Rukovodstvo Crne Gore nema dovoljno poličke volje da silovito primijeni zakone za borbu protiv korupcije, koji su donijeti po međunarodnim preporukama, ocijenio je
Management Systems International, u studiji urađenoj za američku Agenciju za međunarodni razvoj (USAID). MSI navodi da je potrebno snažno političko liderstvo unutar vlasti kao i u građanskom društvu, masovnim medijima i privatnom sektoru, da bi se aktivirao antikoruptivni okvir koji je kreiran.
„Međutim, ne može se identifikovati šampion antikoruptivne reforme u redovima zvaničnika vlasti, ni na nacionalnom ni na lokalnom nivou“, ocijenio je MSI, prenose Vijesti. Tim MSI, kako piše list, nedavno je u Crnoj Gori razgovarao sa glavnim akterima u oblastti borbe protiv korupcije a u svojoj studiji koristio je i ranije analize na tom polju.
„U većini institucija vlasti nijesu uspostavljeni odgovarajući mehanizmi kontrole i nadzora, kako bi se obezbijedilo striktno polaganje računa. Zvaničnici ne vjeruju da iko „pazi naradnju““, stoji u studiji o procjeni korupcije u Crnoj Gori.
Bez tih kontrola, navodi se, oni se osjećaju ovlašćenim da zloupotrijebe svoju vlast radi lične ili privatne koristi, „javni zvaničnici, generalno, rade nekažnjeno“.
„Iako je bilo nekih poboljšanja, još puno toga treba postići kako bi vlast postala zaista transparentna“, stoji u analizi. Navodi se da je pristup informcijama , koji je potreban da se procijeni poštenje odluka vlasti, i procesa, i dalje je ograničen. MSI ocjenjuje da se političko rukovodstvo u Crnoj Gori „čini voljnim da usvoji zakone i formira institucije koje međunarodna zajednica zahtijeva, akoji su tipićni preduslovi za snažan antikorupcijski program“.
„Međutim, ne čine se da imaju političku volju da silovito primijene i nametnu8 te odredbe kako bi imali vidljiv i mjerljiv uticaj na korupciju i na velikom i na malom nivou“, stoji u studiji.
MSI ocjenjuje da su državni službenici visoko politizovani i da pate od nedostatka profesionalizma, velikim dijelom zbog raširenog korišćenja ličnih veza, nepotizma i favorizovanja u političkom životu.
„Političke i ekonomske elite povezane su sa tajnim mrežama koje počivaju na podjeli koristi od korupcije. Korupcija se kontroliše odozgo a plijen se dijeli unutar klanova na osnovu porodičnih, prijateljskih i regionalnih veza, posebno u sektorima bankarstva i građevinarstva“, navodi se u studiji.
MSI navodi da su među faktorima koji vrše pritisak na vlast da sprovede reforme i bori se protiv korupcije nekoliko nevladinih organizacija i medija.
Studiju MSI koristi USAID prilikom odlučivanja da li će kako i sa koliko novca finansirati crnogorsku borbu protiv korupcije.
Bookmarks