poljoprivreda u CG

[sparco]

za ovaj oglas gore , sve je u pozadini macku o rep, prazne price , i nikakve garancije uspjeha, dokle god postoje, kako vec neko navede, ljudi koji uzimaju procenat od uvoza nikad nista zazivjeti nece, nije problem u mentalitetu, crnogorci su itekako spremni dohvatiti se necega sto ce donijeti zaradu, al to im niko ne garantuje, uzmite primjer cuvenog projekta sa puzevima, gdje je vlada rekla dajemo sve odma od a do s, i prodaja puzeva ce ic italiji, zarada 100 posto od prvog mjeseca, ko god je usao u biznis i dosao u ministarstvo izigrali su ga ne davajuci tu istu garanciju samo slijegajuci ramenima, i ljudi su kiksali i izgubili grdne pare, dakle nema garancije otkupa, nema subvencija , pozdravite se sa proizvodnjom

[autodijagnostika]

Sto rade u Srbiji:

97 miliona za ogledna polja u voćarstvu

Novi Sad, 13.april – Na oglednim parcelama Instituta Tamiš iz Pančeva u utorak 12. aprila 2011. godine otpočela je sadnja prvog od 12 voćnih zasada u okviru ogleda koji se podiže na teritoriji AP Vojvodine.

Cilj ovakvih demonstracionih ogleda je da se poljoprivredni proizvođači na licu mesta upoznaju sa savremenim tehnologijama i novim sortimentom (intenzivnih kultura), a da se istovremeno steknu uslovi da svaki poljoprivredni proizvođač može da vidi i nauči praktično svaku meru u primeni u samom voćnjaku. Ovo treba da budu rasadnici znanja i edukativni centri za poljoprivredne proizvođače. Sekretarijat dugoročno planira da savetodavne i stručne službe u narednom periodu budu inkubatori prenosa znanja i savremenih tehnologija i za povrtarsku proizvodnju, te će se ovaj projekat u perspektivi proširiti i na druge kulture.

http://www.tehnologijahrane.com/iz-n...ja-u-vocarstvu


Valjalo bi malo i ovi nasi da se ovako angazuju pa im svrseni mladi iznenjeri ne bi bili bez posla i prakse vec nasuprot postali bi pravi strucnjaci koji bi mogli da u svakom trenutku, svakom ko zeli da se bavi poljoprivredom daju smjernice i strucne savjete. I to bi bila prava stvar za sveukupnu poljoprivredu Crne Gore.

[sparco]

da da, onog trena kad utuvis u glavu ovima iz vlasti da imaju para da strpe dok ta ista proizvodnja dugorocno pocne da donosi vece pare nego ista do sad, i onda moze o necemu da se zbori , ovako ode kadar again iz ove nasusne drzavice , nazalost

[autodijagnostika]

Poljoprivreda je za nekoga strasno isplativa recimo uvozni lobi koji masakrira svaki pokusaj proizvodnje . Kad nasa drzava rijesi taj problem mozemo ic naprijed.

za ovaj oglas gore , sve je u pozadini macku o rep, prazne price , i nikakve garancije uspjeha, dokle god postoje, kako vec neko navede, ljudi koji uzimaju procenat od uvoza nikad nista zazivjeti nece, nije problem u mentalitetu, crnogorci su itekako spremni dohvatiti se necega sto ce donijeti zaradu, al to im niko ne garantuje, uzmite primjer cuvenog projekta sa puzevima, gdje je vlada rekla dajemo sve odma od a do s, i prodaja puzeva ce ic italiji, zarada 100 posto od prvog mjeseca, ko god je usao u biznis i dosao u ministarstvo izigrali su ga ne davajuci tu istu garanciju samo slijegajuci ramenima, i ljudi su kiksali i izgubili grdne pare, dakle nema garancije otkupa, nema subvencija , pozdravite se sa proizvodnjom

Tako je tako je, to je taj problem. Ali avaj, skola Vesa Vukotica i njegovih pulena medju kojima je i sadasnji premijer Igor Luksic zagovaraju neoliberalizam tj tkz ''slobodno trziste'' gdje bukvalno morate sami da se izborite za SVE.
Problem je sto okolnosti nisu nimalo ruzicaste za nekog ko tek pocinje, nema velika sredstva, nema reputaciju, nema znanje a upravo je Crna Gora kao malo trziste takva.

Smatram da je pogresno zagovarati takvu politiku koju oce Luksic a Vukotic je master svega.

[autodijagnostika]

da da, onog trena kad utuvis u glavu ovima iz vlasti da imaju para da strpe dok ta ista proizvodnja dugorocno pocne da donosi vece pare nego ista do sad, i onda moze o necemu da se zbori , ovako ode kadar again iz ove nasusne drzavice , nazalost

E da makar idu van, ja ove sto ih znam ili nemaju posla u struci cime im propada svo znanje koje su stekli i sto je vaznije ne mogu da zive normalno, ili rade za 300eura po nekakvih prodavnica i poljoapoteka. Ne mogu cak ni pripravnicki da odrade.
A gledam sinoc na RTCG emisiju ''Otvoreno'' doveli predstavnike sa univerziteta i kako lijepo ljeporece da je nekom ko zavrsi studije osigurana lijepa buducnost, radni angazman itd. Nijesam ih moga dobit a reka bih im neke stvari
No njima je lako.
Siti gladnima ne vjeruju!

[sparco]

vala zaisto sam i ja probao dobiti ih da popricamo na tu temu, kakva sramotna emisija i prica sinoc, a samo da je sad neko pametan da sprovede anketu medju studentima i onda posalje kao prilog onoj emisiji, pa da vidimo kako ta prica (ne)drzi vodu

[autodijagnostika]

Otvoricu na Buducnost CG topik u vezi emisije.

[pilicius]

za ovaj oglas gore , sve je u pozadini macku o rep, prazne price , i nikakve garancije uspjeha, dokle god postoje, kako vec neko navede, ljudi koji uzimaju procenat od uvoza nikad nista zazivjeti nece, nije problem u mentalitetu, crnogorci su itekako spremni dohvatiti se necega sto ce donijeti zaradu, al to im niko ne garantuje, uzmite primjer cuvenog projekta sa puzevima, gdje je vlada rekla dajemo sve odma od a do s, i prodaja puzeva ce ic italiji, zarada 100 posto od prvog mjeseca, ko god je usao u biznis i dosao u ministarstvo izigrali su ga ne davajuci tu istu garanciju samo slijegajuci ramenima, i ljudi su kiksali i izgubili grdne pare, dakle nema garancije otkupa, nema subvencija , pozdravite se sa proizvodnjom

evo me. ulozili smo bili preko 15hiljada u projekat sa puzevima. osim velikog iskustva u siroj oblasti poljoprivrede nisam dobio nista drugo. znaci uzas.
od 24h dnevno, moji roditelji i ja smo radili 25h. znaci toliko znoja potrositi samo je greota a ne jos rad i vrijeme. znaci znali smo da cemo se opuciti, ali je bila garancija da cemo za 5-7 godina od tih para moci krov nad glavom moci kupiti, sto je meni bio i cilj svega toga. kad ja tamo, a ono medjutim. poslije svega, ministarstvo koje coce pomaze sve poljoprivrednike i stoji iza svakoga, i nema price sve naj naj, nije se okrenulo put nas a mi 100 puta bili do njih. pih.
a tek sto smo uzeli iz dvije tri godine loza preko ministarstva, a one u prosjeku po 40% pocrkale e su bile iz srbije, pa samim tim nisau prigodne za nase podneblje, ali ministarstvo je pomoglo jer smo sadnice kupili po 30centi umjesto po euro sa plantaza, a tek kad je u pitanju rod i bolesti ovih "otpomognutih" aaaoooooooooo
tako da skoro sve promijenismo ovim nasim. ali ministartsvo pomaze u svemu i stvrano su najbolji, i tako pomazu novim poljoprivrednicima koji bi poceli sa necim...
uh.
i dalje sam u kontaktu sa likom iz svajcarske koji je poceo na istoj povrsini kao ja sa puzevima. kao i ja jedva skupio pare da pocne. kad je cuo za predjele i klimu pod kojima ja radim samo sto nije plakao. to je bilo 2002.godine.
2009. godine, on ima svoja dva slepera, 4 kombija, farmu 9 puta vece povrsine nego kad je krenuo, mini fabriku za obradu i pakovanje puzeva koje sam proizvodi, a ja imam posao kod privatnika od 350 eura, bez krova nad glavom. a farma mi je bila sa najboljom higijenom, sto je veoma vazna stavka, u crnoj gori, i jedna od najboljih u zemljama okruzenja, sto je proizvod rada moga.
ali j... ga, ministarstvo pomaze na svaki nacin.
on topic samo jedna recenica: vaaaaaaaazi, kako je

[sparco]

eto , jako mi je drago da se javi covjek koji moze da potvrdi ovu pricu, i isto tako mi je sto puta nemilo sto se opekao pricama naseg coce mega pomoagajuceg ministrastva

[autodijagnostika]

Naravno i mene je drago sto se javljaju ljudi sa potvrdama i svojim iskustvom, ali mi nije milo sto je to negativno poslo.
Ovo su kompleksniji problemi, mnogo faktora je uticalo na svo ovo stanje.

Necu pogrijesit ako kazem da je mozda jedan od najvaznijih razloga to sto vise nismo u jednoj velikoj zemlji kakva je bila Jugoslavija. Crnoj Gori je bilo lijepo, zivjeli smo na pleca drugih ali i sami smo dosta toga radili. Nije nam bilo tesko da imamo nekoliko desetina fabrika, tada nam nije smetalo sto smo clanica jedne industrijske zemlje, i imali smo svoju industriju. Nemojte me pogresno shvatit ja nisam pristalica komunizma, ali sto se tice ekonomije nije to bila greska. Tu se radilo i proizvodilo i srednji stalez je postojao. I tu nema nista lose. Pogledajte samo Kinu.
U komunizmu su lose bile samo neke druge stvari.
A bojim se da je u CG ostalo bas ono lose od komunizma a ono dobro je uguseno.

[Mstislav]

Имам виноград у даниловградској општини, планирам да засадим још лозе, и да направим вински подрум модерни јер овај који сад имам ускоро ми неће бити довољан.
Да ли да се обратим министарству пољопривреде (мало ме овај горњи примјер поколеба) или да идем на другу адресу, чух за midas пројекат да ваља.
Производња вина нам није примарни извор прихода, али желимо да је ипак унаприједимо.
Унапријед хвала на било каквим информацијама.

[autodijagnostika]

Imas taj Midas projekat, tobos 50% ti refundiraju. Mada sam cuo od nekih da ti lopovi nikad ne vrnu taj novac sto su obecali tako da ne znam. Licno nemam iskustva al eto mozda treba pokusat.
U dokumentu sam vidio da treba biznis plan i sl. da bi ti odobrili.

[millosh77]

da, Midas projekat je poceo od aprila 2011, a imas i Danida projekat koji je evo vec nekoliko godina. To su veoma konkretne stvari, i djeluju pro principu da investiras u neku aktivnost (koju ti prethodno odobre preko Biznis plana i ostalih dokumenata) i kad se zavrsi tvoja investicija, oni ti refundiraju 50% sredstava.

Nema nista nejasno.

Malo je sporno, odakle ljudima da investiraju veca sredstva, al to je vec neka druga tema.

Idemo dalje.

[Ispichutura]

zna li iko kad ce biti raspodjela granotva od Midasa??? na sajtu se nista konkretno ne moze naci

[millosh77]

kako mislis raspodjela.

Ko potpise Sporazum o grantu, ide u investiciju, kad zavrsi investiciji (po propisanim pravilima) o tome obavijesti MPRR i ulazi u proceduru placanja, tj refundira mu se 50% od izvrsene investicije.

Potpisano je skoro 200 Sporazuma, do sada, i ljudi investiraju, nabavljaju, grade, a kad to dovrse, onda ce traziti novac da im se refundira.

To bi bilo to, slicno je i kod Danide, mozda malo blaza papirologija, al slicno.

Idemo dalje,

Pozzzz

[Ispichutura]

a koliko treba vremena od kad predas zahtjev pa da ti refunfiraju to 50 %? ovo se konkretno ne tice mene, al se interesujem zbog strica, znam da mi je pominjao prije neki dan da trazim po sajtu kad ce midas dodjeljivati sredstva

[millosh77]

u onoj prvobitoj dokumentaciji o Projektu, a imas i nju nedje na sajtu, stoji da od kada predas zahtjev za isplatu pa do isplate moze da prodje do 90 dana.

Ako je predao zahtjev (uz sva prateca dokumenta) doci ce mu terenska komisija, i ako utvrde da je sve u redu, krenut ce se sa uplatom sredstava za svakog proizvodjaca.

Mislim da je to to.

Pozzz

[andjela pizelly]

Osnovne karakteristike poljoprivrede u Crnoj Gori

Sve ozbiljnije analize poljoprivrede uCrnoj Gori ukazuju na to da je, i pored vidnih pozitivnih rezultata, razvojagrarnog sektora rezultirao brojnim problemima i da ova značajna privrednaoblast u velikoj mjeri nije iskoristila raspoložive resurse.
Poljoprivredu Crne Gore, prevashodno,karakteriše nemogućnost da se potrebe stanovništva u hrani zadovolje izvlastite proizvodnje. Prehrambena sigurnost nacije zavisi pretežno od uvozahrane, zbog čega Crna Gora ime visok deficit u razmjenipoljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Potrošnja još uvijek raste daleko brženego što se tržište popunjava domaćim proizvodima.
Površina Crne Gore iznosi 1.381.200 ha, od toga 743.609 ha čine šume i šumsko zemljište, 520.000 ha je poljoprivredno zemljište dok preostalih 117.591 ha predstavljaju ostale vrste zemljišta. Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta 189.936 ha otpada na obradive površine, a 323.876ha na pašnjake. [1] Najveći zemljišni resursi su u riječnim dolinama i kraškim poljima. Od toga najviše je u Zetskoj ravnici 23.000ha, Nikšićkom polju 8.300ha, Bjelopavlićkoj ravnici 7.000ha, Lješkopolju oko 2.800ha.

Tabela: Poljoprivredno zemljište, ha

	Poljoprivredna površina	Obradiva površina					Pašnjaci	Bare, ribnjaci i trstici
svega	Oranice i bašte	voćnjaci	vinogradi	livade
2003	518067	189745	44818	9580	3864	131483	325671	2651
2004	518047	188766	46888	9696	3921	128621	326620	2651
2005	517097	189126	46179	11151	4036	127760	325326	2645
2006	517337	189252	44524	11926	4181	128621	325436	2649
2007	516465	189939	44957	11976	4225	128781	323876	2650

Izvor: Republički zavod za statistiku, Statistički godišnjak 2008

Na osnovu prethodne tabele zaključuje se da najveće učešće u poljoprivrednom zemljištu imaju pašnjaci i livade, što daje preduslov za razvoj stočarstva i ratarske proizvodnje .
Preduzeća i zadruge posjeduju svega 1,27% ukupnih poljoprivrednih površina, dok je ostalo sve u vlasništvu privatnih poljoprivrednika. Privatni poljoprivrednici takodje posjeduju oko 98% ukupne obradive površine i 46% ukupne površine pašnjaka.[1]

---

[1] Izvor: Republički zavod za statistiku, Statistički godišnjak 2008

Učešće poljoprivrede, lova i šumarstva u BDP Crne Gore u 2006. godini iznosila je 15,1%[1]. Najznačajnije stavke poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori, predstavljaju proizvodnja mesa (oko 30%) i mlijeka (oko 25%); proizvodnja povrća i voća (ukupno oko 30%). Od ovih proizvodnih kategorija jedino u proizvodnji povrća bilježi se pozitivan bilans (veća domaća proizvodnja od potrošnje). I pored otvaranja niza privatnih mljekara, Crna Gora i dalje ima visok uvoz mlijeka iz okruženja, što nam govori, da postoji veliki prostor za unapredjenje proizvodnje, kako sirovine, tako i gotovih mliječnih proizvoda u Crnoj Gori.[2]
Crna Gora se sa 0,2 krave po stanovniku nalazi ispred mnogih država u Evropi (Slovenija ima 0,1 kravu po glavi stanovnika, a istovremeno izvozi mlijeko i meso)[3]. Ipak, iako smo u vrhu po broju stoke, raspoloživi resursi nisu u potpunosti iskorišćeni.[4] Naime, kapaciteti u stočarstvu omogućavaju znatno veći obim proizvodnje. Tako postojeći broj krava koji premašuje 100.000, može da proizvede znatno veću količinu mlijeka. Procjenjuje se da se može povećati mliječnost po kravi sa sadašnjih 2000 kg na 2300 kg[5].

U proizvodnji voća najveće učešće u toku poslednjih nekoliko godina ima proizvodnja šljiva (oko 20,0%), proizvodnja jabuka (oko 17,0%), potom proizvodnja smokava (oko 15,0%) i proizvodnja breskvi (oko 12,0%).[6] Takodje, proizvodnja odnosno prinos malina i groždjaposlednjih godina bilježi porast. Tako je ukupna proizvodnja (prinos) malina u 2007. godini iznosio 741.280 kg, a groždja[1]35.402 tona.[2].......

---

[1] Izvor: „Ekonomske analize u poljoprivredi (sektor voćarstva)“, Institut za strateške studije i projekcije (ISSP), jun 2008

[2] Izvor: Republički zavod za statistiku, Statistički godišnjak 2008

---

[1] Izvor: MONSTAT, prema SNA metodologiji, Statistički godišnjak 2008..........

[Mstislav]

Vanredno ispod Durmitora i Sinjavine: Izvori presušuju, rod sijena prepolovljen

http://www.vijesti.me/vijesti/vanred...n-clanak-81053

Ок природана непогода такве ствари се дешавају, али питање је да ли ће наше министарство хтјети или успјети да санира штету која пријети сточарима са ових простора?
Или још боље питање да ли наше министарство пољопривреде може помоћи тим људима?

[Jal Cargo]

.

http://www.cdm.me/ekonomija/solarna-...igla-na-katune

_________

[Beli vuk]

Poljoprivreda je za nekoga strasno isplativa recimo uvozni lobi koji masakrira svaki pokusaj proizvodnje . Kad nasa drzava rijesi taj problem mozemo ic naprijed.

Budućnost je u proizvodnji zdrave hrane ...o tome ramišljam:Selo, priroda.. ma ljepota...

[dubovicanin]

Evo recimo moje selo Dubovik dobili smo oko 100 000e da se rijesi vodosnadbijevanje napravljena je bistijerna od 250m3 i treba da se sad cijevi sprovedu do kuca . Znam covjeka koji je nasao preduzimaca i napravio bistijernu od 400m3 za 50 000e isto beton filteri i sl. Mi ne mozemo od ugradjivanja napravit nista Arapi i Izraelci od pustinje naprave oazu desalaniziranom vodom .Oni rade velika jezera koja obloze nailonom i tu se upumpava voda i odatle nalivaju. Na sastanku povodom izgradnje te vode ovima mojima seljacinama kad sam ispricao tu pricu i predlozio nailon da se rasiri na plato izmedju tri brda koji je idealan za to jos je iznad sela 100m znaci bez pumpi dje je trebalo da za te pare imamo 5 000m3 vode sa istim parama samo su mi se izasmijali jer sam predaleko posa sto ce nama tolko vode i neko bi izbusio nailon previse je to dobro da bi se moglo napravit i tako ostale isprike debilne. Ja imam bistijernu od 80m3 koja nema vodokup bez kolka je ona sama dubine je 6m i svake godine se napuni i preliva kolko je padavina. Da se napravi deset ili vise takvih akumulacija i da se odrzavaju cijelo Cetinje bi imalo vodu slobodnim padom jer je teren idealan sve udolina do udoline znaci ne treba kopanje vec samo mala obrada ostrih ivica i oblaganje glinom pa preko nailon. Al kod nas nema niko normalan da to odradi.

[Dutch]

http://www.vijesti.me/vijesti/jugosl...n-clanak-88487

Vezano za ovo.
Iza kasarne u DG ima jedan ravničarski potez između brda,par kilometara dugačak i nekih kilometar širok(otprilike). Velje polje se zove. Tu su se za vrijeme YU sadile breskve, lubenice itd i davale prinose veće negoli što sad imamo na zasadima Plantaža. Pošto je pala Yu,zemljište je vraćeno vlasnicima bivšim. Betonski kanali za nalivanje, bazeni za hemikalije itd su jednostavno polomljeni i betonske ploče odnesene. Putevi su razvaljeni usled neodržavanja. Danas su tamo samo neke livade koje ne daju bog zna kakav rod sijena nego više služe za ispašu stoke(đe nije zaraslo u korov i draču).
Starim putem od DG ka PG kad krenete možete pored ulice viđet i dalje ostatke betonskih kanala. Mene je ujčevina u Kosić pa se sjećam ka mali kad je još i više bilo tih ostataka, a 80tih su već bili to poštetili. Kanali široki nekih metar i po i nešto preko metar dubine, ustave sa metalnim vratima,manji bazeni da se voda zadrži za sitnija nalivanja(pretvorili ih kasnije u velike kante za smeće i paljenje istog) itd. Voda se pumpama sa Zete ubačala u te kanale i odatle se razlivala po imanjima koja je trebalo nalit.
Magistralom od DG ka PG, kad prođete Tomaševiće, viđećete kako se grade novi hangari isl objekti. A ako pogledate po tim livadama viđećete ostatke kanala irigacionih. Neki Slovenac je taj projekat izradio i iskopani su kanali itd. al narodu nije valjalo pa je ostalo tako. Sad je to blatno zemljište zimi jer leži voda a ljeti sušno.
Za HE Glava Zete sam slušao da je neki Njemac radio projekat po kojem je pad trebao biti izmijenjen, stavljena na manju visinu a otok iz jezera na drugo mjesto postavljen. Navodno su brdom koje ide iznad BP ravnice trebali biti postavljeni kanali ili cijevi kroz koje bi voda nakon prolaska kroz turbine išla kroz njih i koristila se navodnjavanje imanja ispod.

Napredovali smo u ovih 40-50 godina samo tako.

[Jal Cargo]

.

http://www.vijesti.me/vijesti/kolasi...e-clanak-93899

http://www.vijesti.me/vijesti/iz-pla...t-clanak-93910

___________

[001]

Buducnost Crne Gore je definitivno u poljoprivredi i iskoriscavanju prirodnih resursa, vodu, izvoz struje..

To ce se shvatiti cim dodje jedna losa turisticka sezona, pa kad ponestane para.. Ne moze drzava da zivi od usluga....