Banned
srbin je krivOriginally Posted by rain_wind_storm
naravno,on je kriv i za stradanje polarnog medvjeda,on je kriv i za stradanje prepelica u asutraliji,on je kriv zbog izumiranja dinosaurusa,naravno srbin je kriv za eko krizu,on je kriv i za 9/11 ...ako sam nesto propustio ne zamjerite,duga je lista
Forum Addict
Drzi li te jos muka od onoga transparenta sinoc u Dubrovnik???srbin je kriv
Bogami da ste svi srbi koji se sad pisete ovuda bili nekad odje ne bi se ratovalo i profitiralo po 5-6 godina,no bi se rat zavrsio za cas...
Member
Mene licno samo cudi,kako da NIKO od svih ljudi koji su bili tamo(ciju zrtvu postujem,jer su stali iza svojih ideala) ne zapamti i ne prozva nekog strazara,kapa barake,upravnika,zamjenika upravnika,intendanta isl koji ih jeste ili nije mucio???gledah jednom davno na TV polikiTi (bjese to 96/97.) emisiju o jednom Golootocaninu koji prekuka kako su ga tamo zlostavljali a kao razlog sto je posao tamo je naveo to sto su bile neke pare iza izloga (jes bas se drze pare u izlog) on sirotinja da povede djevojku i slomi izlog i uzme pare i zato ga posalju cak na Goli greoticu tu a ona se voditeljka isazaljevase na njega samo tako
kao sto vidis, neki su..po meni, bili vrlo opravdano tamo, a on sigurno nije jedinstven slucaj nego se o takvima uopste i ne zbori
Ili je ovi Jovo ima ka pomocnik nacelnika jugoslovenske udbe najprechu obavezu,da svaki dan carter letom ide tamo i ponekoga izmaklja i udari na muke???
Last edited by Interceptor; 06-12-09 at 20:39.
Mila majko,podigni me malo
Forum Addict
Vidis meni je recimo ocev stric bio na GO zbog famozne recenice na Cepurcima
U IME PROLETERA PRIMI POZDRAV IZ MOGA REVOLVERA...
Forum Addict
Vecina tih ljudi tamo je dozivljavala strahote i nikad o tome nijesu htjeli ni pricati. Da li zbog straha da li zbog toga da te traume opet ne prolaze pricajuci, a mnogima je lakse da optuze da ih maltretirao neko od glavesina, a ne neki nesoj iz komsulika.
Cudno je da mnogi golootocani za Djilasa nemaju nijednu lijepu rijec a da preskacu Jova kojeg tek unuci ili praunuci njihovi sad nazivaju zlocincem.
Forum Addict
Ne smijem VAS ostavit same,
chim mi vidite ledja odmah se zakrvite,
po raznim osnovama, pushtite NAUKU da pishe istoriju,
a vi uzdite plamichak ljubavi za bliznjega svoga, bez obzira na UDBU I SUDBU, vjeru, naZiciJu i ideologiju, da ispravimo GRESHKE nashih dhjedova i ocheva.
Dosta je bilo kopanja rovova,
i zatvaranja po raznih torova,
i gledanja preko plota i struge,
na greshke one strane, DRUGE.
Ajde kumim VAS Bogom i Svetijem Jovanom,
da se mi popravimo i dokazemo nashoj dhjeci, da mi umijemo i bolje i mirnije i poshtenije, da mi nijesmo gori od dhjedova i ocheva, nego bolji.
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
Member
"...koji samo drugacije razmisljaju..."? Druze, taj logor je bio za staljiniste koji je posla par stotina hiljada sovjetskih trupa na rumunsko-jugoslovensku granicu s namjerom da uplasi Tita sovjetskom invazijom Jugoslavije. Druze, ako ne znas ko je Staljin, onda se vrni u skolu.
Forum Addict
www.montenegro.org.au
GOLI OTOCI JOVA KAPIČIĆA
Tamara Nikčević
T.Nikčević: Kažete da ste najveća žrtva Golog Otoka, da su Vam priču o upravljanju logorom namjestili Crnogorci. Ali, zar ne mislite da često sami tome doprinosite?! Osim Vas, danas gotovo više niko ne brani Jugoslaviju, ni Tita, ni Neretvu, ni Sutjesku... O Golom Otoku da i ne govorimo...
J.KAPIČIĆ: Neka ne brane, ja ću! Braniću svoje nasljeđe, jer sam bez njega niko i ništa.
T.Nikčević: Vaše nasljeđe je i Goli Otok?!
J.KAPIČIĆ: Sve je to moje nasljeđe, i Trinajestojulski Ustanak, i Sutjeska i Sinjajevina, i Neretva... I Goli Otok. Ne mislite valjda da ću da pokazujem termopilsko pismo Titu, da se dičim onim što je bilo dobro, a da bježim od onoga što nije valjalo... Ne pada mi napamet?!
.
T.Nikčević: U međuvremenu, postali ste komesar Druge dalmatinske brigade?
J.KAPIČIĆ: Zamjenik komesara, partijski rukovodilac, komadant te herojske brigade bio je takođe Crnogorac, Ljubo Vučković, njegov zamjenik Srbin - Ratko Sofijanić, a komesar - o tome se vodilo računa - Hrvat, Mate Ujević. Bili smo došli do Neretve, ali se na drugu stranu nije moglo. Njemačka i italijanska komanda koncentrisala je jake snage u dolini rijeke, a na lijevoj obali i ističnoj Hercegovini čekalo nas je blizu 20 hiljada četnika. U međuvremenu, pristizalo je 4 hiljade ranjenika koje je štitila Sedma banijska divizija i koje smo morali da prebacimo na drugu obalu Neretve. Titova naredba je bila da se sruši most. Vlado Rus, inžinjer pri vrhovnom stabu, digao je most u vazduh, tako je 27. februara 1943.g. počela bitka za ranjenike.
T.Nikčević: Da li je Titova odluka da se sruši most bila ispravna?
J.KAPIČIĆ: Naravno, jer su Njemci bili sigurni da se povlačimo. Kad je most srušen, Ttito je u Vrhovni štab pozvao komadanta Ljuba Vučkovića i mene. Drugoj dalmatinskoj brigadi dao je zadatak da tokom noći pređe na drugu stranu Neretve, napravi improvizovani most preko koga bi prešli vojska i ranjenici. Od žice su napravili opasače na kojima su visile male italijanske bombe razorne snage...Dalmatinci, i plivači i junaci- ne znam da li je i jedan bio stariji od 20 godina - skočili su u ledenu i zastrašujuću Neretvu. Opačić Glišo, koji je zubima držao gvozdenu sajlu, uspio je da je veže za drugu obalu. Bila je noć, pljuštala je kiša. Kada se Opačićeva desetina dočepala druge strane Neretve, bombama su zasuli četnike koj su se dali u bijeg, ostavivši nam konje, hranu i municiju...pomoću sajle, izgrađen je improvizovani prelaz preko Neretve. Borci sa ranjenicima su polako počeli da prelaze na drugu obalu. Bio sam 17 u redu...
T.Nikčević: Svi ste prešli?
J.KAPIČIĆ: Svi! Zato smo, uprkos ogromnim gubitima, Bitku na Neretvi, svakako jednu od najstrašnijih i najkrvavijih bitaka Drugog Svjetskog Rata, doživjeli kao veliku pobjedu, ma koliko bio nadmoćniji, neprijatelju smo zadali ozbiljan udarac, spasili ranjenike, tako da smo bez obzira na sve, osjećali moralno nadmoćnima. A, to je za nas borce bilo izuzetno važno. Druga dalmatinska brigada se povlači prema Crnoj Gori i tamo boravi do Maja 1943, kada je počela najžešća i najužasnija bitka Narodno Oslobodilačkog Rata, tzv. Peta Neprijateljska Ofanziva.
Okupator je u ovu operaciju, poznatu ''Peta neprijateljska ofanziva'' ili Bitka na Sutjesci, uveo 127 hiljada (67 hiljada Njemaca, 43 hiljada Italijana, 2 hiljade Bugara i oko 15 hiljada četnika), uz podršku 170 aviona, 8 artiljerijskih pukova i velikog broja tenkova - protiv Glavne operativne grupe jačine 22 hiljade partizana. Šest na jednog, što je po vojnim normama duplo više nego što je potrebno za apsolutni borbeni uspjeh napadača.
Glavna operativna grupa se uspješno probila iz okruženja uz ogromne gubitke od 7543 poginula borca, među njima 597 partizanki, što je nezabilježeni primjer gubitaka žena-boraca u istoriji ratovanja. Najviše je bilo Srba 11851, Hrvata 5220, Crnogoraca 3295, Muslimana 866, Jugoslovena 757, Jevreja 74, Slovenaca 21, Makedonaca 4, Albanaca 3, Italijana 10 i Njemaca 4.
Kapetan Vilijem Dikin Englez lkoji je bio kod TITA u Vrhovnom Štabu, još prije bitke na Sutjesci viđevši što se sprema, rekao je TITU: ''Pri ovakvom odnosu snaga, bitka se predaje''. "Nećemo se predati, probićemo se"- odgovorio mu je TITO.
Na Sutjesci smo pokazali nadljudsku hrabrost... Dalmatinci na Barama, Srbijanci na Vučevu, Crnogorci na Ljubinom Grobu - odbranivši Sutjesku-platili su stravičnu cijenu. To su bili - HEROJI DIVOVI...
T.Nikčević: Ali ranjenike ste ostavili Njemcima što vam se zamjera?
J.KAPIČIĆ: Nijesmo imali izbora. Treća udarna divizija je koliko- toliko štitila ranjenike i Glavnu bolnicu...Ne mogu da vam opišem što se događalo... Sjećam se Dalmatinca, hrabrog borca iz naše brigade koji je, čuvši kako ga doziva ranjeni brat, vratio se, poljubio ga, pokrio šatorskim krilom i krenuo dalje, ili Crnogorac koga ranjena žena moli ''Nemoj da dozvoliš da me zakolju četnici, ubij me molim te", izvadio pištolj i ubio je.
Imao sam čast da ratujem sa najboljom vojskom. U Goraždu je TITO nama, Lovćencima, rekao: ''Ovo je moj najbolji bataljon, ponosim se VAMA''
T.Nikčević: TITO namjerno nije dozvolio dvojici Srba da sa vojskom prvi uđu u Beograd?
J.KAPIČIĆ: Ne znam da li je bilo namjerno, ali činjenica je da je čast da oslobod Beograd dobio Crnogorac, Peko Dapčević.
.....
De Gol, inače, nije mnogo volio Jugoslaviju i TITA. Valjda je mislio da mu je TITO, našom antifašističkom borbom, oduzeo mjesto u istoriji za koje je smatrao da njemu i Francuskoj pripada.
....
Marko Ristić je rekao TITU ili on (KAPIČIĆ), ili ja. TITO je pravilno procijenio da je u tom trenutku za Jugoslaviju bolje da u Parizu ostane Marko Ristić. Čim sam stigao zvali su me iz TITOVOG kabineta. ''Ajde, sjedi" -ponudio me je TITO još na vratima. "Znam da si ljut, ali moram da ti objasnim. Jova, čim je Ristić došao, sebi sam postavio pitanje: ko će bolje da razgovara sa Marloom - Marko Ristić ili ti koji si juče stigao iz šume. Ko bi Jugoslaviju bolje predstavio?". ''Druže TITO, u pravu ste''- shvatio sam. Pa, stvarno šta bih ja sa Marloom.
...
"Vidiš Jova, to je moje jagnje" - rekao je ponosno. Zaista je bilo lijepo. "Kada odraste, odvedi ga u Kumrovec u moju kuću" - reče TITO lugaru. "Druže TITO, đe ćeš sa ovim jagnjetom, iako znate da je cijela Jugoslavija Vaša" - čudio sam se... "E moj Jova, osim ovog, jagnjeta i kuće u kojoj sam rođen u Jugoslaviji ništa nije moje. Svojim potomcima, osim časnog imena i djela - TITO nije ostavio ništa.
...
Neđe uoči Plenuma 1966, pozvao me je Vlado Popović, tada čovjek od TITOVOG povjerenja i rekao mi da Stari želi da me vidi.Nijesam ni slutio što se sprema. TITO me je primio u svom salonu. Šetao je gore - dolje, bio vidno uznemiren. ''Sjedi Jova'. Znas li što sam te pozvao''. Nijesam imao pojma. ''Znas ti, Jova, da Ranković sprema državni udar''? Bio sam šokiran. ''Druze TITO, ne mogu da vjerujem, da li je moguće da Ranković Vama nešto sprema? Jeste li sigurni?.'' "Siguran sam Jova, siguran''- nastavio je TITO. "Hajde u moju spavaću sobu da vidiš kako mi je uređaje postavio ispod kreveta.
T.Nikčević: Jeste li otišli?
J.KAPIČIĆ: Nijesam. Odbio sam da uđem u TITOVU sobu, objasnivši da mu vjerujem na riječ i da mi nijesu potrebni dokazi. Bilo bi opasno da sam pokazao da mu ne vjerujem. A ne bi bilo ni fer.
T.Nikčević: Zasto je TITO baš Vas pozvao?
J.KAPIČIĆ: Zato što sam radio u UDB-i i zato što je u mene imao povjerenje. ''Druze TITO, ako ste me pozvali da vam dam savjet, moram da vam kazem da sam spreman da za vas poginem kada god to od mene budete trazili'' - rekao sam uzbuđen.
....
Na svečanosti povodom otvaranja Mauzoleja 1974.g. iz Srbije je došao samo Petar Stambolić, ali kao TITOV izaslanik. Ostali su bojkotovali.
...
Bio sam jednom sa TITOM u lovu, u Karađorđevu. Hodali smo u tišini i ,odjednom bez ikakvog povoda, TITO zastade: ''Jeli Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?''. Tačno je znao kakvi smo. Svi redom.
...
Poslije onog 1941, nije mi svitalo ljepši 13. Jul. Otisao sam u Podgoricu pružio ruku i čestitao Milu Đukanoviću, ali sam ga podsjetio na TITOVE riječi: ''Teško je napraviti državu, ali je još teže - SAČUVATI''. Nijesam siguran da me je čuo.
...
TITO je vladao na jedan mogući nacin u zemlji kakva je Jugoslavija. Više-nacionalna zajednica se nije mogla drugačije održati. Ne mozemo TITA za sve okriviti. Da nije bilo republičkih nacionalističkih i šovinističkih vođa, Jugoslavija se ne bi u krvi raspala.
TITO je bio veliki čovjek, slavna istorijska ličnost i jedan od svjetskih priznatih antifašističkih vođa, Drugog svjetskog rata. Osim nas - malih, jadnih posvađanih zaraćenih jugoslovenskih naroda, to TITU niko ne osporava. TITO je napravio veliku, pravednu državu u kojoj su svi ljudi, sve vjere i nacije bili JEDNAKI.
T.Nikčević: U međuvremenu drugi rat; Rezolucija Informbiroa i Goli otok?
J.KAPIČIĆ: Goli otok je mrlja na licu velike države kakva je bila Jugoslavija. Morate da znate - to je vazno, da tokom rata slavu nijesmo sticali boreći se samo protiv fašizma nego i protiv svih okupatora. Jugoslavija je u NOB-u izgubila mnogo ljudi, bila nam je uništena ekonomija, privreda...Nijesmo mogli da dozvolimo da to bilo ko negira ili omalovažava.
T.Nikčević: Prije 1948. god., što je za vas značio Sovjetski Savez?
J.KAPIČIĆ: Sve! SSSR je dugo bio ideal, a Staljin gotovo Božanstvo.
T.Nikčević: Po čemu se Jugoslavija razlikovala od ostalih zemalja istočnog bloka?
J.KAPIČIĆ: Bili smo samostalni, krvlju se izborili za svoju državu... Na drugoj strani, Staljin je zemljama istočnog bloka diktirao i sistem i način života i način rada partije...
T.Nikčević: Kako se TITO usudio da se suprostavi Staljinu? Na šta se oslanjao, na koga je računao?
Forum Addict
......
J.KAPIČIĆ: TITO je bio izuzetna ličnost, harizmatični vođa, hrabar čovjek... Nije zelio svađu sa Rusima, ali nije dozvoljavao da nas bilo ko izjednačava sa Mađarskom, koja se u Drugom svjetskom ratu bila na strani fašističke koalicije. Od svih, pa i od SSSR-a, TITO je zahtijevao da nas poštuju. Osim toga, naše su ratne rane te 1948.g. još uvijek bile svježe, a mi opijeni sopstvenom pobjedom.
T. Nikčević: U otporu Staljinu, imali ste pomoć ili podršku sa Zapada?
J.KAPIČIĆ: Vodili smo borbu i na tom planu. Kada su krenuli napadi M. ĐILAS je otišao u London, a K. POPOVIĆ u SAD-e. Englezi su ĐILASU rekli da će nam pomoći, ali neće sa Staljinom zbog nas ulaziti u rat. Za Staljina smo bili imperijalni špijuni. Nemojmo zaboraviti da se prije sukoba sa SSSR-om dogodio incident zbog koga nas Amerikanci umalo nijesu bombardovali.
T.Nikčević: Mislite na rušenje američkog aviona 1948. god.?
J.KAPIČIĆ: Tako je. Oborili smo američki avion, što je shvaćeno kao neprijateljski akt protiv SAD. Američka štampa je bila ogorčena, pozivala svoju vladu da na Jugoslaviju baci atomsku bombu. TITO je bio van sebe. Pozvao je D. LEKIĆA, komadanta korpusa na odgovornost.
T.Nikčević: Zašto ste uopšte srušili američki avion?
J.KAPIČIĆ: Avion je zaista ušao u vazdušni prostor Jugoslavije i oboren je iznad Slovenije. Tačno je - nijesmo baš morali da ga rušimo ali...Znate kako je... Osjećali smo se moćno...Osim toga, bili smo veoma bliski sa Staljinom koji nas je stalno huškao protiv ''Imperijalističkog Zapada''.
T.Nikčević: Što je predhodilo Rezoluciji Informbiroa ?
J.KAPIČIĆ; Staljin je htio da nas pokori po svaku cijenu. Iz Moskve je u početku slao tkz savjetnike, koji su kontrolisali jugoslovensku ekonomiju privredu, spoljne poslove vojsku i SSSRu o tome slali izvještaje. Sovjeti su nas kritikovali zbog toga što ''idemo u kapitalizam'', ponašali su se kao da smo njihova gubernija.
Na TITOVU adresu su iz Moskve stigla dva pisma - prvo 27. marta a drugo žešće 4. maja 1948 god, Bio je optužen da služi imperijalizmu. 19. maja 1948 TITU dolazi poziv da ide na sjednicu informacionog biroa komunističkih partija u Bukurešt.
T.Nikčević: Kakva je jugoslovenska reakcija?
J.KAPIČIĆ: Osim A. HEBRANGA i S. ŽUJOVICA, koji su prvi napali TITA, izjasnili su se za Staljina, bili smo u soku. TITO je odmah sazvao CK KPJ. Obavijestio je clanove CK da nece ici u Bukurest i predlozio im ako misle drugacije da ga smijene. Svi su odmah skocili; kako da ides?! Necemo te slati pod Staljinov noz.
T.Nikčević: Dali je SSSR bio iznenađen odgovorom?
J.KAPIČIĆ: Sada su oni bili sokirani. Sa sjednice u Bukurestu, koja je odrzana 28. juna 1948 stigla je Rezolucija Informbiroa u kojem su Jugosloveni bili pozvani da ustanu protiv '' sluga imperijalizma''. Odgovor Jugoslovenske Vlade SSSRu ''BORBA'' JE 30. JUNA1948. prenijela u cjelini...
T.Nikčević: Taj odgovor je pisao ĐILAS ?
J.KAPIČIĆ: ĐILAS je pisao tekst, a CK KPJ usvojio
T.Nikčević: Da li je bilo tesko ljudima objasniti, kako je to Staljin od polubozanstva, kako ste ga opisali, odjednom postao najveci naprijatelj?
J.KAPIČIĆ: Užasno teško! U Partiji su počela stravična kolebanja, teški lomovi. Kroz Goli otok je prošlo 16 hiljada ljudi.
T.Nikčević: Mnogi izvori tvrde 31 hiljada ljudi?
J.KAPIČIĆ: Ne nego milion! To su laži i gluposti. Kao da 16 hiljada nije dovoljno, pa moraju da dodaju. Mnogi funkcioneri na položajima, bivsi partizani, dugo nisu mogli da shvate sto se dogadja. Protiv nas su bile sve komunističke zemlje, ali i komunisti Francuske i Italije. Bili smo sami. Bili smo ljuti razočarani i spremali smo se za RAT.
T.Nikčević: Protiv koga?
J.KAPIČIĆ: Protiv SSSRa. Deset ruskih divizija je stajalo na granicama Mađarske, Rumunije i Bugarske i čekalo da napadne Jugoslaviju. Industriju smo prebacili u Bosnu. Očekujuci ruske tenkove, po Vojvodini smo bili iskopali rovove u kojima će naši momci čekati Ruse. Hiljade i dvije stotine naših ljudi je poginulo na granici. Najveći skandal su napravili generali K PETRIČEVIĆ, A. JOVANOVIĆ i pukovnik V. DAPČEVIĆ pri pokušaju bjekstva u Rumuniju.
T.Nikčević: A. JOVANOVIĆ je te noći ubijen?
J.KAPIČIĆ: Bježeći preko granice nalećeli su na policiju koji su u mraku mislili da je riječ sitnim prestupnicima, lovokradicama. Pokušali su da ih zaustave, ali kad su odbili da se predaju zapucali su i ubili A JOVANOVIĆA. K PETRIČEVIĆ I V DAPČEVIĆ su pobjegli. PETRIČEVIĆ se vratio u Beograd i predao. DAPČEVIĆ je krenuo za Banat i uhapšen je prilikom prelaska Mađarske granice. Prije njih, general Pero Popović, zamjenik komadanta ratnog vazduhoplovstva, takođe Crnogorac, oteo avion i pobjegao u Rumuniju.
T.Nikčević: Nećete valjda da kažete da je UDBa bila poslednja odbrana Jugoslavije?
J.KAPIČIĆ: Hoću, baš to ću da kažem! Jedino u vrhu UDBe nije bilo ljudi koji su izdali zemlju. Zato je RANKOVIĆ vijest o skandalu generala javio meni. Kako bismo blokirali eventualni ulaz pobunjenika iz Banata u Beograd, morali smo da zatvorimo Pančevački most. Nijesmo tačno znali koliko ih je. S obzirom na to da je i sa Banatske strane tenkovskom jedinicom komandovao Crnogorac, prijetila je opasnost da pobunjenici uđu u Beograd i naprave čudo.
T.Nikčević: Koji Crnogorac?
J.KAPIČIĆ: DUKLjAN VUKOTIĆ
T.Nikčević: Koje sve od visokih crnogorskih funkcionera bio na GO ?
J.KAPIČIĆ: Mnogo njih! Kada sam drugi put bio na GO, sjećam se da sam vidio Boza Ljumovića, jednog od najstarijih komunista, divnog čovjeka. Pita sam ga kako je. ''Dobro sam. Otišao sam za svojim idealima''- odbrusio mi je. Ovaj je najgori ''- reče mi stražar. Božo je bio zagrižen. Da je mogao, za Staljina bi zapalio TITA i sve ono što smo zajedno stvarali. Bez obzira na to naredio sam da se pošalje u bolnicu i zadrži na liječenju mjesec dva. Mnogo godina kasnije, sreli smo se slučajno na beogradskom aerodromu. Prišao mi je, skinuo šešir. ''Hoću da ti zahvalim što si mi spasio život''- rekao je i prošao.
T.Nikčević: Dali je tačno da ste Boža Ljumovića, prije odlaska na GO, i lično pokušali da ubijedite, da se odrekne Staljina?
J.KAPIČIĆ: Tačno je. Božo Ljumović je bio istaknuti partijski funkcioner, ugledan čovjek i za njega smo se morali boriti. Ranković je dao zadatak meni i Ćeći Stefanoviću da odemo u CZ i razgovaramo sa Božom. Kad su ga doveli obratio mi se. ''Nije trebalo da dolazite, da mi držite predavanje! Posebno ti'' Inače ne slušam što govorite.
''Vidiš Božo što Staljin radi svim zemljama koje je zgazio svojom čizmom?! Pusti ga tvoja zemlja je Jugoslavija. Za nju si se borio''. ''Jovo pošto si već takav stručnjak za spoljnu politiku, da ti kažem; ako za interes SSSRa i Staljin treba da sagori cijela zemljina kugla neka sagori, ne bih prstom mrdnuo''- uzvratio je.
''Je li tako Božo'?!- pitah ga ljutito.
''Tako je Jovo''
E onda ćeš ići na GO, pa SAGORIJEVAJ tamo, rekao sam i izašao.
T.Nikčević: Osim Boža, jeste li još nekom pokušali da ubijedite da se odrekne Staljina?
J.KAPIČIĆ: Jesam. K Petričević je dobio mjesto šefa zatvorske biblioteke, Čeda Iličkovića poslao sam na rad u medicinsku ambulantu, što im je koliko toliko olakšalo boravak u zatvoru. Sjećam se Mirka Živkovića, bio mi je školski drug, cimer na studijama. Rekao sam da napiše izjavu u kojoj bi potvrdio da niti je bio niti ima ikakve veze sa IB-om. ''E neću, Jovo, pa kad bi mi kosti ođe ostale''- rekao mi je. Oslobodio sam dvadesetak Cetinjana, među njima i reditelja Mila Đukanovića.
T.Nikčević: Po kom kriterijumu ste oslobobadjali ljude?
J.KAPIČIĆ: Neke sam odranije poznavao sa drugima razgovarao...
T.Nikčević: Bili ste svjesni da od vas zavisi nečiji život?
J.KAPIČIĆ: Iako nam to danas tako izgleda, vjerujte da na te stvari nijesam gledeo tako. Nijesam mogao da oslobodim one koji su napravili neki težak prekršaj, kovali zavjeru ili pobunu protiv TITA. U tom smislu, moja vlast je bila ograničena.
T.Nikčević: Da li ste imali neke posledice zbog toga što ste ljude oslobadjali?
J.KAPIČIĆ: Ne ali sam imao problem zbog mog traženja da oslobodim moga brata od tetke Vukolu Stojovića. Zbog te moje intervencije mogo sam past pod sumnju. Zamolio sam Voja Kovačevića komandanta Niškog korpusa da vidi o čemu se radi. Nakon nekoliko dana Vukola je bio oslobodjen. Došao je u Beograd da mi se zahvali na pomoći, pokunjeno i suznih očiju se kleo da nije kriv. Ali posle pet šest dana, Božo Begović, šef odsjeka za IB, javio mi je da je grupa predvođena Vukalom Stojanovićem prebjegla u Rumuniju.
T.Nikčević: To je bio ozbiljan problem?
J.KAPIČIĆ: Zbog takvih stvari lećele su glave. Odmah sam pozvao A. Rankovića, primio me je. Objasnio sam mu čitav slučaj i Ranković se zamislio. Šetao je sa jednog na drugi kraj sobe.
''Slušaju me dobro Jovo, da si oslobodio stotinu takvih gadova, mi ti opraštamo. Nije to tvoja greška. Nemoj da brines, idi kući.
T.Nikčević: Jesteli li ipak brinuli?
J.KAPIČIĆ; Nijesam, znao sam što znači Markova RIJEČ.
T.Nikčević: Nedostaje li vam Crna Gora?
J.KAPIČIĆ: Mnogo. Crna Gora je čudo, ideal. Kada pomislim da bi ponovo mogla da nestane, dođe mi da vrištim iz sve snage da zakukam...Kao da ponovo vidim Gaetu...Ne ponovilo se!
Često odem u Crnu Goru, u svoje selo.
Na Cetinju ću se kopat, tamo imam grob...
Odatle sam krenuo...
A, eto... Juče sam sa slovenačkim novinarima razgovarao pet sati. Traže me Hrvati, Bosanci... Svi.
Samo me Crnogorci neće! Jedini sam ostao, ali im ne trebam.
http://www.montenegro.org.au/otocijkape.html
Forum Addict
Steta je sto novinarka nije bila bolje pripremljena pa direktnije pitala. Govori se da je plan sa rusenjem mosta bio plan Arsa Jovanovica koji je kasnije zavrsio na rumunskoj granici kad htio pobjeci zbog IB.
Last edited by Hari Krisna; 11-12-09 at 13:59.
Forum Addict
Noćas promocija na Cetinje
Forum Addict
Ko su ti cudni ljudi sa golog otoka?
Forum Addict
Ovoliko ni Ranko ne voli Mila koliko je ovaj volio Tita ...
Junior Moderator
Nije on volio Tita nego ideale za koje se Tito borio...a milove ideale niko ne može da voli jer isti jednostavno - ne postoje.
She is only here to annoy herself!
Member
"T.Nikčević: Zasto je TITO baš Vas pozvao?
J.KAPIČIĆ: Zato što sam radio u UDB-i i zato što je u mene imao povjerenje. ''Druze TITO, ako ste me pozvali da vam dam savjet, moram da vam kazem da sam spreman da za vas poginem kada god to od mene budete trazili'' - rekao sam uzbuđen."
....
jesi li na ovo mislio?...dal bi zalizanko poginuo za krivoglavoushalavanoga?..jamlim bi ,a ti mure?
Dje shareno pashce laje,
tu djevojka lijepa je.....
Forum Addict
Na ovo i na jos mnogo detalja ... ko ce citirat' sve to :burp:
Forum Addict
Nema jacheg ljepila u cipancijelibijelisvijet,
od ljubavi crnogorske za LIK&DJELO,
od te spoznaje mi fataju fiskovi i pochnu dushevni bolovi i grchenje crijeva,
i pochne luchenje pljuvachke, da sam kochijash, heba bi konjima majku i oca ochiNJega.
Niko u CGu nije gajio individualnost, vjeru u se i u svoje kljuse, od malih nogu skachemo sa stolice kad ulaze UCHITELJI, da se zna koliko smo mali i kako smo glupi, da treba da smo poslushni i poshtujemo LIK&DJELO, i nepismenog uchitelja i izrabljene uchiteljice, STALJIN JE ZIV , DOK IMA ZIVIH CRNOGORACA,
nikad nece umrijet.
IM - Old Bone
Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...
Active Member
necemo mi naprijed ni za 200godina dok ne raskrstimo sa lazima, mitovima i osudimo sve zlocine i one koji su ih cinjeli na ovim prostorima.
Forum Addict
Vijesti, 12. decembar 2009.
Čovjek u kome je sabran vijek
NA CETINJU PROMOVISANA KNJIGA TAMARE NIKČEVIĆ „GOLI OTOCI JOVA KAPIČIĆA”
Cetinje – „Pred Vama je čovjek od devedeset godina u kojem je sabran gotovo cio jedan vijek. Istovremeno, taj vijek je sabran i u knjizi koju Vama predstavljamo Tamara Nikčević i ja. Htio ili ne, moj život je obilježen, on liči na podneblje iz koga sam potekao“, kazao je Jovo Kapičić, govoreći sinoć na promociji knjige, čiji je glavni akter i po kome knjiga nosi ime “Goli otoci Jova Kapičića”.
Novo izdanje “Vijesti” predstavljeno je sinoć u Vladinom domu na Cetinju. Promocija knjige je, po želji Jova Kapičića, održana na Cetinju u prepunoj Sali Ivana Crnojevića. Pored glavnog aktera i autorke knjige, o „Golim otocima Jova Kapičića“ govorili su i Biljana Kovačević-Vučo, Boro Krivokapić, Senad Pećanin i urednik izdanja Balša Brković.
Knjiga “Goli otoci Jova Kapičića” je ispovijest nekadašnjeg Titovog generala, koja donosi sliku jedne dinamične i dramatične epohe - od predratnih tenzija u Crnoj Gori, preko Drugog svjetskog rata, hvatanja Draže Mihailovića i drugih odmetnika, sukoba sa Staljinom, pada Rankovića, pa sve do devedesetih i krvavog raspada Titove SFRJ. Prvi tiraž ove intrigantne knjige rasprodat je za jedan dan, a “Vijesti” su najavile i novo izdanje, koje bi već narednog četvrtka trebalo da se pojavi na kioscima.
D.J.
Junior Moderator
Nadam se da niko normalan ne spori da ih je bilo sa svake strane...
She is only here to annoy herself!
Forum Addict
Vijesti, 13. decembar 2009.
Važna odbrana antifašizma
“GOLI OTOCI JOVA KAPIČIĆA”, KNJIGA TAMARE NIKČEVIĆ PROMOVISANA U VLADINOM DOMU NA CETINJU
Cetinje – Danas u 21. vijeku, vijeku ljudskih prava i tehnološke revolucije, možemo govoriti o tome da li je nešto, nekada trebalo uraditi ili nije, da li je moglo drugačije. Ali nikada ne smijemo zaboraviti, da se nijedan događaj ne smije izvlačiti iz istorijskog konteksta u kome je odigran - kazao je bivši general JNA, Jovo Kapičić, govoreći na promociji knjige, čiji je glavni akter i po kome knjiga nosi ime, “Goli otoci Jova Kapičića”, autorke Tamare Nikčević.
Govoreći u Vladinom domu na Cetinju, Kapičić je, kao što je to radio i u knjizi, priznao da vjerovatno ni on ni njegovi drugovi, sa sadašnjeg stanovišta, podosta toga ne bi uradili na isti način kao onda.
– Ali ono za šta sam siguran da je bilo vrijedno živjeti, a i mrijeti, jesu tri stvari: partizanska borba protiv okupatora, antifašizam i Titovo „Ne“ Staljinu - istakao je Kapičić, koji je podsjetio prisutne da je rođen u Gaeti, a da je živio u drugoj Jugoslaviji, koju je sam stvarao zajedno sa svojim drugovima.
– Ta velika i lijepa država je bestijalno i u krvi rasparčana tokom sigurno najsramnijeg perioda južnoslovenskih naroda, devedesetih godina prošlog vijeka - kazao je Kapičić, dodavši da se nada „da kada mu dođe kraj životnog puta, da će spokojno počivati u nezavisnoj Crnoj Gori, koja je, poslije mnogo lutanja, konačno pronašla samu sebe“.
Kapičić se zahvalio autorki knjige što je od detalja iz njegovog života, prikazala događaje i ljude sa kojima je vjekovao.
– Tako da će generacije koje nas u budućnosti budu kudile ili hvalile, svejedno, shvatiti da smo svi bili ljudi od krvi i mesa i ništa više ni manje od toga - kazao je Kapičić. On je poručio svima onima koji danas pokušavaju da krivotvore istoriju, da im to neće proći.
Urednik izdanja Balša Brković, govoreći o knjizi Tamare Ničević, kazao je da sama činjenica da je ta knjiga rasprodata za jedan dan, predstavlja ulazak autorke na intelektualnu i kulturnu scenu u velikom stilu.
Gošća iz Srbije, Biljana Kovačević-Vučo, kazala je da je knjiga Tamare Nikčević prije svega jedan spomenik, jedna odbrana antifašizma.
– Nama u Srbiji je ova knjiga jako dragocjena, pogotovo u ovoj eri kada se rehabilituje i četnički pokret i kada se koketira i sa nekim istorijskim događajima i kada se falsifikuju činjenice. Ova knjiga je dala objašnjenje, nekako za sve to - rekla je Kovačević-Vučo.
Ona je istakla da misli da je ova knjiga jedna jako poštena knjiga.
- I ono što je najdivnije, priča o tako traumatičnim temama, od kojih se kod nas stalno pravi neka užasna tragika, na jedan jednostavan i veseo način. I to je ono, što ja mislim da nije uspjelo, ni mnogo poznatijim i slavnijim piscima.
Urednik sarajevskih Dana Senad Pećanin istakao je da knjiga Tamare Nikčević, predstavlja djelo koje je izvedeno iz jednog novinarskog žanra - intervjua.
– Ovdje imamo primjer do savršenstva vladanja tehnikom intervjua. Koliko poznajem Tamaru, ja bih da sam bivši političar ili tako nešto, na svaki način izbjegavao da budem njen sagovornik. Izgleda da se general Jovo Kapičić odvažio na to, i ne znam kome se od njih dvoje to više isplatilo, ali sam siguran da će od ove knjige najviše profitirati njeni čitaoci - rekao je Pećanin.
- Drama pojedinca, kao drama istorije, i kao drama aktuelne Crne Gore i kao drama antifašizma i kao drama Jugoslavije i kao drama svih - to je telegrafski knjiga Tamare Nikčević - kazao je novinar Boro Krivokapić govoreći na promociji.
- Mnogo nebrojeno gustih slojeva i zapetih struna isijava elipsu od izbjegličke Gaete do suverenog Cetinja. Od Crne Gore u emigraciji, od Crne Gore izvan sebe, do Crne Gore sa sobom i pred sobom.
On je dodao da što više knjiga zrači otiscima neodoljivosti, mekosti ženske ruke, utoliko je - ubitačnija.
- Partizanski komesar, poratni general Udbe, pomoćnik svemoćnog generala Rankovića, crnogorski ministar i ambasador. Kapičić nije bio u prvom ešalonu donošenja bitnih odluka, ali kao subjekt od ličnog povjerenja trojice odlučujućih ljudi Tito-Đilas-Ranković, Jovo Kapičić je bio među onima koji su započinjali proces izvršavanja krupnih i najkrupnijih odluka. A to nije manje provokativna pozicija. Zato je ovo knjiga na prvom mjestu o naličju veličine izvitoperivanja, o grobarima svoga djela, ali nužno i o grobnicama - kazao je Krvokapić.
Promocija knjige je, po želji samog Kapičića, održana na Cetinju i to u prepunoj Sali Ivana Crnojevića u Vladinom domu. Knjigu “Goli otoci Jova Kapičića” objavile su “Vijesti”, a kako je prvi tiraž ove intrigantne knjige rasprodat za jedan dan, “Vijesti” su najavile novo izdanje, koje bi već narednog četvrtka trebalo da se pojavi na kioscima.
D. JOVIĆEVIĆ
Forum Resident
Тамара Никчевић-Голи Отоци-преузмите књигу
http://uploading.com/files/3755a71d/Tamara%2BNikcevic-Goli%2BOtoci.pdf/
Forum Addict
Active Member
MEMBER
Tamara Nikčević... A ne no Anđela Nenadović
- .- - .- - .- - .. .-. .- -- --- ... -. .--- .. -.-. .... .- .-. ..
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Posting Permissions
Reply With Quote
Bookmarks