Page 4 of 8 FirstFirst 12345678 LastLast
Results 76 to 100 of 192

Thread: ARHEOLOGIJA CRNE GORE

  1. #76
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 04. 09. 2009.

    Antički grad u plićaku?

    SENZACIONALNO OTKRIĆE POZNATOG ENGLESKOG ARHEOLOGA ČARLSA LEKVESNA U MORU KOD SUTOMORSKE PLAŽE MALJEVIK



    Bar - Porodica poznatog engleskog arheologa Čarlsa Lekvesna, pukim slučajem, pronašla je u plićaku plaže Maljevik, nadomak Sutomora, ostatke građevina, najvjerovatnije antičkog hrama, čiji je značaj za crnogorsku arheologiju, bez pretjerivanja, senzacionalan.
    “Na samo nekoliko metara od plaže Maljevik pronađeni su ostaci nečega što će možda dobro zamisliti svjetsku naučnu javnost”, tvrdi za “Vijesti“ Lekvesnov kolega, arheolog i ronilac Mladen Zagarčanin, kustos Zavičajnog muzeja u Baru.
    Provodeći običan dan na plaži, Englezi su, priča Zagarčanin, primijetili čudne komade pod vodom. Čarlsov petnaestogodišnji sin Majkl pozvao je oca i kazao mu da se pod vodom nalazi nešto što je mnogo puta vidio po njegovim knjigama na radnom stolu u Engleskoj.
    “To su enormno veliki komadi stubova, prečnika oko 90 centimetara koji leže zajedno sa ostalim arhitektonskim elementima velikih dimenzija, teških i po nekoliko tona, i to na dubini od jedva dva metra. Vidljivi su i sa površine mora kada je bistro i bez talasa”, opisuje ushićeno Zagarčanin otkriće Lekvesnovih.

    Navodeći da u Crnoj Gori njegova familija ljetuje svake godine od 1994. godine, Čarls je za otkriće kazao da je to „prst sudbine“.
    “Posjetili smo mnoge plaže, ali smo na Maljeviku prvi put. Majkl i ja plivali smo sa maskama kupljenim na dječjem štandu u Sutomoru, bio sam desetak metara udaljen od sina kada me je pozvao da vidim velike kamene blokove i stubove na dnu, pedesetak metara od obale, gdje je dubina možda dva metra. Rekao mi je da imaju veoma pravilan oblik, i da je to možda nešto važno. Kada sam zaronio, ugledao sam nekoliko pravilno klesanih greda i blokova sa uklesanim žljebovima, baza stubova i dva velika kružna stuba, teških bez sumnje po nekoliko tona. Pripadali su nekoj antičkoj građevini, jer sam slične dimenzije i oblike gledao na mnogo lokaliteta po Mediteranu. Nešto najsličnije sam vidio u Aleksandriji, u Egiptu, gdje je zemljotres potopio velike građevine koje su bile pored obale”, priča engleski arheolog.

    On je za “Vijesti“ bez ustezanja kazao da je, kao neko ko je vidio mnogo lokaliteta na Mediteranu i šire, ovo otkriće od izuzetnog značaja. Pošto radi i kao predavač na Univerzitetu u Sautemptonu, gdje je najbolja katedra za podvodnu arheologiju, odmah je pozvao čuvenog profesora Dejvida Pikoka koji se godinama bavi problemima ovakve vrste.
    “Objasnio sam mu o čemu se radi, i da je kamen previše ljubičast da bi mogao biti lokalni. On se veoma zainteresovao jer bi bila nevjerovatna senzacija ako bi se to dokazalo, i izrazio je veliku želju da dođe i da vidi lokalitet, da se ustanovi zavređuje li da se pokrene projekat sa zvaničnim crnogorskim institucijama. Odmah sam informisao i zaposlene u Zavičajnom muzeju Omera Peročevića i Mladena Zagarčanina, koji su obišli lokalitet i potvrdili da se radi o stvarno nečem veoma značajnom za nauku”, nastavlja engleski arheolog koji od posla nije mogao pobjeći ni na ljetovanju.

    Zagarčanin je potvrdio Lekvesnove konstatacije, uz ocjenu da je maljevičko otkriće izuzetno bitno za podvodnu arheologiju Crne Gore. On je dodao da je 2009. bila „veoma srećna“ za crnogorsku podvodnu arheologiju.
    “Prvo je u Boki Regionalni zavod Kotor u saradnji sa Amerikancima, a pod vođstvom arheologa Vilme Kovačević pronašao i locirao dva broda sa izuzetnim transportom, a sada i ovo. Da li možemo da govorimo o nekom srećnom trenutku za podvodno blago Crne Gore ne znam, ali znam da to može biti inicijalna kapisla, i to u vremenima kada se organizovane grupe ronilaca sve više približavaju i „čerupaju“ naše primorje. Da li je ovo možda bio, kako kaže Čarls, transport koji je išao za neko antičko mjesto, ili se radi o drevnom naselju o kome mještani pričaju kao o legendi na osnovu brojnosti čudnih ostataka materijalne kulture antičkog perioda, još se ne možemo izjasniti. Bitno je da se krene u sistematsko proučavanje za dobrobit svih koji se bave arheologijom u Crnoj Gori”, ukazuje barski arheolog, podsjećajući da, iako u Crnoj Gori ne postoji podvodna arheologija kao organizovana arheološka disciplina, „postoji veliki problem krađa amfora i drugih nalaza pod morem, prodaje kulturne baštine i uvijek eksponiranje nekvalifikovanih lica“.

    Lekvesn, nastanjen u Bakinghemšajru, dobro je poznat evropskoj naučnoj javnosti. Zaposlen je u Britanskoj organizaciji za arheologiju, a radi i kao predavač na Univerzitetu Sautepmton. Već godinama ljetuje u Sutomoru, gdje ima porodičnu kuću sa suprugom Verom, Sarajkom koja radi u BBC-jevom odjeljku za internacionalne vijesti. Imaju dvoje djece, Teodoru (10) i Majkla. Vera, koja je završila arapski jezik, sa Čarlsom se upoznala u Kairu tokom jedne od njegovih bezbrojnih ekspedicija po Bliskom i Srednjem istoku, gdje je pronašao više od hiljadu lokaliteta od izuzetne arheološke važnosti.

    Zbog težine neće biti krađa

    “Teorija za sada ima nekoliko. Jedino što je bitno u ovom trenutku je da je ovo za sada jedan od najinteresantnijih nalaza u regionu ovakve vrste i da je svakako senzacija koja otvara velike mogućnosti. Ovakav lokalitet, sa toliko mnogo pitanja, ne postoji. Da li je u pitanju transport polufabrikata iz Egipta ili je ovo lokalni kamen koji se isto tako izvozio, ili je možda potopljen antički hram, veoma je rano za konstataciju. U svakom slučaju, presrećan sam što se ovo otkriće desilo u državi koju volim i gdje rado dolazim. Sa Kulturnim centrom Bar i Zavičajnim muzejom imaću veoma brzo zvanične kontakte na univerzitetskom nivou, gdje ćemo se dogovoriti da li da započnemo projekat minerološko -petroloških analiza i ostalih mjerenja koja će dati konačne rezultate o porijeklu i vrsti kamena.
    Na osnovu modula- promjera stubova, načina klesanja i drugih proučavanja možemo otkriti mnogo toga i zato treba sačekati da se sve sprovede regularno i zakonski. Raduje me što je lokalitet nemoguće pokrasti jer su komadi previše teški i bila bi potrebna ogromna mehanizacija da ih samo pomjeri”, kaže Čarls sa smiješkom na licu.


    R. PETRIĆ

    http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=314934

  2. #77
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 17. jun 2006.

    U RISNU NOVA ARHEOLOŠKA ISKOPAVANjA

    Na Gradini hram boga



    Medaura Arheološka kampanja u Risnu koju sprovode stručne ekipe Varšavskog univerziteta i crnogorski stručnjaci obuhvatiće istraživanja na lokalitetima Carine, Gradina i Džamija kod rijeke Spile.
    Na lokalitetu Carine tokom ranijih istraživanja arheolozi su pronašli kiklopske zidove, keramiku i novac. Otkrili su kod već poznate vile sa mozaicima, još jedan objekat sa podnim mozaikom.
    - Naša hipoteza je da na lokalitetu Gradina nije postojala Teutina palata, već hram ilirskog božanstva Medaura. Na tom punktu radi se o uskom prostoru 20 h 30 metara tako da ta dimenzija ne dozvoljava da to bude palata. Minule godine na mjestu kod hotela “Teuta” gdje je po priči starijih ljudi postojao potopljeni grad pronašli smo gigantski bedem koji zalazi u more. Sada ćemo istraživati taj dio bedema - najavio je prof. Piotr Diček, koji predvodi poljsku ekipu.
    Po konfiguraciji i izgledu iskopine koje su pronađene na lokalitetu džamije, arheolozi pretpostavljaju da se radi o antičkom teatru i cilj im je, kako je rekao prof. Diček, da u ovoj godini sprovedu sondažna arheološka istraživanja kako bi utvrdili da li se radi o anfitetru ili nekoj prirodnoj tvorevini. Oni su, inače u Risnu pronašli kuću koja datira iz trećeg vijeka p.n.e, komade anfora i poklopce sa natpisima grčkih majstora koji su ih radili.
    - Za dva dana imamo više od sto nalaza kao i dosta studijskog materijala i ideja je odnosno već je u pripremi formiranje postavke - izložbe pronađenog materijala u Zavodu za zaštitu spomenika kulture - saopštio je prof. Diček.
    Risanska Gradina u nauci slovi kao ilirsko utvrđenje, a naselje iz tog perioda nalazilo se u podnožju lokaliteta bliže moru.
    - Došli smo do saznanja, a to je nešto novo u dosadašnjoj arheološkoj nauci, da se na tom prostoru nalazio grad iz najranijeg perioda istorije Risna kada su ga naseljavali Iliri, nastao pod direktnim uticajem Grčke odnosno mikenske kulture. Upravo ovi kiklopski zidovi rađeni su po istoj tehnici, u istom obliku kao što su zidovi poznati u Mikeni u Grčkoj. Ove godine planiran je nastavak istraživanja u sklopu tog velikog kiklopskog zida koji je opasavao to naselje. Zid ide dalje u more što govori o tome da je možda bio dio naselja - navela je Vilma Kovačević, arheolog Regionalnog zavoda i rukovodilac istraživanja.
    Arheološka iskopavanja u Risnu, objasnila je Ružica Ivanović, direktorica Zavoda, su dio projekta pod nazivom “Rissinium - prijestonica kraljice Teute” i vršiće se na kopnu i u podmorju Risanskog bazena, na pretpostavljenoj lokaciji antičke luke. Kao i predhodnih pet godina, ovogodišnja istraživanja, sprovode ekipe arheologa iz Poljske i iz Crne Gore, studenti i praktikanti, u vremenu od 12. juna do 20. jula.

    Ekipa stručnjaka

    Pored prof. Piotr Dičeka, poljsku ekipu sačinjavaju i arheolozi mr Januš Reclav, mr Martin Lemke, mr Marcin Matera i mr Rafal Karpinski, dok su u našoj ekipi Vilma Kovačević, arheolog iz Regionalnog zavoda, koja je i rukovodilac istraživanja, Predrag Lutovac, arheolog i Magdalena Radunović, konzervator oboje iz JU “Muzeji i galerije” Podgorica, zatim Blažo Gorović, profesionalni ronilac iz Centra za obuku ronilaca i sigurnost na moru iz Bijele, te studenti arheologije Dejan Đukanović i Bogdan Lompar.
    Nadzor nad arheološkim istraživanjima vršiće, shodno rješenju republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, arheolog Dejan Gazivoda i konzervator Božidar Jovičević, oboje iz te ustanove.


    B. MARKOVIĆ

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2006-06-17

  3. #78
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 18. 07. 2006.

    ZAVRŠENA ARHEOLOŠKA KAMPANjA U RISNU

    Otkrivena ulica iz vremena antičke Grčke




    Ovogodišnja arheološka kampanja na kopnenim lokalitetima u Risnu i podmorju, koja je počela 12. juna, dala je izuzetne rezultate koji se ogledaju u brojnim pronađenim arheološkim nalazima.
    Arheološka iskopavanja u Risnu vrše se na osnovu Sporazuma o naučno istraživačkoj saradnji u oblasti arheologoje zaključenog prošle godine, između Varšavskog univerziteta i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, za novi petogodišnji period, odnosno do 2010. godine. Kopnenim istraživanjima obuhvaćeni su lokaliteti na Carinama i Gradini, dok su podvodna vršena na dvije lokacije ispred Rtca i ispred hotela Teuta.
    Istraživanja su realizacija projekta pod nazivom “Rissinium – prijestonica kraljice Teute” i vršena su na kopnu i u podmorju Risanskog bazena, na lokaciji antičke luke. Kao i predhodnih pet godina, istraživanja su sprovodile ekipe arheologa iz Poljske i Crne Gore, studenti i praktikanti.
    Stručanjaci su otkrili nastavak ranije pronađenih kiklopskih bedema, odnosno njihovo postojanje od Carina - rijeke Spile do mora, gdje se protežu do 40 metara od obale prema moru, što znači da je potvrđena teza da se dio antičkog Risna nalazi pod vodom.
    - Na Carinama je, takođe, otkrivena ulica iz vremena grčke dominacije, s kraja četvrtog i početka trećeg vijeka p.n.e, nekoliko objekata iz raznih perioda, od helenizma do Rima - saopštila je arheolog Vilma Kovačević, rukovodilac istraživanja na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Regionalnom zavodu, organizovanoj povodom završetka ovogodišnje arheološke kampanje.
    Ona je kazala da je na Gradini otkriven grčki bedem dužine 12 metara, zatim dva fragmenta zida iz ilirskog perioda i dvije antičke cistijerne za vodu. Kovačevićeva je navela da su ovdje i ostaci arhitekture iz poznijih perioda, te da bi daljim istraživanjima trebalo potvrditi da li se u okviru ove ilirske tvrđave nalazio i hram posvećen Medauru.
    Na svim lokacijama pronađen je veliki broj keramike, metala i novca. Tako je na Carinama pronađeno oko 200 poklopaca amfora, sa natpisima i pečatima- treći vijek p.n.e. zatim je pronađeno oko 100 bronzanog novca i dva srebrna novčića iz rimskog perioda.
    U podmorju su nađeni fragmenti amfora iz četvrtog i trećeg vijeka p.n. e, a na Gradini keramika iz turskog perioda.
    Pored profesora Piotra Dičeka, poljsku ekipu sačinjavaju i arheolozi mr Januš Reclav, mr Martin Lemke, mr Marcin Matera i mr Rafal Karpinski, dok su u crnogorskoj ekipi pored Vilme Kovačević bili i Predrag Lutovac, arheolog i Magdalena Radunović, konzervator, oboje iz JU „Muzeji i galerijeĆ Podgorica, Blažo Gorović, profesionalni ronilac iz Centra za obuku ronilaca i sigurnost na moru iz Bijele, te studenti arheologije Dejan Đukanović i Bogdan Lompar.


    B. MARKOVIĆ

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2006-07-18

  4. #79
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Ovo su vjerovatno fantazije

    ARHEOLOG MIŠKO ĐUKIĆ POVODOM PROJEKTA “PODGORICA ARHEOLOŠKO BLAGO”

    U Skadarskom jezeru hram od bijelog kamen
    a



    Arheolog Miško Đukić najavio je početak istraživanja dna Skadarskog jezera, jer tvrdi on, voda krije građevine iz daleke prošlosti.
    - U septembru počinjemo da istražujemo šta to kriju dubine Skadarskog jezera. Iz MUP-a Crne Gore obećali su nam da će poslati svoje ronioce sa profesionalnom opremom kako bi na što stručnije obavili istraživanja. Tvrdim da se u jezeru pored mosta nalazi hram od bijelog kamena, a tačnu lokaciju još ne bih otkrivao, jer pred našim očima, bogatu prošlost tla na kome živimo neko uvijek krade. Kad dođe vrijeme javnost će biti upoznata sa pojedinostima ovog istraživanja - kaže Miško Đukić, arheolog.
    Ovaj ljubitelj kulturne baštine nedavno je objavio i dokumentarni video zapis “Podgorica arheološko blago” koji je izazvao burnu reakciju javnosti. Film je prikazan pred brojnom publikom u Podgorici, u sali DODEST-a, u Kulturno-informativnom centru “Budo Tomović”.
    “Sjaj kulturne baštine pomračuje nebriga” - bio je jedan od “blagih” komentara publike koja je vrlo žučno reagovala, nezadovoljna stanjem u kome se nalaze podgorička arheološka nalazišta, a o čemu govori film.
    “Počnu istraživanja, a onda neko kaže stop - prekinite radove”. Nezadovoljstvo i bijes su kulminirali, a pitanja su se nizala...
    - Razvlači se naše kulturno blago. Dolaze Italijani, odnosno ljudi koji pričaju italijanski, za pedeset eura dnevnice naše stanovništvo odradi prljave poslove za njih. Eksponati sa nalazišta čija se starost vijekovima mjeri, odnose se u inostranstvo. Njima su važni, a nama, čiji su preci gradili i ostavili nama u nasljedstvo prelijepe građevine - to blago nije bitno. Arheološka iskopavanja započnu i kad se mašinerija zahukta naloži se obustava radova - kaže autor filma Miško Đukić.
    Film “Podgorica arheološko blago” traje 64 minuta, a autor posjeduje preko osamnaest sati snimljenog materijala, od koga će biti urađeni nastavci ovog dokumentarca. Veliku pomoć u toku snimanja pružili su mu mještani koji žive u neposrednoj blizini arheloških nalazišta.
    U filmu publicista Stevo Vučinić vodi gledaoce po ostacima starog antičkog grada - Duklje, a pored njega o kulturnom blagu koji posjeduje Crna Gora govore Branislav Borozan, prof. Vojislav Nikčević, Milovan Vaso Rolović i Milutin Božović.
    Ostaci Duklje, Skadarski basen, Martinićka gradina, istraživanja na Zlatici, kapitel pronađen u Donjoj Gorici, predmeti izvađeni iz mulja rijeke Zete, samo su mali dio onoga na šta dokumentarac podsjeća.
    Postavljeno je i pitanje da li su u crkvu Sv. Đorđa, koja se smatra najstarijom građevinom stare Podgorice i nalazi se pod Goricom, ugrađeni dijelovi iz crkve i hrišćanskih spomenika sa Zlatice. Film, takođe, govori i o oskrnavljenim spomenicima, crkvama, čije ploče i kamenje stanovništvo upotrebljava prilikom svojih neimarskih radova.

    Most povezivao ostrva Starčevo i Goricu

    Ronilac amater, zaljubljenik u ljepote Skadarskog jezera na dubini od sedam metara pronašao je most za koji se sumnja da je povezivao ostrva u jezeru - Starčevo i Goricu. To nije jedina građevina na koju je on naišao ispod jezerskih “dubina”. Kaže, u jezeru u neposrednoj blizini mosta nalazi se i zid, pretpostavlja da je dug preko 400 metara.
    - Jezero krije velike tajne, možda se ispod nalaze čitavi gradovi. Nephodno je da dođu profesionalci sa dobrom opremom i zarone, možda se ispod kriju neslućena otkrića. U maju je najbolje roniti, jer je tada manje, nego inače, planktona koji smanjuju vidik - kaže Predrag Golović u video zapisu.

    Dobili novac za film

    Komisija za saradnju sa NVO Opštine Podgorica odlučila je da na osnovu petog konkursa za raspodjelu sredstava NVO podrži pet projekata. Od toga je NVO “Orgos” za projekat “Podgorica- arheološko blago” dodjeljeno 6.856 eura.



    J.Đ.B.

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2006-07-28

  5. #80
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 20. 11. 2006.

    ARHEOLOG MILOŠ PETRIČEVIĆ, PIONIR AERO-ARHEOLOGIJE U CRNOJ GORI

    Kopa po istoriji iz vazduha



    ~ Aeroprospekcijom otkrili mnogo novih lokaliteta o kojima ne postoji zvanična evidencija, a zub vremena i ljudska ruka polako ih devastiraju

    Aero-arheologija u Crnoj Gori kao multidisciplinarni pristup, koji je veoma popularan u svijetu, kod nas je "u povoju", ali obećava bolje dane za ovu naučnu disciplinu.
    Savremeni metodološki pristup otvora mogućnost cjelovitog sagledavanja arheoloških lokaliteta na tlu Crne Gore, njihove uzajamne povezanosti i upoređivanja sa nalazištima u regionu.
    Diplomski rad mladog Kotoranina arheologa Miloša Petričevića, "Mogućnosti aeroprospekcije i Geografskog informacionog sistema aplikacije", nedavno je privukao pažnju crnogorskog Društva arheologa. Petričević je student Filozofskog fakultetu u Beogradu, katedra za arheologiju, čiji je mentor Nenad Tasić, a po prvi put kod nas spojio je digitalni model reljefa i daljinsku detekciju arheoloških nalazišta, na konkretnim snimcima praistorijskih utvrđenja, gradina i tumula na potezu od Platamuna i Donjeg Grblja do Luštice.
    - Savremena GIS-aplikacija je računarski program u kome skladištimo sve prostorne informacije vezane za aero-fotografije i topografske karte, na kojima vršimo mapiranje arheoloških lokacija, trodimenzionalnom analizom infra-crvenih i satelitskih snimaka i skeniranja. Dugo se zapostavljala makro-situacija u arheologiji, nedestruktivni metod, a istraživanja se fokusirala uglavnom na fizička iskopavanja. Aeroprospekcijom smo otkrili još mnogo novih lokaliteta - kaže mladi arheolog pokazujući aero-snimke sa ucrtanim gradinama pod radnim nazivima "Ograđena gomila", "Kovačeva gomila", "Gradišta", "Velja gora", "Grabovac", "Sveti Arion", "Vrtača, Negaljevići", sa brojnim lokalitetima nekropola pod tumulusima, rimskih vojnih građevina i skorašnjih ljudskih tvorevina.
    Mnogo je lokaliteta, zvanična evidencija još ne postoji, a zub vremena i ljudska ruka polako ih devastiraju. Milošev rad začetak je izrade arheološke karte Crne Gore.
    - Cilj Društva arheologa je da se napravi kompletna arheološka karta Crne Gore, gdje ćemo moći da izvršimo bezbroj analiza - odnose u kojima stoje određeni lokaliteti, horizontalnu rasprostranjenost i koncentraciju neolitskih, paleolitskih i bronzanodopskih lokaliteta i njihovo mapiranje, a na terenu da proučimo u kakvom su stanju i mogućnost njihove zaštite. Za GIS-analizu makro situacije potrebne su vertikalne fotografije u serijama od prije 50 godina, odnosno što starije, to bolje. Takođe, i sve što ima u arhivama, jer tlo se vremenom mijenja, a čovjek i sam remeti neki prirodan slijed. Poslije toga sa aparatom se ide u avion i prave fotografije, a za detaljne analize i mape potrebni su nam računari, softveri i podloške, vazdušni snimci, topografske, geološke, hidrološke i ostale geografske karte - objasnio je Miloš Petričević.
    On kaže da se mapiranje lokaliteta mora posmatrati u jedinstvenom praistorijskom arheološkom korpusu, povezano sa arheološkim kartama regiona - neki od susjeda imaju svoje karte, ali mi to još nemamo.
    - Želja mi je da specijalizujem praistorijsku arheologiju - kaže Miloš.
    Prije par godina on je kotorskoj javnosti predstavio trodimenzionalnu rekonstrukciju prvobitne crkve - martirijuma sv. Tripuna Rotunda, koju je realizovao u saradnji sa Mihajlom Čelanovićem i Dušanom Vulekovićem.

    Korisna saradnja

    U istraživačkom radu koji je trajao pune dvije godine, Petričević je koristio vertikalne fotografije snimljene iz aviona, koje mu je ustupio Vojno-geografski institut u Beogradu, sarađivao je sa Darjom Grosman, profesorkom na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani, Nikolom Stripčevićem, predavačem na Katedri za antropologiju pri Univerzitetu Santa Barbara u Kaliforniji (porijeklom sa Luštice), prof. Branislavom Trivićem sa Katedre za rudarsko-geološka istraživanja u Beogradu, te stručnjacima Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore u Kotoru. Pomogao mu je i prof. Lodeko Račkovski, sa Odsjeka za aero-arheologiju pri Institutu za praistoriju u Poznanju.


    M.D.P

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2006-11-20

  6. #81
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 30. 11. 2006.

    RADOVI NA LOKALITETU U HERCEG NOVOM IZAZVALI BURNE REAKCIJE SLUŽBI I GRAĐANA

    Car problem za Ruse



    ~Istoričari tvrde da se na mjestu kompleksa Marka Cara nalazilo podziđe dvora i grada Hercega Stjepana, srednjovjekovnog vladara po kojem je grad dobio ime i da bi zato arheolozi trebalo da budu upućeni u sve radove na lokalitetu

    ~Rusi razočarani stavom gr

    HERCEG NOVI - Raščišćavanje otpada na kompleksu Marka Cara u Herceg Novom je nakon višemjesečnog zastoja nastavljeno, ali su zbog neangažovanja arheologa, kao nadzornika radova na lokalitetu koji se nalazi unutar zidina Starog grada, i "preskakanja" Zavičajnog muzeja, kao relevantne ustanove, izazvali burnu reakciju građana i nadležnih službi. Podsjećamo da je kompleks proljetos na tenderu otkupila Slovenska alijansa, koja je ujedno i vlasnik Ruskog doma, za 255.000 eura, od Fonda sistema odbrane.
    Prema riječima Aleksandra Beljakova, direktora Ruskog doma, građevinski radovi otpočeće naredne godine, nakon usvajanja izmjena i dopuna Urbanističkog projekta Stari grad, i nakon dobijanja odobrenja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora.

    - Svi radovi na raščišćavanju terena, vrše se uz odobrenje Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Zajednički je dogovor da se teren oko ruševnih objekata očisti do nivoa zidina, a onda dođe ekipa Zavoda koja bi utvrdila eventualno postojanje arheološkog nalazišta pod zemljom, odnosno izvršila arheološka istraživanja i konzervatorske radove. Ukoliko utvde da arheološko nalazište postoji, naravno da na njemu nećemo graditi ništa. Kompleks trenutno raščišćava dvadesetak radnika, koji moraju ukloniti još oko 3.500 kubika smeća. Naš plan je da na ovom atraktivnom prostoru napravimo atelje i apartmane koji će biti fizički povezani sa Ruskim domom - kazao je Beljakov.
    On je ustvrdio da Slovensku alijansu, prilikom kupovine ovog kompleksa, niko nije upozorio da se ispod zemlje nalazi arheološki lokalitet, ali i da je uprkos tome izvršena sondaža zemljišta i njegovo snimanje iz vazduha koje je pokazalo negativne rezultate, odnosno da se ispod ruševnih objekata i čitavih kubika smeća ne nalazi arheolaško blago.
    Za izvođenje radova direktor hercegnovske JU Muzej i Galerija dipl. arheolog Đorđe Ćapin kaže da je čuo iz medija.
    - Javnu ustanovu Muzej i galerija niko nije kontaktirao ovim povodom. Sve što se radi u Starom gradu i unutar zidina, ne bi smjelo da se radi, bez prisustva arheologa, jer je čitav prostor potencijalni arheološki lokalitet. Naša ustanova ima stručnjake koji mogu da sprovedu arheološko istraživanje ili stručni nadzor, na bilo kom lokalitetu u Herceg Novom. Zašto se naša ustanova zaobilazi u takvim aktivnostima, pa i u mnogim drugim poslovima od značaja za nauku i kulturu grada, ne želim da nagađam, no jednom će se morati precizno odgovoriti i na ovo pitanje. Herceg Novi je u ingerencijama Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora i tamo treba potražiti sve odgovore na sva pitanja koja se tiču intervencija u hercegnovskom Starom gradu - kazao je Ćapin.
    Napori da od Ružice Ivanović, direktorke Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, dobijemo informaciju o slučaju kompleksa Marka Cara, nijesu urodili plodom jer je Ivanovićeva, kako nam je obrazloženo, prezauzeta obavezama.
    Inače, istorijski izvori upućuju na to da se upravo na području kompleksa Marka Cara, ispod površine zemlje, nalazi pravo arheloško blago koje datira iz 17. vijeka, pa čak i ranije, kada se na tom mjestu nalazio franjevački samostan. Ruinirani ostaci današnjih objekata datiraju iz doba Austrougarske, i tada su korišćeni kao bolnica. Istoričari tvrde da se na mjestu kompleksa Marka Cara nalazilo podziđe dvora i grada Hercega Stjepana, srednjovjekovnog vladara po kojem je grad dobio ime.

    Zvoniku odzvonilo

    Direktor Ruskog doma, Aleksandar Beljakov, nije krio nezadovoljstvo reakcijom građana, ali i relevantnih društvenih subjekata po pitanju izgradnje 25 metara visokog zvonika kraj crkve Sv. arhangela Mihaila, trotoara i javne rasvjete u Kumboru, revitalizacije Karače, projekata, koji su pored obnove Ruskog groblja i Doma zvonara u Starom gradu, trebalo da budu poklon Rusije, Herceg Novom.
    - Ne znam šta građani, ali ni opštinski organi žele. Kada smo dogovarali saradnju, izrazili smo spremnost da finansiramo projekte koji oni hoće što smo i učinili, a danas kada god počnemo nešto da radimo nailazimo na negativne reakcije i opstrukcije. Iako su na prostoru na kojem je planirana izgradnja zvonika izvršena geotehnička snimanja terena, a pet se zvona već izlilo u Rusiji, od ovog projekta najvjerovatnije neće biti ništa jer je investitor Rusinvest grup odustao od finansiranja. Razmišljamo da osim kada je riječ o rekonstrukciji Ruskog groblja, jednostavno odustanemo i od preostalih projekata - rezignirano kaže Beljakov.


    K.M.

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2006-11-30

  7. #82
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 30. 11. 2006.

    DR ĐORĐE JANKOVIĆ, ČLAN DRUŠTVA ARHEOLOGA CRNE GORE, UPOZORAVA DA JE ZAPUŠTEN PRČANjSKI SPOMENIK KULTURE IZ IX VIJEKA

    Crkva svetog Tome obnovljena, pa zaboravljena




    ~Zbog specifične arhitekture, crkva svetog Tome u Prčanju je izuzetna, neobična, interesantna i veoma važna, ne u lokalnim i državnim, nego u evropskim granicama

    Zidovi crkve sv. apostola Tome u Prčanju, registrovane u Regionalnom zavodu kao spomenik druge kategorije iz IX stoljeća, doskora su bili potpuno "kamuflirani" bodljikavom kupinom, granama lovorike, šibljem i korovom.
    Ni mnogi žitelji mjesta, posebno oni mlađi, ne znaju da ovakvo kulturno blago postoji u njihovom mjestu, na privatnom zemljištu, tek dvadesetak metara udaljeno od obale. Često se ljeti mogu sresti ljubitelji starina koji dolaze na odmor u Prčanj kako lutaju tražeći ostatke najstarijeg hrama u ovom mjestu.
    Tek sada ostaci crkve postali su vidljivi i dostupni, jer su planinari "Pestingrada" iz Kotora napravili jednodnevnu radnu akciju i raščistili zapuštene fundamente.
    - Crkva svetog Tome je zbog specifične arhitekture izuzetna, neobična, interesantna i veoma važna, ne u lokalnim i državnim, nego u evropskim granicama. Prije pedesetak godina je konzervirana, pa zapostavljena - problem je što nema domaćina da je čuva, očisti, napravi razglednicu, naplati ulaznicu, postavi tablu sa putokazom, kad dođe turista da vidi gdje da je nađe. Grehota je da to tako stoji, jer je kulturna baština vrijednost za hiljadu godina, rudnik se vremenom iscrpi, ali je arheologija neiscrpni izvor prihoda, naravno, uz dobru reklamu i aranžman - kaže dr Đorđe Janković, arheolog, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, član Društva arheologa Crne Gore. Evropa je, kaže Janković, još prije 20 godina donijela Konvenciju o zaštiti arheološkog nasljeđa. U njoj stoji da je baština zajednička, te da je izvor proučavanja prošlosti svih Evropljana.
    - Vlasnik spomenika kulture, država ili privatno lice, dužan je da čuva kulturno nasljeđe i učini ga dostupnim javnosti, samo što je to u našem zakonu nespretno riješeno. Ukoliko lice nema sredstava za restauraciju i konzervaciju, država treba da to finansira i sačuva, a vlasnik ima pravo da od naplate ulaznica stekne lični prihod. Spomenik kulture nije neka nedodirljiva svetinja - to je nešto što donosi prihode. Na žalost, nijedna država bivše Jugoslavije ne poštuje te zakone - kaže prof. Janković.
    Pored stručnog znanja, koje iz oblasti praistorije i srednjeg vijeka stiče uži krug ljudi, arheologija se može posmatrati i sa ekonomskog gledišta - ona otkriva spomenike kulture koji mogu da se eksploatišu.
    Crkva Rize Bogorodice u Bijeloj jedna je od nekoliko crkava na ovom području, građenih po principu trolista. Takvu arhitekturu arheolozi nazivaju trikonhos, a to je bila tema proučavanja dr Jankovića.
    - Crkva Rize Bogorodice, crkva u Doljanima- u Zlatici kod Podgorice, hram u Drivastu, na granici Albanije i Crne Gore, te crkva sv. Jovana u Zatonu na Limu, podignute su u IX i X stoljeću i imaju istovjetni tip gradnje - tri apside međusobno spojene, niesu prislonjene na pravougaonu osnovu kao one iz V i VI vijeka - tako formiraju trolist, kao djetelina - objašnjava Janković.
    Crkva u Bijeloj je episkopska crkva, ima grčke napise i živopis datovan u XII vijek. Sačuvana apsida stare crkve, koja se i danas može vidjeti ispod staklenih ploča, po mišljenju Jankovića, prezidana je u IX-X vijeku, u jednom periodu je postradala i nakon toga uz nju je prizidan jednobrodni dio koji je u XII vijeku oslikan živopisom.
    - Takvih crkava ima još na Skadarskom jezeru, a kada se stave na kartu, daju teritoriju Arhiepiskopije Prve Justinijane iz vremena Arhiepiskopije Klimenta Ohridskog (oko 900. godine). Glavna crkva bila je ona u Doljanima (Duklja), po njenom uzoru građene su ostale crkve - objasnio je naš sagovornik.
    Trikonhosi, ili crkve sa tri apside, trolisne osnove sa apsidama na istoku, sjeveru, jugu i ulazom sa zapada, potiču još iz kasno rimskog- rano vizantijskog perioda, od IV do VI vijeka. One po pravilu na jedan pravougaoni brod imaju prislonjene tri apside. Tako su građeni Petro-Pavlov manastir kod Trebinja, crkva u Baru, takva je i Prečista Krajinska na Skadarskom jezeru, u kojoj su, po predanju, sahranjeni kralj Vladimir i Kosara.
    - Suština je da ove crkve, koje su u prethodnim iskopavanjima datirane u XII i XV vijek, u stvari potiču iz ranijeg perioda - V i VI vijeka. Prečista Krajinska, koja je sada u ruševinama, zapravo je sagrađena u IV i V vijeku i koristila se u kontinuitetu sve dok je Turci nisu spalili, vjerovatno u XVI vijeku, što je rezultat mojih istraživanja - naglasio je Janković.


    M.D.P.

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2006-11-30

  8. #83
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 17. 01. 2007.

    ČIŠĆENjE ŠUTA I OTPADA SA KOMPLEKSA MARKA CARA POKAZALO KULTNI SLOJ IZ 14. I 15. VIJEKA

    Stari grad arheološka nepoznanica



    ~Na kompleksu Marka Cara otkriveni su ostaci gradske vojne i civilne arhitekture, dio unutrašnjeg bedema koji je dijelio Donji i Gornji grad, kao i ostaci drugih objekata, a JU Muzej i galerija uskoro počinje zaštitno arheološko iskopavanje

    U hercegnovskom Starom gradu, na kompleksu Marka Cara, uskoro će otpočeti zaštitno arheološko iskopavanje koje zaposleni u JU Muzej i galerija sa nestrpljenjem iščekuju. Prema riječima Đorđa Ćapina, direktora Muzeja, ovaj posao predstavlja izuzetnu priliku da se nakon više od dvije decenije, sazna nešto više o starom gradskom jezgru. Na kompleksu Marka Cara su, nakon odnošenja ogromne količine šuta i otpada, otkriveni ostaci gradske vojne i civilne arhitekture, dio unutrašnjeg bedema koji je dijelio Donji i Gornji grad, kao i ostaci drugih objekata.
    - Pokazao se kulturni sloj 14. i 15. vijeka, a građevinski radovi su stali, dok se ne izvrši zaštitno arheološko istraživanje. Sada se tehnički snima postojeće stanje, a u toku su dogovori oko formiranja tima za arheološko iskopavanje. Bilo bi najlogičnije i za investitora najjeftinije, da ova iskopavanja sprovede naša ustanova, samostalno ili u saradnji sa republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture, što je interes grada, dok bi regionalni zavod iz Kotora, na osnovu rezultata istraživanja, trebalo da potpiše minimalne konzervatorske uslove za objekte koji će se na ovom mjestu obnavljati. Zasad postoji dobra volja svih strana, da se ovaj posao odradi kako treba, po zakonu i najvišim svjetskim stručnim standardima- konstatuje Ćapin.
    On naglašava da iskopavanja za Muzej predstavljaju svojevrstan izazov, jer Stari grad u arheološkom smislu još uvijek predstavlja nepoznanicu.
    - Ne znamo na čemu je grad podignut 1382. godine, a njegove najranije faze iz doba Kotromanića i Kosača, nijesu definisane u arheološkom smislu, odgovarajućim predmetima materijalne kulture. Mi ne posjedujemo, validnu arheološku dokumentaciju sa tih iskopavanja, kartoteku nalaza, studijsku analizu materijala, i sve ono što stručni standardi zahtijevaju u arheologiji. U depou zavičajnog Muzeja, imamo par kutija keramike iz Starog grada, koja čak nije ni bila oprana, a koja bez odgovarajuće terenske dokumentacije, nema naučnu vrijednost - ističe Ćapin.
    On podsjeća da je mnogo spomenika kulture uništeno upravo zbog nebrige ili neodgovarajućeg sistema zaštite, kao i da su mnogi arheološki lokaliteti, poput nedavno srušene kule iz 18 vijeka na Rosama, bespovratno izgubljeni, zarad neblagovremenih reakcija nadležnih službi ili neodgovarajuće stručne obrade. Kao jedan od primjera devastacije on ističe zidine Starog grada koje su, kako on kaže, nepovratno izgubljene i nijesu sačuvane cijelom svojom dužinom. Zbog toga ih je nemoguće valorizovati poput onih u Dubrovniku kod kojih postoji šetališna staza. On je ukazao da od hercegnovskih utvrda, poput Kanli Kule i Forte Mare, koje su otvorene za turiste, tvrđava Španjola ima najveći potencijal, a koja je nažalost, zbog višedecenijske nebrige, pored Citadele i Mamule, najruiniranija.

    "Crna Bogorodica " čuvar Starog grada

    U prolazu kroz Sahat kulu, podignutu 1667. godine, po naredbi Sultana Mahmuda, koja je nekada predstavljala glavnu kapiju grada, nalazi se statua "Crne Bogorodice". Legenda o njenom nastanku kaže da su se tokom borbi između Turaka i Mlečana, 1687. godine, tri Peraštanina zaklonila iza drveta masline. Topovsko đule pogodilo je maslinu koja im je spasila živote, a oni su se zarekla da će od tog nagorjelog drveta, u znak zahvalnosti, napraviti skulpturu Majke Božje. Tokom konzervatorskih i restauratorskih radova 2003. godine, ekipa hercegnovske JU Muzej i galerija, utvrdila je, da je statua zaista i načinjena od maslinovog drveta.

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2007-01-17

  9. #84
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 20. 02. 2007.

    POČELO ZAŠTITNO ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANjE U HERCEGNOVSKOM STAROM GRADU

    Tragaju za crkvom svetog Stefana



    ~Po okončanju istraživanja, sav pronađeni materijal uz prateću dokumentaciju biće predat hercegnovskom Zavičajnom muzeju

    Zaštitno arheloško istraživanje koje se sprovodi na kompleksu Marka Cara u srcu hercegnovskog Starog grada otkrilo je postojanje bedema i šetalice iz turskog perioda. U dubljim slojevima najvjerovatnije oslonjeni su na srednjevjekovne zidine grada. Osim toga, otkriven je i objekat kapucinske bolnice, lazareta, koja potiče iz mletačkog perioda, a koji se nalazi izvan ovih bedema. Ovim značajnim istraživanjem, koje će trajati još oko petnaestak dana, rukovodi ekipa arheologa i arhitekata, a sredstva za njegovu realizciju, u visini od 4.000 eura, opredijelila je ruska firma, Slovenska alijansa, vlasnik ovog kompleksa.
    Prema riječima arheologa Predraga Lutovca, istraživanje ima za cilj, ne samo definisanje bedema, koji pripadaju turskom periodu, već i sondažu terena, kako bi se utvrdili svi hronološki periodi.
    - Našu ekipu čine Vilma Kovačević, arheolog Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, Miloš Petričević, student arheologoije, i arhitekte Srđan Marlović i Boris Ilijanić. Ukupno dvadeset dana, koliko je investitor predvidio da radovi traju, dovoljno je za definisanje lokaliteta. Na prostoru koji tretiramo u okviru arheoloških istraživanja, potrebno je spustiti se ispod ovog sloja i utvrditi postojanje starijih objekata, te ih hronološki opredijeliti. Na terenu je pronađen i pokretni arheološki materijal, odnosno fragmenti keramičkih sudova, od srednjeg do dvadesetog vijeka, što je i očekivano, s obzirom na naslojavanje i pad terena. Po okončanju istraživanja, sav pronađeni materijal uz prateću dokumentaciju biće predat hercegnovskom Zavičajnom muzeju, a na osnovu rezultata našeg rada Zavod će dati investitoru konzervatorske i urbanističko tehničke uslove o nastavku radova na postojećem objektu - kazao je arheolog Lutovac.
    Arhitekta Srđan Marlović ukazao je na značaj otkrivanja bedema grada, koji su bili pokriveni slojevima šuta i otpada, budući da se na ovom lokalitetu nekada nalazila gradska deponija, ali i naročit značaj tek otkrivene šetnice.
    - Bedemi se mogu datovati na planovima još iz 15. vijeka, ali za postojanje masivna šetnica, koja u velikoj mjeri definiše kotu grada, na kojoj se on nekada nalazio, nismo znali. Dakle, ako imamo šetnicu koja se nalazi na minus dva metra od kote zvonika, a poznato je da se šetnica postavljala na minimum metar i po od kote grada, onda možemo u dubljoj zoni očekivati tragove nekog srednjevjekovnog Herceg Novog, a možda i neke ranije slojeve, koji dosežu čak i do perioda Vizantije - objasnio je arhitekta Marlović. On je istakao, da je zaštitno arheološko istraživanje značajno, zbog pružanja novih informacija o nastanku grada, budući da se greben, na kojem je pronađen bedem, nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv što otvara mogućnost postojanja, još jedne i mnogo starije fortifikacije.
    Marlović je naglasio da će se bedem šetnica i objekat kapucinskog lazareta konzervirati, te biti dostupni javnosti. On je najavio mogućnost nastavka arheoloških radova koji će se ovoga puta odnositi na iskopavanja crkve sv. Stefana, za koju se predpostavlja da se nalazila u neposrednoj blizini crkve sv. Jeronima.

    Bez predstavnika hercegnovskog muzeja

    U mješovitoj ekipi koja istražuje kompleks Marka Cara, nema nijednog arheologa hercegnovskog Zavičajnog muzeja. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora je prije početka radova ponudio Zavičajnom muzeju da odredi jednog člana, što je odbio direktor Đorđe Ćapin.
    On je ponudu ocijenio neprofesionalnom, budući da je Muzej zaobiđen iz svih prethodnih konsultacija, u vezi sa potencijalnim arheološkim nalazištem. U Regionalnom zavodu smatraju da nema mnogo razloga za ljutnju, jer je samo ova ustanova nadležna za izdavanje konzervatorskih uslova investitoru.

    Ateljei čekaju na odluku

    Kompleks Marka Cara ruska firma Slovenska alijansa, koja je ujedno i vlasnik Ruskog doma, otkupila je na prošlogodišnjem tenderu Fonda sistema odbrane za 255.000 eura. Ovaj se kompleks sastoji od zemljišta površine 377 metara kvadratnih i dva ruševna objekta od 791 metara kvadratnih. Nakon zemljotresa 1979. godine služio je kao gradska deponija građevinskog šuta i otpada. Nakon kupovine kompleksa, ruski investitor je uz saglasnost Reginalnog zavoda za zaštitu sponenika kulture, očistio teren do novoa zidina ruiniranih objakata, a za izvođenje daljih, građevinskih radova iščekuju rezultate arheoloških istraživanja. Plan Slovenske alijanse je da na ovom više nego atraktivnom prostoru naparavi slikarske ateljee i apartmane, koji će činiti jedinstvenu fizičku cjelinu sa Ruskim domom.


    K.M.

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2007-02-20

  10. #85
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 12. jul 2007.

    TOKOM ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANjA U RISNU UTVRĐENO

    Na Gradini postojao antički teatar




    KOTOR - Ovogodišnja arheološka istraživanja u Risnu, kojim su obuhvaćeni kopneni lokaliteti na Carinama, Gradini i u gradskom parku, na mjestu rimske nekropole, dala je izuzetne rezultate. Na Carinama otkriven je nastavak, prošle godine, pronađene ulice nekadašnjeg grada iz vremena grčke dominacije- kraj 4. i početak 3. vjeka p.n.e. sa objektima i manjim ulicama. Pronađen je veliki broj bronzanog novca iz rimskog i helenističkog perioda, kao i mnoštvo keramičkih fragmenata amfora i manjih posuda, a u gradskom parku pronađeni su djelovi zidova za koje se pretpostavlja da pripadaju ogradnom zidu nekropole iz rimskog perioda.
    - Na Gradini su izvršena obimnija istraživanja u kojima se posebno obratila pažnja na utvrđenje iz rimskog perioda. Na ovoj lokaciji evidentno je višeslojno arheološko nalazište iz ilirskog, helenističkog, rimskog i turskog perioda - saopštila je Ružica Ivanović, direktor Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, i istakla da je i dalje aktuelna ranija pretpostavka da se na ovom lokalitetu nalazi i hram posvećen Medauru s tim što će naredna istraživanja najvjerovatnije potvrditi ovu tezu.
    Ivanovićeva je istakla da je pored uobičajnih arheoloških nalaza na ovom lokalitetu pronađen je izvjestan broj fragmenata turske keramike.
    Po riječima Vilme Kovačević, arheologa, pored glavne ulice helenističkog grada, koja je pronađena protekle godine na lokalitetu Carine, u ovogodišnjim istraživanjima otkriven je dio bedema koji idu u more i zalaze pod hotel "Teuta".
    - Na Gradini gdje se nalazi ilirska nastanba ove godine otkrili smo da je u rimskom periodu to utvrđenje imalo drugačiji tlocrt nego što se do sada mislilo. Konstatovano je da na toj lokaciji preko puta rječice Spile, van tog utvrđenog grada, ima sve više indicija da je bio antički teatar, što bi bilo za arheološku nauku i uopšte bum, jer na ovom dijelu naše obale nije otkriven nijedan - kazala je Kovačevićeva.
    Ona je naglasila da je cilj istraživanja da se napravi monografija o tom gradu, koji zaslužuje brigu.
    - Mislim da bi naše društvo trebalo kroz edukaciju javnosti i stanovništva da shvati da Risan treba da dobije status arheološkog mjesta i da se to što nam je dostupno stavi u funkciju i valorizuje - smatra Kovačevićeva.
    Arheološka istraživanja u Risnu (ovogodišnja su sedma) sprovode se na osnovu Sporazuma o naučno-istraživačkoj saradnji u oblasti arheologije, zaključenog između Varšavskog univerziteta i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor, za period do 2010. godine.

    Ekipa

    Istraživanja su sprovodile ekipa arheologa iz Poljske koju su činili prof. Piotr Diček, mr. Januš Reclav, mr Martin Lemke, mr Tomaz Koval i mr Rafal Karpinski, dok su u crnogorskoj ekipi bili arheolog Zavoda u Kotoru Vilma Kovačević, rukovodilac istraživanja, njen kolega iz polimskog muzeja Berane Predrag Lutovac, Magdalena Radunović, konzervator iz JU Muzeji i galerije Podgorice, Miloš Petričević arheolog, te studenti arheologije Bogdan Lompar, Aleksandra Mićunović i Biljana Belušević. Nadzor nad istraživanjima vršio je Dejan Gazivoda, arheolog Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.


    B.M.

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2007-07-12

  11. #86
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 21. 11. 2007.

    KULTURNA BAŠTINA STAROG GRADA BARA IZ UGLA STRUČNjAKA MLADENA ZAGARČANINA

    Nova kuća uz fasadu iz XIV vijeka




    Zamislite koliko čovjek treba da bude neprijatelj jednom gradu, pa da zid svoje kuće nasloni na venecijanski iz 16. vijeka - to je nečuveno - kaže arhelog Mladen Zagarčanin iz Bara.
    - Akvadukt, jedini takav u regionu, koji spaja urbanu cjelinu sa izvorom vode, nepristupačan je - da dalje ne nabrajam... -, odgovara na pitanje "Dana" o stanju baštine u Starom gradu u Baru i onom što se radi oko njih.
    On dodaje da je možda najveći problem neplanska gradnja u okolini Bara.
    - To je pitanje opštinskih institucija. Ako hoćemo da radimo u okviru pravnih regulativa onda treba shvatiti da se čvrsti objekti ne smiju graditi blizu bedema, odnosno da se postojeći moraju ukloniti uz, naravno, materijalnu nadokandu, jer nije samo vlasnik kriv što je zidao, već je kriv i onaj ko mu je to dozvolio. Jedan spomenički prostor ne čini samo on sam po sebi, već se valorizuje kroz niz segmenata, od kojih je možda najvažnije ambijetalno okruženje. Ovdje se moraju ispoštovati svi zakoni valorizacije starih gradskih tkiva, a to znači da tekstura u njegovoj blizini mora da odgovara približno teksturi spomenika kulture - kaže Zagarčanin.
    On dodaje da je, sa druge strane, za pohvalu restoran "Kaldrma" vlasnika Dina Bećovića.
    Na pitanje koliko je šira javnost upoznata sa nalazištima i arheološkim ispitivanjima u Starom gradu, Zagarčanin odgovara da se podaci koji se prezentiraju javnosti uglavnom ponavljaju iz ranijih istraživanja.
    - Ne ispadaju iz uobičajenog klišea, a to se događa sve od arheologa Đurđa Boškovića, koji je postavio temelje proučavanja ovog medijevalnog blaga. Vrijeme je da uz oslonac na to veliko djelo započne moderna strategija naučno turističkog vrijednovanja Starog grada Bara - kaže Zagarčanin.
    Poslednjih godina imali su veoma značajne rezultate na polju dobijanja novih informacija o najranijim epohama življenja na ovom mjestu.
    - Prikupljen je ogroman arheološki i arhivski materijal. Sa jedne strane, to je zasluga arheologa i drugog stručnog osoblja zavičajnog muzeja u Baru, a sa druge, projekta koji je nakon niza dugih birokratskih peripetija postao jedan od vodećih arheoloških istraživanja u regionu. Riječ je o projektu "Nasleđe Venecije", koji Kulturni centar u Baru - Zavičajni muzej, obavlja sa univerzitetom Ka Foskari u Veneciji, koji je nosilac projekta. takođe, sarađujemo i sa univerzitetom Primorska u Kopru. Od ostalih univertziteta pomenuo bih u Kenbridžu, kao i u Madridu, a tu su i arheološki institut u Beogradu i crnogorske arheološke institucije, kao i studenti arheologije u Crnoj Gori - kaže Zagarčanin.
    Objavili su tri knjige, a dvije su još u štampi. Veoma će interesantno biti vidjeti knjigu koju sprema univerzitet u Kopru, a posvećen je Starom gradu u vrijeme Otomanske uprave. O budućoj valorizaciji Starog Bara Zagarčanin govori kao o izuzetnoj mogućnosti.
    - Petnaest hiljada prodatih ulaznica dovoljno je svjedočanstvo interesovanja. Što bi tek bilo kada bi se raskrčile sve gradske saobraćajnice, gradski muzej, otvorilo podgrađe. Pa svuda u svijetu stara urbana jezgra su centar kulturnog dešavanja, jedino se od Starog grada bježi kao da je uklet! Naučna javnost je zainteresovana za istraživanje i valorizaciju tog prostora. Nudi nam se veoma korisna kadrovska i materijalna pomoć, ali u Evropskoj Uniji. Arheologija je proglašena alfom i omegom upravo sa ciljem kompletiranja strategije razvoja spomenika kulture. Trenutno se u opštinskim strukturama sakuplja velika energija kako bi Stari grad dobio na većem značaju u smislu finansijske potpore. To je ono što obećava - kaže Zagarčanin.

    SENZACIONALNO OTKRIĆE

    Ostaci grčke civilizacije Italijanski stručnjaci pronašli su na brdu Majlika kod Bara ostatke grčke kulture iz četvrtog vijeka prije nove ere i utvrdili da je maslinjak na planini Rumija stariji od dva milenijuma. Ovo senzacionalno otkriće rezultat je nedavno okončanih laboratorijskih analiza na Univerzitetu "Ka Foskara" u Veneciji. Dosad je bila poznata stara maslina na Mirovici kod Bara, za koju je utvrđeno da je starija od dve hiljade godina, najstarija na Balkanu, i kao svojevrsna turistička atrakcija prikazana je na svim promotivnim fimovima o Crnoj Gori, prenosi Tanjug.
    Kustos Zavičajnog muzeja u Baru, arheolog Mladen Zagarčanin rekao je da je zatečen senzacionalnim otkrićem stručnjaka iz Venecije i ocijenio da bi te novosti mogle promijeniti turistički imidž Bara, koji važi za jedan od najljepših gradova na južnom Jadranu.
    On je rekao da je istraživanje obavljeno na lokalitetu Džidžarin u Starom Baru, koje su od 16. do 31. oktobra zajedno obavili istraživači "Ka Foskara" koje je predvodio prof. dr Klaudio Negreli i Zavičajnog muzeja Kulturni centar u Baru.
    U maslinjaku imanja Metovića u Džidžarinu, pored ostataka srednjovjekovne crkve koja se u mjesnoj tradiciji vezuje za Svetog Đorđa, na nekoliko mjesta gdje su vlasnici iskopali rupe za zasade maslina, na dubini do 70 centimetara, pronađeni su fragmenti grčke keramike, i to u ogromnim količinama, navodeći da su to bile "na desetine finih ulomaka vaza rađenih tehnikom crnofiguralnog stila, karakterističnog za peti i četvrti vijek p.n.e.".
    Zlatičanin je istakao da su dokazi grčke kultura iz 4. vijeka prije nove ere na toj lokaciji velika novost za sve arheologe i dodao da su "svuda oko tog iskopa velika stabla maslina za koje se i ranije pretpostavljalo da su veoma stara".
    Ogroman broj ulomaka na imanju Metovića dokazuje postojanje vile ili ekonomata u ovom živopisnom mjestu, ili je u vezi sa ilirskim stanovništvom koje je tada počelo da kultiviše stablo masline.
    Rezultati iz laboratorije "Ka Foskara" vezuju taj materijal za Atiku ili Krf, i to je sada drugi trag grčke civilizacije u Baru, koji se može uporediti sa grčkim nalazima pored Luke Bar, koje je Odjeljenje za arheologiju Zavičajnog muzeja otkrilo 2005. godine, naveo je Zagarčanin.


    D.S.

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=2&rubrika=Kultura&datum=2007-11-21

  12. #87
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 15. jun 2008. ....vrlo, vrlo zanimljivo ....

    ZANIMLjIVOSTI IZ BERANSKOG KRAJA

    Grobnica ilirske knjeginje



    U Donjim Lugama kod Berana, u zaseoku Lisijevo polje, čije ime potiče od staroslovenske riječi "lisij", što znači nepošumljen, pust, go, ogoljen, postoji značajan arheološki lokalitet na kome je više ostataka ilirskih grobova. Sedamdesetih godina prošlog vijeka otkopana je grobnica ilirske knjeginje, a oko grobnice dvanaest grobova, vjerovatno njenih ratnika koji su ubijeni ili poginuli sa njom zajedno. Nađen je i knjeginjin nakit, narukvica i naušnice od ćilibara, kao i kostur zmije u ćupu kao njenog čuvara. Na ogrlici, na pločici od ćilibara, ucrtan je trački konjanik boga lova. U jednom od grobova njenih ratnika nađeno je ilirsko metalno koplje sa tračkim elementima.
    Lisijevo polje je na tome lokalitetu i danas pusto, nenaseljeno i nepošumljeno. Na njemu i dan-danas nema nikakvog rastinja i poslije mnogo prohujalih vjekova.
    Ilirska knjeginja je vjerovatno stolovala u gradu Tumba (ilirsko naselje u današnjoj Donjoj Ržanici), čije razvaline i danas postoje. Grad Tumba je spaljen zbog kuge, a stanovništvo je raseljeno. Po imenu grada, do današnjih dana, ostao je slavenizirani toponim Tumbarica, na kome se nalazi staro pravoslavno groblje.


    M. Osmajlić

    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2008-06-15

  13. #88
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 'DAN', 18. jul 2008.

    ZAVRŠENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA NA MOMIŠIĆKOM GROBLjU

    Ekshumirano 68 grobova




    Po nalogu Muzeja i galerija radnici preduzeća "Čistoća" juče su zatrpali raskopani dio Momišićkog groblja gdje su proteklih 21 dan obavljali zaštitno arheološko istraživanje. Rukovodilac radova na Momišićkom groblju arheolog Dejan Gazivoda kazao je da je otkriveno 68 grobova, za koje je utvrđeno da datiraju iz 16. i 17. vijeka.
    - Kada su u pitanju C nalazi pronašli smo bronzani prsten i iglu. Posmrtne ostatke iz svih grobnica stavili smo u platnene vreće sa brojevima grobnica koje su predate Mitropoliji crnogorsko-primorskoj - kazao je Gazivoda.
    On je naveo da pronađeni posmrtni ostaci ukazuju da je uglavnom na groblju sahranjivana mlađa populacija.
    - U pola grobnih konstrukcija naišli smo na posmrtne ostatke mladih, od kojih najviše ima djece do 14 godina. U preostalim grobnicama uglavnom su pronađeni ostaci populacije između 40 i 45 godina - naveo je Gazivoda.
    Gazivoda je naglasio da su zaštitna istraživanja vršena po svim pravilima struke.
    Sekretar Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja đakon Predrag Šćepanović kazao je da će posmrtne ostatke sahraniti u zajedničku grobnicu na Momišićkom groblju.
    - Posmrtni ostaci se trenutno nalaze u kripti Hrama - rekao je Šćepanović.

    P.D.

    http://www.dan.co.me/index.php?nivo=...tum=2008-07-18

  14. #89
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Kultura - Srijeda, 28. oktobar 2009. godine

    NASTAVLjENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA NA LOKALITETU DUKLjA

    Na tragu raskošnoj arhitekturi



    Iako je evidentan raspored prostorija pronađenog objekta arheolozi još nijesu u mogućnosti da otkriju njegovu pravu funkciju. Vidljiva luksuzno obrađena kamena plastika pokazatelj je da je riječ o impozantnom zdanju


    Podgorica- Radovi na Duklji obavljaju se na velikom prostoru, koji sa zapadne i južne strane izlazi na dvije glavne ulice ovog antičkog grada. Riječ je o velikom raskošnom objektu u samom centru grada, sa velikim brojem prostorija, kolonadama stubova i pokrivenim trijemom, kazao je Dragan Radović, rukovodilac projekta, povodom nastavka istraživanja na objektu 9, lokaliteta Duklja.
    U unutrašnjosti tog objekta, kako je naglasio Radović, nalazio se splet prostorija iz kojih se ulazilo u centralno dvorište. Iako je evidentan raspored, Radović ističe da još nijesu u mogućnosti da otkriju pravu funkciju tog objekta. Međutim, iz dvorišta je vidljiva luksuzno obrađena kamena plastika, što je pokazatelj da je riječ o raskošnoj arhitekturi.
    - Iz dvorišta ka sjeveru nalazi se još jedan veći objekat, koji ćemo istraživati u narednoj kampanji, a koji će nam, pretpostavljamo, otkriti i više detalja o funkciji cijelog objekta. Iskopavanje će vjerovatno trajati još dvije sedmice, ukoliko nam dozvole vremenske prilike. Nakon toga, biće urađena restauracija i djelimična konzervacija u cilju zaštite, jer je otkriven veliki broj zidova. Napravljena je priručna laboratorija u kojoj se obavlja preventivna konzervacija. Tokom istraživanja, pronađen je veliki broj fragmenata keramike, stakla i novčića, koji će nakon preventivne konzervacije biti prenešeni u JU Muzeji i galerija Podgorice, gdje će biti obrađeni, dokumentovani, iscrtani i trajno zaštićeni, dodao je Radović.
    Duklju su ovim povodom juče obišli Zoran Šoškić, sekretar Sekretarijata za kulturu u opštini Podgorica i Niko Martinović, direktor JU Muzeiji i galerije Podgorice, i izrazili zadovoljstvo dinamikom iskopavanja i postignutim rezultatima.
    -Prošle godine završen je projekat „42. paralela” istraživanja Duklje u koji se uključila Evropska agencija za rekonstrukciju, koja je sa 50 odsto finansirala radove na lokalitetu. Sredstva za ovu kampanju obezbijedila je Opština Podgorica u visini od 50 hiljada eura. Glavni grad i dalje će podržavati ovako važne projekte, koji su od opšteg značaja, rekao Zoran Šoškić.


    O. U.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...0-28&id=173568

  15. #90
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 28. oktobar 2009.

    ARHEOLOZI NA DUKLJI UGOSTILI EKIPU "DANA"

    Otkrivaju se dveri Foruma



    ~Dosad su pronašli veliki broj ostataka keramike, stakla i novčića koji datiraju iz 3. do 4. vijeka


    Na Duklji, jednom od najznačajnijih antičkih arheoloških lokaliteta Crne Gore, istraživači rade predano. Angažovano su ovoga puta samo domaći stručnjaci iz podgoričkih Muzeja i galerija i Centra za arheološka istraživanja, koji su juče na arheološkom lokalitetu nedaleko od Podgorice ugostili ekipu "Dana". Iskopavanja se rade na prostoru jugoistočno od Foruma na kome su započeta još 2005. godine i koji je na terenu obilježen kao objekat IX.
    Radi se o kompleksu prostorija koji su dio centralne gradske arhitekture na Duklji. Objekat se nalazi na poziciji na kojoj se ukrštaju dvije glavne gradske ulice, Cardo i Decumanus, koje presijecaju grad pod pravim uglom. Na osnovu prethodnih istraživanja i djelimične istraženosti u ovoj kampanji može se pretpostaviti da se radi o reprezentativnom objektu sa tremom i prostranim atrijumom koji zahvata površinu od oko 500 kvadratnih metara. Daljim istraživanjima će se nastaviti sa otkrivanjem objekata, definisanjem njegovih gabarita i namjene, kaže Dragan Radović iz podgoričkih Muzeja i galerija, rukovodilac radova na lokalitetu. On, kao i njegove kolege arheolozi, pretpostavlja da će radovi biti završeni do polovine novembra ukoliko ih posluži vrijeme.
    - Po onome što se sada može vidjeti, odnosno prostoru koji zauzima, možemo zaključiti da je riječ o prilično velikom objektu, čija namjena nije bila stambena. Ova zgrada se nalazila u samom centru grada, jer izlazi na dvije glavne ulice koje su presijecale grad. Možemo da pretpostavimo, zahvaljujući ostacima spoljne kolonade stubova, da je postojao veliki natkriveni trem iz kojeg se ulazilo u prostorije i unutrašnje dvorište, a iz kojeg se opet, na sjever, ulazilo u još veći objekat - kaže Radović. To će se istraživati tek u narednoj godini. Za sada, pronašli su veliki broj ostataka keramike, stakla i novčića koji datiraju iz 3. do 4. vijeka.
    - Objekat koji sada istražujemo može se takođe datirati u 3.-4. vijek. Međutim, tokom istraživanja naziru se i ostaci starijih temelja, a koja bi mogla biti iz 1.-2. vijeka. Iako ne možemo da zaključimo konkretnu funkciju objekta, za sada, možemo reći da je bio profanog karaktera - kaže Radović. On najavljuje da će naredne godine uglavnom istraživati sjeverni dio grada, a pogotovo interesantno će biti "skidanje" velike kamene humke. Neće biti zaboravljena ni suprotna strana svijeta.
    - Ovaj prostor koji sada radimo, širimo ka južnom dijelu gdje su geofizička snimanja uradile ekipe stručnjaka iz Velike Britanije i Italije - kaže Radović. Dodaje da se sve što sada pronađu preventivno konzervira u improvizovanoj radionici na samom lokalitetu Duklje. Po završetku iskopavanja, biće dokumentovana i trajno konzervirana u radionicama Muzeja. No, neće se samo dijelovi keramike, stakla i novca konzervirati, već će tom postupku biti "izloženi" i arhitektonski ostaci – iskopani zidovi, a da bi se spriječilo urušavanje i pripremili za prezentaciju posjetiocima.

    Možda pomognu Italijani

    Na Duklji su juče pored radnika, arheologa Mitre Cerović, rukovodioca radova prisustvovali i Niko Martinović, direktor Muzeja i galerija i Zoran Šoškić, sekretar Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
    - Mislim da nema potrebe elaborirati kulturno - istorijski značaj ovog arheološkog lokaliteta. Međutim, nikada nije na adekvatan način istražena, a bila je često devastirana. Nadamo se da će ova kampanja biti u kontinuitetu, kako bi se na adekvatan način valorizovalo i prezentovalo sve što se nalazi na Duklji - kaže Martinović. Za nastavak radova od Glavnog grada dobili su finansijsku podršku u visini 50.000 eura. Čelnik sekretarijata za kulturu, Šoškić, obećava da će i dalje nastaviti da pomažu Muzeje u ovom važnom poduhvatu, a da li su pomoć možda tražili i od stranih partnera sekretar kaže:
    - Mislim da je prioritet nastaviti ono što struka nalaže, istraživanja i konzervaciju, a da bi bolje bilo dostupno javnosti. Kao što se zna, u ovaj projekat već je bila uključena Evropska agencija za rekonstrukciju. Ove godine nismo konkurisali kod evropskih asocijacija, ali, imamo u planu razgovore sa italijanskim partnerima o nastavku saradnje i rada na Duklji. Naravno, i finansiranja. Nadamo se da će to uroditi plodom - kaže Šoškić.

    Ž.J.

    http://www.dan.co.me/index.php?nivo=...tum=2009-10-28

  16. #91
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default "Vijesti", 02. novembar 2009.

    Utvrđenje iz doba Vizantije


    U BRSKOVU PRONAĐENI OSTACI DREVNOG GRADA



    Mojkovac - Nakon višednevnih istraživanja, na lokalitetu Brskovo u Mojkovcu, formirana je stručna ekipa koja će istražiti mjesto Gradac u kojem su pronađeni ostaci nekadašnjeg utvrđenja.
    Sa nekadašnjeg utvrđenja, kako je “Vijestima” kazao direktor Polimskog muzeja u Beranama, muzejski savjetnik arheolog Predrag Lutovac, prethodno je raskrčeno rastinje, a u planu je da se taj teren ispita sondama kojima će se utvrditi njegovi gabariti.
    “Dosadašnja istraživanja ukazuju da se radi o periodu Vizantije. Ako se dokaže naša pretpostavka, biće jasno da rudnik 'Brskovo' nije korišćen samo u srednjem vijeku, već i mnogo ranije”, objasnio je Lutovac.

    On je naglasio i da dosadašnja ispitivanja pokazuju da je utvrđenje bilo široko “ od 30 do 40, a dugačko 120 metara, dok su zidovi bili široki od jedan do 1,80 metara”. Više detalja, kako je kazao, moći će da se otkrije tek kada pronađu još arheoloških dokaza.
    “Cilj nam je da izvršimo katastarsko snimanje cijelog utvrđenja i da otvorimo kulu koja se nalazi na zapadnoj strani. U planu je i detaljnije istraživanje istočne strane, na kojoj je utvrđenje šire i liči na rezidencijalni dio, što je karakteristično za prostor Polimlja. Nadamo se da ćemo na osnovu pronađenog novca, keramike ili sličnih predmeta utvrditi vrijeme podizanja utvrđenja i vrijeme kada je doživjelo procvat. Pretpostavljamo da ćemo u zemlji naći materijal koji će pomoći kod otkrivanja kada je utvrđenje podignuto, a kad je srušeno ili napušteno”, rekao je Lutovac.

    Trećina istočne strane, napominje Lutovac, podijeljena je poprečnim zidom. Taj dio čini jednu vrste akropole, odnosno uzvišeniji dio, gdje je, moguće, boravio nekadašnji župan.
    Lutovac pretpostavlja da je kula srušena poslije vizantijskog perioda, kada su te krajeve naselili Sloveni, a potom Turci.
    “Tada je, vjerovatno, izgubila svoj stateški značaj, koji su preuzele za prostor nekadašnjeg rudnika 'Brskovo' i naravno u srednjem vijeku težište se prebacuje na Doganjicama, gdje se nalazi srednjovjekovni grad i sami rudnik Brskovo”, rekao je Lutovac, najavljujući da će “prvi put početi arheološko istraživanje u Doganjicama, gdje se nekada nalazila crkva”.

    On je kazao i da će pokušati da eventualno nađu ostatke, te odrede vrijeme podizanja crkve.
    “U Doganjicama je nekada vađena ruda srebra, olova i cinka. Bitno je da ono što postoji na crtežima u literaturi raznih istoričara dokažemo i utvrdimo u kakvom je stanju lokalitet. Nažalost, dio Doganjica je, prilikom otvaranja rudnog kopa, zasut jalovinom, što je velika šteta”, kazao je Lutovac.
    On je istakao i da je moguće da je “ na osnovu nalazišta u tom dijelu bilo naselje i topionica”.
    Programski službenik u kancelariji “FORS Montenegro” iz Berana Predrag Šćekić rekao je „Vijestima“ da u Mojkovcu ta organizacija implementira „Zelenu agendu“, koja je projekat holandske NVO, a koju je finansijski podržalo Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje kroz Regionalni program za zaštitu životne sredine zapadnog Balkana.

    Mleci i kralj Uroš u “Božanstvenoj komediji”

    Lokalitet srdnjovjekovnog grada Brskovo udaljen je od centra grada oko osam kilometara na planini Bjelasica, gdje se pretpostavlja da je bilo sjedište župe Brskovo u XIII vijeku. Tamo je tada prerađivana ruda srebra, a kovan je i prvi srpski novac za vrijeme vladavine kralja Uroša Nemanjića (1242-1276). Pretpostavlja se da se na tom mjestu nalazio dubrovački i kotorski konzulat, a na trgu Brskovo se trgovalo metalom i drugom robom.
    Prema sačuvanim podacima, novac koji je kovan u to doba je bio kopija mletačkog, ali nešto manje težine i po formi i veličini slova i latinskom pismu. Odnosi između Mletaka sa kraljem Urošem su tada zaoštreni, gdje se preduzima niz mjera za sprečavanje prometa brskovskog novca. Veliki italijanski pjesnik Dante Aligijeri (1265-1321), u jednom dijelu „Božanstvene komedije“ opisao je taj događaj.


    Veselin BALTIĆ

    http://www.vijesti.me/index.php?id=320718

  17. #92
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default "Vijesti", 05. novembar 2009.

    Pronađen stari novčić

    NASTAVLJENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA DUKLJE

    Muzeji i galerije Podgorice, u saradnji sa Centrom za arheološka istraživanja, nastavili su početkom oktobra sa iskopavanjem ostataka grada Duklje, započete 2005. godine.
    Tokom iskopavanja ekipe koje rade na toj lokaciji pronašle su fragmente stakla, keramike, razne metalne predmete, kao i nakit koji su nosili stanovnici tadašnje Doclee. Za vrijeme razgovora novinara “Vijesti” sa rukovodiocem projekta, Draganom Radovićem, iskopan je srebrni novčić sa likom cara Konstantina s jedne, i ženskim likom s druge strane.
    - U pitanju je kovanica koja se koristila u četvrtom vijeku nove ere – rekao je Radović i dodao da je danas pronađen i komad fasade netipične boje.
    Antički grad Duklja, koji su Rimljani osnovali u prvom vijeku na ušću rijeke Zete u Moraču iz odbrambenih razloga, i nakon gotovo 2000 godina ne prestaje da pobuđuje pažnju stručne javnosti.
    Grad je bio urbani centar na prostoru današnje Crne Gore i brojao je oko 20 hiljada stanovnika čiji je život unutar zidnih bedema bio organizovan po uzoru na ostale antičke gradove.
    Dvije glavne ulice sjekle su se pod pravim uglom i zajedno sa ostalim koje su bile paralelne sa njima, davale su gradu izgled šahovske table. Gradski trg, forum, koji je bio popločan mermerom, bio je mjesto okupljanja stanovnika Duklje. S jedne strane foruma nalazila se bazilika ili vijećnica, a s druge niz stubova. Grad je imao terme za kupanje, zanatske radionice, a na jugoistočnoj strani bila je nekropola u kojoj je 1966. godine, na području gdje se danas nalazi naselje Zagorič, pronađeno više stotina grobnica.

    On je kazao da sve pronađene predmete privremeno konzerviraju u laboratoriji, odakle se kasnije šalju u JU Muzeji i galerije gdje se dodatno obrađuju i izlažu za javnost.
    Po njegovim riječima, potrebno je nekoliko decenija da bi Duklja u potpunosti isplivala na površinu, i možda tek tada, kao arheološko nalazište, zavrijedila pažnju koju odavno zaslužuje.



  18. #93
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Izdanje: 09-11-2009

    ZAJEDNIČKA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA U BARU

    Stari grad otkriva tajne



    ~Otkriveno je nekoliko veoma zanimljivih podataka iz perioda srednjeg vijeka, koji pružaju nova saznanja o gradu sa kraja 13. i početkom 14. vijeka

    U Starom gradu Bar šesti put zaredom obavljaju se zajednička arheološka istraživanja Muzeja u Baru (JP Kulturni centar Bar) i Univerziteta Ka Foskari u Veneciji, na čijem je čelu profesor Sauro Đeliki, šef Katedre za klasičnu i arheologiju Bliskog Istoka. Rukovodilac projekta sa crnogorske strane je kustos Starog grada Mladen Zagarčanin.
    Ove godine ekipu čini osam asistenata profesora Đelikija, kao i tri studenta arheologije iz Bara, koji studiraju na Univerzitetu u Beogradu, Miloš Živanović, Dejan Drašković i Goran Pajović. Ekipi se ove godine prvi put priključio i Rikardo Belkari, saradnik Univerziteta u Veneciji, koji je veoma poznat italijanskoj arheološkoj nauci, jer je jedan od najboljih poznavalaca načina gradnje u srednjem vijeku. Na osnovu Belkarijevih proučavanja biće moguće rekonstruisati tehnike klesanja kamenja, odnosno na koji način su u pojedinim fazama klesani arhitektonski elementi i kamena plastika u gradu. Koliko je bitno učešće Belkarija govori činjenica da će proučavanje pomoći da se rekonstruišu klesarska oruđa, dlijeta raznih vrsta i oblika, što je od krucijalnog značaja za autentičnu obnovu fasada srednjevjekovnih građevina.
    Prema riječima Zagarčanina, radi se na tri punkta u gradu, od kojih su dva započeta u prošloj kampanji (Misija 2008.) dok je malo sondažno istraživanje na trgu ispred crkve Svetog Jovana "otvorenoĆ u cilju provjere kulturne stratigrafije, na mjestu gdje se pretpostavlja postojanje antičke komunikacije.
    U objektu 136 (Kneževa palata) otkriveno je nekoliko veoma zanimljivih podataka iz perioda srednjeg vijeka, koji pružaju nova saznanja o gradu sa kraja 13. i početkom 14. vijeka. Na mjestu gdje je otkrivena palata pronađen je veliki odbrambeni zid, na koga je bila naslonjena kula, kasnije pretvorena u dvorac nekog gradskog plemića. Nakon konkretnog datovanja kule (kraj 14. ili početak 15. vijeka) naišlo se na ostatke drvene kuće, koja je bila prislonjena uz sami zid objekta. Ovo pokazuje mogućnost postojanja dosad neutvrđenog gradskog podgrađa koje je rađeno od drvenih konstrukcija.
    Zagarčanin objašnjava da je materijal raznovrstan i bogat, a preovlađuje keramika svih produkcijskih radionica zapadnog i istočnog Mediterana, kao i veliki broj ulomaka lokalne grnčarije. U ovom sloju pronađen je i veliki broj novčića autonomne barske kovnice, i kovnica primorskih gradova i gradova u unutrašnjosti.
    Pri samoj citadeli otkopano je dvorište 101, koje je pripadalo moćnoj kasno-srednjevjekovnoj kući, koja je preuređena u otomansko vrijeme. Za vrijeme Turaka kuća je imala uljaru u nivou prizemlja, a u vrijeme kasnog srednjeg vijeka ovdje je postojala zgrada koja je bila povezana sa citadelom. Nešto prije toga (početkom 16. vijeka), urađena je velika kosa eskarpa koja je utvrdila donji dio citadele i sačuvala ga od prvobitnih topovskih đuladi.
    Projekat je i ove godine pomogla Opština Bar, koja je uz italijansku regiju Veneto finansijer arheoloških istraživanja.
    Inače, prema riječima Zagarčanina, došlo se skoro do konačnih dogovora o organizovanju velikog međunarodnog kongresa posvećenog arheologiji Ranog srednjeg vijeka Balkana. Projekat će sa naučne strane "gurati" Univerzitet u Pensilvaniji i profesor Ričard Hodžis, kao i Univerzitet u Veneciji. Ovaj veliki skup okupiće nekoliko desetina najeminentnijih stručnjaka ranog srednjeg vijeka.

    Prvi naučni časopis

    Ove godine napravljena je redakcija prvog naučnog časopisa koji se tiče proučavanja Starog grada i kulturne baštine Crne Gore. Časopis će se zvati "Stari Bar - Zbornik radova posvećenih arheologiji i restauraciji kulturnog nasleđa Crne Gore". Prema riječima Zagarčanina, ovim se na neki način nastavlja tamo gdje je stao Đurđe Bošković sa svojim djelom 1960. godine. Predsjednik redakcije biće prof. Sauro Đeliki, a u redakciji će biti naučnici iz Kembridža, Kopra, Ljubljane, Beograda, kao i arheolozi iz Crne Gore.
    Zagarčanin takođe ističe da je posljednjih godina publikovano pet knjiga, od kojih su tri rezultati istraživanja, dok su dvije knjige monografije o pronađenim nalazima. Krajem ove godine očekuje se i izlazak šeste knjige. Međutim, kako kaže Zagarčanin, ni toliko znanja, muke i novca koji se ulaže nije dovoljno da se neki "tzv. proučavaoci starog grada okanu starih i odbačenih podataka i da počnu da pišu svoje naučne članke na osnovu novih proučavanja".


    D.S.

    http://www.dan.co.me/index.php?nivo=...tum=2009-11-09

  19. #94
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Belgrade, Montana
    Posts
    459
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Lijepo je vidjet da su se nadlezni konachno trgli i pocheli da uvidjaju vaznost poznavanja i poshtovanja sopstvene istorije.

    Ipak se okrece!

  20. #95
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Kultura - Ponedjeljak, 23. novembar 2009. godine

    Arheološka istraživanja u Risnu, prijestonici kraljice Teute

    Svjedočanstva minulih epoha


    Risan predstavlja jedan od značajnijih arheoloških nalazišta u Crnoj Gori, posebno zbog kulturne zaostavštine Rimskog carstva. Jedan od arheoloških lokaliteta na kojem su rađena istraživanja su Carine. Višegodišnja zajednička istraživanja poljskih i crnogorskih arheologa obavljaju se pod okriljem Varšavskog univerziteta i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor.
    - Lokalitet se nalazi u blizina škole. Put koji prolazi za dječije igralište obavezuje da postavimo ogradu sa obavještenjem da se radi o lokalitetu na kome se vrše istraživanja. Ograda ne može biti fiksna i trajno riješena jer se ona pomjera kako radovi napreduju. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture nije u mogućnosti da vrši kontrolu jer to nije djeltnost ove instuticije - kaže Vilma Kovačević, arheolog, konzervator i savjetnik u Regionalnom zavodu Kotor.
    Stručna ekipa u dobrom dijelu istažila je segment koji je blizu škole. Sljedeće godine istraživanja će se raditi vjerovatno na drugom dijelu Carina, gdje se takođe očekuju slični nalazi. To znači da bi, nakon ovog istraživanja, lokalitet trebao da ostane kao otvoreni arheološki park. Za takvo rješenje postoji i interes turističke organizacije Kotora. Lokaliteti zaslužuju da budu u komunikaciji sa posjetiocima kojih je sve više.
    Vilma Kovačević je kazala da je do sada pronađen dio antičkog grada Risna. Otkrivena je, prije svega arhitektura, grad sa bedemima u kiklopskoj tehnici koja je ovdje u Boki jedina prisutna. Grad je imao moćne kiklopske bedeme iz helenističkog perioda. Ta je gradnja rađena direktno pod uticajem Grčke, mikenske kulture. Otkrivena je kapija sa južne strane iz korita rijeke Spile, ulazna kapija sa bedemima, ulica gradska popločana. S jedne i druge strane ulice su objekti koji govore o raznim periodima koje je taj grad imao kroz svoj kontinuitet. Od ilirskog, preko helenističkog do rimskog perioda, kada je dobio izgled rimskog grada, Rimljani su uspostavili vlast i ostavili trag svoje kulture. U iskopu je nađeno mnoštvo keramike, novca, ilirskog, grčkog i rimskog - kaže Vilma Kovačević.


  21. #96
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Jel ovaj Sevenard A+A ili Jaroslav?

    Pobjeda, Kultura - Utorak, 15. decembar 2009. godine

    NASTAVLjENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA PEĆINSKOG OTVORA NA GRADINI U RISNU

    Gdje se krije blago Malteškog reda?



    Podgorica - Na dobrom smo putu da dokažemo da se iza učvršćenog zida koji se nalazi u vještačkoj pećini na Gradini u Risnu, već narednih dana otkrije velika količina blaga Malteškog reda, saopštio je investitor Konstantin Jurejevič Sevenard, na konferenciji za novinare. Na tom mjestu, po njegovim riječima, gusari su sakrili ogromno blago Malteškog reda.


    Sevenard je podsjetio da je ugovor o nastavku sondažnih arheoloških istraživanja pećinskog otvora na Gradini u Risnu potpisan krajem prošlog mjeseca.
    - Ugovor važi dva mjeseca, kao i prethodni, rekao je Sevenard.
    On je istakao da je, po dobijanju novog ugovora od Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika iz Kotora čiji tim učestvuje u istraživanjima, naišao na veoma neprijatno iznenađenje, jer ga jedan član obavezuje da nakon završetka radova zatrpa sondu.
    - Nije mi jasan odnos Regionalnog zavoda prema ovako važnom projektu, kaže on, jer, blago koje bi trebalo da bude pronađeno može biti odličan mamac za turista.
    Iako Sevenardu nije jasan odnos nadležne institucije prema ovom projektu, nesporna je činjenica da, još, na tom lokalitetu ekipa arheologa nije došla do konkretnih dokaza. On je novinare podsjetio na kratku istoriju njegove porodice i navode koji su ukazali na informacije za mjesto na kojem se čuvaju drevne relikvije i dragocjenosti Malteškog reda. Tako je, prema njegovim riječima, rodonačelnik njegovog prezimena francuski Markiz de Bogarne više od deset godina živio u Crnoj Gori istražujući, kako su crnogorski gusari zauzeli i potopili brodove na putu prema Veneciji. Na njegovu inicijativu sagrađena je crkva Presvete Bogorodice u Prčnju, na čijem zidu postoji šifrovani crtež koji krije mjesto gdje su gusari sakrili blago. Markiz de Bogarne bio je predstavnik Napoleona Bonaparte u Veneciji, gdje je pažljivo proučavao materijale vezane za tursku opsadu Malte. Uspio je da utvrdi, da su poslije tih događaja riznicu Malteškog reda na nekoliko brodova otpremili u Veneciju na čuvanje. Po porodičnoj informaciji na gradini u Risnu se krije velika količina blaga, na osnovu čega je Sevenard krenuo u istraživački poduhvat.

    O. U.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...2-15&id=176352



    Vijesti, 15. decembar 2009.

    Malteško blago u pećini iznad Risna

    KONSTANTIJ JUREVIĆ SEVENARD TVRDI DA JE NA TRAGU SENZACIONALNOG OTKRIĆA


    Podgorica - Pronašli smo vještačku pećinu, na Gradini u Risnu, staru 11. 000 godina. O njenoj starosti svjedoči veličina stalaktita, a o nastanku vještačkih svodova njihovi lukovi, ravne ivice i ošti uglovi. Kao i rimski put dužine 200 metara, koji vodi do ulaza. Ali, osim toga što ta informacija može promijeniti saznanja o istoriji civilizacije, sasvim je moguće da su u jednoj od neotkrivenih odaja te pećine, pronađe i malteško blago. Tamo je već pronađen jedan metak iz 1805. godine, s žigom Napoleona, a zna se da je takve metke koristio samo dvor - kazao je Konstantij Jurević Sevenard, građevinski inžinjer, bivši pripadnik ruskih oružanih snaga i poklonih istorijske nauke, na konferenciji za novinare koja je juče održana u podgoričkom “PR centru”.
    Sevenard je uz priču o otkriću na Gradini iznio, ne bez gorčine, i podatak o tome da mu je direktorica Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kuluture iz Kotora, Ružica Ivanović, podnijela na potpisivanje novi Ugovor o nastavku arheoloških istraživanja, s članom u kome se od njega zahtijeva da po završetku istraživanja zatrpa otvor.
    - Prosto mi je nejasno zašto bi se otkriveni spomenik morao zatrpavati - rekao je Sevenard, kazavši da su mu kotorski arheolozi, koji su boravili na tom lokalitetu, “usmeno, ali ne i pismeno” potvrdili da je riječ o vještačkoj pećini.
    S druge strane, Sevenard je pokušao da predstavnicima medija argumentuje svoje tvrdnje foto-dokumentacijom, tvrdeći da su fotografisani polulučni svodovi djelo čovjekovih ruku, iako fotografije sličnih crnogorskih pećina krase propagandne materijale mnogih turističkih agencija.
    Na pitanje “Vijesti” šta je za njega senzacionalnije - odnos direktorke Zavoda prema njegovom radu ili otkriće do koga je došao - Sevenard je ponovio tvrdnju da je riječ o 11.000 staroj pećini, dodavši da ne želi da misli da neko hoće da se njegovo otkriće zatrpa “kako bi kasnije sam došao do blaga”.
    Za sve koji nijesu bili upućeni u “istoriju blaga”, Sevenard je ponovio priču koju su generacije potomaka u Napoleonovoj porodici prenosile s koljena na koljeno.
    - Moj predak markiz De Bugarner, član Napoleonove porodice, bio je imperatorov lični izaslanak za Sjevernu Italiju, a u njegovoj ingerenciji bila je i Crna Gora. Po zahtjevu Napoleona, on je u istorijskim arhivima Vatikana i Venecije ispitivao porijeklo jedne količine blaga. Tako je došao do pisma nekog špijuna, koji je bio među gusarima i koji je o gusarskim aktivnostima obavještavao Vatikan. Nakon Turske okupacije Malte, 1565. godine, Maltežani su sve svoje blago prenijeli u Veneciju. Kako su kasnije pokušali da to blago izmjeste, učinili su to u dogovoru s gusarima. Ali desio se sukob, zbog koga su Venecijanci prevezli blago u Crnu Goru. Markiz je mapu blaga ostavio u crkvi u Prčanju. Sin markiza, Petar, živio je u Rusiji i zaslužan je što je ta priča preživjela do naših dana... Kada su se stekli uslovi, pisao sam ministru kulture u Vladi Crne Gore. Ministar je tu informaciju okarakterisao kao važnu i ozbiljnu, i naložio Zavodu da sklopimo ugovor. Sve je išlo lako dok pronalaskom metka iz 1805. godine, nije potvrđena ova informacija. Tada su počele da se javljaju prepreke u dobijanju dozvole - rekao je Sevenard, pokazavši novinarima najnoviji ugovor Zavoda.

    Risanska Gradina krije tajnu

    - Pozivam sve novinare da sjutra u 14 sati posjete arheološki lokalitet na Gradini kod Risna, kada ćemo obaviti otkopavanje ulaza u drugu prostoriju pećine, za koju smatram da krije malteško blago. Otkopavanje se neće dogoditi samo u slučaju tehničkih smetnji, zbog čega bi moglo biti odloženo za sljedeću sedmicu, ali vam preporučujem da se toplo obučete - rekao je Sevenard.
    Ugovor o nastavku vršenja sondažnih arheoloških istraživanja pećinskog otvora na Gradini (br. 65/2009-22, iz 24. 11. 2009), koji Sevenard nije želio da potpiše, predviđa da naručilac posla (Sevenard) posao mora obaviti u skladu s Rješenjem, u roku od 10 dana tokom novembra i decembra 2009. godine, da naručilac posla mora obezbijediti naknadu za sondažna istraživanja u iznosu od 1.617 eura, te da je osim navedenog iznosa, naručilac dužan da snosi troškove boravka stručne ekipe na terenu i troškove zatrpavanja sonde po završetku istraživanja.

    V. V.

  22. #97
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    zaliv neverina...
    Posts
    9,244
    Thanks Thanks Given 
    1
    Thanks Thanks Received 
    4
    Thanked in
    4 Posts

    Default

    Jesu li se ovi vratili sa iskopavanja?
    “Que te vayas con el viento, como siempre!”
    http://www.travelmontenegro.me


  23. #98
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    N.V.U. Pilon, Milena VRZIĆ, Zorica STIJEPOVIĆ:
    ILIRSKE POJASNE PLOČICE NAĐENE SU PRIJE POLA VIJEKA I U SKADARSKOM PRIOBALjU


    Blago iz labeatskih nekropola u Gostilju




    Članovi nevladinog udruženja „Pilon“ bave se proučavanjem i prezentacijom kulturne baštine. Potpisnice ovog članka žele da kroz projekat „Labeati i Ilirsko kraljevstvo“ i široj javnosti predoče činjenice o kulturama koje su nekada postojale na ovim prostorima. U tom poslu nas je zatekla tužna vijest o smrti poznatog srpskog arheologa dr Aleksandra Jovanovića, profesora na Odeljenju za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Poznavajući profesora kao izuzetno skromnog i suzdržanog čovjeka u ovom tekstu ćemo se usredsrediti na njegov rad, odnosno, ona tumačenja koja su značajna za proučavanje Ilira i ilirske kulture, a samim tim i za pomenuti projekat. To su radovi vezani za proučavanje predstava na pojasnim pločicama, koje potiču s lokaliteta Gostilj u Zetskoj ravnici. Radi se o nekropoli koja je pripadala Labeatima, ilirskom plemenu koje je u 3.- 2. vijeku st. ere naseljavalo oblast basena Skadarskog jezera.

    Prema dosadašnjim saznanjima, može se reći da je pleme pripadalo moćnom ardiejskom savezu. Vladari iz saveza Ardieja uspjeli su da okupe i potčine većinu ilirskih saveza koji su živjeli na području od današnje Zapadne Makedonije na istoku, preko Albanije, Crne Gore, jugozapadnog dijela Srbije, južnog i istočnog dijela Bosne i Hercegovine, i dijela srednjodalmatinskih ostrva u Hrvatskoj na zapadu.
    Prema arheološkom materijalu, nekropola Gostilj je datovana u 3 - 2. vijek st. ere. U grobovima pokojnika polagane su keramičke posude i nakit, a u muškim grobovima i oružje. Posebnu pažnju stručne javnosti zaokupljale su pojasne pločice. One se danas nalaze u JU Muzeji i galerija Podgorice i Istorijskom muzeju na Cetinju.
    Pojasne pločice su izrađivane u kalupu na srebrnom limu, izuzev jedne na bronzanom. Lim je pričvršćen zakivcima za gvozdenu podlogu. Na gostiljskoj nekropoli nalažene su u muškim grobovima u predjelu pojasa i imale su poseban značaj za njegovog nosioca. Osim u Gostilju, do sada su nalažene u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

    Profesor A. Jovanović je ustanovio podjelu pojasnih pločica prema obliku i ikonografiji na dvije osnovne grupe: pločice trapezoidnog oblika s kultnim sadržajem i pločice pravougaonog oblika s istorijskim i kultnim sadržajem.
    Osim u Zetskoj ravnici, pločice trapezoidnog oblika su nalažene u Ošanićima kod Stoca (Bosna i Hercegovina) i u Prozoru u Lici (Hrvatska), odnosno na ilirskoj i japodskoj teritoriji. Pločice se međusobno razlikuju, ali je u osnovi prikazano koplje, tj. anikonično božanstvo - kult boga Apolona. U daljem tekstu nabrojaćemo ostale činioce koji se povezuju s Apolonovim kultom. U gornjoj zoni na gostiljskoj pločici nađenoj u grobu 30, prikazani su konji koji predstavljaju Dioskure s pileusom (jajem) i zvijezdom, dok su u središnjoj zoni antitetički postavljene protome (glave) grifona sa svetim drvetom u sredini. U donjoj zoni pločice predstavljena je ženska glava s krilima (Meduza) i pticama, iz koje izlazi koplje s trakama. Uz usadnik bodila koplja prikazani su delfini.
    Dajući brojne analogije koje potkrepljuju osnovnu ideju A. Jovanović iznosi i kontraargumente. On upozorava na teorijske i formalne analogije i ponovo posmatra problem u određenom vremenskom periodu i području. Sve navedene činioce neposredno ili posredno povezuje s Apolonovim kultom. On čitaoca podsjeća da su Dioskuri zaštitnici moreplovaca, ali i da Apolon ima istu ulogu; grifoni i sveto drvo se mogu povezati s Apolonovim svetilištem u polju poštovanim u Ambrakiji (Grčka), dok u koplju vidi anikonično božanstvo poštovano u Apoloniji (grčki grad na jugu današnje Albanije). Posebno se naglašava uloga Apolona Delfiniosa u kolonizaciji, pa bi prikaz koplja imao funkciju prava na svojinu. Datovane su u prvu polovinu 2. vijeka st. ere.

    Pločice pravougaonog oblika su nađene na ilirskoj teritoriji: jedna na dasaretskom području (u ohridskoj regiji u Donjem Selcu u Albaniji) i tri na labeatskom (u basenu Skadarskog jezera na našem lokalitetu u Gostilju).
    Pločice su različitog stepena očuvanosti, ali se cijela predstava ipak može rekonstruisati i pratiti slijeva nadesno. Predstava započinje prikazom predimenzionirane zmije/zmaja, slijede dva konjanika heraldički postavljena, a između njih je pješak okrenut nalijevo. Ispod prvog konjanika se nalazi pali ratnik.
    Zasluga je profesora A. Jovanovića, kako to potvrđuje u svom nedavno objavljenom radu o pojasnim pločicama, i Nade Proeva, profesorka na Skopskom univerzitetu, što su na njima prepoznate aktuelne istorijske scene. Tako je na najstarijem primjerku iz Donjeg Selca predstavljeno savezništvo Makedonaca i Ilira i njihova borba protiv zajedničkog i opštehelenskog neprijatelja - Kelta. Svi ratnici nose takozvane grčko-ilirske šljemove i makedonske štitove. Nastala je na prelazu iz 3. u 2. vijek st. ere.
    Gostiljski primjerak iz groba 126 je izrađen od bronze i nastao je nešto kasnije. Iako je očuvana samo lijeva polovina naše pločice, vidjećemo iz daljeg teksta po čemu je osobena. Zmija/zmaj, konjanik i orao su prikazani u zajedničkoj akciji, a ispod konjanika se vidi pali ratnik. Zmija predstavlja hipostazu Ilirija, rodonačelnika Ilira ili hipostazu njegove majke Harmonije. U konjaniku se vidi makedonski vladar Persej ispred kojeg se nalazi orao raširenih krila, simbol Zevsa. Pločica je vjerovatno nastala odmah nakon stupanja Perseja na presto 179. godine i uticaja makedonskog dvora na ilirski, što se vidi prema vojnoj opremi pješaka koji nosi grčko-ilirski šljem i makedonski štit.
    Preostale dvije srebrne pločice nađene su, za sada, samo na teritoriji Labeata i to na našem lokalitetu Gostilj: u grobu 119, a druga je slučajan nalaz. Očuvane su desne polovine pločica. Na jednoj se djelimično vidi pješak, desni konjanik i božanstvo na tronu s pticom u ruci i psom ispod trona. Predstava se završava antropomorfno-floralnim motivom - ženskom glavom s listolikom kosom.

    Na ovim pločicama vjerovatno su prikazani ilirski ratnici, koji nose drugu vrstu šljemova i štitova, karakteristične za sjevernoitalsko područje. Božanstvo na tronu se identifikuje sa Artemidom. A. Jovanović smatra da je na starijem oštećenom primjerku iz Gostilja na kraju predstave mogla biti prikazana glava Meduze, čija je predstava na mlađim, srebrnim primjercima šematizovana. Mlađi primjerci su nastali nakon Gentijevog pada 168. godine i uspostavljanja rimskog protektorata. S toga je razumljivo zašto se na ovim primjercima, na kojima je prisutna ideja ilirsko-rimskog savezništva, želi izbjeći aluzija na povezanost s makedonskim dvorom, odnosno kraljem i mitskim pretkom Persejem i Meduzom.
    Razumijevanje ikonografije na trapezoidnim i pravougaonim pločicama je od ogromnog značaja za proučavanje prije svega, političke istorije i duhovne kulture Ilira, posebno ako se ima na umu da Iliri nisu imali svoje pismo.
    Pojedini primjerci ovih pojasnih pločica poznati arheološkoj javnosti više od sto godina, osobenom interpretacijom profesora A. Jovanovića dobili su najzad zadovoljavajuće razrješenje i smjernice za dalja proučavanja.
    Arheološkim iskopavanjima nekropole „Velje Ledine“, u selu Gostilj nadomak Podgorice, vršenim 1956-58. godine, pronađen je veliki broj grobnih priloga načinjenih od različitih vrsta materijala. Većina ovih predmeta, među kojima su i pojasne pločice, konzervirano je šezdesetih godina prošlog vijeka u Zemaljskom Muzeju u Sarajevu. Zbog svoje jedinstvenosti i značaja u tumačenju kulture Ilira, one pobuđuju pažnju naučne javnosti i poslije gotovo šezdeset godina od otkrića.

    Pojasne pločice predstavljaju i sa stanovišta konzervacije, zaštite i prezentacije složen zadatak za stručnjake. Izrađene su od različitih vrsta metala i različitog su stepena očuvanosti. Srebrni ili bronzani lim je pričvršćen za gvozdenu podlogu. Mada je srebro, kao plemeniti metal, manje podložno korozivnim procesima uslovljenim sastavom zemlje u kojoj je nađen, iako konzervirane, pločice iziskuju konstantni konzervarorski nadzor. Stariji primjerak gostiljskih pravougaonih pločica je izradjen od bronze, tj. legure bakra. Njegova zaštita predstavlja još kompleksniji posao za konzervatora. U stručnom časopisu Glasniku Zemaljskog muzeja iz 1969. u kojem je Đuro Basler objavio rezultate istraživanja s lokalieta Gostilj, evidentno je da je predstava na „bronzanom“ primjerku iz groba 126 mnogo bolje očuvana nego danas. Na žalost, primjena najboljih, tadašnjih, konzervatorskih metoda, ipak je uslovila otklanjanje patine, a pri tom je uništen i dio predstave.
    Pločice iziskuju konstantni stručni nadzor i zbog uticaja niza spoljašnjih faktora. To podrazumijeva i primjenu muzeoloških standarda (vrsta i jačina osvjetljenja, određena temperatura i vlažnost vazduha, vrsta ambalaže i materijala u kome, ili na kome je predmet deponovan ili izložen) koji potpomažu dalji „život“ eksponata bilo da su u ekspoziciji ili depou.
    Ukoliko se radi o eksponatima posebnog značaja u mnogim muzejima se prave njihove replike kao jedno od rješenja ovog složenog problema. Oni se izlažu na povremenim i stalnim izložbama, dok se originalni primjerci takvog značaja deponuju u optimalnim uslovima, ostavljeni budućim generacijama na čuvanje i divljenje.

  24. #99
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default nastavak

    Sjećanje na dr Aleksandra Jovanovića


    Prof. dr A. Jovanović (1947-2009) završio je studije u Beogradu. Jedno vrijeme je radio u Niškom muzeju, a ogromno znanje i predani rad, kako ističu njegove kolege, ubrzo su ga preporučili za mjesto asistenta, zatim docenta i profesora na katedri za klasičnu arheologiju pri Odeljenju za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Autor je više publikacija: “Nakit u Dardaniji“, „Rimske nekropole na tlu Jugoslavije“, „Tlo Srbije, zavičaj rimskih careva“ i „Ogledi iz antičkog kulta i ikonografije“.
    Veliko poznavanje ne samo iz oblasti arheologije, već i istorije, epigrafije, numizmatike, etnografije učinilo je da njegova predavanja na katedri budu izuzetna, a brojni naučni radovi posebni.
    Filantrop s urođenim vedrim duhom, činio je da se sagovornik uvijek osjećao uvaženo i posebno. Kao stručni konsultant radio je na brojnim projektima, a crnogorsku javnost podsjećamo da postavka Budvanskog muzeja ne bi bila potpuna da nije bilo njegove dragocjene pomoći pri interpretaciji numizmatičkog materijala, kao ni kataloga izložbe „Antičko blago Boke“ u Tivtu, bez pregleda dotadašnjih rezultata istraživanja.

  25. #100
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Glas, 20. novembar 2007.

    Senzacionalno otkriće italijanskih naučnika kod Bara

    Ostaci grčke civilizacije



    PODGORICA - Italijanski stručnjaci pronašli su na brdu Majlika kod Bara ostatke grčke kulture iz četvrtog veka pre nove ere i utvrdili da je maslinjak na planini Rumija stariji od dva milenijuma! Ovo senzacionalno otkriće rezultat je nedavno okončanih laboratorijskih analiza na Univerzitetu „Ka Foskara“ u Veneciji.
    Do sada je bila poznata stara maslina na Mirovici kod Bara, za koju je utvrđeno da je starija od dve hiljade godina, najstarija na Balkanu, i kao svojevrsna turistička atrakcija prikazana je na svim promotivnim filmovima o Crnoj Gori.
    Kustos Zavičajnog muzeja u Baru arheolog Mladen Zagarčanin rekao je da je zatečen senzacionalnim otkrićem stručnjaka iz Venecije i ocenio da bi te novosti mogle promeniti turistički imidž Bara, koji važi za jedan od najlepših gradova na južnom Jadranu. On je rekao da su istraživanje obavljeno na lokalitetu Džidžarin u Starom Baru od 16. do 31. oktobra izveli zajedno istraživači „Ka Foskara“ i Zavičajnog muzeja JP Kulturni centar u Baru.
    Zagarčanin je kazao da su na nekoliko mesta u Džidžarinu, gde su vlasnici iskopali rupe za zasade maslina, na dubini do 70 centimetara, pronađeni fragmenti grčke keramike, i to u ogromnim količinama, navodeći da su to bile „na desetine finih ulomaka vaza rađenih tehnikom crnofiguralnog stila, karakterističnog za peti i četvrti vek p. n. e.“.
    - Profesor Negreli je u prvi mah pomislio da se šalimo sa njim, odnosno da smo ga doveli na tako bogato nalazište, ali i mi iz Crne Gore smo bili zatečeni onim sa čim smo se susreli - ispričao je Zagarčanin dnevniku Vijesti.
    On je istakao da su dokazi grčke kulture iz 4. veka pre nove ere na toj lokaciji velika novost za sve arheologe i dodao da su „svuda oko tog iskopa velika stabla maslina za koje se i ranije pretpostavljalo da su veoma stara“.
    Ogroman broj ulomaka na imanju Metovića dokazuje postojanje vile ili ekonomata u ovom živopisnom mestu, ili je u vezi sa ilirskim stanovništvom koje je tada počelo da kultiviše stablo masline.
    Rezultati iz laboratorije „Ka Foskara“ vezuju taj materijal za Atiku ili Krf, i to je sada drugi trag grčke civilizacije u Baru, koji se može uporediti sa grčkim nalazima pored Luke Bar, koje je Odeljenje za arheologiju Zavičajnog muzeja otkrilo 2005. godine, naveo je Zagarčanin.

    http://www.glas-javnosti.rs/clanak/g...e-civilizacije

Page 4 of 8 FirstFirst 12345678 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •