Otkrića:
PRVI ANTROPOLOŠKI MATERIJAL U PETROVIĆIMA KOD NIKŠIĆA OTVORIO NOVA ISTRAŽIVANjA SREDNjEPALEOLITSKOG DOBA
Novi odsjaj Crvene stijene
Iako je, kao jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u svijetu (otkriveno 1954. godine), odigrala pionirsku ulogu u istraživanju praistorijskog doba Balkana i južne Evrope, Crvena stijena je punim sjajem zasjala tek nedavnim otkrićem zuba neandertalca - prvog antropološkog materijala, koji najavljuje nova saznanja o srednjepaleolitskoj kulturi
Ako je arheološki lokalitet Crvena stijena (selo Petrovići kod Nikšića), 1954, godine slučajno otkriven, nedavni pronalazk zuba neandertalca nije za neumorne arheologe nikakvo iznenađenje, ali jeste neopisiva moralna satisfakcija i potvrda da dosadašnja istraživačka avantura nije uzaludna. O tome za „Pobjedu nedjeljom” govori arheolog Zvezdana Vušović Lučić, direktor Zavijačnog muzeja u Nikšiću i član međunarodnog ekspertskog tima, koji je, nakon četiri decenije, nastavio istraživanje tog lokaliteta - nezaobilaznog u proučavanju praistorijskog doba Balkana i južne Evrope.
- Da Crvena stijena krije nešto iz davnina otkrio je, podsjeća Zvezdana Lučić, prije pet decenija Dušan Vasiljević, žitelj obližnjeg sela Petrovići. Kada su mu iz nje djeca donijela kremen, pronicljivi seljak je uočio nešto neobično i, pošto je i sam pronašao djelove keramike, o tome obavijestio ondašnjeg direktora Muzeja u Nikšiću Jovana Ivovića, koji je odmah organizovao rekognosciranje terena, uz pomoć arheologa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, a kasnije su angažovani i stručnjanji iz Slovenije, Njemačke... Nakon desetogodišnjeg istraživanja došlo se do rezultata po kojima Crvena stijena predstavlja „nezaobilaznu, pa i ishodišnu tačku pri proučavanju paleolitskog, mezolitskog i neolitskog doba Balkana i južne Evrope” i koji su podstakli mnoga arheološka ispitivanja na tim prostorima. Ta prva naučna saznanja o Crvenoj stijeni štampana su u Zborniku radova. Međutim, od tada na ovom lokalitetu, uprkos takvom njegovom značaju, nije rađeno sve do proljetos. Jedino naša sagovornica nije odustajala, ali nije imala razumijevanje ni gradskih, niti republičkih faktora, tako da je Zavičajnom muzeju i sada pomoć stigla od arheologa - eksperata Univerziteta u Mičigenu i Centra za arheološko istraživanje Crne Gore.
- Prilikom prvih iskopavanja, prije četiri-pet decenija, došlo se - objašnjava Zvezdana Lučić - do dubine 20,3 metra, odnosno do 31 stratuma (kulturnog sloja). Pronađene su hiljade ostataka materijalne kulture, artefakata (rukotvorina) od kremena, kosti i keramike. Kremen je prvi materijal od kojeg je pračovjek u Crvenoj stijeni pravio alatke. Ne zna se da li su kremen nalazili u prirodi ili ga iskopavali, kao ni odakle su ga dobavljali, budući da u neposrednoj blizini pripećka nema takvog majdana. To navodi na pretpostavku da je njihov intelektualni potencijal bio na znatno višem nivou nego što se u narodu smatra.
Dva najstarija, najniža sloja pripadaju, veli ona, nekoj fazi bližoj starijem paleolitu, po čemu neki stručnjaci starost Crvene stijene i procjenjuju 180 hiljada godina. O srednjepaleolitskoj kulturi (neandertalcu) svjedoče, pak, slojevi, od 29. zaključno sa 11 (ukupne debljine osam metara). Pri kraju srednjeg paleolita, u 12 sloju, pronađen se, svojevremeno, predmet od kosti koji je proizvodio zvuk, za koji je ekspertizom ustanovljeno da je za to namjenski ručno probijen. Ta „svirala” je neandertalcu, vjerovatno, služila za dozivanje i obavještavanje u lovu ili prilikom opasnosti.
Budući da su sada usavršene metode i tehnologije u arheološkim istraživanjima, upravo pronađeni zub neandertalca (prvi antropološki materijal iz Crvene stijene) otvara nove mogućnosti za izučavanje srednjepaleolitske kulture na ovim prostorima. Pored pomenutog o tom periodu, Zvezdana Lučić navodi da je poznato i to da je oko četrdeset hiljada godina prije nove ere došlo do klimatskih promjena, koje su izazvale pojavu drukčijeg biljnog i životinjskog svijeta, pred kojim se neandertalac povlači, a njegov prostor zauzima homo sapines. Sa njim se javlja i nova kultura - mlađi paleolit, o kojem svjedoči materijal od desetog do petog sloja u Crvenoj stijeni, u kojima su pronađeni ostaci koji ukazuju na obradu kosti. Potom slijedi mezolitski, četvrti sloj. Njegovo otkriće bilo je pravi naučni bum, s obzirom da je tada ova kultura bila nepoznata na južnoslovenskim prostorima. U njemu su, inače, pronađene koštane alatke, prvenstveno sjekire od roga jelena, a na jednom šiljku sačuvane su gravure, koje upućuju na duhovnost tog mediteranskog homosapiensa.
Iznad mezolitskog, u trećem sloju otkriven je stariji neolit, koji je karakterističan i za dalmatinsko primorje, a u nauci je poznat kao „Crvena stijena 3 - Smiljanjić” (nalazište kod Zadra). Iz tog sloja iskopani su ulomci (parčad) predmeta od keramike, koji su ukrašeni utiskivanjem, vjerovatno prstom ili nekim predmetom, u sirovu glinu koje je potom pečena. I u drugom sloju Crvene stijene nastavljena je ta veza sa jadranskim prostorom. Zastupljena je tzv. danilo kultura, nazvana prema arheološkom nalazištu kod Šibenika. Među značajne, u njemu pronađene, fragmente su djelovi kultnih posuda: riton (zoomorfnog oboka) i sunčev disk (kamena ploča)... Sa prvim slojem, kada se već poznaje metal (oko hiljadite godine p.n.e), život u Crvenoj stijeni prestaje, a počinju se pojavljivati neke grupacije koje bi mogle biti predilirske - objašnjava Zvezdana Vušović-Lučić, naglašavajući obavezu gradske i republičke vlasti da maksimalno pruže odgovarajuću podršku nastavljenu istraživanja tog pravog arheološkog rudnika zlata. Ovo tim prije što bi, osim arheološkog značaja, Crvena stijena mogla (i trebalo) da postane izvanredna turistička atrakcija i zato valja taj prostor adekvatno oplemeniti.
Gojko Knežević
PRVE KOMŠIJE CRVENE STIJENE: Mirko i Zorka Pejović
Mještani pomažu arheolozima
O Crvenoj stijeni, pored arheologa, poslednjih godina brinu jedino mještani Petrovića, prvenstveno njene prve komšije: porodica Mirka Pejovića i njihova rođaka Zorka. Crvena stijena im je, kako kaže ova 65-godišnja starica, draga kao svoja kuća. U njoj su se još kao djeca, dok su čuvali ovce, sklanjali od kiše i maštali o životu pračovjeka. Mirko je, prije 12 godina, takoreći ručno probio 600 metara puta, koji je i asfaltiran, do blizu Crvene stijene, a do nje vodi staza urađena prije četiri decenije i trebalo bi je obnoviti i malo proširiti, da bi turisti lakše dolazili.
Istraživači i planovi
Pored Nikšićanke Zvezdane Vušović-Lučić, na značajnom međunarodnom projektu istraživanja Crvene stijene angažovani su: profesor Univerziteta u Mičigenu dr Robert Vejlon i direktor Centra za arheološka istraživanja Crne Gore Mitra Cerović, a pridružiće im se i kolege sa univerziteta iz Arizone i Mančestera Stiv Kun i Džimi Vudrid i Frančeska Ahaik iz Rima, a po potrebi biće pozvani i drugi stručnjaci, poput mičigenskog antropologa Rejčel Kaspari, koja je utvrdila da je zub, početkom maja pronađen u Crvenoj stijeni, pripadao neandertalcu iz perioda 150-40 hiljada godina prije nove ere. Projekat će, inače, trajati deset godina, a ovog proljeća je mjesec vršeno iskopavanje i predstoji stručna analiza otkrivenog arheološkog materijala. U narednoj fazi trebalo bi, pored radova u Crvenoj stijeni, ispitati i širi teren oko nje, tačnije - od izvora Otinjena i livade Potrkanje do Trafostanice u Petrovićima. Jer, i tu su nađeni materijali koji odgovaraju onima iz Crvene stijene, što znači da je čitav taj prostor bio naseljen i u srednjepaleolitskom dobu, budući da su bili pogodni klimatski i geografski uslovi - blizina rijeke (Trebišnjica, sada jezero), a okolo pripećka velika šuma. Takođe, u sklopu projekta trebalo bi da se uradi i praistorijska ekološka karta tog prostora, a gospođa Lučić najavljuje i da će nikšićki zavičajni muzej otvoriti arheološko odjeljenje „Crvena stijena” u Petrovićima.
Bookmarks