše u izvještaju koji je „Vijestima“ dostavio direktor centra Veselin Mijailović.
    Trodimenzionalno mapiranje obavljeno je najsavremenijom tehnikom, daljinskim ispitivanjem multizračnom eho-sondom i ROV uređajem, a u Regionalnom centru najavljuju da će istraživanje koje koordiniraju Ministarstva kulture i Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora biti nastavljeno na ljeto.

    Najzanimljivije otkriće iz 2009. je lociranje podmornice iz Prvog svjetskog rata u Boki povodom čijeg identiteta se još u stručnim krugovima vode rasprave

    Na dnu zaliva leži i avion

    Najzanimljivije otkriće ljetošnjeg istraživanja „Herkulesa” tiče se ostataka aviona na dubini od 61 metra, prekrivenog mrežama. „To je istraživanje sa ROV-om učinilo izuzetno riskantnim, pa su ronioci asistirali i fotografisali lokaciju. Pojedine komponente, uključujući djelove trupa i strukture krila aviona, ukazuju da nije jasno koliki procenat aviona je prisutan na lokaciji. Izvjesno je da se avion raspao za vrijeme pada i rasuo na fragmente. Još nije utvrđen tip, datum proizvodnje, niti porijeklo. Fotografije su poslate u laboratoriju ekspertu dr Ričardu Vilsu na analizu“, navodi se u izvještaju Regionalnog centra za podvodno deminiranje.

    Željko KOMNENOVIĆ

  21. #121
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    NOVA ISKOPAVANJA NA ARHEOLOŠKOM LOKALITETU IZ RIMSKOG DOBA

    Duklja živi drugačijim životom


    ~Ove godine Glavni grad je za iskopavanja na Duklji opredijelio 30.000 eura, lokalitet je ograđen, čuva se i ima sve više posjetilaca

    Početkom maja na Duklji, jednom od najstarijih arheoloških lokaliteta iz perioda Rimskog carstva u Crnoj Gori, počeće nova iskopavanja. Trajaće 30 radnih dana, a do tada vrijedno rade arheolozi i konzervatori na obradi do sada iskopanog pokretnog materijala, juče je objasnio Dragan Radović, rukovodilac radova na lokalitetu iz podgoričkih Muzeja i galerija. Takođe, krajem maja podgorički Muzeji i galerije najinteresantnije komade artefakata iskopanih od 2005. do 2010. prezentovaće na posebnoj izložbi. Biće objavljen i zbornik stručnih radova - "Nova antička Duklja II".
    Jučerašnjoj prezentaciji prisustvovali su i arheolozi Miloš Živanović i Dejan Drašković, koji ovih dana obrađuju ostatke keramike i stakla. Kako je objasnio Radović, njihov naučni rad biće publikovan u zborniku. Ono, što već sada iz rada ovih arheologa na osnovu obrađene keramike izvire kao zaključak jeste da je život u gradu – Duklji, kontinuirano trajao i nakon velikog zemljotresa. Takođe, interesantno je i što komadi pronađeni na lokalitetu potiču iz staklarske radionice koja je bila u prostoriji hrama koji je otkriven prošle godine.
    - Obrađujemo keramički pokretni arheološki materijal, zdjele, tanjire, lonce, tegove... Prošle godine pronađena je staklarska radionica u okviru jedne od prostorija hrama, što nije uobičajeno. Naime, u Rimu su najčešće staklarske radionice izmještane izvan grada, a nijesu bile ovako smještene, u centru grada. To je za sada misterija za nas - kaže Živanović.
    Radović najavljuje da će iskopavanja i ove godine uglavnom skoncentrisati na objekat IX, na kojem sa manjim prekidima rade od 2005. godine. Ekipu će ponovo sačinjavati stručnjaci iz podgoričkih Muzeja i galerija, a biće angažovani i stručnjaci sa strane kao što je Mile Baković, Ivana Medenica... Kao posebno značajnu, Radović ističe uspostavljanje i nastavak međunarodne saradnje.
    - Uspostavili smo saradnju sa arheološkim lokalitetom Stobi iz Makedonije. Tako će koleginica iz Makedonije Milena Oreškova raditi obradu numizmatike, moneta pronađenih na Duklji, i to će se takođe prezentovati u zborniku. Nadamo se da ćemo sa Stobijem uspostaviti reverzibilnu saradnju, pa će i naši arheolozi ići u Makedoniju. Takođe, i dalje smo u kontaktu s Britancima i Italijanima, koji su radili na preliminarnim istraživanjima. Ovih dana dobili smo predlog iz Venecije za saradnju, odnosno ponudu od prof. Đelikija da zajedno sa nama rade na iskopavanjima na Duklji - kaže Radović. Ove godine Glavni grad je za iskopavanja na Duklji opredijelio 30.000 eura.
    - Nakon iskopavanja ponovo će se pristupiti konzervaciji, crtanju, arhitektonskih ostataka i pokretnog materijala. Mislim da je važno što sada imamo kontinuitet rada na Duklji, a ne kao ranije, 15 dana traju iskopavanja, pa se stane do narednog iskopavanja. Ovdje je sada neko stalno prisutan, lokalitet je ograđen i čuva se, pa je čak i sve više posjetilaca - kaže Radović, dodajući da lokalitet živi sada na drugačiji način.

    Zaštićen mozaik

    Prošle godine jedno od najznačajnijih otkrića pored kapitolnog hrama bio je i mozaik na podu te zgrade.
    - Mozaik je sada zaštićen od atmosferskih neprilika. Ponovo će biti otkriven kada počnu otkopavanja, i kolege konzervatori će procijeniti da li je potrebno da se diže da bi se konsolidovao, konzervirao i zaštitio od daljeg propadanja, ili će se to raditi a da se ne pomjera sa mjesta - rekao je Radović.

    Ž.J.

    http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2011-03-17

  22. #122
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Gostilj


  23. #123
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Piše: Ivana Komnenić, Objavljeno: 29.06.2011 u 15:37

    Last edited by Ćipur; 29-06-11 at 19:01.

  24. #124
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Hronika Podgorice - Petak, 01. jul 2011. godine

    Nastavak istraživanja značajnog arheološkog nalazišta nadomak Podgorice

    Duklja i dalje plijeni


    Italijanski ambasador Serđo Barbanti kazao juče gradonačelniku Mugoši da je čuveni profesor Sauro Đeliki, sa Kafoskari Univerziteta u Veneciji, zainteresovan da sa timom najvećih stručnjaka nastavi istraživanja, koja bi se sprovodila u petogodišnjem periodu

    Gradonačelnik dr Miomir Mugoša i italijanski ambasador u Crnoj Gori Serđo Barbanti razgovarali su juče o nastavku saradnje eminentnih italijanskih arheologa i glavnog grada na istraživanju lokaliteta Duklja.

    Interesovanje za Duklju

    - Ambasador Barbanti prenio je interesovanje čuvenog profesora Saura Đelikija, sa Kafoskari Univerziteta u Veneciji, da sa timom najvećih stručnjaka iz te oblasti nastavi istraživanja, koja bi se sprovodila u petogodišnjem periodu – navodi se u saopštenju PG biroa za odnose s javnošću.

    U saopštenju se kaže da je gradonačelnik Podgorice sa zadovoljstvom prihvatio inicijativu i ponudio punu podršku glavnog grada, kao i gostoprimstvo italijanskim naučnicima.

    - Govoreći o dobroj saradnji sa italijanskim institucijama, on je detaljno informisao ambasadora o dosadašnjim projektima i rezultatima istraživanja na tom izuzetno važnom arheološkom nalazištu. Inače, nakon 30 godina zanemarivanja naučno-istorijske važnosti Duklje, glavni grad je u posljednjoj deceniji aktivirao taj projekat, dajući mu kroz brojne konkretne aktivnosti značaj najvišeg prioriteta – ističe se u saopštenju.

    Saradnja u zdravstvu

    Gradonačelnik Mugoša i ambasador Barbanti posebno vrijeme posvetili su budućoj saradnji i stvaranju uslova za projekte od izuzetnog značaja za sistem zdravstava u Crnoj Gori, posebno u sferi nefrologije, u čemu italijanski ljekari drže lidersku poziciju.

    - Sagovornici današnjeg sastanka razmijenili su mišljenja o mogućnostima realizacije više biznis projekata i informacije o italijanskim investitorima sa kojima su započeti preliminarni razgovori oko izgradnje regionalnog komercijalnog centra u Podgorici, kao i prijestonici Cetinje – kaže se u saopštenju.

    A. Đ.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...7-01&id=212866

  25. #125
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Piše: Željko Komnenović, Objavljeno: 03.07.2011 u 18:12

    PROSLAVA U BOKI

    Svečanost u Lepetanima povodom otkrića krsta iz 6.vijeka

    Mermerni stub sa uklesanim krstom


    Povodom otkrića mermernog stuba sa uklesanim krstom iz 6. vijeka, jednim od najranijih hrišćanskih obilježja pronađenih u Boki, župni ured Svetog Antuna i mjesna zajednica Lepetani, uz saradnju Kotorske biskupije, Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske građanske inicijative, organizovali su u subotu veče svečanost u Lepetanima.
    Dr Vinicije Lupis iz „Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar- područni centar Dubrovnik“ u aprilu ove godine, ispred župne crkve sv. Antuna Padovanskog, pronašao je mramorni stubić sa uklesanim krstom koji je datirao na period ranog hrišćanstva.


    Proslava upriličena zbog ovog otkrića započela je misom koju je služio monsinjor Ilija Janjić, biskup kotorski na kojoj je obavljen svečani blagoslov replike stuba, a potom je u prostorijama MZ Lepetani otvorena izložba fotografija Dražena Zetića sa motivima Lepetana.
    „Ova postavka govori o duhovnosti i bogatoj istoriji ovog mjesta, koju smo pomalo zaboravili, ali nam predstavlja i Lepetane na način na koji nismo navikli“, rekao je otvarajući izložbu umjetnika iz Zagreba, prof. Neven Staničić.
    Prisutne zvanice, među kojima su bili i biskup kotorski monsinjor Ilija Janjić, generalni konzul Hrvatske Božo Vodopija i potpredsjednik opštine Tivat Ilija Janović, pozdravio je ispred MZ Tonko Lukšić, a predsjednica HGI, Marija Vučinović, uručila je poklone monsinjoru Janjiću i konzulu Vodopiji.

    http://www.vijesti.me/kultura/svecan...a-clanak-27132

Page 5 of 8 FirstFirst 12345678 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •