Page 1 of 2 12 LastLast
Results 1 to 25 of 29

Thread: Centralno grijanje na drva i solarno – uradi sam

  1. #1
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    DG
    Posts
    28
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Arrow Centralno grijanje na drva i solarno – uradi sam

    Ovaj podforum mi se učinio najbližim za gore navedenu temu, a pošto kako vidim nema gužve u posjetama, stavio sam sve pod jedan naslov, iako bi se to moglo podijeliti na više cjelina.
    Pravio sam po sistemu „uradi sam“ dva sistema centralnog grijanja, jedan kod mene kući, dvocijevni otvoreni sistem sa etažnom peći u kuhinji (koristim ga već petu sezonu) i jedan u komšiluku, dvocijevni zatvoreni sistem sa pirolitičkim kotlom u kotlovnici (korišten povremeno tri sezone). Oba sistema su se dobro pokazali, pa sam se odlučio na dogradnju mog grijanja sa solarnim grijanjem, naravno sve u samogradnji. Ovaj zadnji projekat je u toku, pa ću o tome nešto na kraju.
    Mislim da je pet sezona grijanja dovoljan period da se izvuku neki zaključci i iskustva, a koristiti ću moje postove sa drugih foruma, dokumentaciju, staru literaturu i puno slika, to naravno neće ići u samo jedan post. Za početak, evo kako to izgleda kod mene,



    peć je Centrometal EKO CET od 23kW smještena u kuhinji, kada sam je kupovao nije bilo „lijeve“, pa solundar malo strči,


    ovo je razvodna skalamerija smještena s druge strane zida, nasuprot peći u hodniku. Stalaže odlično služe za sušenje obuće, rukavica i sl. inače sve je lako rasklopivo i dostupno za evn. intervenciju, takođe ručni rad iz moje radione. Dole desno je UPS sa akumulatorom koji obezbjeđuje rad pumpe za vodu i kad nestane struje, od prilike za dva punjenja kotla. S ovim se grije oko 130m2 prizemlja i podkrovlja, sa unutrašnjim stepenicama, izolacija je na gornjem plafonu i dole na podu solidna, dok je ostatak kuće klasična gradnja bez posebne izolacije sa drvenom stolarijom. S obzirom da mi je kuća još „u izgradnji“, malo teže mogu dati realnu procjenu potrošnje drva, ali se kreće od 13-17 metara za prosječnu temperaturu 20-23C u svim prostorijama,


    ovako to izgleda kad se sve zatvori,

    ovako je izvedena ekspanziona posuda na tavanu sa kondenzatorom za vodenu paru, pri čemu je gubitak vode zanemariv.Tko god je imao obični šporet na drva i navikao se na „tradicionalno“ nalaganje, svakako će se oduševiti pri grijanju kotlom za etažno grijanje. Osnovni preduslov za dobro funkcionisanje kotla je pravilno dimenzionisan i kvalitetno napravljen dimnjak. Ako to ne možete ispuniti, ili ne želite rekonstruisati stari dimnjak, onda nemojte uopće razmišljati o ovoj opciji, jer ćete imati velikih problema s kotlom i prostorijom u kojoj se nalazi. Pošto se kotao i kompletna instalacija grijanja nalaze unutar kuće, jedini gubici su praktično samo ono što izađe na vrhu dimnjaka (i sam dimnjak po malo grije kroz kuću), tako da ti kotlovi imaju nešto bolju iskoristivost, nego standardni kotlovi u kotlovnicama.
    Iskustva s ovim kotlom su do sada odlična. Kad dimnjak dobro funkcioniše, tu nema nikakvog dimljenja, ni na početku, ni u toku rada kotla, kao ni nikakvog nepoželjnog mirisa (osim mirisa drva u kutiji, ako to kome smeta). Na ovom kotlu se ne može kuhati, jer kad se voda zagrije na određenu temperaturu, zatvara se dovod zraka u kotao čime se smanjuje vatra i gornja ploča je topla samo za toliko da se može nešto evn. podgrijavati. Svakodnevno, pri prvom nalaganju, napunimo ložište do vrha drvima i ta količina sagori u roku 2-3 sata. Nakon toga svaki sat do sat i pol ubacujemo po malo drva, pazeći samo da ima barem malo žara, kako nebi trebali ponovo podpaljivati. Kotao bi se mogao napuniti i do vrha, tako bi mogao da gori i više od 3 sata, ali je u tom slučaju povećano stvaranje katrana i to praktikujemo samo pred spavanje ili ako idemo negdje na kratko iz kuće.
    Drva koja se koriste za nalaganje moraju biti propisno osušena, jer se sa sirovim drvima stvara velika garež u dimovodnim kanalima peći, kao i u samom dimnjaku što može uzrokovati probleme sa dimljenjem peći.
    U dokumentaciji o atestu moje peći sam čitao da se atestiranje vršilo suhim bukovim drvima, inače sam probao nalagati s drugim vrstama drveta, ali se bukva ipak pokazala najbolja (i najjeftinija), zbog nešto manje količine gareži i katrana na kraju sezone.
    Najveći problem je kod generalnog čišćenja kotla i dimnjaka, koje se mora napraviti jednom godišnje, jer se pri struganju i čišćenju dimovodnog kanala unutar kotla, stvara fina crna prašina koja prekrije sve u kuhinji. Ne vidi se na oko, ali kad se povuče prstom, ostaje crno. S tim smo se pomirili, tako da nakon čišćenja kotla dolazi na red brisanje kuhinje, koje se i onako povremeno mora napraviti da se skine obična prašina sa stvari.

    Centralno grijanje s kotlom na pirolizu Wiessmann






    ovo su neki detalji kako sam izveo instalaciju s pirolitičkim kotlom, može se vidjeti da je spojen kao svaki klasični kotao bez Ladomata, puffera, trokrakih i četverokrakih ventila, oko čega je bilo dosta polemika na drugim forumima, međutim trosezonska ispitivanja su pokazala da može i bez sve te skalamerije, a detaljnije o tome nešto kasnije.
    Za početak toliko, s obzirom da ovo pisanje oduzima dosta vremena kojeg baš nemam previše, u nastavcima ću pisati detaljnije o izradi svega, naravno ako bude interesovanja.
    pozz

  2. #2
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    17,031
    Thanks Thanks Given 
    79
    Thanks Thanks Received 
    855
    Thanked in
    537 Posts

    Default

    koliko te je otprilike ispala izgradnja?

  3. #3
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    DG
    Posts
    28
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Kupovao sam parcijalno materijal i nisam baš vodio evidenciju, ali u grubo me koštalo oko 2500€, s tim da bih gledajući danas šta sve ima, prošao nešto jeftinije. Ugradio sam npr. bakrene cijevi koje su 3-4puta skuplje nego aluplast cijevi, ali tada za ove druge nije baš bio neki izbor fitinga.

  4. #4
    Join Date
    Mar 2009
    Posts
    4,226
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ne vidjeh jesi li spomenuo koliko drva trosis.Ne znam kolika ti je kuca,ali ispod 20m nema sanse zimu da prodjes.I jos ugalj ako kupujes,ispadne to dosta para

  5. #5
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Homeland
    Posts
    9,119
    Thanks Thanks Given 
    420
    Thanks Thanks Received 
    166
    Thanked in
    115 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Nino_pg View Post
    Ne vidjeh jesi li spomenuo koliko drva trosis.Ne znam kolika ti je kuca,ali ispod 20m nema sanse zimu da prodjes.I jos ugalj ako kupujes,ispadne to dosta para
    To sam htio i ja da pitam, koliko znam metar drva je od 40 do 50 eura plus da ti ih neko ošega unese i složi precijepa itd... naravno ovo sve mozemo sami ali ja mislim da je previše truda i vremena za tako malu uštedu, zatim tu je obaveza kad non -stop moras da nalažeš, da unosiš drva u kuću, čišćenje svako malo sulundara, čišćenje kuće od prašine...

    Ovo se mozda ispalati samo za mjesta sa oštrim zimama dje temperatura pada ispod nule, i dje napada po pola metra snijeg, tehnologija napreduje i mnogi aparati postaju ekonomicni sto se tice potrosnje.

  6. #6
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Suma ( Woods )
    Posts
    2,181
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Šta se podrazumijeva pod "kotlom na pirolizu" ?
    Da li su u pitanju takođe drva kao gorivo? Koriste li se gasovi osloblođeni iz samog drveta?
    Da li se smanjuje potrošnja i koliko? Ima li još prednosti?

    Ima li neki priručnik , uputstvo , praktično ,generalno za razne varijante ?

    Ja samo sa pitanjima .

  7. #7
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    DG
    Posts
    28
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by kEDOWN View Post
    To sam htio i ja da pitam, koliko znam metar drva je od 40 do 50 eura plus da ti ih neko ošega unese i složi precijepa itd... naravno ovo sve mozemo sami ali ja mislim da je previše truda i vremena za tako malu uštedu, zatim tu je obaveza kad non -stop moras da nalažeš, da unosiš drva u kuću, čišćenje svako malo sulundara, čišćenje kuće od prašine...

    Ovo se mozda ispalati samo za mjesta sa oštrim zimama dje temperatura pada ispod nule, i dje napada po pola metra snijeg, tehnologija napreduje i mnogi aparati postaju ekonomicni sto se tice potrosnje.
    Izgleda da ste ti i Nino površno pročitali šta sam pisao u početku, jer sam dao podatke o potrošnji, objektu i ostalo. Moram napomenuti da nije svejedno da li je kuća na sjeveru ili jugu CG, da li je kuća dobro ili loše izolovana, da li se koristi običan kotao, etažni, ili kotao na pirolizu, da li je etažni kotao sa pećnicom ili bez, da li se koriste samo drva ili kombinacija drvo-ugalj... znači ima mnogo faktora koji utiču na potrošnju koja je od slučaja do slučaja različita. Do sada smo potrošili nekih 11,5-12 metara i ako ne bude nekih iznenađenja sa vremenom, očekujem da će otići još najviše 3-4 metra (računam cijepana i složena drva) do kraja sezone grijanja. Da sam na sjeveru, vjerovatno bi pod ovim uslovima potrošio 20 i više metara, ovako mi je prosjek oko 15.
    Možemo sad raspravljati o cijenama i konforu korištenja drugih energenata, grijanje na drva svuda spada u najjeftinije varijante, istina oko toga ima dosta da se radi. Drva se nabavljaju unaprijed i do godinu ili više kako bi se osušila, pri tome se bira period kada su najjeftinija pošto njihova cijena dosta varira zavisno od ponude-potražnje. Mi smo npr. kupili zadnju turu po 35€ 12m i to su sve bile trupine od kojih smo dobili oko 14m cijepanih drva.
    Tačno je da tehnologija napreduje, pa tako i tehnologija izrade kotlova na kruta goriva, posebno u Austriji koja je najjača u tom pogledu. Ne vidim razlog zašto se ovdje, gdje drva ima hvala Bogu da ne fali, ne bi grijali na ovaj način.

  8. #8
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    DG
    Posts
    28
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by septembar View Post
    Šta se podrazumijeva pod "kotlom na pirolizu" ?
    Da li su u pitanju takođe drva kao gorivo? Koriste li se gasovi osloblođeni iz samog drveta?
    Da li se smanjuje potrošnja i koliko? Ima li još prednosti?

    Ima li neki priručnik , uputstvo , praktično ,generalno za razne varijante ?

    Ja samo sa pitanjima .
    Kod kotla na pirolizu sagorijevanje drveta se ne odvija na klasičan način, već se bez prisustva otvorenog plamena ugljeniše na visokoj temperaturi, pri tome se oslobađaju gasovi koje ventilator ugrađen u peć „gura“ u drugu komoru, gdje i sagorijevaju. Krajnji produkt je vrlo malo pepela i vrlo čisti otpadni gasovi što izlaze kroz dimnjak. Njihova iskoristivost je oko 20% veća nego kod običnih kotlova (preko 90%). Nedostatak je to što drva moraju biti perfektno osušena, inače efekat pirolize izostaje. O tome ću nešto kasnije uz Wiessmann kotao.

  9. #9
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    17,031
    Thanks Thanks Given 
    79
    Thanks Thanks Received 
    855
    Thanked in
    537 Posts

    Default

    Ipak je to dosta novca.Mislim da se ođe za nekih 2000 ugrađuje centralno.Naručiš i oni ti sve to završe bez tvog cimanja.Naravno materijal je njihov.

  10. #10
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    DG
    Posts
    28
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Sve je to dosta relativno i zavisi od toga koje komponente ugrađuješ. Na primjer, jedna firma iz Podgorice je napravila predračun radova i materijala čovjeku kojem sam pravio grijanje sa Wiessmann kotlom sa slike. Po predračunu sve je trebalo koštati nešto više od 2500€, međutim kad sam pogledao šta su planirali ugraditi, imao sam osjećaj da su pokupili sve iz magacina što im ne prolazi i ne mogu prodati i stavili na spisak materijala.
    Ako ti je kotao u kotlovnici van kuće, nije svejedno hoćeš li ga nalagati svaka 2-3 sata ili 2-3 puta dnevno (ako imaš para, može i jednom dnevno), trajnožareći kotao će uvijek biti skuplji od običnog. Čovjek je na kraju kupio Wiessmann za 1950€, a mogao je isto uzeti obični Radijator Kraljevo za nešto manje od 600€ (oba 18kW). Takođe je iz Njemačke (tamo živi i radi) donio cijevi i kompletan fiting, a kad se na kraju sabrala ukupna cifra samo za materijal, izašlo ga je nešto oko 6000€ (sam dimnjak Schiedel inox oko 1600€). Na kraju kad je sve bilo gotovo, usporedio je ukupnu cijenu grijanja sa cijenom koliko bi ga koštalo vani i bio je prezadovoljan!!
    Da sam se ja pitao, napravio bih vezano za ovu priču neko sasvim drugačije riješenje ali...
    Prije ugradnje centralnog grijanja treba svakako dobro razmisliti, da li je to opravdana investicija naspram objekta koji treba da se grije. Ako je to stan, manja prizemna kuća koja se može zagrijati običnim šporetom na drva, nekom klimom i sl., onda je ulaganje u centralno po meni bacanje para, ali ako je objekat na 2-3 sprata sa velikim prostorijama, unutrašnjim stepenicama i sl., onda ne vidim drugog načina da se to kvalitetno i rentabilno zagrije osim centralnog grijanja na drva ili neki drugi energent.
    U cijenu opreme za centralno ne ulazi npr. UPS i akumulator koji su me koštali 225€, može,a i ne mora da se stavi zaštitni termoventil od 60€ (ako je otvoreni sistem ne treba), tako da prije svega treba vidjeti šta sve ulazi u cijenu koju si naveo. Moja peć je koštala 2005 i danas isto, odnosno oko 750€, neke su stvari čak nešto jeftinije i kad se odbije razlika za bakrene cijevi koje sam već naveo, cijena UPS-a i još neke sitnice, izađe sve skupa na isto.
    Ako se mogu naći i polovne komponente za grijanje, zašto da ne. Mišljenja sam da su nekada kotlovi bili kvalitetnije napravljeni nego danas, trajali su desetinama godina i danas se koriste. Gusani radijatori su takoreći vječni, ako se mogu naći polovni i ako ne smeta njihov dizajn, zašto ih ne kupiti. Na taj način bi se polako mogao kompletirati sistem i u samogradnji bi se mogla napraviti vrlo funkcionalna „špar verzija“ grijanja.
    Naravno što je veći prostor, veći je toplotni gubitak pa je potrebna jača peć, više radijatora i drugog materijala, samim tim i više para.

  11. #11
    Join Date
    Mar 2008
    Location
    Niksic
    Posts
    198
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Sto zivite u proslosti? Znate li da iskoristivost procesa sagorijevanja nekog energenta moze biti veca od 300 posto? Nije ovo neka bajka tipa nebuloznih prica auto na vodu i ne znam sto vec. To su na nasu srecu ili zalost komercijalno dostupne tehnologije. Iskoristivost savremenih dvostepenih elektrana na gas i paru je oko 60 odsto, a iskoristivost elektricne energije toplotnih pumpi u savremenim klima uredjajima preko 500 odsto. To dodje ukupno oko 300 odsto ne racunajuci gubitke u mrezi. A hidroenergija je znatno jeftinija i njena iskoristivost ide i do skoro 100 odsto kod elektrana tipa nase Perucice. Jes da nas dosta kradu sto se tice struje (necu da kazem koje firme) ali struja trenutno moze biti isplativija od drva za grijanje, iako sama po sebi trenutno nije bas povoljna. Ali moze bit ako se oko 4000 ljudi dozove pameti i kaze ne daljem trovanju Podgorice i Niksica. Da pogledaju malo dalje od svoje guzice mogli bi postati izvoznici struje bez daljih ulaganja u narednih 10 godina.

  12. #12
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    DG
    Posts
    28
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Iskoristivost direktnog procesa sagorijevanja nekog energenta svakako ne može biti ni 100%, a kamo li više od 300%. Ovakvo objašnjenje je po malo neozbiljno, ali kad smo već kod klima uređaja i toplotnih pumpi, da napravim malu komparaciju s centralnim grijanjem na drva.
    Prije svega bi trebalo objasniti ljudima kako funkcionišu klime u fazi grijanja, da ne bi mislili kako je otkriven nekakav perpetuum mobile. Istina je da se sistemom rada kompresora može proizvesti i preko 5 puta veća toplotna energija nego što je uložena električna, preuzimanjem topline iz vanjske okoline ( +10C je toplina naspram npr. -10C), ali to je već priča za neku drugu temu.
    Činjenica je da taj faktor učinka 5 (koeficijent COP, nije isti kod svih klima) važi kod vanjske temperature npr. do +10C, kod 0C on se drastično smanjuje pa iznosi npr. 2,5, a kod ekstremno niskih temperatura, kad su toplotni gubici najveći i kad je najpotrebnije grijanje, cijeli sistem često zna potpuno otkazati.
    Drugim riječima, što je manja vanjska temperatura, iskoristivost, samim tim i ukupna toplotna energija koju daje uređaj se takođe smanjuje.
    Situacija je drugačija ukoliko se radi o sistemu toplotne pumpe koji ima vanjsku jedinicu ukopanu u zemlji ili montiranu u vodi (jezero,more...), jer tada crpi temperaturu koja je i pri ekstremno niskim vanjskim temperaturama veća od 0C, ali su takvi sistemi i vrlo skupi.
    Da bi zagrijali separatno svaku prostoriju u objektu, morali bi za svaku ugrađivati po jedan komplet klima uređaja i nađiđati na kuću sve te vanjske jedinice, ili ugraditi centralnu vanjsku jedinicu i razvesti po objektu unutrašnje, što kao sistem takođe poprilično košta.
    Kad nema struje onda nema ni grijanja, isto tako kad je prenizak napon, klima se automatski isključuje. Prateći koliko je puta kod nas došlo do isključenja struje, ispada da se to dešava u toku godine praktično jednom skoro svaki drugi dan (nekad u toku dana ima i po nekoliko ispada). Napon kod nas varira od 180V pa do preko 240V (Danilovgrad), toliko o kvalitetu i isporuci el. energije.
    Počevši od same ugradnje pa do popravki, neophodno je prisustvo stručnog lica i posebna oprema za rad s tim sistemima, što znači da tu nema puno prostora za intervencije tipa „uradi sam“, već zavisite od ovlaštenog servisa.
    Preko 500 odsto” iskoristivosti fino zvuči, ali kao što se vidi iz priloženog ima dosta nedostataka i ograničenja.

    Mislim da Crna Gora nema baš neku tradiciju vezano za male sisteme centralnog grijanja na drva, iako je drvo jedan od glavnih energenata. U Hrvatskoj npr. Ima dosta sistema koji su stari preko 30 godina i uz minimalna ulaganja za održavanje, još su i danas vrlo funkcionalni. Što se tiče pripreme drva za zimsku sezonu, neću o tome da pišem jer svi znaju kako to ide, ali je svakako jedan veliki minus za ovu vrstu grijanja, kao i svakodnevno nalaganje. Minus je svakako i svakodnevno čišćenje pepela, kao i generalno čišćenje dimnjaka i dimovodnih kanala pred zimu.
    I da zaključim,
    - centralno grijanje na drva je neuporedivo pouzdanije i trajnije od grijanja na klimu,
    - skoro svi evn. nedostaci u sistemu se mogu otkloniti bez servisa, a posebno ako je napravljeno po sistemu “uradi sam”,
    - nije toliko zavisno od situacije u elektrodistribuciji,
    - kao plus za klimu bih naveo samo konfor pri upravljanju grijanjem i to ne na preniskim temperaturama.
    Cijena grijanja je ona koju Vi platite, ne znam da li netko ima privatnu elektranu, ali znam da dosta ljudi ima privatne šume, prema tome i besplatni energent. Doduše ima i onih koji troše struju a ne plaćaju, ali se nadam da će ih biti sve manje. Sada polako pravim doradu grijanja sa solarnim sistemom i grijanjem sanitarne vode, možda ne toliko zbog toga da uštedim struju, već mi smeta da plaćam ono što je neko drugi potrošio (podforum “sve i svašta” tema struja).
    Ne kaže se uzalud “nema grijanja bez drva”.

  13. #13
    Join Date
    Mar 2008
    Location
    Niksic
    Posts
    198
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Pogresno sam se izrazio. Ali cijenu vazduha koji disemo i energiju koju on posjeduje smatram za besplatnu. Jes da ovo sto sam rekao za iskoriscenje od 300 odsto sa naucne strane nije tacno ali posto dio te energije dolazi iz besplatnog izvora koji ce vazda biti besplatan, to mu moze doc na 300 odsto iskoriscenja nekog energenta za grijanje u praksi iliti cijeni.

  14. #14
    Join Date
    Apr 2009
    Location
    BLOK 5
    Posts
    258
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default sigurnosni ventil

    Pesek ovu sliku sam nasao na forumu sam svoj majstor, ako je tvoja slika pojasni mi je, na koliko stepeni ventil otvara, ima li razlicitih modela mislim na temperaturu otvaranja i gdje se moze naci
    Attachment 42567
    Last edited by drama; 04-06-10 at 23:35.

  15. #15
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    DG
    Posts
    28
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Mislio sam da je ova tema već davno otišla. Jeste, to je moja slika, strelicom si obilježio metalnu zaštitnu oplatu u kojoj je kapilarna žica, čiji kraj ulazi na za to predviđeno mjesto u kotlu, nešto slično kao termostat kod el. bojlera. Svi takvi ventili su standardizovani i otvaraju se na 96-97C. Uz normalan pritisak vode iz kućnog priključka, trebalo bi da održava temperaturu vode u kotlu blizu 100C, znači da ne proključa (ukoliko crkne npr. pumpa centralnog grijanja). Može se naći u svim firmama koje prodaju opremu za centralno grijanje, dosta je skup nekih 60-70€
    Ventil je na zidu priključen na vodovodnu instalaciju, kroz gornje crijevo kod aktiviranja prolazi voda do izmjenjivača topline na kotlu i lijevo je na zidu odvod iz izmjenjivača. Kraj odvoda napolju se po pravilu treba postaviti tako da bude vidljiv.

  16. #16
    Join Date
    Apr 2009
    Location
    BLOK 5
    Posts
    258
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ja sam pri kraju nekog improvizovanog centralnog grijanja, odlučio sam se za otvoreni sistem iz bezbjedonosnih razloga. Na četvrtom sam spratu i već par godina se grijem na drva, imam gusani kamin "frenklin" u koji sam ugradio kotao zapremine 15 lit. ekspanzivnu posudu ( isto 15 lit) sam izdigao na otprilike tri metra a cijevi koje mi vode do dvije sobe koje planiram da grijem putem radijatora su aluplast. U strahu da ne dođe do pregrijavanja vode i oštećenja aluplast cijevi ( atestirane na 95 c) i da bih izbjegao moguću štetu odlučio sam se da ugradim ovaj sigurnosni ventil, što misliš da li mi je dovoljna ova zapremina kotla i ekspanzivne posude obzirom da će biti priključena dva radijatora po 8-9 rebara( global 60cm) i hoće li radijatori grijati obzirom da u sistemu neće biti baš pritisak koji preporučuju majstori i da li pumpa danfus može gurati vodu i ako je pritisak u sistemu oko pola bara

  17. #17
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    DG
    Posts
    28
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Teško je reći na osnovu teksta kakav će biti efekat tako improvizovanog grijanja. Svakako treba obratiti pažnju na to da tu nema termostata koji bi regulisao propuštanje vazduha u ložište, zavisno od temperature vode u kotlu. To znači da bi radijatori trebali biti tako dimenzionisani da temperatura vode u sistemu pri najjačem nalaganju ne prelazi 90C. Takođe radijatori bi trebali biti potpuno otvoreni (ne stavljati termostatske ventile), kako se voda u kotlu ne bi pregrijavala.
    Pritisak u sistemu visine 3m je oko 0,3 bara, bilo bi dobro ako je moguće da se eksp. posuda podigne još malo više, a pumpa za vodu da se ugradi što niže. Pumpa će gurati vodu kroz sistem i na 0,3 bara, postoji kavitacija koja se javlja tokom rada ispod 0,3 bara unutar same pumpe, štetna pojava stvaranja mnoštva sitnih detonacija koja i nije baš potpuno istražena, ali mislim da kod pumpi male snage nema uticaja.
    Evo jedan tekst koji sam pisao na drugom forumu,

    Ekspanziona posuda za otvoreni sistem.
    Za dimenzionisanje takve posude, potrebno je znati samo ukupnu količinu vode u sistemu. Najbolje ju je napraviti kako je prikazano na shemi ispod, tolike veličine da u nju može u hladnom stanju stati 10-20 litara vode.i da ostane slobodnog prostora za ekspanziju vode pri max.temperaturi kotla (i malo preko toga da se ne prosipa). Voda se širi pri razlici temperature 75-76C oko 3,5% od svog ukupnog volumena, to bi za npr. 250 l vode iznosilo oko 8.75 l, tako da bi za takav sistem bila dovoljna posuda od 25-30 litara. Sa pufferom od 1000 l trebala bi po tome posuda od 65-70l.


    Uploaded with ImageShack.us
    Izbor gotovih posuda je vrlo mali (Centrometal ima u ponudi posude OPC od 30-200 l) tako da se to često pravi od starog bojlera, posude starog kompresora i sl. Ako se cijevi poslože od kotla do posude kako je prikazano na slici (obratiti pažnju na spoj cijevi prema radijatoru odmah iznad kotla), cijeli sistem se već nakon prvog nalaganja automatski odzračuje, pošto je posuda protočnog tipa i ponaša se kao najgornji radijator. Kako se obično smješta na tavan, potrebno ju je dobro termički izolovati.
    Još jedan plus ovog sistema je nizak i ujednačen pritisak koji zavisi od visine instalacije od dna do posude, odnosno pritisak vodenog stuba. Kod mene je konkretno 0,6 bara.
    Nedostatak ovog sistema je nešto slabija otpornost na koroziju, nego kod zatvorenog sistema, zbog otvorenog pristupa kisiku. Da bi isparavanje vode bilo zanemarivo, može se ugraditi kondenzator za paru na otvoru posude.

  18. #18
    Join Date
    Apr 2009
    Location
    BLOK 5
    Posts
    258
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Pesek,
    zahvaljujem na savjetima ovih dana ću nacrtati šemu, pa ako budeš imao vremena daj mišljenje

    Pozdrav
    Dragan

  19. #19
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    10,242
    Thanks Thanks Given 
    710
    Thanks Thanks Received 
    1,164
    Thanked in
    651 Posts

    Default

    Je li ko razmisljao centralno na plin ? Da li ispada jeftinije/skuplje? Definitivno je "udobnije" nego slaganje drva, nalaganje, ciscenje ?

  20. #20
    Join Date
    Apr 2007
    Location
    Dolina bogova
    Posts
    784
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Ispada sad trenutno skuplje od drva za duplo.

  21. #21
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    10,242
    Thanks Thanks Given 
    710
    Thanks Thanks Received 
    1,164
    Thanked in
    651 Posts

    Default

    Jel moguce? Svasta, to samo moze kod nas

  22. #22
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    doma
    Posts
    3,040
    Thanks Thanks Given 
    149
    Thanks Thanks Received 
    49
    Thanked in
    32 Posts

    Default

    Pesek, svaka čast za temu i za trud da sve to ispišeš!


    Ja planiram da ubacim centralno grijanje sa kotlom na čvrsto gorivo, dosta mi je cimanja sa strujom tj. (električnim) radijatorima i njihovim
    stalnim paljenjem i gašenjem i stalno ponekim hladnim djelom kuće. (kuća 120m2, 2 nivoa, unutrašnje stepenice, hodnici, 6 prostorija+2wc-a)
    Hoću da mi sve bude zagrijano, i kupatilo i hodnik i dnevna i spavaća...

    Jeste da je tema uradi sam, ali ja ću ipak da nađem majstora da to odradi umjesto mene. (;
    Dobio sam ponudu 4.000€ da se to odradi, i to je okvirno cijena za ovu kvadraturu sa set up-om kakav meni treba.
    Cijena je sa kotlom i svim ostalim komponentama i materjalom, po sistemu ključ u ruke.

    Ja hoću da se raspitam malo o kotlovima koji su u ponudi u CG, jel zna neko nešto više o tome
    ?!
    Koji su dobri i pouzdani kotlovi, ako toga više ima danas uopšte (u bilo kojoj branši)...
    Sinoć sam malo googlao, i naišao na ne baš sjajne podatke, da se na većinu kotlova dobija 2 god. garancije i da uglavnom riknu poslije toga.

    Najviše je pominjan Cetrometal (proizvođač iz HR), u SRB ima par proizvođača, i nakadašnji Stadler slovenački brand koji je nekada trajao
    i po 20god, ali ne više... Da li ovdje neko ima centralno grijanje i može da mi da neke informacije/preporuke iz prve ruke?

  23. #23
    Join Date
    Jun 2013
    Posts
    1
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Plam inzenjering su meni bili odlicni, adresa je /izbrisano/, centralno grijanje, klimatizacija, sve rade vrlo profesionalno
    Last edited by funestis; 15-11-13 at 12:09. Reason: Nepoštovanje pravila oglašavanja

  24. #24
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    26
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Pohvala za temu. Ko zeli da sam da ugradjuje centralno grijanje prvo neka se pozabavi tablicama toplotnih gubitaka. Ima dosta faktora od kojih zavisi koliko će ukupno trebati radijatora za odredjenu prostoriju. Od toga na kraju zavisi i koji ćete kotao odabrati. Svi kotlovi imaju nominalni kapacitet tj snagu i birate iz kataloga onaj koji ce zadovoljiti vas proracun. Najcesci su kotlovi na drva tj centralno grijanje na drva a u posljednje vrijeme je sve aktuelniji pelet. Njegove su glavne prednosti cijena grijanja a tu su i automatsko doziranje i smanjeni sadržaj pepela i gasova.

  25. #25
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    10,242
    Thanks Thanks Given 
    710
    Thanks Thanks Received 
    1,164
    Thanked in
    651 Posts

    Default

    @Hard_Rock

    Nadam se da vasa prica o tablicama toplotnih gubitaka nije samo jos jedan post pred oglas

    [Prica za ostale clanove] Citao sam o ovome i vidio da se kod nas skoro niko ne bavi ozbiljno ovim stvarima, vec sto bi rekli Hrvati odradi se "bosanski" model centralnog grijanja, po kalupu neka bude toplije vazda se moze smanjiti, ali onda dolazimo do toga da neko ima prejake peci u kucama. Sta dobijamo sa ovim ? Npr. kupite autobus jer imate dvoje djece i svaki dan autobusom idete do skole i posla.... Ono ne mozete reci da vam ne sluzi za prevoz, ali rezime: mnogo skuplje ste prosli u samom pocetku (auto je mnogo jeftinije), mnogo vise trosi goriva, mnogo vise trazi mjesta, mnogo vise registracija/odrzavanje, itd itd.

    Zbog svega ovoga je bitno da se napravi dobar proracun da ne biste uzeli jacu pec nego sto vam treba jer to iziskuje: vise para za kupovinu peci, gabaritnije su pa cete mozda imati problem gdje da je stavite, morate imati veci dimnjak, vise trosi itd itd... [/kraj price za ostale clanove ]

    @Hard_Rock, evo moga plana kuce (Podgorica), interesuje me da li imate vremena da nam ovdje napisete koliki je toplotni gubitak moga stana, kao i koju jacinu peci (na pelet) bi trebao da uzmem ako bih pored grijanja stana koristio i za grijanje bojlera od 80 L.

    Uzmimo u obizr da je najniza temp u Podgorici -5, a da bih grijao prostorije na maximum 24 stepena (spavace sobe bi bile naravno manje grijane)

    Evo projekta kuce sa naznacenim svim detaljima: http://wikisend.com/download/178088/Projekat
    Hvala.
    Last edited by GaD; 29-11-14 at 18:24.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Uradi sam...
    By George_Clooney in forum Automobilizam arhiva
    Replies: 4
    Last Post: 05-01-10, 14:15
  2. centralno, alarm .......
    By anonimus in forum Automobilizam arhiva
    Replies: 22
    Last Post: 26-08-08, 09:43
  3. Centralno zakljucavanje - Servisi u pg?
    By alfa_seljacina in forum Automobilizam arhiva
    Replies: 4
    Last Post: 09-01-08, 17:16
  4. uradi sam: ugradnja alarma?
    By E_K_V in forum Automobilizam arhiva
    Replies: 25
    Last Post: 09-05-05, 08:09
  5. URADI SAM!
    By WOODSTOCK in forum Automobilizam arhiva
    Replies: 40
    Last Post: 29-10-04, 14:46

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •