Wireless škola

[eskim]

Uvod

Wireless - WiFi - WLAN


Sjećate li se prvih bežičnih telefona i mobitela? Da! Bežične komunikacije postaju sve zastupljenije na svim poljima u svijetu, pa je tako nedavno primjena bežične tehnologije primjenjena na računalnim mrežama – LAN-u. Iako je to novo bežično područje, koje i danas doživljava revoluciju, svoju primjenu u svijetu ima već dugo vremena.



Kao i u svakom slučaju nove i nepoznate tehnologije, kod nekih korisnika je prisutna skepsa i preveliki apetiti glede brzine. Ovaj tekst napisan je sa namjerom da Vas zbliži sa bežičnim LAN-om. Mogućnosti integracije sa žičanim LAN-ovima, brzine, dometi i sigurnost jednog bežičnog LAN-a neka su od pitanja na koja ćemo odgovoriti.



Bežični LAN danas postaje sve popularniji u krugu poslovnih i privatnih ljudi. Kroz godine, bežični LAN je prošao standardizacije, poboljšanja u brzini i na kraju krajeva – postao je pristupačan cijenom. Važno je napomenuti da je bežični LAN potpuno kompatibilan sa žičanim.



Mobilnost
Bez obzira koji standard koristite, bežičnim LANom radite, pristupate podacima ili se igrate bez žica. Bez ikakvih prekida u radu, individualno se spajate na mrežu bez traženja kablova i utičnica. Ostajete li za svojim stolom, ili se selite po uredima, skladištima, vani ili nutra – uvijek ste spojeni na mrežu.



Fleksibilnost
Nove mrežne korisnike možete dodati bilo kada, bez žica. Bežični LAN može biti korišten i kao privremena mreža na sajmovima, kompleksnim uredima gdje je ožičenje teško ili nemoguće, u povjesnim zgradama...



Spajanje na klasičnu mrežu
Omogućite bežičnim korisnicima pristup bazi podataka i informacijama u poduzeću, štampačima ili internetu. Sve što Vam treba je Access Piont – pristupna točka. Taj uređaj omogućava integraciju bežičnih korisnika sa postojećim žičanim Ethernet mrežama.



Lako proširenje

Bežični korisnici mogu se spajati i odspajati bez efekta na ostale korisnike i rad na mreži.



Oprema

Osnovna oprema koja se koristi kod bežičnog LAN-a jesu Access Point (Pristupna točka) i kartica za klijenta PCI ili PCMCIA odnosno za stolno ili prijenosno računalo.




Pristupna tačka



PCI kartica




PCMCIA kartica



USB wireless adapter




Želite li povećati domet svojih uređaja, potrebne su Vam vanjske antene. Domet uređaja sa ugrađenim antenama iznosi 100 metara u zatvorenim, odnosno 300 metara u otvorenim prostorijama. Priključivanjem adekvatnih dovoljno jakih i usmjerenih antenna, možemo postići vezu na nekoliko desetaka kilometara. U infrasstrukturalnoj bežičnoj mreži na pristupnu točku stavljamo omnidirekcionalnu antenu koja pokriva 360 stupnjeva, dok klijenti koriste usmjerene antene.


Omnidirekcionalna antena




Direkcijska parabol antena



Pokrivanje



Bežična mrežna kartica je u principu klasična mrežna kartica jedino što kao medij koristi zrak, a ne kabel. U računalu se takva kartica nakon inicijalnog podešavanja i bez dodatnog softvera ponaša kao klasična mrežna kartica – neprimjetno.

Access Point – pristupna točka je uređaj koji međusobno povezuje bežične i žičane korisnike mreže. Pojednostavljeno – zamisite ga kao jedan mrežni HUB. Pristupna točna, ima integriran LAN port (po pravilu Ethenet) i WLAN port (konektor za antenu). Opcionalno, Access Point može se koristiti i kao bežična mrežna kartica za umrežavanje pojedinačnog računala (klijent), kao repeater i za povezivanje dviju fizički razdvojenih mreža (bridge).



Kao i kod klasičnih mreža postoje dvije vrste umrežavanja:

Peer to peer – “Ad-hoc” u bežičnom mrežnom terminu

Svaki terminal može direktno komunicirati sa bilo kojim drugim terminalom u WLAN-u. Ad-hoc mreže se brzo instaliraju, mobilne su i često su privremenog karaktera.

Infrastrukturni mod je tip bežične mreže u kojoj terminali komuniciraju preko Pristupne točke, bilo međusobno, bilo sa terminalima u ožičenoj mreži.




Ad-hoc bežična mreža i Infrastrukturalna bežična mreža




Dakako, kod kompleksnijih mreža, sa više pristupnih točaka javlja se roaming – termin koji nam je poznat iz GSM tehnologije. U našem slučaju, terminal bira Pristupnu točku koja ima najjači signal.


Teorija


IEEE 802.11a i IEEE 802.11b i IEEE 802.11g standardi

Nekoliko standarda bežičnog LANa su na tržištu: IEEE 802.11b, 802.11a i 802.11g. IEEE 802.11b standard omogućava brzine prijenosa do 11Mbps. Radi na frekvenciji 2.4GHz, koristeći “Direct-Sequence Spread Spectrum” (DSSS) protokol. Enkripcija podataka je moguća, korištenjem WEP ključa do 256 bita. Frekvencija na kojoj radi ovaj standard potpuno slobodna je za korištenje ukoliko izlazna snaga ne prelazi 100mW.

IEEE 802.11b standard je kompatibilan sa starijim 2Mbps IEEE 802.11 bežičnim LAN standardom.

IEEE 802.11a standard omogućava brzine do 58Mbps. Koristeći Turbo mode, protok podataka doseže 108Mbps. Koristi “Orthogonal Frequency Division Multiplexing” (OFDM) shemu za postizanje većih brzina prijenosa. Ovaj bežični LAN radi na frekvenciji 5GHz, sa korištenjem enkripcije sa WEP ključom do 152 bita. Mana ovog standarda jest frekvencija rada, za koju se u RH plaća koncesija.


IEEE 802.11g najnovija je inacica 802.11 standarda koja se dici propusnoscu od 54Mbps, no za razliku od .11a na 2.4GHz! Dakle, antene su dobavljive ovaj put, ali... uvijek famozni "ali". Praksa je pokazala da je domet sa 11.g standardom na 54Mbps barem na polovinu .11b uredaja. Svaka veca udaljenost je nepovoljna, i mnogo je isplativije uzeti .11b+ uredaje. Moja pretpostavka je da .11g uredaji valjda inteligentnije koriste "autofallback rate", pa brzina sa udaljenoscu opada ucestalije nego kod .11b+ uredaja sto se osjeti. Naravno, navedeno vrijedi uz koristenje dodatnih antena.

802.11b+ i 802.11a/b

Kao dodatak 802.11b standardu, razijen je 802.11b+ standard sa povećanom brzinom prijenosa do 22 odnosno 44 Mbps. Kompatibilnost sa 802.11b standarnom je zadržana, a uređaji rade na istoj frekvenciji.

Dual band standard 802.11a/b nudi fleksibilnost. Takvi uređaji rade na obje frekvencije, 2.4GHz i 5GHz, pružajući tako fleksibilnost, bez obzira na mrežnu infrastrukturu.

Kako to radi?

Radio komunikacija kod WLAN-ova se obavlja u tzv. ISM (Industrial, Scientific & Medical) opsegu frekvencija koji je svuda u svijetu prihvačen kao opseg za čije korištenje nije potrebna licence tzv. FTA – free to air spektar.



ISM čine tri opsega frekvencija: 902 - 928 MHz, 2400 - 2483,5 MHz i 5728 - 5750 MHz. Od njih se, u ovom trenutku, najčešće koristi opseg oko 2.4 GHz. WLAN-ovi koriste Spread Spectrum modulacije koje signal rasprostiru po širokom opsegu frekfencija i koje su dovele do prave male revolucije. Naime, one omogućuju da više korisnika istovremeno dijeli isti frekfentni opseg bez međusobne interferencije, i pružaju mnogo veću otpornost na smetnje i prisluškivanje od modulacija 'uskog' spektra. Umjesto da se signal velike snage šalje preko malog frekvencijskog opsega, pokazalo se da je mnogo bolje slati signal male snage preko širokog frekvencijskog opsega. Ukoliko na nekoj frekvenciji iz opsega postoji snažna smetnja, vjerojatnost da će se poslana informacija točno primiti je neusporedivo veća zato što će najveći dio signala biti prenešen, a da smetnja neće imati nikakav utjecaj na njega. Također, ne treba mnogo objašnjavati zašto je neusporedivo teže priskuškivati signal koji je razasut preko prilično širokog opsega frekfencija i uz to ima veoma malu snagu. U prilog tome, recimo da je ova tehnologija razvijena još prije oko 50 godina i to za vojne primjene sa ciljem da bude maksimalno otporna na ometanja, interferenciju i prisluškivanje.



Razlike u odnosu na klasičnu mrežu

Zbog drugačije prirode fizičkog medija i na nivou veze, postoje razlike u odnosu na žičane mreže. CSMA / CD metoda koja se koristi u žičanim Ethernet mrežama je ovdje nepraktična jer je otkrivanje kolizija kod radio signala mnogo teže. Naime, stanica koja emitira signal, zbog simplexa (jednosmjernosti) radio komunikacije, ne može saznati da li je došlo do kolizije. Stoga se metoda pristupa izmjenila, pod nazivom Distributed Coordination Function (DCF). Ona koristi Carrier Sense Multiple Access / Collision Avoidance (CSMA / CA), a ne Collision Detection (CD) metodu. Radi se o tome da stanica osluškuje da li je medij slobodan za emitiranje i ako jest, počinje sa emitiranjem signala, no poslije nekog slučajnog vremenskog intervala. Takva metoda smanjuje vjerojatnost kolizija jer sprečava da više stanica počne u isto vrijeme sa emitiranjem u trenutku kada su otkrile da je medij slobodan. Da bi se dobila još efikasnija komunikacija koriste se CTS i RTS signali. Na početku komunikacije pošiljalac šalje RTS signal kojim za neki vremenski period rezervira medij i obavještava primaoca da ima paket za njega, naravno, ukoliko je primalac u okviru dometa. Ako se radi o infrastrukturalnoj mreži, neke stanice neće čuti RTS signal. Međutim, pristupna točka u bežičnoj mreži tada šalje CTS signal koji sada sigurno dolazi do primaoca kao i do svih drugih terminala čime ih se obavještava da je medij rezerviran i da emitiranje uskoro počinje.



Sigurnost

Pitanje sigurnosti je jedno od najčešće postavljanih kada su u pitanju bežične mreže. Možda će to mnoge iznenaditi, ali brojni analitičari i eksperti za pitanja sigurnosti smatraju bežične mreže sigurnijim od klasičnih žičanih mreža. Za to postoje jaki argumenti, a ne zaboravimo da i žičene mreže imaju svoj bežični dio, tj. da emitiraju zračenja ciji intenzitet nije mali, naročito kod današnjih UTP mreža. Kada je u pitanju sigurnost, glavne razlike izmedu LAN i WLAN mreža potiču od različitog fizičkog nivoa. Spomenimo ponovo da sama Spread Spectrum tehnologija, kao što smo rekli, garantira visoki stupanj sigurnosti. Pored nje mnogi bežični uređaji imaju ugrađene opcije za kriptiranje. IEEE 802.11, standardno predviđa sigurnosnu tehniku poznatu kao Wired Equivalent Privacy (WEP) koja se bazira na korištenju ključa i RC4 algoritma za enkripciju. Korisnici koji ne znaju ključ ne mogu pristupati WLAN-u. Enkripcija se neuporedivo lakše implementira kod WLAN-ova što je rezultiralo pojavom dosta nezavisnih proizvođača specijaliziranih za WLAN Security softver. Da bi neko pristupao WLAN mreži mora imati informacije o radio opsegu, korištenom kanalu i podkanalu, sigurnosnom ključu i šiframa za autentifikaciju i autorizaciju korisnika. To je mnogo više podataka nego kod klasičnih žičanih mreža i čini WLAN mreže veoma sigurnim.

copy/paste sa nedwireless.net

[eskim]

Neki osnovni wireless pojmovi

Access node - Mjesto na kojeg se mogu spajati klijenti, nešto kao HUB u LANu. Čini ga minimalno jedan access point


Access Point - Uređaj koji omogućava klijentima spajanje na access node, i njegov je osnovni dio. Većina APa u unutrašnjosti je u biti PCMCIA wifi kartica sa dodatnom elektronikom, ovisno o modelu.


Bridge - Uređaj koji povezuje dva ili više Access pointa odnosno node-ova, ujedno i "pročišćava" - poboljšava signal


Client node - Wifi kartica, odnosno računalo sa wifi karticom koje se spaja na AP.


IEEE 802.11b - Međunarodni standard na kojem radi bežična mreža. Maksimalno 11Mbita/s na frekvenciji 2,4GHz


IEEE 802.11b+ - Međunarodni standard na kojem radi bežična mreža. Maksimalno 22Mbita/s na frekvenciji 2,4GHz. Kompatibilan sa 802.11b.



Kantena - Sinonim za ručno izrađenu klijent antenu. Ima svakakvih od Nescaffe-a do Pringles-a :-))


LOS (Line od sight) - Optička vidljivost između dvije točke bez obzira na udaljenost. Mi smo je provjeravali dalekozorima i teleskopima ;-)



LMR400 - Koaksijanli kabel od pigtaila do antene. Posjeduje najbolji omjer kvaliteta/novac. Ima gubitak od samo 1dB na svakih 5m, uz cijenu cca. 35 kn/m'



Omni antena/omnica - Antena koja pokriva 360 stupnjeva. Vertikalno širenje snopa oko 8 stupnjeva, ovisno o proizvođaču.



Parabolic antena - Usmjerena antena karakterističnog rešetkastog izgleda, koja projektira uski snop prema nekoj tocki. Malo slabije karakteristike od Yagi-udo antena, no ponekad i bolje usmjerenosti, do 12 stupnjeva.


Pigtail - Komad antenskog kabla s konektorima. Na jednoj strani za antenu, a na drugoj za wifi karticu. Dužine od 0,5m do 5m uz velike gubitke, osim ako nije od LMR400 kabla (npr. SMC-ov 5 metarni).



Residential Gateway - Npr. Orinoco RG-1000 koji se softverski može prepraviti u moćan access point



Repeater - Samostalni uređaj koji prima signal sa AP-a i "ponavlja" odnosno pojačava ga. Uređaj se indetificira kao sam AP.



RG213/214 - Kabel istog promjera kao i LMR400, samo skoro pa upola slabijih karakteristika. Izuzetno povoljan za klijente obzirom na cijenu.



Routanje - Preusmjeravanje TCP paketa prema zadanom odredištu.



Router - Mrežni uređaj koji usmjerava TCP pakete



Sector antena - "Inteligentna" antena, obicno pokriva 90 stupnjeva. Antena slicna VIP-ovim antenama (ukoliko su četiri).


Wi-Fi - Sinonim za IEEE 802.11b! Isto kao sto je Ethernet za IEEE 802.3



WLAN - Bežična Ethernet mreža.



Yagi antena - Usmjerena antena, obicno 15 stupnjeva. Slična TV antenama. Osjetno je skuplja od Parabolic antena.

[Mungos]

e ovo je vrh!,eskim svaka čast i puno hvala,jer planiram da to uzmem umjesto adsl-a
no na kraju uvjek ostaje najbitnije pitanje koliko će sve to da košta,i recimo gdje u podgorici se može naći ova oprema?

[eskim]

Koliko znam u Vector computers imaju d-link PCi karte 40 eura, Platon che "valjda" brzo da dobije opremu.

Niko od nashih prodavaca nema nishta na sajtovima. Ja sve kupujem van Crne Gore gdje su cijene nize. Shto se komshija tiche pogledaj

www.pakom.com
www.geneko.co.yu
www.netiks.co.yu
www.pinsoft.com
www.pccentar.com
www.sampro.co.yu
www.infohome.co.yu
www.albicom.com

[Kradem_Shahte]

A reka sam ja da je Wireless zakon!

[eskim]

Evo i nekih testova protoka izmedju dva Access Pointa (802.11g) sa izlaznom snagom od 250mW +antene deklarisane na 24dbi:

sto se tice performansi wrt-a u wds modu otprilike ovako
sa dve usmerene grid antene bez postojanja jakog ometanja, rssi ispod 65
do 2km mozete ocekivati punu brzinu (54) iliti negde od 15-20Mbps realnog transfera tj 2-2.5MB/s
do 4km mozete ocekivati stabilne brzine od 18-36Mbps iliti realni transfer oko 8-15Mbps tj 1-2MB/s
do 6km stabilne brzine su od 9-18Mbps iliti realni transfer oko 5-8Mbps tj 700-1000KB/s
do 12km mozete ocekivati protok na nivou B brzina od 1-2 Mbps
do 20 km protok ispod 64Kbps
u svim ovim varijantama wrt ostvaruje postojanu radio konekciju, na linku bogatic sabac (19km) s jedne strane grid25 s druge strane grid22 rssi je -62 na oba wrt-a, ping je 2ms ali protok je ispod 64k
cela poenta je u ogranicenju brodkomovog drajvera, na svim ovim rastojanjima on se po defaultu poveze na 54 ali realni protok varira po rastojanju
idealan je za rastojanja do 2km, bar po mom iskustvu tada radi pouzdano i stabilno i na punoj brzini i to u gradskim uslovima u mom slucaju
ne preporucujem ga za koriscenje preko 7-8km a u svakom slucaju prestaje da bude upotrebljiv preko 12km

[Iggy]

Sve ovo ...

http://www.nedwireless.net/

http://www.nedwireless.net/vodic.htm

http://www.nedwireless.net/uvod.htm

[eskim]

i sa www.nsmreza.co.yu ali u sushtini je bitnije da neko ovdje iznese iskustva sa mrezama koje su radjene u Pg a ima ih barem 5

[wlad]

Evo i nekih testova protoka izmedju dva Access Pointa (802.11g) sa izlaznom snagom od 250mW +antene deklarisane na 24dbi:

U Crnoj Gori po zakonu (isti kao i u EU) je ogranicena izlazna snaga na 100mW.

U Beogradu, Novom Sadu i slicnim gradovima gde ima mnogo wifi shuma je to uzrokovano upravo koriscenjem takve opreme od strane nekih provajdera. Ako slicna praksa krene i u CG/PG mocicemo svi da se oprostimo od wifi-a....

Generalno to moze da pomogne jedino ako obe strane imaju istu opremu, ako samo ISP ima veliku izlaznu snagu to nista ne pomaze, posto ce u tom slucaju klijent primati super signal ali AP provajdera nece primati (ili ce primati mnogo losiji signal) od klijenta. Ujednacavanjem snaga klijenti vide normalu situaciju (gde mogu a gde ne da koriste wifi odredjenog APa) i etar ostaje cistiji..

[wlad]

Imas srece sto ti uopste radi bez eksterne antene - mora da imas mnogo dobru wifi karticu + internu antenu .

[eskim]

Probao sam sa dva laptopa samsungov 1.3 ghz Centrino 1mb L1 neki od 1.3kg kako kazu najlakshi na svijetu on ima intel wireless 1100b kartu i sa Asusovim m6000n 1.6 ghz 2mb L2 Centrino sa intel wireless 2200bg kartom. E sad koliko znam oni imaju neku vrstu integrisane antene u okviru kucista za monitor

Ping prema www.cg.yu sa isdn 64k je 23 ms a preko wifija 64k je oko 17 sa tim shto je varirao od 14 do 26 dok je preko isdn-a bio stabilan +/- 2ms

[eskim]

Floating WiFi
December 16, 2004, 4:58 PM PST

GlobeTel of Ft. Lauderdale, Fl. is preparing to launch a gigantic, floating aircraft that will hover in the stratosphere and blanket a swath of earth the size of Texas with WiFi access.

The "stratellite," as it's called, will be enormous: a 245 ft. long by 145 ft. wide by 87 ft. tall kevlar-encased craft with solar panels to harness energy. While not technically a balloon (it doesn't inflate), the stratellite will float from a mixture of helium and nitrogen. Foreign dignitaries and the U.S. Army have requested more information, according to GlobeTel president Leigh Coleman.

Who knows if the concept will float, as details remain vague about the launch date and the craft itself. The stratellite is still being assembled in an undisclosed location in San Bernadino County in southern California, according to GlobeTel.

Creative indeed.

Preuzeto sa:
http://news.com.com/Floating+W...=54...j=news.1034.20

[smfilip]

a oce li wireless da dodje ovde kod nas (u Pljevlja) ili cemo mi morati da zanemarimo ICG i da napravimo WLAN (samo za razmjenu fajlova i mrezno igranje)

[helpdesk]

Kolike su ove slike :?: Bolje da postavis neki link za njih, nekima korisnicima ce da se ucitavaju sporije.

[eskim]

slike su po 7-8 k, nego mozete li nam rech koje djelove grada pokriva ICG wireless vidio sam da sada imate tri AP

@ Wlad testovi access pointa su radjeni sa izlaznom snagom od 65 mW a ne 250. Na 65 se najbolje pokazao.

@smfilip koliko su udaljeni rachunari koje mislite da povezete?

[helpdesk]

slike su po 7-8 k, nego mozete li nam rech koje djelove grada pokriva ICG wireless vidio sam da sada imate tri AP

@ Wlad testovi access pointa su radjeni sa izlaznom snagom od 65 mW a ne 250. Na 65 se najbolje pokazao.

@smfilip koliko su udaljeni rachunari koje mislite da povezete?

- Internet kafe WWW.CLUB
- Kafe restoran Đardino
- Okolina Univerziteta (Tološi, Novo naselje Kruševac, Blok 5, zgrade ProMonte i RTCG), odnosno djelovi grada i navedenih naselja iz kojih postoji optička vidljivost sa zgradom Univerziteta.

[Undead]

Eo i od mene jedan link:

kako napraviti kantenu
http://www.bgwireless.net/samogradnja/kantena/