CRNOGORSKA KAPA, BOKELjI I HERCEGOVCI SU KRV PROLIJEVALI ZA NjU!

[Ćipur]

Iz knjige :arrow: Knez Dm. Golicin (Muravlin): Kraj sinjeg mora

Original knjige, izdat 1898. g. u St. Petersburgu

CRNOGORSKA KAPA, BOKELjI I HERCEGOVCI SU KRV PROLIJEVALI ZA NjU, IAKO NIJESU BILI U SASTAVU CRNOGORSKE DRŽAVE!

Ubogi crnogorski istoričari i nacionalni radnici, nikada nijesu predstavili ovako znameniti odlomak o crnogorskoj kapi.
Vidimo da su Bokelji i Hercegovci nosili crnogorsku kapu u Austrougarskim gradovima i krv su prolijevali za crnogorsku kapu, ukoliko bi im ko takao u nju.
Takođe i ovđe je očigledno ono što svi dobro znamo, 4 su ocila na vrhu crnogorske kape uvedena pomoću srpskog oružja 1918. godine, nikada prije toga 4 ocila nijesu postojala na crnogorskoj kapi. Jasno piše, u doba kad je ovo ovaj ruski knez ovo zabilježio, a to je 1898. godina, na crnogorskoj kapi su uglavnom bili inicijali Kralja Nikole.

[Ćipur]

Slika Franje Žvjeržina: "Crnogorac u zasjedi"

Na slici iz 19. vijeka jasno vidimo prikaz crnogorske kape

Neki modeli crnogorskih kapa

Poslije prvog svjetskog rata bilo je zabranjeno nošenje crnogorske kape, ako se na nju ne stave 4 ocila!

.

[Ćipur]

Znate one priče plaćenika SANU i SPC po Crnoj Gori, kako su Bokelji drugačiji narod od Crnogoraca. Sigurno ste svi čuli za njih. Srpski plaćenici u našem parlamentu često te laži pričaju, a ubogi Crnogorci ćute kao zaliveni, jer niti što znaju, niti imaju pameti i snage da se osvijeste od svetosavske mace kojom su udareni.

Ovo su slike koje su naslikali stranci u 19. vijeku, đe su slikom predstavili te Bokelje, taj "različiti" narod od ostalih Crnogoraca!

Vi sami procijenite, govore li istinu puleni Rista Ćirovog, SANU i SPC, ili vas oči varaju!

Evo, to su ti "Bokelji"!

Bertrano: Krivošije u zasjedi

Charlemont Hugo: Lik Bokelja

Majerhofer Teodor: Rišnjanin

.

[Hokmun]

Cipure, da li ti je neko ponudio katedru za istoriju u Niksicu?

[ssin]

evo još jedne slike sa vitaminima C, specijalno za Ćipka. :mrgreen: :mrgreen: :mrgreen:

[Ćipur]

E to je Živojko Pasuljković, specijalno za širenje svetosavske propagande su ga nakitili. :blah:

Daj neku sliku iz 19. vijeka, ili ranije? :blah:

No, znamo da je srpski identitet u Boki vrlo nov, pa tako nesto ne mozes naci na starim slikama :blah:

Pod ogromnim uticajem svetosavskih mitova, vec si zaboravio sto kaze knez Golicin gore u prvom postu!
koji je simbol bio na kapi Bokelja i Hercegovaca?

[ssin]

E to je Živojko Pasuljković, specijalno za širenje svetosavske propagande su ga nakitili. :blah:

Daj neku sliku iz 19. vijeka, ili ranije? :blah:

No, znamo da je srpski identitet u Boki vrlo nov, pa tako nesto ne mozes naci na starim slikama :blah:

hahahaha, pa ja nemam nameru ništa da dokazujem, samo sam hteo da te zezam malo da popiješ jedan vitamin C, valja se. Bokelji sami znaju ko su i šta su, ima tamo i Srba i Hrvata i Crnogoraca.

[Ćipur]

Bokelji sami znaju ko su i šta su, ima tamo i Srba i Hrvata i Crnogoraca.

Ima ne sporim. Do prije 150 godina bilo je tamo primoirskih Slovena, Crnogoraca i mozda Hrvata.
Nijednog Srbina.

Trebali bi da saznaju Srbi iz Boke kako su isprogramirani da budu Srbi.

[ssin]

Ima ne sporim. Do prije 150 godina bilo je tamo primoirskih Slovena, Crnogoraca i mozda Hrvata.
Nijednog Srbina.

Trebali bi da saznaju kako su isprogramirani da budu Srbi.

Zato smo mi tu da ih naučimo. Evo tamo onih Bokelja u Trstu, još iz 18. veka je zajednica, prošetaj se malo do Trsta, izađi u svet.

[Ćipur]

Cipure, da li ti je neko ponudio katedru za istoriju u Niksicu?

Pobro, ove stvari, kao sto je ova iz prvog posta, JA SAM SAM MORAO DA OTKRIVAM.
Zalosno zar ne?

Vidiš kako jasno piše ruski knez, što su Hercegovci i Bokelji imali NA CRNOGORSKOJ KAPI i kakav su odnos imali prema njoj.

[noodle]

Ima ne sporim. Do prije 150 godina bilo je tamo primoirskih Slovena, Crnogoraca i mozda Hrvata.
Nijednog Srbina.

Trebali bi da saznaju Srbi iz Boke kako su isprogramirani da budu Srbi.

Znas li ti koliko je glupo ovo sto si sad rekao? Sad ce jos bit da su u Boki svi bili crnogorci...Aj aj ti jos malo prouci knjige...

Iili jos bolje ajde mi reci koje su "stare" crnogorske porodice u Boki. A ja cu kad dodjem doma da ti slikam odoru Bokeljske mornarice,pa ces ti meni da kazes koji su to crnogorski dijelovi na njoj...

[Ćipur]

Znas li ti koliko je glupo ovo sto si sad rekao? Sad ce jos bit da su u Boki svi bili crnogorci...

Naravno, nacionalni Crnogorci, ako nece da se zovu Crnogorcima, onda su Dukljani.
Srbe u Boki je izmislio Vuk Karadžić, što bi inače radili Srbi/sebri/ratari u Boki, sijali žito u more?

Ne sporim da mogu da se nazivaju kako hoće, ali samo da ne lažu previše o svom porijeklu.

[Ćipur]

Iili jos bolje ajde mi reci koje su "stare" crnogorske porodice u Boki.

Koliko su stare? Starije su od Srba, svakako, jer ne postoji nijedan jedini pomen o Srbima u Boki prije 1834. prije nego je u Boku pristigao Vuk Karadžić.
Je li Mojdež u Boki?
Kako se predstavljao Grcima Vaso Brajević iz Mojdeža, prije skoro 200 godina????????????
Kao Vasos ... kako ......... nadimak ... kako ?????????????????

• Dragan Bošković: VASO BRAJOVIĆ, GRČKI JUNAK I HEROJ
  
  
  Vaso Brajović (Vasos Mavrouniotis)

Ovaj vrsni ratnik i slobodar u Grčkoj je upamćen po vojničkim i ljudskim podvizima.
I Crna Gora se ponosi junaštvom i djelom Vasa Brajovića, još jednog iz plejade besmrtnih heroja sa ovog tla.


Vojskovođa Vaso Crnogorac


GLAS o vrlinama i junaštvu Vasa Brajovića, poznatog grčkog narodnog junaka i vojskovođe crnogorskog porijekla iz 19. vijeka, davno je prešao granice ove zemlje. Iako se o vom vrsnom generalu, ratniku i slobodaru kod nas malo zna, u Grčkoj poznatiji kao Vaso Crnogorac (Vasos Mavrouniotis) ostao je upamćen po svojim vojničkim i ljudskim svojstvima, koje su, i dan danas, aktuelne i široko prisutne kod grčkog i crnogorskog naroda. I upravo ovih dana, njegova rodna Crna Gora sa pijetetom se podsjeća na njega podižući mu spomenik u Podgorici, kao simbol tradicionalnog i neraskidivog prijateljstva crnogorskog i grčkog naroda. I Crna Gora, poput Grčke, ponosi se junaštvom i djelom Vasa Brajovića, još jednim iz plejade besmrtnih heroja izniklih sa crnogorskog tla, kojeg njegovi grčki savremenici upoređuju sa slavnim Leonidom i njegovim Spartancima.
O dalekom, burnom i herojskom vremenu u kojem je živio Vaso Crnogorac, danas možemo da sudimo po pouzdanim svjedočanstvima. Jedno od takvih pronašli smo zahvaljujući pomoći konzula SCG, Jugoslava Vukadinovića, u Institutu za balkanske studije u Solunu. Radi se o knjizi „Vasos Mavrouniotis” autora Atanasiosa Hrisolagisa, u biblioteci istorijskih israživanja „Grčka borba” izdata 8. januara 1876. godine. Ova knjiga napisana je, kako tvrdi autor, sa namjerom da postane specijalna naučna studija univerzitetskog istraživanja i ambicijom da bude udžbenik u grčkom nastavnom programu.
Neosporno je da je Vaso Brajović rođen krajem 18. vijeka, tačnije, 1790. godine, u viđenijoj i veoma poštovanoj crnogorskoj porodici u Bjelopavlićima, tvrde grčki istoriografi, među kojima i Atanasions Hrisologis, мada ima i tvrdnji da je rodom iz Boke, odnosno Mojdeža kod Herceg-Novog. Bez obzira gdje je rođen, radi se o Vasu Crnogorcu (Vasos Mavrouniotis), koji se, bezgranično ljubeći svoj gorštački i oskudan kraj u kojem se živjelo prema zavjetu otaca zakonima čojstva i junaštva, kao moreplovac rano otisnuo u bijeli svijet, da bi, nakon mnogih avantura od Trsta, Kube, Carigrada, dospio u Grčku gdje učestvuje u oslobodilačkim borbama protiv Turaka (1821-1829).
U Grčkoj se, kao i u Crnoj Gori, visoko cijeni junaštvo o čemu je,
povodom Vasovog crnogorskog porijekla, Atanasios Hrisologis (1876. godine), zabilježio da je:
„njegova domovina bila jedinstvena svijetla tačka u Evropi porobljenoj u to vrijeme od Osmanlijskog osvajača, i dok je strah i nasilje carovalo, samo je, i samo ta, njegova Crna Gora, prkosila Turicima, i nikad, nikad, njezina svjetlost nije se ugasila„.
Konstatujući činjenicu da Turci nijesu mogli u potpunosti da porobe Crnu Goru, Hrisologis piše „da ako se bilo gdje rađaju veliki ljudi, u Crnoj Gori skoro svaki muškarac je ravan Heraklu”, dodajući da Crnogorce „karakterišu svijetli um, čisto srce i neponovljivo rodoljublje”. Vaso je bio tipični predstavnik takve zemlje, smatra grčki pisac Atanasios, Hrisologis.
Upravo zbog hrabrosti, čestitosti, druželjubivosti i odanosti svojoj vjeri i tradiciji bio je cijenjen u grčkom narodu. Vaso se 1820. godine pojavljuje u Atini, prethodno se upoznaje sa slavnim grčkim generalom Kriotijem, i tu se, kako je zapisano u analima „rađa prijateljstvo ravno Ahilovom sa Patroklom”.
Nakon izbijanja grčkog ustanka protiv Turaka, 1821. godine, Vaso Brajović, sada već kao Vasos Mavrouniotis, sa svoja dva brata Radošem i Špirom, kao i grupom sunarodnika-dobrovoljaca, učestvuje u prvim okršajima. Govori se da je učestvovao u oko 150 manjih i većih bitaka protiv Turaka, a za ratne zasluge na kraju dobija čin generala (stratigos). O njegovoj hrabrosti postoje brojni zapisi. Na ostrvu Evbija, u mjestu Karistjas, 1821. godine, Vaso podiže ustanak i sa mještanima napada Kotilja gdje mu se bezuspješno suprotstavlja Jusuf-aga, zet Omer-paše. Nakon prvih uspjeha, Omer paša šalje brojniju vojsku. Potvrđeno je da se Vaso sa 15 zemljaka i stotinak učenika sa Omer-pašinom vojskom borio 17 puta, tako da su se konačno, kod sela Petrisa, našli licem u lice. I ovog puta Vaso Brajović i njegovi borci bili su uspješniji, tako da su ga ove bitke proslavile. Prilikom oslobađanja Egeja, u izvještaju grčkom generalštabu sa ratišta (20. oktobra 1825. godine) general Krizotij piše da su se u jednom boju Vaso i njegovih pedesetak saboraca suprostavili pet puta jačem neprijatelju, pri čemu su ubili 50 Turaka, tako što su „kosili Turke kao što seljaci kose travu”. Postoje tvrdnje da je Brajović učestvovao i u borbama u blizini grada Lisolunta 1824. godine, gdje je poginuo poznati engleski pjesnik Džon Gordon Bajron. I Bajron je poput Brajovića, došao je da se bori za slobodu grčkog naroda, a neki govore da se i upoznao sa Vasom Crnogorcem.
Brojni su primjeri herojskog i viteškog ponašanja Vasa Crnogoraca i njegovih sunarodnika, izdavaja se podvig kada je, kod Korinta, onemogućio spajanje dvije turske vojske, ili, u borbama u okolini Atine, kada je spasio nejač tako što ih je evakuisao brodovima. Treba podsjetiti i na njegovu hrabru odbranu Akropolisa, kao i zauzimanje važnog strateškog klanca kod Pireja, 1827. godine. Protivnici su ga se bojali, ali i uvažavali, što govori slučaj oslobađanja grčih ustaničkih brodova od Francuza, koji su u to vrijeme podržavali Tursku. Vaso je pohitao sa svojim brodom da pomogne blokiranim ustanicima u zalivu Sira, ali je naišao na francusku flotu. Francuski kapetan, čuvši za hrabrost i odvažnost Vasosa Mavrouniotisa, zatražio je da se sa njim sretne i ruča. Znajući koliko Francuzi cijene slobodu, tokom neobičnog suseta, Vaso je počeo priču o francuskoj revoluciji upoređujući je sa borbom grčkog naroda protiv Turske, što je oduševilo njegovog sagovornika, koji je, nakon toga naredio, ne samo da se oslobode već i snabdiju grčki brodovi, hranom, prahom i olovom.
Nakon zaključenja mirovnog sporazuma, general Vaso Crnogorac ostaje u grčoj vojsci. Oženio se Grkinjom i nastanio u Atini. Rodila su mu se dva sina, Tumeleon i Aleksandar Vasosi, koji su se takođe opredijelili za vojnički život. Umro je 9. juna 1847. godine, i sahranjen na atinskom groblju zaslužnih velikana. Govor na odru mu je održao Panajotis Sucos (grčki Njegoš), u to vrijeme jedan od najvećih grčkih pjesnika.
Pokušali smo da pribilježimo ono najvažije o legendarnom grčkom junaku Vasu Crnogorcu. „Vječiti spor - ko i što bolje - treba da rješava svaki čovjek u duši svojoj i da za sebe utvrdi što je čovječnost i istinski heroizam” bio je po svemu sudeći i zvijezda vodilja našeg Vasa Brajovića, odnosno, grčkog Vasos Mavrouniotis. Vaso Crnogorac je slavan u Grčkoj, ali, ova „Pobjedina” priča o njemu neka bude skromni prilog da ne ostane nepoznat u svom zavičaju.

Prijatelj kralja Otona

General Vaso Crnogorac učestvovao je u svim borbama protiv Turaka, sve do konačnog oslobođenja Grke 1829. godine, kada je sklopljen mir u Jedrenu. Nakon godinu dana Grčka postaje kraljevina, a kralj Oton Prvi proglasio je Vasa Brajovića (Vasos Mavrouniotis) za narodnog heroja i imenovao ga za ličnog pratioca ordanansa. Njihovo prijateljstvo je ostalo do kraja Vasovog života. Na samrtnoj postelji posjetio ga je lično kralj Oton nudeći mu pomoć, našta je Vaso uzvratio da bi mu najdraže bilo da njegova djeca vide pobjednički ulaz kralja u Konstantinopolj.

Priznanje crnogorskoj misiji na Kritu

Kažu da nije slučajno što je grčka vlada, poslala pukovnika Tumeleon Vasos, jednog od sinova Vasa Brajovića, u januaru 1897. godine, da predvodi grčke trupe na Krit kako bi pomogli grčkoj pobuni i aneksirali ovo ostrvo, koje je djelom držala turska vojska. Da ne bi došlo do većih sukoba, Velike sile odlučile su da razdvoje grčku i tursku vojsku, a mirovnu ulogu na Kritu povjere Crnoj Gori. Crnogorska vlada poslala je odred od 72 vojnika i šest podoficira, pod komandom kapetana Mašana B. Božovića. Crnogorska mirovna vojna misija trajala je dvije godine i za to vrijeme, zbog svoje pravednosti stekla veliki ugled kako kod hrišćanskog tako i muslimanskog stanovništva Krita.
Poput svog oca Vasa Brajovića, Tumeleon Vasos je dobio čin grčkog generala, a kažu da se istakao i kao vojni pisac.

[noodle]

A ko je po tebi zivio u Boki prije 100-150 godina? Svi popisi iz toga doba za Boku nemaju nacionalnost nego samo vjeru...
I zanima me ko su to primorski Sloveni,a onda i ko su to kontinentalni Sloveni...?

P.S I ako odgovor moze da bude kratak posto nemam sad vremena citat knjige...unaprijed hvala..

[Ćipur]

A ko je po tebi zivio u Boki prije 100-150 godina?

Srbi nijesu, to je 100% jer Srbe je u Boki izmislio Vuk Karadžić.

Vidio si jasno kako se Vaso Brajević iz Mojdeža izjašnjavao, ima li što nejasno?

[rebel]

e svacega li mozes nac na ovom forumu fala bogu..

boka je najmanje bila pod crnom gorom, to valjda znas
sebe su najvise nazivali bokeljima kao i srbima i siguran sam da si dosad vidio mnogo spisa u kome to jasno pise...

situacija se promijenila nakon dekreta blaza jovanovica kojim se onemogucuje clanstvo u partiji onima koji se ne pisu kao crnogorci...

inace kod mojih na imanje crnogorci su nekoc dolazili i radili kao nadnicari,kupili bi masline ili kopali, dnevnica je tad bila litra maslinovog ulja....

u svakom slucaju, svaka cast za trud
kopaj i dalje, mozda nadjes jos par brajovica zahvaljujuci kojima izvlacis senzacionalne zakljucke

over and out...

[Ćipur]

e svacega li mozes nac na ovom forumu fala bogu..

boka je najmanje bila pod crnom gorom, to valjda znas

Znam al su nam preci zajedno zivjeli u dukljanskoj drzavi stotinama godina.
Evo karta iz srpske knjige, popij jedan lijek za smirenje prije nego je pogledas.

Karta iz neke srpske knjige - DRŽAVA DUKLjA, XI vijek

sebe su najvise nazivali bokeljima kao i srbima i siguran sam da si dosad vidio mnogo spisa u kome to jasno pise...

Jesam, istina je, al nijedan dokument o Srbima u Boki prije 1834. godine nijesam nikad u zivotu vidio, dakle od kad su Sloveni stigli pa do Vuka Karadžića, a to je jedno 1200 godina ...

E sad ako su Srbi iz Baljurevca i Ćićevca uskocili u Boku poslije 1834. godine e to je druga stvar, svaka cast ...

Ako imas neki dokument o Srbima u Boki prije 1834. godine, slobodno, niko ti ne brani, ne plasi se, nece ti niko nista uraditi, predstavi ga.
samo hrabro, dako ga nadjes!

[noodle]

Neosporno je da je Vaso Brajović rođen krajem 18. vijeka, tačnije, 1790. godine, u viđenijoj i veoma poštovanoj crnogorskoj porodici u Bjelopavlićima, tvrde grčki istoriografi, među kojima i Atanasions Hrisologis, мada ima i tvrdnji da je rodom iz Boke, odnosno Mojdeža kod Herceg-Novog

Kako si ti zakljucio iz ovog da su crnogorci zivjeli u Boki? Cak pise da samo postoje tvrdnje da je iz Mojdeza,a ne da je sigurno iz Mojdeza...

Tvoja logika je ravna onoj gdje su srbi tu je srpska zemlja...


E da..i nisi mi objasnio onaj dio sa Slovenima. Taj dio mi je trenutno najnejasniji....

[Ćipur]

Na www.rastko.org.yu o podvizima i borbama Bokelja u prošlosti, piše neki Vasko Kostić.

Kolika je ostrašćenost svetosavskih istoričara možemo viđeti na ovom primjeru.

Naime ostrašćeni Vasko Kostić, piše o Vasu Brajeviću iz Mojdeža iz Boke, kojega su Grci zvali Vasos Mavrouniotis ili Vaso CRNOGORAC.

Znamo svi za svetosavsku bajku koja kaže da Bokelji nikada nijesu bili Crnogorci.

Međutim, Vaso Brajović se borio za Grčku prije nego što je Vuk Karadžić stigao u Boku 1834. godine, tako da ga Vuk nije uspio osrbiti, te se tako Vaso Brajević Grcima predstavio kao C R N O G O R A C, premda je bio iz Boke!

Time što se on Grcima predstavio kao Crnogorac, a bio je iz Boke, grozno je ugrozio svetosavske mitove i bajke, pa ovaj ostrašćeni Svetosavac Vasko Kostić nije ni preveo što znači u njegovom tekstu riječ Mavrovunotis?!! Nije preveo da to znači C R N O G O R A C, jer to potpuno uništava svetosavske bajke, koje kažu da Bokelji nijesu nikad bili Crnogorci!

Vaso Brajević iz Mojdeža naravno se nije bio predstavio Grcima kao sebar/ratar/Srbalj, još nije bio stigao Vuk Karadžić u Boku da ubijeđuje narod da su Srblji, ubjeđivanje koje traje evo 170 godina i još nije dalo rezultata!

Da napomenem, da nesrećni, ubogi crnogorski istoričari :mad: u borbi sa svetosavskim istoričarima, nikada nijesu primjetili ovaj fakat, :mad: da se jedan Bokelj predstavio Grcima kao Crnogorac, prije 200 godina!!!

Da su Svetosavci bili na mjestu crnogorskih istoričara, i da se Vaso Brajević predstavio kao Srbin, bar 657 823 puta bi ponovili tu činjenicu.

Sramota, ljudi, sramota, ovaj ostrašćeni lik nije preveo što znači na grčkom jezik riječ Mavrovunotis! :mad:

Ađutant grčkog kralja

Velikim uspjesima ustanika 1821. g. i proglašenjem nezavisnosti Grčke 13. januara 1822. g. rat za oslobođenje te zemlje nije okončan. Kao u svakom, tako je i u tom ratu ratna sreća prelazila sa jedne na drugu sukobljenu stranu. I ratni sukobi su prelazili sa jednog na drugi kraj Grčke, sa jednog na drugo njihovo ostrvo. Baš kad bi se u jednom kraju, na jednom ostrvu, stišali sukobi, kad bi se narod i ratnici poradovali da je kraj ratnim patnjama, vjerujući da je svugdje zavladao mir, stiglo bi naređenje ratnicima za pokret. Ustaničke trupe su prebacivane tamo gdje su najpotrebnije, a svugdje su bile potrebne. Više su mrcvarene u transportu nego u ratu. Tako iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, sve do 3. februara 1830. kada je i međunarodno ozvaničena nezavisnost Grčke.
U međuvremenu, tokom devet godina, bilo je toliko bitaka, podviga i junačkih pogibija, da ih niko nije mogao zabilježiti. Više je opjevano ili prepričavano (iako ni to nije ni izdaleka sve), a i od toga je ostalo veoma malo zapamćeno. Osim junački poginulih Bokelja u tom ratu, bilo ih je i koji su imali sreće da sve bitke prežive i kroz njih se proslave. Jedan od takvih je i junak ove priče.
Nakon prvih bitaka u grčkom ratu za oslobođenje, proslavio se Vaso Brajević iz Mojdeža, odnosno Vasos Mavrovunotis. Iako je bio pomorac, učestvovao i u pomorskim bitkama, proslavio se kao kopneni junak. Grčka je takva zemlja da je svaki borac morao biti i mornar i kopneni vojnik. Zavidnici su prigovarali Vasosu da je njegov podvig slučajan u okruženju kod Kastanije, da je spasio četu zahvaljujući sreći a ne sposobnostima, da je za njegovu slavu zaslužan njegov ađutant Krsto Brajić, koji je junački poginuo, i tako dalje.
U svim prigovorima može i da ima nešto istine, ali iza prvih bilo je još mnogo bitaka u kojima se komandant Vasos dokazivao. Manje bitke na ostrvima i na moru, daleko od vidika viših ustaničkih vođa, ostale su nezapažene. Trebalo je da se Vasos vrati na Peloponez, gdje je započeo vojničku karijeru, pa da bude ponovo zapažen i još više proslavljen.
Tri godine nakon nezvaničnog proglašenja nezavisnosti Grčke, Peloponezu je ponovo zaprijetila velika opasnost. U luci Metoni, na jugu Zapadne obale Mesenije, nakon lakog savlađivanja slabe obalne odbrane, iskrcale su se egipatske trupe pod komandom Ibrahim - paše. Tu je bilo 20 hiljada Arapa koje su obučavali evropski instruktori - plaćenici. Gotovo istovremeno, takođe 20 hiljada turskih vojnika, pod komandom Rašid - paše, pristupilo je opsadi Mesolongije i Korintskog zaliva sjeverno od Peloponeza. Tako je spriječena mogućnost doturanja pomoći Peloponezu sa sjevera. Hitno su prikupljane raštrkane po ostrvima ustaničke snage i u malim grupama prebacivane na istočne obale Peloponeza, koje u prvim danima invazije nisu zauzete.
Za kratko vrijeme egipatske trupe su zauzele čitavu zapadnu obalu Peloponeza i sastavile se sa turskim trupama, zatvarajući mogućnost doturanja pomoći i sa zapada. Zauzeli su Mesolongiju, pa Akropolj, a zatim okupirali čitav Peloponez. Razbijeni ostaci ustaničkih grupa rasturili su se po unutrašnjosti. Komandant Vasos se ponovo našao u istom području u kojem se prije tri godine našao u okruženju i održao se gerilskim načinom borbe. Ovog puta će to potrajati mnogo duže, pune dvije godine.
Uvidjevši da su dovedeni u pitanje svi rezultati trogodišnje oslobodilačke borbe i izdašne pomoći koju su ustanicima pružale hrišćanske zemlje, one su odlučile da intervenišu. Udružena rusko - englesko - francuska flota napala je tursko - egipatsku flotu i porazila je u čuvenoj bici kod Navarina.
U međuvremenu, komandant Vasos je prikupljao po unutrašnjosti Peloponeza odbjegle ustanike, ali ne da ih zadrži na okupu. Podijelio ih je u desetine, poštujući njihove želje ko sa kim hoće dijeliti sudbinu. Imenovao je za desetare i kurire one koje su desetine same izabrale. Razaslao ih je na razne strane, uz obavezu da stalno budu u kurirskoj vezi, da dogovorno djeluju i jedni drugima po potrebi priskaču u pomoć. Stalno su mijenjali položaje, razvlačili i iznurivali progonitelje, vrebajući priliku da napadnu, pokupe plijen i nestanu. Ostajao je utisak da ima mnogo više gerilaca nego što ih je bilo. Postali su strah i trepet za egipatske gonitelje karavana.
Egipćani su, po svojim navikama, doveli sporohodne kamile, što je olakšavalo posao Vasosovim gerilcima. Manje uspjehe zasjenio je događaj kada je stotinu egipatskih tovara "džeba" nestalo bez traga. Doduše, kamile su ostale, ali ne i njihov teret. Bilo je to na putu od luke Kiparisisa na zapadnoj obali Peloponeza, do Korinta. To je bio najkraći put po sredini Peloponeza od zapadne do istočne obale, koji je vodio kroz Tripolicu. Ispred Tripolice, karavan su zaustavili Vasosovi gerilci. U karavanu je bilo 50 kamila i još toliko drugih tovarnih grla, uglavnom magaraca, rekviriranih od seljaka.
Kaznena ekspedicija je našla samo nenatovarene kamile. Vasos ih je namjerno ostavio žive i zdrave da bi ih Egipćani ponovo mogli koristiti i gerilcima donositi bogati plijen. Kad su Egipćani pokušali jačom pratnjom štititi manje karavane, pokazalo se da su imali više žrtava u ljudstvu, a bez tovara su jednako ostajali. Morali su se okaniti kopnenih puteva i osloniti se isključivo na morske veze. To je okupaciju svodilo samo na obalu i veće gradove.
Nakon pobjede u pomorskoj bici kod Navarina, uslijedilo je iskrcavanje francuskih trupa na Peloponez. Veliko je pitanje kako bi to bilo izvodljivo da nije bilo Vasosovih gerilaca. Istina, na Peloponezu je bilo i drugih gerilskih grupa, jer je to veliko područje, ali Vasosovi gerilci su bili najorganizovaniji i najefikasniji. Imali su toliko naplijenjenog džeba (oružja, municije i sve druge vojne opreme) i hrane, da su bez pomoći sa strane mogli ratovati godinama. Pritisnuti iz unutrašnjosti od gerilaca, ali i sa mora od udružene hrišćanske flote, tursko - egipatske trupe su bile prinuđene na povlačenje sa Peloponeza, a potom i iz gotovo čitave Grčke.
Nakon protjerivanja Turaka, nastala su unutrašnja previranja i borbe za vlast, što Bokelje - dobrovoljce nije interesovalo. Nisu se vraćali ni u Boku, jer je potpala pod upravu Austrije. U Odesu su se vratili preživjeli koji su otud došli. Neki su otišli sa Englezima u rudnike zlata Južne Afrike. Komandant Vasos se u toku rata oženio lijepom Peloponežankom i dobio dva sina. On nije želio da napušta Grčku, tim prije što su njegove zasluge priznate. Prvi grčki guverner, Joanis Kapodistrijas, porijeklom iz Istre, diplomata u službi carske Rusije, zadržao je komandata Vasosa na visokom položaju u vojnoj službi. Nakon guvernerove pogibije u atentatu, kralj Oton je Vasosa postavio za svog ađutanta. Uz to ga je okitio odlikovanjima, za svaki podvig posebno, jer je za te podvige doznao prije nego što je stigao u Grčku. Njegovi sinovi su dobili pravo besplatnog školovanja u najboljim grčkim školama, uz usavršavanje u inostranstvu. Dični i po liku, i po stasu, i po mudrostima, postali su generali grčke vojske. Vasos Mavrovunotus dobio je mjesto i u istoriografiji Grčke i u priručnicima o gerilskom ratovanju.
U literaturi o grčkom ratu za oslobođenje i kasnijim grčko-turskim ratovima, nailazimo na ime pukovnika Aleksandrosa Vasosa, koji je 1897. g. u ime grčkog kralja preuzeo Kretu. Po jednim izvorima to je treći Vasosov sin, jer mu je prezime Vasos. Po drugim izvorima to mu je unuk, što je logičnije s obzirom na godine, ako se Vasos nije više puta ženio, ali o tome (za sada) nisu pronađeni detaljniji podaci.

http://www.rastko.org.yu/rastko-bo/i...#_Toc518965357

[noodle]

Na www.rastko.org.yu o podvizima i borbama Bokelja u prošlosti, piše neki Vasko Kostić.

Kolika je ostrašćenost svetosavskih istoričara možemo viđeti na ovom primjeru.

Naime ostrašćeni Vasko Kostić, piše o Vasu Brajeviću iz Mojdeža iz Boke, kojega su Grci zvali Vasos Mavrouniotis ili Vaso CRNOGORAC.

Znamo svi za svetosavsku bajku koja kaže da Bokelji nikada nijesu bili Crnogorci.

Međutim, Vaso Brajović se borio za Grčku prije nego što je Vuk Karadžić stigao u Boku 1834. godine, tako da ga Vuk nije uspio osrbiti, te se tako Vaso Brajević Grcima predstavio kao C R N O G O R A C, premda je bio iz Boke!

Time što se on Grcima predstavio kao Crnogorac, a bio je iz Boke, grozno je ugrozio svetosavske mitove i bajke, pa ovaj ostrašćeni Svetosavac Vasko Kostić nije ni preveo što znači u njegovom tekstu riječ Mavrovunotis?!! Nije preveo da to znači C R N O G O R A C, jer to potpuno uništava svetosavske bajke, koje kažu da Bokelji nijesu nikad bili Crnogorci!

Vaso Brajević iz Mojdeža naravno se nije bio predstavio Grcima kao sebar/ratar/Srbalj, još nije bio stigao Vuk Karadžić u Boku da ubijeđuje narod da su Srblji, ubjeđivanje koje traje evo 170 godina i još nije dalo rezultata!

Da napomenem, da nesrećni, ubogi crnogorski istoričari :mad: u borbi sa svetosavskim istoričarima, nikada nijesu primjetili ovaj fakat, :mad: da se jedan Bokelj predstavio Grcima kao Crnogorac, prije 200 godina!!!

Da su Svetosavci bili na mjestu crnogorskih istoričara, i da se Vaso Brajević predstavio kao Srbin, bar 657 823 puta bi ponovili tu činjenicu.

Sramota, ljudi, sramota, ovaj ostrašćeni lik nije preveo što znači na grčkom jezik riječ Mavrovunotis! :mad:

http://www.rastko.org.yu/rastko-bo/i...#_Toc518965357

Ti si izgleda citao previse tih knjiga koje spadaju pod propagandu ,pa si i sam poceo tako pisat. Vaska Kostica znam licno. Covjek se ubi dok dokaze da je Boka srpska i pri tom kaze masu stvari koje su vise plod njegove ogromne zelje da pokaze da je Boka srpska nego realnosti.Najbizarnija njegova stvar koju sam procitao je o postojanju Male Britanije odnosno da je Mala Britanija u stvari u Boki i da to predstavljaju ostrva Sv. Marko i Ostrvo cvijeca.To imas takodjer na rastko.org. Samo mi nije jasno kako se mozes pozivat na nesto za sto i sam kazes da je propaganda?!? Izgleda kao kad ti ne odgovara onda je propaganda ,a kad odgovara onda nije...

Nije mi jasno zasto toliko opovrgavas da su u Boki zivjeli Srbi i Hrvati? Dok je bila Austro-ugarska na svim popisima je pisala samo vjeroispovijest a ne i nacinalnost. To je jedini razlog zasto se nigdje ne spominje nacinonalnost. Ta kategorija je postala aktuelna tek kasnije...

ZASTO IZBJEGAVAS DA MI KAZES KO SU BILI PRIMORSKI SLOVENI?!?

[Leonidas]

ZASTO IZBJEGAVAS DA MI KAZES KO SU BILI PRIMORSKI SLOVENI?!?

A zasto ti izbjegavas da odgovoris je li bilo Srba u Boki prije Vukovog dolaska kao i imas li koji dokument da to potkrijepis? Cipur tvrdi da su ti sto su postali Srbi poslije Vukovog dolaska plod Vukove propagande i ideologije, koliko se meni cini.

[noodle]

A zasto ti izbjegavas da odgovoris je li bilo Srba u Boki prije Vukovog dolaska kao i imas li koji dokument da to potkrijepis? Cipur tvrdi da su ti sto su postali Srbi poslije Vukovog dolaska plod Vukove propagande i ideologije, koliko se meni cini.

A gdje je meni postavljeno to pitanje?Ja ga nigdje nisam vidio... Nigdje neces naci sluzbeni dokument kao danas gdje pise nacionalnost iz toga doba. Tada se u popisima stanovnistva samo popisivala vjera.
Lako cemo se dogovorit za sve ostalo ako meni Ćipur objasni ko su primorski slaveni i zasto negira da su u Boki zivjeli Hrvati,odnosmo kaze da ih je zivjelo malo, iako su do prije 100 godina cinili makar polovinu stanovnistva,ako ne i vise...

[Leonidas]

Evo ti citat dje te Cipur pita imas li koji dokument koji kaze da su u Boki postojali Srbi prije Vukovog dolaska.

Jesam, istina je, al nijedan dokument o Srbima u Boki prije 1834. godine nijesam nikad u zivotu vidio, dakle od kad su Sloveni stigli pa do Vuka Karadžića, a to je jedno 1200 godina ...

Ako imas neki dokument o Srbima u Boki prije 1834. godine, slobodno, niko ti ne brani, ne plasi se, nece ti niko nista uraditi, predstavi ga.
samo hrabro, dako ga nadjes!

[noodle]

Evo ti citat dje te Cipur pita imas li koji dokument koji kaze da su u Boki postojali Srbi prije Vukovog dolaska.

Mislim da takovo nesto ne postoji..nemogu bit 100% siguran,ali sluzbenih dokumenata o nacinonalnosti iz toga doba tesko da ima.Iz prostog razloga zato sto se tad popisivala vjera a ne nacija. Sigurno ima nekih dokumenata u rangu "rekla-kazala",ali to ne bi smatrao bas prihvatljivim.
Potrudit cu se da nadjem kada su osnovana prva srpska drustva u Boki,pa napisem.(valjda bi postojanje drustva pokazalo postojanje barem 1 Srbina)

Ali jos mi niko nije objasnio primorske slavene,a to je ono sto me najvise zanima da me neko objasni posto sam tu i slicne kategorije (tipa slavijani) cuo jos samo kod srbskih istoricara koji su htjeli pobiti prisustvo Hrvata u Boki...

P.S. Imas knjigu iz 1900. u kojoj pravoslavni svestenik Nakićenovič vrsi demografsko istrazivanje Boke. Tu imas tacno po mjestima popisane vjeroispovijesti,odakle su dosli i obicaje koje postuju. Zanimljivo je da se u cijeloj knjizi nigdje ne spominju nacije... Ako je nadjes prouci je,pa javi misljenje... Vidjet ces da tamo ima masu masu ljudi koji su dosli i naselili se iz Crne Gore. Naravno sve to treba uzeti sa rezevom jer je knjiga napisana od strane pravoslavnog svestenika i objavljena u Beogradu 1910 ili 11....

[Leonidas]

Mislim da takovo nesto ne postoji..nemogu bit 100% siguran,ali sluzbenih dokumenata o nacinonalnosti iz toga doba tesko da ima.Iz prostog razloga zato sto se tad popisivala vjera a ne nacija. Sigurno ima nekih dokumenata u rangu "rekla-kazala",ali to ne bi smatrao bas prihvatljivim.

Pa i ja kazem da se pod terminom "srpstvo" i Srbin u proslosti podrazumjevalo Pravoslavlje i Pravoslavac. Od Petra II se nastoji izjednaciti vjera sa narodnoscu, ali srecom bezuspjesno. Jedan dio je doduse posrbljen ali vecina je zadrzala svoje crnogorsko ime.

Ali jos mi niko nije objasnio primorske slavene,a to je ono sto me najvise zanima da me neko objasni posto sam tu i slicne kategorije (tipa slavijani) cuo jos samo kod srbskih istoricara koji su htjeli pobiti prisustvo Hrvata u Boki...

Sto ti tu nije jasno? Koliko se meni cini Rusi su im se u proslosti obracali kao "primorskim Slovenima".

P.S. Imas knjigu iz 1900. u kojoj pravoslavni svestenik Nakićenovič vrsi demografsko istrazivanje Boke. Tu imas tacno po mjestima popisane vjeroispovijesti,odakle su dosli i obicaje koje postuju. Zanimljivo je da se u cijeloj knjizi nigdje ne spominju nacije... Ako je nadjes prouci je,pa javi misljenje... Vidjet ces da tamo ima masu masu ljudi koji su dosli i naselili se iz Crne Gore. Naravno sve to treba uzeti sa rezevom jer je knjiga napisana od strane pravoslavnog svestenika i objavljena u Beogradu 1910 ili 11....

Ako je mognem nabaviti svakako cu procitati.