Vjerovatno ce ti neko bolje objasniti ali mislim da je nas sadasnji kalendar uveo Julije Cezar i od njega 1. jauara pocinje nova godina. To je svakako bilo prije rodjenja Hrista i mada je taj kalendar kasnije modifikovan vise puta jos se zove julijanski.
On je ukinuo Lunarnu godinu i kalendar potpuno utemeljio na Suncu.
Isus Hristus je prema nekima rodjen posle 7.g.p.n.e. kad je konacno bio ustanovljen i dopunjeni julijanski kalendar.
Rimska godina imala je deset meseci, a da bi se dala pocast Avgustu mesec "sekstilis" preimenovan i po njemu dobio naziv avgust. Oduzet je 1 dan od februara i dodat njemu da bi imao isti broj dana kao prethodni jul, koji je opet Marko Antonije nazvao u slavu Julija Cezara.
Tako da danas imamo malo neprecizne nazive mjeseci sa rimskim nazivima
(sedmi, osmi, deveti i deseti) a redosled (septembar, oktobar, novembar i decembar) je pomjeren za dva umetnuta mjeseca.
Kad smo vec kod ovih zanimljivosti nazivi dana dati su po astroloskom tumacenju upravljanja odgovarajucom planetom prvog sata odredjenog dana. Prvim satom subote upravlja Saturn (Suterday), prvim satom nedelje upravlja Sunce (Sunday) itd. Ovakvi nazivi su bili privlacni i za Hriscane koji su slavili nedelju-dan Gospodnji na koji je Hristos ustao iz mrtvih (treci dan od raspeca- otuda i obicaj 3. jutra), kao prvi dan sedmice, umesto jevrejskog sabata (subote).
321. g. planetarnu nedjelju je zvanicno usvojio sv. car Konstantin, koji je takodje slijedio hriscanski obicaj da se nedjelja, a ne subota, smatra prvim danom sedmice (srijeda oznacava i sredinu nedjelje).
Sve se to mijenjalo da bi se doslo na ono sto su vec znali Stari Egipcani. Oni su svoj kalendar zasnivali na vremenu plavljenja rijeke Nil,a u egipatskom kalendaru godina je imala 365 dana i cetvrtinu dana.
Uvodjenjem gregorijanskog kalendara 1582. godine utvrdjeno je da Sunceva godina ne traje 365 dana i 6 casova, nego je kraca za 11 minuta i 14 sekundi, pa je predlagan novi kalendar radi preciznosti, ali ostalo je ovako kako je.
Bookmarks