poljoprivreda u CG

[autodijagnostika]

Naisao sam na dobar tekst o stanju u nasoj poljoprivredi, doduse malo stariji iz 2007.

Crna Gora strijemi ka jačanju konkurentnosti u poljoprivredi

Proizvodnja hrane i poljoprivreda imaju važnu ulogu u ekonomiji Crne Gore, gdje samo primarni sektor iznosi preko 10% ukupnog BDP-a. Međutim, vladina analiza pokazuje da je poljoprivreda u Crnoj Gori obilježena relativno malom konkurentnošću u smislu cijena -- mnogi proizvodi su skuplji nego u sličnim zemljama u Evropi. U pripremi Crne Gore za evropsko -- a na kraju i globalno -- tržište, problem će postajati čak i akutniji.

Kratko vremena nakon odvajanja od državne unije sa Srbijom, vlada je usvojila strategiju ruralnog razvoja i poljoprivrede, legislativu i institucionalni okvir u skladu sa zahtjevima Zajedničke poljoprivredne politike EU. Jačanje konkurentnosti je jedan od glavnih ciljeva.

Generalno govoreći, crnogorski proizvodi se mogu klasificirati u tri grupe. Prvi su oni koje je skuplje proizvoditi nego u većini evropskih zemalja, pa su stoga manje konkurentni. U ovoj grupi su krompir, mlijeko i mliječni proizovdi, voće, perad i svinjetina. Drugi su oni čija je cijena proizvodnje komparativno niska, i stoga su konkurentniji. U toj grupi su duhan i janjetina. Konačno, neki proizvodi su u sredini -- ili je, u nekim slučajevima, nivo cijena teško odrediti.

Jedna oblast gdje Crnogorci imaju izrazitu prednost je proizvodnja paradajza. Cijena crnogorskog paradajza je niska u odnosu na EU, a čak i u odnosu na zemlje poput Grčke, Italije i Portugala, koje imaju relativno povoljne uslove. Dugoročno gledano, tehnološki napredak, veća proizvodnja i bolja organizacija će biti ključni za dalju konkurentnost.

Cijena proizvodnje jagnjetine -- uz iznimku teletine -- je u zadnje vrijeme opala. Cijene su posebno niske u uporedbi s mediteranskim zemljama sa sličnim uslovima -- Kipar, Francuska, Grčka, Italija, Portugal i Španija. Francuska ima veliku potrošnju janjetine po glavi stanovnika i relativno velike troškove domaće proizvodnje; stoga Crna Gora teoretski ima dobre izglede za izvoz janjetine u tu zemlju.

Međutim, zemlja trenutno nije u poziciji da te izglede pretvori u realnost. Tržišna struktura je i dalje nerazvijena. Proizvodnja nije dobro organizirana, klaonice nisu u skladu s higijenskim standardima, a izvoznici nemaju dovoljno međunarodne stručnosti. Paradoksalno je to da u Crnoj Gori, iako bi najkonkuretnija privredna grana u njoj mogla biti proizvodnja jagnjetine, njoj prijeti recesija. Umjesto da izvoze svoje proizvode u Evropu, Crnogorci bi se itekako mogli naći kako uvoze jagnjetinu iz Australije i Novog Zelanda. U ovoj privrednoj grani je potrebno značajno investiranje da bi se mogao ostvariti njen potencijal, koji je znatan.

Duhan predstavlja još jednu privrednu granu gdje je Crna Gora konkurentna. Cijene su niže nego u EU, ali budućnost sektora je neizvjesna. Analize pokazuju da se proizvodnja duhana širom Evrope bori u konkurenciji s drugim dijelovima svijeta.

Kod niza drugih privrednih grana -- gdje su proizvodni troškovi ili isti ili viši nego u EU -- izgledi za budućnost predstavljaju predmet zabrinutosti. Na primjer, proizvodnja prehrambenih žitarica u Crnoj Gori je u stalnom opadanju. Tržište je u osnovi otvoreno i ima vrlo malo tarifnih zaštita. Bez potpore iz budžeta crnogorskim proizvođačima, ovaj sektor će imati problema u natjecanju sa sličnim granama iz Evrope.

[autodijagnostika]

Cijena proizvodnje voća u Crnoj Gori je velika. Tržište još nije ugroženo jakom konkurencijom zbog svoje nerazvijene trgovine. Međutim, to će se u budućnosti sigurno mijenjati. Uprkos povoljnim prirodnim resursima i uslovima, Crnoj Gori će biti potrebno mnogo investiranja u tehnologiju i organizaciju, kao i u povećanje proizvodnje, kako bi ovaj sektor postao konkurentniji.

Cijena proizvodnje mlijeka u Crnoj Gori polako opada i približava se prosječnoj cijeni proizvodnje mlijeka u zemljama-članicama EU. U isto vrijeme, međutim, kvalitet mlijeka je niži. Male mljekare će imati poteškoća u praćenju visokih higijenskih standarda Evrope, te su time izvozne mogućnosti ograničene. S otvaranjem tržišta i razvojem razmjene među mljekarama, one će biti pod jakim pritiskom u smislu održavanja poslovanja. Opstanak zavisi od napretka u polju tehnologije, strukture i organizacije.

Generalno govoreći, Crna Gora ima značajan proizvodni potencijal.

Poljoprivredna oblast u Crnoj Gori pokriva 38% ukupne površine zemlje. Resursi poljoprivrednog zemljišta su na nivou od nekih 0,84 hektara po glavi stanovnika -- što je jedna od najvećih cifara u Evropi.

Međutim, travnjaci i pašnjaci dominiraju, a ne iskorištavaju se na adekvatan način. Obradivo zemljište, voćnjaci i vinogradi zauzimaju samo 12% ukupne poljoprivredne površine. Nadalje, tradicionalna direktna prodaja na zelenim pijacama i dalje dominira, a prednosti komercijalne tržišne proizvodnje se uglavnom zanemaruju.

Putem svoje strategije poljoprivrednog i seoskog razvoja -- pripremljene uz tehničku pomoć Evropske agencije za rekonstrukciju -- vlada se nada da će prevazići ograničenja poljoprivrede zasnovane na malim proizvođačima, tako da se može natjecati s uvozom na sve liberaliziranijem regionalnom tržištu, a u isto vrijeme ispunjavati visoke EU standarde vezane za bezbjednost hrane.

Ako se to učini, to će u konačnici biti ključ za obezbjeđenje konkuretnih mogućnosti ostvarivanja prihoda kod seoskog stanovništva, čime će se zaustaviti trend depopulacije u ruralnim oblastima Crne Gore.

preuzeto sa linka
http://www.setimes.com/cocoon/setime...5/reportage-01

[Mojsije]

Nije to problem samo u privredi nego i u mentalitetu gradjana. A svakako da bi Vlada trebala mnogo vise da uradi po pitanju stimuslisanja poljoprivredne grane kao da davanja posebnih subvencija proizvodjacima, uz naravno jacanje domacih brendova.

Skoro sam procitao negdje da je Crna Gora na poslednjem mjestu po povrsini obradjenog zemljista u odnosu na teritoriju drzave.

[autodijagnostika]

Dakle mi imamo potencijala za poljoprivrede podosta i Ministarstvo naizgled cini dosta po tom pitanju, ali da li je stvarno stanje tako?

Ja pouzdano znam da je proslog ljeta, dakle 2009-te, sa Biotehnickog fakulteta u Podgorici izaslo 30-40 poljoprivrednih inzinjera (inace prva generacija). Velika vecina njih je jos uvjek bez posla i zeljno ocekuju zaposlenje u svojoj struci. Medjutim na vidiku nema nade sto zbog krize sto zbog zaista slabe ''poljo-privrede''.
2005.te isti celni ljudi su govorili kako Crnoj Gori fali agronoma i poljoprivrednih inzinjera.

Citam ovaj izvjestaj za 2009. sa sajta Ministarstva i pitam se kako mogu ovako da maste narod?

[autodijagnostika]

Skoro sam procitao negdje da je Crna Gora na poslednjem mjestu po povrsini obradjenog zemljista u odnosu na teritoriju drzave.

To je tacno. Nazalost.
U toku rata 1992-te smo imali vise obradjenog zemljista.
Danas prakticno da nemamo ratarstvo. Niko ne sije psenicu a kamoli kakvu drugu kulturu.

Ja mislim da uvozimo brasno naveliko. Ali ako neko ima podatke neka postuje.

[Mad_dog_KO]

Nije to problem samo u privredi nego i u mentalitetu gradjana. A svakako da bi Vlada trebala mnogo vise da uradi po pitanju stimuslisanja poljoprivredne grane kao da davanja posebnih subvencija proizvodjacima, uz naravno jacanje domacih brendova.

Skoro sam procitao negdje da je Crna Gora na poslednjem mjestu po povrsini obradjenog zemljista u odnosu na teritoriju drzave.

Bolje da su su u odnos stavili povrsinu obradjenog i obradivog zemljista...

[Mojsije]

Bolje da su su u odnos stavili povrsinu obradjenog i obradivog zemljista...

Na to sam i mislio, pardon

[Mad_dog_KO]

E to je onda bas porazavajuce...

No ko sto si i sam reko, problem je u mentalitetu ljudi, ako ne moze na kilo jabuka 3 puta da zaradi, nije to za njega...

[Mojsije]

To je tacno. Nazalost.
U toku rata 1992-te smo imali vise obradjenog zemljista.
Danas prakticno da nemamo ratarstvo. Niko ne sije psenicu a kamoli kakvu drugu kulturu.

Ja mislim da uvozimo brasno naveliko. Ali ako neko ima podatke neka postuje.

Itekako bi bilo isplativo uloziti u tehnologiju sijanja i obrade psenice jer je konkurencija slaba na nasim prostorima, ali mora se proci mali milion barijera iz domena biroskratije i odobravanja sredstava, dozvola i cuda, i onda ti nestane i ono malo volje sto se ima na pocetku.

[OCTAVIAN]

uh, da imam svoje imanje najradije bih se bavio poljoprivredom. Mnogo je ljepse raditi sa zivotinjama nego sa ljudima. O biljkama da ne govorim.

[andjela pizelly]

uh, da imam svoje imanje najradije bih se bavio poljoprivredom. Mnogo je ljepse raditi sa zivotinjama nego sa ljudima. O biljkama da ne govorim.

Hahaha,svakako,posebno sa ruzama...

[Vlado]

Nema nama napretka bez komunizma.

[mur(v)ash]

Ko ga je sa motike zaradio, nije se hleba najeo!

[Hari Krisna]

Itekako bi bilo isplativo uloziti u tehnologiju sijanja i obrade psenice jer je konkurencija slaba na nasim prostorima, ali mora se proci mali milion barijera iz domena biroskratije i odobravanja sredstava, dozvola i cuda, i onda ti nestane i ono malo volje sto se ima na pocetku.

O cemu ti pricas? Kakve barijere, dozvole i cuda trebaju da neko obradjuje svoju njivu ili kosi svoju livadu...

[Mojsije]

O cemu ti pricas? Kakve barijere, dozvole i cuda trebaju da neko obradjuje svoju njivu ili kosi svoju livadu...

Ja ne kažem sa svoju, nego ako hoćeš biznis da praviš, a tu treba ulaganja dosta, što u tehnologiju, što u kvalitetan kadar i ostalo, a onda subvencije i stimulacije države(koje i ne postoje gotovo) pa borba sa stranim tržištem i stranim proizvodima...

[GreatMontenegro]

Mnogo je ljepse raditi sa zivotinjama nego sa ljudima.

Jes,posebno kad dodje vrijeme klanja.Divota jedna.Jagnjetinu ne jedem,prisustvovao sam klanju.

[autodijagnostika]

Jes,posebno kad dodje vrijeme klanja.Divota jedna.Jagnjetinu ne jedem,prisustvovao sam klanju.

Pricaj mi o tome, ja sam se nagleda klanja teladi i vjerujte nema nista lijepo u tome...ali ljudi vole da jedu meso.
U CG a i Srbiju, volimo onako dosta sa rostilja, prasetinu...ih kako se svi dave.
Ali je problem sto se jede samo bijeli leb i meso. To je ratnicka ishrana.
Ne moze tako, postoji piramida ishrane, mora da se jede vise zitarica prije svega, voca i povrca...itd.

[sinisam]

Prije nekoliko godina Slovenci su napravili studiju razvoja poljoprivrede u CG sa konkretnim riješenjima.
Zetska ravnica , po njima, uz maksimalnu eksploataciju mogla bi da pokrije tržište od 3 miliona stanovnika.
U CG živi po popisu iz 2003 godine oko 620 hiljada stanovnika...
Istinska stimulacija domaće poljoprivredne proizvodnje ne postoji, kao ni bilo kakve subvencije, nema konkretne strategije.Sve se radi OD DANAS DO SJUTRA!
Naravno svi znamo razlog- pojedine fiktivne ali i nefiktivne firme koje su formalno u vlasništvu anonimusa a neformalno ministara i ljudi bliskim vlastima imaju interes da forsiraju uvozne proizvode zbog uzimanje procenta od prodaje...
Naši artikli nemaju mogućnost da se zaštite jer regionalni proizvodi su jeftiniji zbog subvencije tamošnjih država prema istima...
2+2=4!!!
Evo i podsjetnik...Crna Gora poslije Holandije ima najviše obradivog zemljišta u Evropi a uvozi oko 100 miliona ,,hrane"...tuga!

[Vlado]

Prije nekoliko godina Slovenci su napravili studiju razvoja poljoprivrede u CG sa konkretnim riješenjima.
Zetska ravnica , po njima, uz maksimalnu eksploataciju mogla bi da pokrije tržište od 3 miliona stanovnika.
U CG živi po popisu iz 2003 godine oko 620 hiljada stanovnika...
Istinska stimulacija domaće poljoprivredne proizvodnje ne postoji, kao ni bilo kakve subvencije, nema konkretne strategije.Sve se radi OD DANAS DO SJUTRA!
Naravno svi znamo razlog- pojedine fiktivne ali i nefiktivne firme koje su formalno u vlasništvu anonimusa a neformalno ministara i ljudi bliskim vlastima imaju interes da forsiraju uvozne proizvode zbog uzimanje procenta od prodaje...
Naši artikli nemaju mogućnost da se zaštite jer regionalni proizvodi su jeftiniji zbog subvencije tamošnjih država prema istima...
2+2=4!!!
Evo i podsjetnik...Crna Gora poslije Holandije ima najviše obradivog zemljišta u Evropi a uvozi oko 100 miliona ,,hrane"...tuga!

Ako je ovo istina, ja više riječi nemam za ljude koji su naši lideri.

[Hari Krisna]

Evo i podsjetnik...Crna Gora poslije Holandije ima najviše obradivog zemljišta u Evropi a uvozi oko 100 miliona ,,hrane"...tuga!

Sinisa, izgleda si bio na one tribine 2000, ali sve pogresno razumio .
Nijesu to radili Slovenci vec Crnogorci "dijasporci" a da neko ne bi zapamtio tvoju pogresnu interpretaciju radilo se o tome da je poredjivana Holandiju koja skoro 68% svoga kopna może poljoprivredno obradjivati i Crnu Goru sa oko 15-tak % takvog terena. I nema nasa drzava odma poslije Holandije najvise....
vec Crna Gora ima skoro duplo vise poljoprivredne povrsine po glavi stanovnika od Holandije.

[autodijagnostika]

Moze li ko da objasni u cemu je fora sa izbacivanjem oglasa samo 15 dana prije isteka roka
http://www.minpolj.gov.me/ResourceMa...=61046&rType=2

i tako je bilo prije pola godine

[Escobar_BP]

Delegacija Opstine Bijelo Polje boravila je u studijskoj posjeti u italijanskom gradu Trento

Osmoclana delegacija Opstine Bijelo Polje boravila je u studijskoj posjeti u italijanskom gradu Trento, u pokrajini Trentino, u cilju realizacije projekta Podrska i razvoj socijalne politike i izgradnje servisne mreze izmedju organizacija civilnog drustva i javne vlasti u Crnoj Gori. Sekretar Sekretarijata za opste upravne poslove i drustvene djelatnosti Slobodan Jelic kaze da u autonomnoj pokrajini Trentino postoji jedan posebni vid zadruznog poslovanja njihovih, takozvanih, kooperativa, kako na lokalnom nivou, novu komuna, tako i na pokrajinskom nivou. -Oni imaju 61 vrstu kooperativa koje se bave poslovima od obradjivanjem zemlje, uredjenjem parkova i trgova do proizvodnje. Te kooperative se dijele na kooperativu A i kooperativu B. U kooperativama A rade radno sposobni ljudi sa stalnim radnim odnosom i na odredjeno vrijeme, a tu se izvodi i praksa skolaraca. U kooperativama B trideset odsto je osoba sa invaliditetom. Svi imaju svoja zaduzenja, zavisno od kategorisanosti. Od 520.000 stanovnika pokrajine Trentino oko 180.000 je angazovano u kooperativama. Da bi smo mi mogli primijeniti ovaj sistem, nedostaje nam Zakon o zadrugama, ali se nadam da cemo brzo donijeti taj Zakon, jer nam je to jedini nacin da spasimo selo, kaze sekretar Jelic. Osim bjelopoljske delegaciji u Italiji je boravila i delegacija iz Niksica, predstavnici nevladinih organizacija Udruzenja paraplegicara i NVO Agrar, kao i predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva unutrasnjih poslova i direktori Centra za socijalni rad.

[autodijagnostika]

Prvi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za investicije u poljoprivredna gazdinstva

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u skladu sa Agrobudžetom za 2011. godinu i mjerom 2.1.1 Podrška investicijama u poljoprivredna gazdinstva, objavljuje prvi Javni poziv za dodjelu bespovratnih (grant) sredstava za investicije u poljoprivredna gazdinstva.

Poziv se objavljuje u okviru projekta Institucionalno jačanje i razvoj poljoprivrede Crne Gore – MIDAS koji realizuju Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja koristeći sredstva Svjetske banke i GEF-a (Fonda za zaštitu životne sredine).

Cilj projekta je pružanje bespovratne podrške investicijama u poljoprivredna gazdinstva u cilju uvođenja i implementacije mjera ruralnog razvoja, povećanja konkuretnosti na tržištu poljopriivrednih proizvoda, uvođenje i jačanje evropskih standarda proizvodnje hrane.

http://www.minpolj.gov.me/ResourceMa...=73888&rType=2

Uputstvo za korišćenje grant podrške za investicije u poljoprivredna gazdinstva.

[autodijagnostika]

Citao sam ovo uputstvo. Ukratko, pomazu sa 50% od ukupne investicije i to je da kazem vise nego dobro ko ozbiljno oce da pocne da nesto radi. Mora se uraditi biznis plan, procjene uticaja na zivotnu sredinu i tralala, i ima dosta tu nekih peripetija. Smatram da su mogli da tu malo olaksaju stvari jer zaista malo je onih koji bi i pri pomoci drzave od 100% pristali da nesto rade.

A u svemu ovome nije da kazem propisno uzeta u obzir i vrlo bitna stvar a to je sama prodaja proizvoda. Drzava bi morala vise da se zalozi tu da nasi poljoprivrednici imaju osiguranu prodaju pa i izvoz jer bez toga nema vajde od svega ovoga.

[dubovicanin]

Poljoprivreda je za nekoga strasno isplativa recimo uvozni lobi koji masakrira svaki pokusaj proizvodnje . Kad nasa drzava rijesi taj problem mozemo ic naprijed.