Knjaz Danilo Petrovic

**Montenegrino-CT** · 20-04-09, 13:04

Za sve koji nijesu gledali pozorisnu predstavu "Danilo" evo prilike da istu preuzmu putem downloada.
1/5 - http://rapidshare.com/files/22353787...nilo.part1.rar
2/5 - http://rapidshare.com/files/22354620...nilo.part2.rar
3/5 - http://rapidshare.com/files/22354973...nilo.part3.rar
4/5 - http://rapidshare.com/files/22355942...nilo.part4.rar
5/5 - http://rapidshare.com/files/22356176...nilo.part5.rar

Mislim da ova tema zasluzuje poseban topic.
Tekst je preuzet sa "wikipedia".

" Po želji narodnoj i pristanku cara ruskog Nikole I proglasio se u Petrogradu za Knjaza, i time je konačno u Crnoj Gori svjetovna vlast otcijepljena od duhovne. Turska se pobojala da će tijem suviše porasti Crnoj Gori ugled, te posla na nju 1852. veliku vojsku pod Omer-Pašom. Brat Knjaza Danila, Veliki Vojvoda Mirko, predvodio je borbu. Pošto se nije mogao održati, sklonio se u Ostroški Manastir, gdje je sa 30 Crnogoraca devet dana odoljevao ogromnoj neprijateljskoj sili, dok mu nije stigla pomoć od Knjaza Danila. Dani odbrane u Ostroškome Manastiru sačinjavaju jednu od najveličanstvenijih crnogorskih ratnih epopeja.Omer pašina godina, kako se taj period nazivao u narodu, se završila 1853. g. kada je Turska na intervenciju Velikih Sila priznala novo stanje u Crnoj Gori. 1858. Turska opet posla veliku vojsku, koju u slavnoj bici na Grahovcu na Spasovdan Crnogorci potpuno potukoše pod vođstvom Velikog Vojvode Mirka. Po tada je jedna međunarodna komisija regulisala granice između Crne Gore i Turske.
Struktura vlasti

U skladu sa realnim mogućnostima, knjaz je uveo moderan način upravljanja. Na čelu države nalazio se knjaz. Centarnu ustanovu zemaljske vlasti, činio je Senat, sa 12, a kasnije sa 16 senatora. Lokalna vlast, administrativna, izvršna i vojna obavljana je u 50 kapetanija, čije su se teritorije poklapale sa granicama plemena

Reforme

U vrijeme svoje kratkotrajne vladavine, preduzeo je brojne mjere kako na untrašnjem planu, tako i na spoljašnjem. Posticao je društveno-ekonomske tokove, kako bi svoju zemlju uveo u moderno građansko društvo. Na nacionalno političkom planu, baš kao i njegovi predhodnici, stremio je oslobađanju svih porobljenih južnoslovenskih naroda.
Žestoko se obračunavao sa plemenskim separatizmom i odbijanjem plemena na paćaju porez. Surovo je ugušio pobunu Bjelopavlića. Ostaće upamćena pohara Kuča, kada je crnogorska vojska, kojom je komandovao njegov brat vojvoda Mirko, surovo kaznila stanovništvo zbog pobune, ubijajući sve od djece u kolijevci do nemoćnih staraca.
Ukinuo je mnoge naslijeđene i necivilizovane običaje, kao što je odsijecanje turske glave i izlaganje iznad Cetinjskog manastira, dovođenje živog roba, otmica djevojaka...

Knjaz Danilo bio je u upravi odvažan, plemenske je svađe i osvete iskorijenio i autoritet državne vlasti visoko uzdigao. Bio je gvozdene volje, jaka karaktera, neustrašiv u ostvarivanju narodnih ideala i državne misli. Njegovo silno rodoljublje i sjajni um, potpomagan u izvođenju državnih zadataka nesavladljivom ličnom hrabrošću, položili su temelj novoj Crnoj Gori i pred svijetom je u ugledu podigli na stepen zatočnika balkanske slobode.

Atentat

U naponu snage svršio je tragičnom smrću od atentata, koji je, kao posljedica ličnih motiva, na njega izvršen u Kotoru 1. avgusta 1860 (po julijanskom kalendaru). Na upražnjeni prijesto poslije njega došao je njegov sinovac knjaz Nikola I.

Zakonik

1855.godine na inicijativu knjaza Danila donijet je ,,Zakonik Danila I, gospodara Crne Gore i Brda" kasnije poznat kao ,,Danilov zakonik", kojim je knjaz nastavio reforme u zemlji. Zakonik je štampan u Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Najznačajnije odredbe su one koje se odnose na ustavnopravna pitanja- na položak čovjeka i građanina, na položaj knjaza kao vrhovnog gospodara, na prava i položaj sudova, obaveze građana u odbrani otadžbine... Ovim zakonom je dovršeno rušenje patrijahalnog načina života, ukinuta samostalnost plemena, učvršćena državna vlast, što nije prošlo bez otpora. Ovaj zakonik je imao 95 članova.

Ženidba

U januaru 1855. godine knjaz se oženio sa Darinkom Kvekić, iz ugledne srpske tršćanske porodice. Prva crnogorska knjeginja bila je veoma inteligentna, obrazovana i ambiciozna. Govorila je četiri strana jezika: italijanski, latinski, ruski i francuski, a pod njenim uticajem knjaz je počeo da uči ruski i francuski. Njenim dolaskom se umnogome promijenio život na crnogorskom dvoru. Imala je uticaja na spoljnu politiku, pa je i nerijetko bila na udaru ruske diplomatije."