Ovaj podforum mi se učinio najbližim za gore navedenu temu, a pošto kako vidim nema gužve u posjetama, stavio sam sve pod jedan naslov, iako bi se to moglo podijeliti na više cjelina.
Pravio sam po sistemu „uradi sam“ dva sistema centralnog grijanja, jedan kod mene kući, dvocijevni otvoreni sistem sa etažnom peći u kuhinji (koristim ga već petu sezonu) i jedan u komšiluku, dvocijevni zatvoreni sistem sa pirolitičkim kotlom u kotlovnici (korišten povremeno tri sezone). Oba sistema su se dobro pokazali, pa sam se odlučio na dogradnju mog grijanja sa solarnim grijanjem, naravno sve u samogradnji. Ovaj zadnji projekat je u toku, pa ću o tome nešto na kraju.
Mislim da je pet sezona grijanja dovoljan period da se izvuku neki zaključci i iskustva, a koristiti ću moje postove sa drugih foruma, dokumentaciju, staru literaturu i puno slika, to naravno neće ići u samo jedan post. Za početak, evo kako to izgleda kod mene,



peć je Centrometal EKO CET od 23kW smještena u kuhinji, kada sam je kupovao nije bilo „lijeve“, pa solundar malo strči,


ovo je razvodna skalamerija smještena s druge strane zida, nasuprot peći u hodniku. Stalaže odlično služe za sušenje obuće, rukavica i sl. inače sve je lako rasklopivo i dostupno za evn. intervenciju, takođe ručni rad iz moje radione. Dole desno je UPS sa akumulatorom koji obezbjeđuje rad pumpe za vodu i kad nestane struje, od prilike za dva punjenja kotla. S ovim se grije oko 130m2 prizemlja i podkrovlja, sa unutrašnjim stepenicama, izolacija je na gornjem plafonu i dole na podu solidna, dok je ostatak kuće klasična gradnja bez posebne izolacije sa drvenom stolarijom. S obzirom da mi je kuća još „u izgradnji“, malo teže mogu dati realnu procjenu potrošnje drva, ali se kreće od 13-17 metara za prosječnu temperaturu 20-23C u svim prostorijama,


ovako to izgleda kad se sve zatvori,

ovako je izvedena ekspanziona posuda na tavanu sa kondenzatorom za vodenu paru, pri čemu je gubitak vode zanemariv.Tko god je imao obični šporet na drva i navikao se na „tradicionalno“ nalaganje, svakako će se oduševiti pri grijanju kotlom za etažno grijanje. Osnovni preduslov za dobro funkcionisanje kotla je pravilno dimenzionisan i kvalitetno napravljen dimnjak. Ako to ne možete ispuniti, ili ne želite rekonstruisati stari dimnjak, onda nemojte uopće razmišljati o ovoj opciji, jer ćete imati velikih problema s kotlom i prostorijom u kojoj se nalazi. Pošto se kotao i kompletna instalacija grijanja nalaze unutar kuće, jedini gubici su praktično samo ono što izađe na vrhu dimnjaka (i sam dimnjak po malo grije kroz kuću), tako da ti kotlovi imaju nešto bolju iskoristivost, nego standardni kotlovi u kotlovnicama.
Iskustva s ovim kotlom su do sada odlična. Kad dimnjak dobro funkcioniše, tu nema nikakvog dimljenja, ni na početku, ni u toku rada kotla, kao ni nikakvog nepoželjnog mirisa (osim mirisa drva u kutiji, ako to kome smeta). Na ovom kotlu se ne može kuhati, jer kad se voda zagrije na određenu temperaturu, zatvara se dovod zraka u kotao čime se smanjuje vatra i gornja ploča je topla samo za toliko da se može nešto evn. podgrijavati. Svakodnevno, pri prvom nalaganju, napunimo ložište do vrha drvima i ta količina sagori u roku 2-3 sata. Nakon toga svaki sat do sat i pol ubacujemo po malo drva, pazeći samo da ima barem malo žara, kako nebi trebali ponovo podpaljivati. Kotao bi se mogao napuniti i do vrha, tako bi mogao da gori i više od 3 sata, ali je u tom slučaju povećano stvaranje katrana i to praktikujemo samo pred spavanje ili ako idemo negdje na kratko iz kuće.
Drva koja se koriste za nalaganje moraju biti propisno osušena, jer se sa sirovim drvima stvara velika garež u dimovodnim kanalima peći, kao i u samom dimnjaku što može uzrokovati probleme sa dimljenjem peći.
U dokumentaciji o atestu moje peći sam čitao da se atestiranje vršilo suhim bukovim drvima, inače sam probao nalagati s drugim vrstama drveta, ali se bukva ipak pokazala najbolja (i najjeftinija), zbog nešto manje količine gareži i katrana na kraju sezone.
Najveći problem je kod generalnog čišćenja kotla i dimnjaka, koje se mora napraviti jednom godišnje, jer se pri struganju i čišćenju dimovodnog kanala unutar kotla, stvara fina crna prašina koja prekrije sve u kuhinji. Ne vidi se na oko, ali kad se povuče prstom, ostaje crno. S tim smo se pomirili, tako da nakon čišćenja kotla dolazi na red brisanje kuhinje, koje se i onako povremeno mora napraviti da se skine obična prašina sa stvari.

Centralno grijanje s kotlom na pirolizu Wiessmann






ovo su neki detalji kako sam izveo instalaciju s pirolitičkim kotlom, može se vidjeti da je spojen kao svaki klasični kotao bez Ladomata, puffera, trokrakih i četverokrakih ventila, oko čega je bilo dosta polemika na drugim forumima, međutim trosezonska ispitivanja su pokazala da može i bez sve te skalamerije, a detaljnije o tome nešto kasnije.
Za početak toliko, s obzirom da ovo pisanje oduzima dosta vremena kojeg baš nemam previše, u nastavcima ću pisati detaljnije o izradi svega, naravno ako bude interesovanja.
pozz