INTERVJU

Dragan Kujovic, potpredsednik crnogorskog parlamenta


"Dje godj podje Crnogorac u svijet, vraca se k'o Crnogorac. A kad podje u Beograd, vraca se k'o Srbin"



@ Vladan DINIC i Branka MITRIC


Da li Srbija, zaista, ne razume Crnu Goru koja zeli sto pre da samostalno krene u svet, ili Crna Gora, pak uvidja, da joj je Srbija, ovakva, kakva je, razjedinjena oko svega, samo kocnica za brzi ulazak u EU? Ili je, pak, svakodnevna prica o referendumu, razdruzivanju, savezu drzava, samo lepa prica za siroke narodne mase, da bi se skrenulo sa glavnih problema koji muce i Srbiju i Crnu Goru.
Spora privatizacija, rdjava privreda, velika nezaposlenost... Ili "Solanija", kako mnogi zovu ovu sadasnju "monstrum drzavu", jednostavno, ne moze da opstane?
O svemu tome, i ponecemu jos, posebno o "maternjem srpskom" razgovaramo sa desetim sa "TOP 10" najvecih crnogorskih separatista, uglednim profesorom, prijatnim covekom, sagovornikom bez dlake na jeziku, potpredsednikom crnogorskog parlamenta Draganom Kujovicem.
Svedok: Drzavna zajednica Srbija i Crna Gora nekako opstaje; cini se da su Srbija i svet "zainteresovaniji" za opstanak od same Crne Gore? Sta je, po Vama, kljucni razlog (ne)funkcionisanja SCG?
Dragan Kujovic: Drzavna zajednica opstaje zbog unapred odredjenog vremena trajanja - tri godine. Jedini njen razlog postojanja je iznudjeni politicki kompromis, overen potpisima 14. marta 2002. u Beogradu. Evropska unija, ili tacnije jedan broj njenih zvanicnika, kruto insistira na njenom trajanju, a posebno na tome insistira autor tog projekta Havijer Solana. Medjutim, pocinje bivati sve jasnije o kakvom je drzavnom cudovistu rec, te da njeno nefunkcionisanje nije uzrokovano nedostatkom politicke volje ili necijom opstrukcijom, vec stvarnom prirodom, karakterom i njenom konstrukcijom. Ona bi mogla biti izvrstan primer za studente prava, filozofije, politickih nauka, kako izgleda drzavna tvorevina koja nigde i nikad nije postojala, niti moze postojati. Ili bolje receno, kako politicari mogu raditi protiv interesa gradjana silom ih gurajuci u neprirodno i neodrzivo zajednistvo. Kljucni i osnovni razlog njenog nefunkcionisanja je ona sama po sebi, njena priroda i njen karakter. Vec imamo priznanje strucnjaka EU o ekonomskoj nesuvislosti i nefunkcionalnosti.
S: Svojevremeno je u Srbiji bilo inicijativa za sprski referendum o razdruzivanju (DHSS i Batic, prikupljeno je oko 400.000 potpisa, ali sve je ostalo na inicijativi). Danas parlamentarna stranka u Vladi Srbije, G17 plus trazi "otcepljenje"? Da li Crna Gora, stalnim zalaganjem za dva samostalna puta u svet, zapravo "igra igru" da se Srbija iznervira i "otcepi od Crne Gore", a vi da ostanete u ocima svetske javnosti "cisti"?
D.K: Za cudjenje je da u Srbiji nema mnogo vise pristalica nezavisnosti i samostalnosti Srbije. Meni se dopada geslo "Srbija na prvom mestu". Znam da ima puno ljudi koji to sasvim dobro razumeju. Potpredsednik Vlade Srbije i ugledni ekonomski strucnjak Miroljub Labus, koji je jedan od potpisnika Beogradskog sporazuma, zastupa racionalno stanoviste o nezavisnosti dve drzave. On vrlo uverljivo govori o izglednijoj evropskoj buducnosti Srbije, ako ide kao samostalna drzava. Nije tacna tvrdnja da Crna Gora igra na kartu krivice Srbije pred Evropom i svetom. Zvanicna Crna Gora nista nece uraditi na stetu Srbije. A sasvim je prirodno da i vlast i opozicija uvek budu na strani interesa Crne Gore i njenih gradjana. Stvarni je interes drzavna nezavisnost i potpuna suverenost.
S: Koje su prednosti samostalne Crne Gore u odnosu na vas polozaj u Zajednici SCG?
D.K: Te prednosti ce biti jasno i razgovetno predstavljene crnogorskoj i ostaloj javnosti tokom referendumske kampanje. Nije moguce imati skladnu drzavnu ili bilo kakvu zajednicu, kada su dve drzave toliko razlicite po mnogo cemu: od velicine do privredne strukture. Pitam se, sta ce EU jedna takva tvorevina koja se odlikuje neskladom, i kao takva moze biti stalni izvor nestabilnosti. Ili je bolje imati jos dve skladne i uredjene drzave, koje su stvarno pripadale Evropi krajem 19. i pocetkom 20. veka. Valjda je ovo drugo bolje.
S: Koje su mane samostalne Crne Gore, ako ih ima?
D.K: Njena osnovna mana je sto jos nije samostalna drzava. Mnogo brze ce postati uredjena i prosperitetna kada postane samostalna. Brze ce usvajati standarde i vrednosti koje danas postuje razvijena i civilzovana Evropa. Siguran sam da to vazi i za Srbiju. Mislim da samostalnost sama po sebi ne nosi nijednu manu, vec samo prednosti. Pogledajte EU, u njoj su sve suverene drzave koje se dobro staraju o ocuvanju sto veceg stepena sopstvene suverenosti.
S: Crna Gora, ova zvanicna, predlaze i savez drzava kao bolje resenje. Sta je tu dobro, a sta rdjavo?
D.K: Dobro je sto bi to bio savez nezavisnih i suverenih drzava, napravljen na osnovu obostrano i stvarno sagledanih interesa i drzavnih potreba. I ne bi bio nikome ni od koga nametnut. Siguran sam da jos u EU nije uradjena ozbiljna i temeljna analiza sustine i funkcionisanja drzavne zajednice. Niko jos nije saopstio argumente za opstanak i trajanje zajednice. Nije argument to sto Solana ili Kostunica tvrde da ce zajednica pre uci u EU nego dve drzave posebno. Sve analize do sada pokazuju da je sasvim obrnuto.
S: Nije li, gospodine Kujovicu, smesno da jednu zemlju u UN predstavljaju DVE delegacije?
D.K: Mi nismo jedna drzava vec dve. I to u zajednici koju podrzavaju samo oni koji je ne poznaju, i oni koji bi hteli zajednistvo po svaku cenu. Sa tog aspekta, to je vrlo ozbiljna stvar.
S: Ne boji li se Crna Gora bankrota posle razdruzivanja?
D.K: Predlazem Srbiji da vec jednom ucini da joj se Crna Gora "skine" sa pleca. Pa neka bankrotiramo. I moje pitanje: sta to Srbija daje Crnoj Gori? A za ovu zajednicu mnogo izdvajaju iz budzeta obe drzave, te je i sa tog stanovista zajednica potpuni promasaj.
S: Postoji li bojazan da Crna Gora jednostavno, posle odvajanja, bude iscepana na albanski deo. Hrvati imaju aspiracija na Boku kotorsku...
D.K: To su predvidjanja i poruke onog dela srpske politicke misli koji se brani stalnim sirenjem strahova i trazenjem neprijatelja.
S: Da li se pribojavate da ce Srbi okrenuti ledja Crnogorskom primorju?
D.K: Turisti iz Srbije ce ici tamo gde im je bolje. Nema tu govora o nekim patriotskim motivima, sve su interesi, sto je i normalno. Ne verujem u patriotski turizam i letovanje iz ljubavi prema Crnogorcima, Grcima ili Turcima.
S: I Crna Gora, ma kako glasnogovornoici Vase zvanicne politike pricali, podeljena je oko ideje o razdruzivanju. Ima li vladajuca koalicija, ili kako to Misko Vukovic ume lepo da kaze, "vecinslka Crna Gora", snage da "ubedi" protivnike odvajanja, da to prodje mirno, bez raspirivanja zle krvi i mrznje?
D.K: Jeste Crna Gora podeljena u tom pogledu, ali nije tako i u toj meri da moze doci do nemira. Prica o mogucim i verovatnim nemirima, ako dodje do razdvajanja, je sa politickim ciljem i namenjena je onemogucavanju referenduma. Odluka na referendumu ce biti postovana od strane onih koji ostanu u manjini, ma kakav ishod bio.
S: Sta sa imovinom Srba i Srbije u Crnoj Gori i obrnuto?
D.K: Samo neupuceni i slaboumni mogu imati strah za svoju imovinu u drugoj republici, zbog osamostaljivanja dve drzave. Imovinu garantuju i crnogorski i medjunarodni zakoni. Malo ko jos veruje u price da ce neko ostati bez vikendice u Budvi, posle razdvajanja Crne Gore i Srbije.
S: Srpska pravoslavna crkva i crnogorska crkva su debelo suceljene? Ne bojite li se sukoba na toj relaciji?
D.K: Jos 1996. godine Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve proucio je: "Bez obzira na raspad SFRJ, jurisdikcija SPC i dalje se proteze na sve pravoslavne na toj teritoriji". Dakle, ako vec ne moze vlast srpske drzave na toj teritoriji, barem vlast srpske crkve. Tako su odlucili, tada, episkopi SPC. Danas treba poslusati sta govore svestenici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori o istoriji, naciji, jeziku. Na sceni je otvoreni kleronacionalizam. A, ne moze se zanemariti da je, prema hriscanskim nacelima, svaki nacionalizam velika jeres. Za razliku od SPC, Crnogorska pravoslavna crkva svojim verovanjem ne izlazi iz crkvenih nadleznosti i ne doprinosi podelama i netrpeljivosti medju ljudima. SPC u Crnoj Gori se bavi falsifikovanjem i menjanjem duhovne i kulturne istorije CG, i negiranjem svega sto je crnogorsko. Kada ste culi, da se prvosvestenik u nekoj evropski uredjenoj drzavi bavi politikom? Risto Radovic to neprestano cini u Crnoj Gori. Sedi i na stranackim skupovima, vredja neistomisljenike i negira sve sto je crnogorsko. Ne moze biti govora o sukobu dve crkve u Crnoj Gori, jer sukob nece CPC, nece njeni svestenici, vernici, pristalice. Uostalom, Crna Gora je u 20. vek usla kao verski najtolerantnija drzava na Balkanu. To nasledje, kao ogromnu istorijsku i civilizacijsku vrednost, prihvatila je CPC. Zbog toga joj pripada svako postovanje i podrska.
S: Imovina Vojske SCG je takodje problem. Sad, cuje se, da ce predsednik Saveta drzavne zajednice, potpredseddnik DPS, Svetozar Marovic traziti hitno smenjivanje nacelnika Generalstaba VSCG zbog, navodne, zloupotrebe gardijske brigade, a da je zapravo razlog da se spreci prebacivanje orudja i oruzja VSCG iz Crne Gore u Srbiju?
D.K: Nazalost, u vojsci se malo sta promenilo u odnosu na vreme kad je ona sluzila Milosevicu. Jedino sto vise ne zveckaju oruzjem po Crnoj Gori. Vojska je duzna da postuje pravila koja propisuje Ustavna povelja, pa i pravila o imovini. Sasvim je suprotna povelji odluka o Vojnom fondu, koja podstice prodaju imovine za potrebe vojske, a imovina je vlasnistvo drzava clanica na njihovim teritorijama. Inace, u reformi vojske skoro da nista nije uradjeno. Samo se prisetite pokusaja upisivanja u strategiju odbrane ovlascenja vojsci koja bi koristila za ocuvanje zajednice vojnom silom. Pa su sve to posle objasnjavali greskom nenaspavanih i mamurnih daktilografa i polupismenih podoficira. Takodje smo svedoci, protivustavne upotrebe gardijske brigade za potrebe crkve i krune. Mislite li da je to u redu, sto volja nacelnika Generalstaba i ministra vojske o tome odlucuje? Sutra bi oni mogli ponovo napraviti, na tim nacelima, Sedmi bataljon, ili recimo angazovati vojnu muziku, da svira na nekom privatnom veselju nekog generala.
S: Sta ako se Crna Gora izjasni na referendumu za o(p)stanak u SCG, da li cete svi vi, pobornici ideje o razdruzivanju podneti ostavke?
D.K: Ne zalazem se za nezavisnost i puni crnogorski suverenitet i identitet zbog neke sopstvene pozicije u vlasti ili drzavi. Borim se za ideju koju smatram mnogo boljom od bilo kojeg zajednistva sa Srbijom. Srbija i Crna Gora su imale najbolje odnose u njihovoj istoriji kada su bile nezavisne drzave. Vlast, odnosno politiku vidim samo kao sredstvo da se borim za sopstvenu ideju, a ne zbog licnog standarda koji je mnogo losiji nego da sam, recimo, urednik u nekoj izdavackoj kuci. Siguran sam da niko nece imati potrebe da nakon referenduma podnosi ostavke.
S: Kakva je osnovna razlika izmedju srpskog i maternjeg jezika?
D.K: U tome sto je srpski maternji Srbima. Nemojte gubiti iz vida, da svako ima pravo da jezik kojim govori imenuje kako on hoce. Pa i Crnogorci. Zamislite, da samo Crnogorci, prema tumacenjima Srba u Crnoj Gori, nemaju pravo na svoj jezik.
S: Koji su naucni kriterijumi korisceni za "razdvajanje" jezika?
D.K: Imenovanje jezika je stvar konvencije, politicke odluke i stvar ljudskih prava. A pitanje jezika uvek stoji u centru svake ozbiljne price o drzavi, narodu, naciji, jer jezik predstavlja najdublji izraz bica jednog naroda. Svako ko ima osnovna saznanja o znacaju jezika za jedan narod i jednu drzavu, zalagace se za sopstveni jezik i imenovanje jezika svojim imenom. Isto tako, onaj ko sve to zna, a porice postojanje odredjenog naroda i drzave, borice se svim silama da im porekne i jezik i ime koje mu pripada. Samo ignorant moze danas cutati pred ociglednom najezdom da se svi atributi Crne Gore i crnogorskog naroda oznacavaju jezuitskom izmisljotinom i vatikanskom tvorevinom. Ne smeta Srbima u Crnoj Gori albanski, hrvatski, bosnjacki jezik, vec samo crnogorski. Ne bore se oni za srpski jezik i njegovu odbranu, jer znaju da to niko ne dovodi u pitanje, vec se bore da se ne upise i ne imenuje crnogorski jezik.
S: Da li su, ipak, korisceni politicki kriterijum u stvaranju "dva" jezika?
D.K: Dakle, ovde jos nije rec o preimenovanju sluzbenog, zvanicnog jezika, vec nastavnog predmeta. O sluzbenom jeziku ce tek biti reci kad bude radjen novi ustav Crne Gore. Radi se, naime, o politickom pomeranju teze.
S: Zasto Amerikanci ne proglase americki jezik, ili maternji, vec zadrzavaju engleski jezik?
D.K: Takvo uporedjenje je neprimereno ovim nasim prilikama. Zasto, nakon raspada SFRJ, svi dobise pravo na svoj jezik osim Crnogoraca? Zasto ne postavite to pitanje?
S: Da li se bojite da isterivanjem srpskog prekrajate istoriju Crne Gore? Poznato je govorni jezik u crnogorskim zakonima, udzbenicima, svedocanstvima, uvek nazivao srpskim?
D.K: Istorija je stalno napredovanje svesti o slobodi i stalno osvajanje slobode. I nista nije tako, a da ne bi moglo biti i drugacije. Ako je to sve tako, a jeste, onda je prica o prekrajanju istorije sada potpuno suvisna. Inace bih vas mogao vratiti na 1918. godinu, i pre i posle nje. Pa da, recimo, razgovaramo o tome kako je regent Aleksandar, kao svetovni vladar, mogao ukinuti dekretom Crnogorsku pravoslavnu crkvu, koja je po carigradskom katalogu bila upisana pod brojem 9? I, tako redom.
S: Da li cete posle promene jezika ukinuti i dela Njegosa, Sv. Petra Cetinjskog, kralja Nikole, jer se u njihovim delima najcesce pominju Srbi i srpstvo?
D.K: Treba znati, izmedju ostalog, i to, da je u njihovom vremenu srpstvo izjednacavano sa pravoslavljem, te otuda ta i takva terminologija. A inace su svi oni pisali na izvornom crnogorskom jeziku. Ne mislite, valjda, da je jezik "Gorskog vijenca", ili "Luce" srpski, a ne crnogorski?
S: Kako Vam zvuce stihovi: "Na srpska polja, na polja bojna, onamo braco spremajte hod", crnogorska himna "Onamo namo" koju je napisao kralj Nikola?
D.K: Pa, jeste. Nikola Mirkov je u to doba merkao i sanjao presto u Beogradu, i video sebe kao kralja svih Juznih Slovena. A kako vama zvuce njegove reci: "Dje godj podje Crnogorac u svijet, vraca se k'o Crnogorac. A kad podje u Beograd, vraca se k'o Srbin"?
S: U vasim novinama sam procitao: "Ako ubica zeli da ostane neotkriven, neka ubija po Budvi"?
D.K: Niko se ne moze osecati dobro kod cinjenice da se to sve dogodilo u Crnoj Gori. No, nadam se da ce nadlezni organi rasvetliti te zlocine i njihove narucioce i izvrsioce.

NAKNADNA PAMET, POSLE UGRUVAVANJA
S: Najavljuje se povratak opozicije u parlament, da li je to pobeda DPS, poraz SNP, ili povratak pameti?
D.K: Naknadna pamet, posto su se dobro politicki ugruvali. Dobro je da se vracaju, jer su se dosta potucali po ulicama i trotoarima Crne Gore. Inace, ne koristim izraze "poraz" i "pobjeda". Ali je dobro kad se neko dozove pameti. Sad im se slatko smeje ucenicka i studentska omladina, kako se neuspesno pokusavaju politicki oporavljati na pitanju imena nastavnog predmeta, odnosno jezika po njihovoj prici.

UMERENI BORAC ZA OBNOVU SUVERENITETA
S: Nedavno smo procitali "Top 10" najvecih separatista u Crnoj Gori, imate li primedbu? Ili, kako, po Vama, izgleda "Top 10" najvecih Srba danas u Crnoj Gori?
D.K: Nisam gledao listu, ali mi je onaj separatista od Miska Vukovica rekao, da sam na toj listi na solidnom 10. mestu. Ja sam, inace, umereni i odmereni borac za obnovu crnogorskog suvereniteta i identiteta u poredjenju sa, recimo, Miskom Vukovicem i Dejanom Vucinicem. A o Srbima ne mogu dati sud, oni se uglavnom u Crnoj Gori dele na Srbe i Srbe koji su majstori za beogradske fotelje i stanove. Ovi drugi zauzimaju prvih osam ili devet mesta, a preostala dva ostavljam dvojici Srba koji stvarno veruju da su svi na planeti Srbi, ili su to barem poreklom.

SRBI MANJINA SAMO PO BROJU
S: Da li ce, posle eventualnog razdruzivanja gradjani Crne Gore, koji se izjasne da su Srbi, biti konstitutivan narod, ili ce postati manjina?
D.K: Srbi ce biti manjina samo po broju u odnosu na Crnogorce. Sve drugo ce biti isto, jer mi smo gradjanska drzava, tolerantna na sve razlicitosti. Inace, politicki najagresivniji deo gradjana u Crnoj Gori, vec deset godina su oni koji se predstavljaju kao veliki Srbi.