:) Slovo po slovo :)

[apsolutno_nemoguca]

Ovo smo imali na sad vec obrisanoj verziji foruma

Svaka naredna rijec mora pocinjati posljednjim slovom prethodne i imati veze sa CT

Prijestonica

[Thomas_O_Malley]

Arhiv

Arhiv Crne Gore, formiran 1951. godine, naslijedio je dokumentaciju Drzavne arhive Crne Gore koja je sa svojim radom otpocela jos 1895. godine. Kao maticna ustanova, Arhiv Crne Gore je od svog osnivanja preuzimao i dalje preuzima arhivsku gradju od registratura republickih organa i institucija i drugih gradjansko.pravnih i fizickih lica znacajnih za Republiku. Arhiv je obavezan da prikupljenu gradju sredjuje i cini je dostupnim za naucna proucavanja.
U svojim depoima Arhiv Crne Gore danas cuva preko 75 arhivskih fondova sa cetiri i po miliona razlicitih dokumenata.

[NAGUAL]

Vila. Pa uz to i Lovcenska. Nije pravi nastavak ali me asocira na nesto sto treba da ucimo od istorije (tj ovi mladji ). Dakle Crnogorci, iseljenici iz Amerike dolaze brodom da ucestvuju u ratu. I potope se. Interesantno je da sam cuo, a poslije i nailazio na dokumenta o sledecem segmentu te strasne pogibije. Kad je brod pocheo da tone, na brodu je bilo ljudi koji si znali plivati. Ali, kad je jedan od njih vidio grdnu pogibiju, uzeo je gusle, i gusla`, dok se i on nije utopio. Bez obzira na to sto je bio plivach!
Ima li danas imalo toga vitestva?
Dakle, nastavak je na Lovcenska Vila
P.S. Volim ovu apsolutno nemogucu :wink: Contradictio in Terminis :?:

[apsolutno_nemoguca]

Ambasade - o znacaju istih je smijesno pricati, o ljepoti i broju onih koji su se nalazile tu je bespredmetno govoriti... Grijeh je sto je od njih ostala samo prazna gradjevina koju vrijeme jede ...

P.S. Nagual, ocu stolove za regularni bilijar, i onda ces jos vise da me volis

[NAGUAL]

Evropsko
Zar nije? 12 (13) Sto ambasada sto legacija. Cetinje je nekad imalo svoje mjesto u evropi, a i Evropa u njemu.

A kad smo vec kod toga evo sto publicista Borislav Cimesa pise na tu temu:
AMBASADE U KNJAŽEVINI - KRALJEVINI CRNOJ GORI
--------------------------------------------------------------------------------

Stvama istorija crnogorskih diplomtskijeh odnošaja sa izvanjstvom, preko diplomatskijeh predstavništava, datira od Berlinskog kongresa (1878).

Rusija je prva osnovala na Cetinju stalno diplomatsko predstavništvo 1879. sa ministrom - rezidentom Spajerom, u ondašnjoj Katunskoj (danas Njegoševoj ulici broj 47). U vrijeme misije ruskoga opunomoćenog ministra - rezidenta Gubastova 1900. počela je izgradnja ruske ambasade na Cetiniu. Zgrada ambasade, građena u stilu ruskoga baroka, završava se 14. 09. 1903. godišta. Zdanje je korišćeno za potrebitosti ambasade sve do okončanja ruske diplomatske misije uoči kapitulacije Cme Gore u I svjetskom ratu, decembra 1915. (5. januara 1916.) godišta.

Iste 1879. Crna Gora uspostavlja stalne diplomatske veze i sa Austro-Ugarskom, Italijom, Francuskom i Turskom.

Austro-ugarska legacija sagrađena je 1899.g.( u ulici Baja Pivljanina 134) prema nacrtu dr Josipa Sladea, sa preovlađujućijem elementima romanskoga i gotskoga stila rimokatoličke crkve koja je u njezinom sastavu. Djelovala je na Cetinju sve do početka I svjetskog rata 1914. g.

Turska legacija na Cetinju rabotala je u privatnoj kući vojvode Maša Vrbice (ulica Baja Pivljanina br. 1) poznatoj kao Pašina kuća. Tursko diplomatsko predstavništvo prestalo je sa radom na Cetinju oktobra 1912. g, kada se zbog prvog, balkanskog rata povuklo iz crnogorske prijestonice.

Prvi francuski diplomatski predstavnik na Cetinju (1879 ) imao je rang otpravnika poslova. Godišta 1886. Francusko poslanstvo se preselilo iz Dubrovnika na Cetinje. U vrijeme diplomatske misije francuskog ambasadora grofa Serseja 1909 - 1910. g. ambasada Francuske je dobila svoje zdanje u kitnjastom i raskošnom stilu u Katunskoj ulici broj 100. Po kazivanju, nacrt zdanja je bio namijenjen za francusku ambasadu u Kairu, ali je griješkom došlo do zamjene nacrta. Zgrada je služila potrebama diplomatskog predstavništva Francuske do kraja 1915. g. - do propasti Crne Gore u I svjetskom ratu.

Italijanska ambasada je djelovala na Cetinju u vremenu 1879 - 1915. G., a od 1910. Djelovala je u sopstvenom zdanju, sazdanom po nacrtu čuvenog arhitekte Koradinija.

Poslije Berlinskog kongresa, i Engleska uspostavlja svoje stalno diplomatsko predstavništvo. Od 1912. g. ono je bilo smješteno u sopstvenom zdanju, urađenom po nacrtu engleskoga arhitekte Hartija, autora još dvije atraktivne zgrade na Cetinju u stilu cottage. Engleska ambasada je radila sve do pada Crne Gore.

Knjaževina Bugarska je uspostavila svoje diplomatsko predstavništvo na Cetinju 1897.g, nakon što se i knjaz Nikola pridružio srpsko-bugarskoj nagodbi. Bugarsko poslanstvo je bilo smješteno u Dvorskoj ulici (do dvora knjaza-kralja Nikole), u privatnoj kući vojvode Iva Radonjića. Do prekida crnogorsko-bugarskijeh odnošaja, a time i prestanka rada legacije Bugarske na Cetinju došlo je 1913.g., izbijanjem drugog balkanskog rata.

Kraljevina Srbija je ustanovila svoje diplomatsko predstavništvo na Cetinju, koje je u vrijeme osnivanja imalo rang zastupništva. Početkom oktobra 1901. Obnovljeni su crnogorsko-srpski diplomatski odnošaji. Diplomatsko predstavništvo Srbije na Cetinju je neko vrijeme bilo smješteno u privatnoj kući Jovana Milunovića (Pipera) u Katunskoj ulici br.21. Majskijem prevratom u Srbiji 1903, srpski poslanik je opozvan, da bi se poslanstvo ponovo otvorilo 1907, obnovom diplomatskijeh odnošaja. Dva goda docnije uzdignuto je na stepen poslanstva i smješteno u zgradu naspram kraljevskoga dvora na Cetinju. Funkcionisalo je sve do pada Crne Gore.

Grčka je bila medju prvijema državama koja je nakon Berlinskog kongresa uspostavila diplomatske odnošaje sa Crnom Gorom i postavila poslanstvo na Cetinje. Godišta 1881. djeluje u rangu diplomatske agencije. Ono je napustilo Cetinje kada je kapitulirala Crna Gora. Bilo je smješteno prvo u Katunskoj, a potom u ulici Ivana Crnojevića br. 42, u privatnoj kući Steva Popovića.

Belgijsko poslanstvo je akreditovano na Cetinju poslije Berlinskog kongresa. U rang poslanstva ustanovljeno je dekretom belgijskog kralja Alberta I 1910, kada je za vicekonzula na Cetinju naimenovan Vuko Vuletić u čijoj se kući (Dvorska ulica br 6) ono i nalazilo.

Njemačko diplomatsko predstavništvo otvoreno je na Cetinju 1905. goda. Bilo je smješteno u privatnoj kući Jovana Milunovića - Pipera (današnja Njegoševa ulica broj 23), a prestalo je sa radom izbijanjem I svjetskog rata 1914.g.

Diplomatsko predstavništvo SAD ustanovljeno je na Cetinju početkom ovoga vijeka. Bilo je smješteno u Lokandi (Grand hotelu), sagrađenom 1864. godišta, a radilo je sve do početka ratova koji su doveli do pada Crne Gore.

Na Cetinju je postojalo i diplomatsko predstavništvo kraljevine Španije. Bila je to 13. Ambasada u crnogorskoj prijestonici.

U periodu od Berlinskoga kongresa do kapitulacije u I svjetskom ratu Crna Gora je imala pored konzularnog agenta u Kotoru, generalnog konzula u Skadru, još i konzula u Rimu, otpravnika poslova u Carigradu i veliki broj počasnijeh konzula u Jevropi, Kanadi i Brazilu. Reciprocitet sa državama, koje su imale predstavništva na Cetinju, izostao je iz finansijskijeh razloga, mada se za tijem nijesu ni osjećale tolike potrebitosti, pošto su kćeri kralja Nikole, udate u izvanjstvu, "doprinosile diplomacije svoje zemlje i svom ocu više od najboljega ambasadora", kako je tvrdio austro-ugarski vojni ataše na Cetinju, major G.Hubka (1914.g).

Šefovi diplomatskih misija izvanjskih zemalja akreditovani su kod kralja Nikole sve do smrti crnogorskog suverena 1921. godišta. Potonji sastav diplomatskijeh misija akreditovanijeh kod kralja Nikole datira iz 1920.g. Sastav izvanjskoga diplomatskog kora iz toga doba sačinjavali su:

1. Oras Delaros Verne (Francuska);
2. L. Vladimirović Islavin (Rusija);
3. Markiz Paolo de Montaljari (Italija);
4. Ser Džordž Greham (Velika Britanija).

Iz toga doba datira i potonji sastav diplomatskoga i konzularnog kora Kraljevine Crne Gore.



CRNOGORSKA POSLANSTVA I KONZULATI

POSLANSTVA

SAD, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar, đeneral Anto Gvozdenovic i v.d. sekretara kapetan Jevrem Šaulić.
FRANCUSKA, otpravnik poslova Rene Leturner, atase Edmon Liken.

KONZULATI

1. SAD, Njujork, Nassau Street 34, generalni konzul Vilijam Frederik Diks.
2. ARGENTINA, Buenos Aires, Calle Cerdoba 688. Gen. Konzul Žerve Kazo i v.d. sekretara Novica Vuković.
3. BELGIJA, Brisel, 35 rue Barra, konzul Pjer Fransoa Remeker, sekretar Alfred Leri.
4. BRAZILIJA, Rio de Zaneiro, gen konzul Anton Januci.
5. V. BRITANIJA, Bristol, konzul E.Džordž Mardon R.H. R.
Glazgov, konzul David Mazon.
Edinburg i Lajt, Hove street 4, konzul Robert Vilson. Liverpul, King Street, konzul Henrik Kole.
London, E.C.Mincing Lane 21, gen konzul, potpukovnik sir Dž.Rodžer Parkington, Vice konzul kapetan Carls E.Dz.Karl Elves.
6. MALTA, konzul Gustav Golster.
7. ITALIJA, Rim, Via Volturno, v.d. generalnog konzula, konzul Veljko P. Ramadanović, v.d. sekretari Jovan Radoman i Božo Marinović.
Bari, gen konzul Karmine Galo.
Bolonja, gen konzul Atilio Skoti.
Brindizi, zerant gen konzulata, Teodor d'Ipolito.
Venecija, gen. Konzul Josif Fađoni.
Đenova, gen konzul Markiz Z. de Ferari.
Milano, gen konzul Andjelo Karminati i vice konzul Julio Olijeti.
Napulj, gen konzul Đuzepe Kerkia.
Torino, 12 via delle Rosine, gen konzul Đovani Gorini i vice konzul Feliks da la Copa
8. KANADA, Kvebek, 37 rue des Francaiscains, konzul Evgenije Korivo.
Monteral, konzul Andrija Daglas Gerd.
Toronto, 58 King Street East, konzul pukovnik Noel G. L.Marsal
Halifaks, konzul g. Fred Pirson.
9. NORVEŠKA, Hristijanija (Oslo), gen konzul Hugo Movinkel.
10. FRANCUSKA, Bordo, 9 Cours de Guorgues, konzul Sarl Dipi
Marselj, Cours du prado, gen konzul Anri Lucati, konzul Moris Lucati, vice konzul Konte Anri Deplas i v.d. sekretari A. Rajnvan i poručnik Đoko Vuković.
Nica, Avenue Depoilly 3, gen konzul Sergije Kansin.
Pariz, rue des Mathurins 23 (telephone louvre 39.00), gen konzul Rene Leturner.
Avr, rue Fontenelle, konzul Šarl Žakmen.
11. HOLANDIJA, Amsterdam, gen konzul H. Mandes de Kosta.
12. ŠVAJCARSKA, Ženeva, 36 rue de Condolle, gen konzul dr Ivo Jovićević i v.d. sekretari dr Jovo Vukić i dr Vasilije Popović.
13. ŠVEDSKA, Stokholm, gen konzul Aksel Teofron Sandberg.
14. ŠPANIJA, Madrid, Calle de Almagro 20, gen konzul Edmondo Grener.

P.S. Stize i jedan pool sto apsolutno_nemoguca Tek u Bilijar klubu "Biljarda" ima mjesta i za takmicarke.

[Thomas_O_Malley]

Orlov krs !

Eh da mi je sad 2-3 slike kao sto Perjanica umije da slika.... ! :wink:

[apsolutno_nemoguca]

Hahahahahahahah

EDITED by nagual / 09:47 - 19.11.2004 ()

Hahahahahahahah

Sloboda

[Thomas_O_Malley]

Avangarda, u razmisljanju i ponasanju.

[Chicha]

a nagual brisi vise ovo gore e ostah za bruku :oops: :oops: a ova apsolutno nemoguca ce mi zivot uzet

[apsolutno_nemoguca]

Ulice ... no comment

[Thomas_O_Malley]

Etnografski muzej

....kolko mi se cini, jos nesto sto je preseljeno ili je namjereno da se preseli u PG..... :?

[Chicha]

jagermaister kraljica foruma :P


ps.nisam sad pogrijesio slovo hahahaha imas mahanje od mene

[Thomas_O_Malley]

jagermaister kraljica foruma :P


ps.nisam sad pogrijesio slovo hahahaha imas mahanje od mene

Reka' bi co''ek da si dobar momak !!!

hahahahahahahahahaahahahahaha

[Chicha]

jagermaister kraljica foruma :P


ps.nisam sad pogrijesio slovo hahahaha imas mahanje od mene

Reka' bi co''ek da si dobar momak !!!

hahahahahahahahahaahahahahaha

kuku mene ko mi kaze

hahahahhaahahahhaahaahaahahhahahahahaa

[Thomas_O_Malley]

Sto bi rekao g.Nagual :

Pivo ! hahahahahaha

Njime tema nije nikad promasena! :wink:

[Chicha]

e pa kad je tako odoh ja malo da se zalijem sa bratom talijanom u bunga banga reeeeeeee hahahahhahaa

[Thomas_O_Malley]

jagermaister

Rukometni klub "Lovcen"

....osnovan je pocetkom 1949. godine....

Uvjek me podsjeti na fenomenalnih 9 godina provedenih tamo .... brojna prijateljstva, bezbroj sjecanja, mnogo uspjeha...!

A dje je sad.... :?

[apsolutno_nemoguca]

Beograd - nikom miliji do Cetinjanima (ko shvati shvatice )

[NAGUAL]

Danilo I Petrovic.
Bolnica. Zasticeni spomenik kulture, nekad prva bolnica na teritoriji Crne Gore, danas je ruinirana. Dolgorukov, nachin kako je ispracen iz Crne Gore, zahvaljujuci najboljemu od svih Petrovica.
I na kraju nastavimo sa Orlov Krs.
Jedan od najljepsih spomenika, kojemu prijeti opasnost od urushavanja. Ko pomenu, ako nijesam ja, brigu drzave Crne Gore (daj Boze) o svojem kulturnom i istorijskom blagu? Bitno je da imamo trg pesnika...
PI!

[apsolutno_nemoguca]

Cipur - prelijepa crkva koju su pretvorili u vasariste zbog politike i svega onoga sto cini danasnja svakodnevica ... Uzas - ili, sto rece, Nagual, PI!

[Thomas_O_Malley]

Jedan od onih subjekata koji bi mogli biti oznaceni ( mislim IN PRIMIS!) kao krivci ovoga:

Jedan od najljepsih spomenika, kojemu prijeti opasnost od urushavanja. Ko pomenu, ako nijesam ja, brigu drzave Crne Gore (daj Boze) o svojem kulturnom i istorijskom blagu? Bitno je da imamo trg pesnika...
PI!

Republicki zavod za zastitu spomenika kulture ...

.......osnovan je 1948. godine s osnovnim ciljem da se stara o zastiti spomenickog nasljedja na citavoj teritoriji Crne Gore. U okviru svoje djelatnosti bavi se prikupljanjem, obradom i izradom dokumentacije o spomenicima kulture svih vrsta i vodi Centralni registar zasticenih nepokretnih i pokretnih spomenika kulture u Crnoj Gori. Poslove zastite spomenika sprovode Centar za dokumentaciju i istrazivanja, Odjeljenje za zastitu spomenika graditeljskog nasljedja i ateljei za konzervaciju pokretnih spomenika kulture (Atelje za konzervaciju stafelajnog slikarstva, zivopisa, mozaika i plastike, Atelje za konzervaciju metala, stakla i keramike, Atelje za konzervaciju tekstila i Atelje za konzervaciju starih knjiga i dokumenata).
Zavod je smjesten u zgradi bivseg austrougarskog poslanstva.

[apsolutno_nemoguca]

Epicentar - nekada, za sve sto se ticalo drzave i kulture ... Nekad...

[Thomas_O_Malley]

RADIO CETINJE


Date of establishing: 13.11.1991
Establisher: Skupština Opštine Cetinje, Javno informativno izdavacko preduzece Cetinje


circulation/number of hints/frequencies:
0 0 Cetinje 94,5 Mhz
POdgorica, Danilovgrad,Nikšic 103,5 Mhz

[apsolutno_nemoguca]

Obod - kao mladjoj prva asocijacija na Ct

[Thomas_O_Malley]

Dimitrije Popovic

Jedan od plejade onih velicanstvenih koji su proslavili ovaj grad. Zivi i radi u Zagrebu, jedan je od najvecih savremenih umjetnika naseg doba, prvi umjetnik u hriscanskoj istoriji koji je izlagao u rimskom Panteonu...

Iz njegove bogate biografije izdvojicu sljedece podatke :

Rodjen 4. marta 1951. u Cetinju

1974. diplomira na Akademiji lijepih umjetnosti u Zagrebu

Iste godine posjecuje Pariz gdje upoznaje francuskog kolekcionara Davriejea i izlaze 1978. godine u galeriji "Alexander
Braumüller" zajedno sa :
Salvador Dalì, Ernst Fuchs, Leonor Fini,
Victor Brauner, Dado Djuric i drugima.

1982. zajednicka izlozba grafika sa Salvadorom Dalìjem....

http://www.mediaclub.cg.yu/kultura/a...03-00/30-1.htm