Page 1 of 2 12 LastLast
Results 1 to 25 of 32

Thread: Kad spoznas istoriju ,znaces buducnost sto ti nosi !!

  1. #1
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Crna Gora Cetinje
    Posts
    1,591
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default Kad spoznas istoriju ,znaces buducnost sto ti nosi !!

    CRNA GORA NA PRAGU SAMOSTALNOSTI
    ILI NA PRAGU POTPUNOG NESTAJANJA

    Sadrzaj:

    1. Istorijska pozadina
    2. Sadasnja situacija
    3. Kakve odnose predloziti Srbiji
    4. Kakav Referendum organizovati


    1. ISTORIJSKA POZADINA

    Stara Crna Gora je ubijena 1919 godine.

    Zlocinu su predhodila apokalipticna stradanja u Balkanskim ratovima (1912/13), Prvom svjetskom ratu (1914-191 i Bozicnom Ustanku (1919).

    Balkanski ratovi su donijeli potpuno oslobodjenje Balkana od Turaka, ali je svojim vojnickim pobjedama Crna Gora dvostruko oslabljena. Prvo, broj mrtvih i ranjenih ratnika iznosio je skoro jednu trecinu ukupne crnogorske vojske. Drugo, Crna Gora je, prosirujuci se na teritorije tek oslobodjene od Turaka, naglo udvostrucila teritoriju i broj stanovnika, koji su uglavnom imali slab ili nikakav crnogorski osjecaj. Zanimljivo je podsjetiti da su tek 1912 godine od Turaka oslobodjeni Berane, Mojkovac, Bijelo Polje, Pljevlja, Rozaj, Plav i Gusinje koji se i danas nalaze u Crnoj Gori i Pec i Djakovica koji su srecom samo kratko pripadali Crnoj Gori. Trebalo je vremena da ti novi krajevi pocnu da osjecaju Crnu Goru kao svoju drzavu, a vremena nazalost nije bilo. Vec iduce 1914 godine poceo je Prvi Svjetski Rat, rat u kome ce broj poginulih, ranjenih i nestalih crnogorskih vojnika dostici 40%-

    Da je vodila racuna jedino o svojim interesima, Crna Gora bi sto je moguce duze ostala neutralna u Prvom Svjetskom Ratu. Recimo mogla je spremnije poceti rat u ljeto 1915 nego u ljeto 1914. (Primjera radi Albanija je citav rat bila neutralna , Bugarska je pocela rat u jesen 1915, a Grcka tek u ljeto 1917 godine). Crnogorsku neutralnost je zeljela i diplomatskim kanalima trazila Austrija, koja je u crnogorskoj vojsci vidjela teskog protivnika, protiv koga je u svojim ratnim planovima pripremala priblizno iste snage kao i protiv mnogo brojnije srpske vojske!

    Crna Gora je protivno svojim interesima i zdravom razumu ali u skladu sa vjekovnim viteskim duhom, romantizmom i idealima, nesebicno i odmah usla u rat sa dva osnovna cilja. Prvo da pomogne Srbiji. Drugo da pomogne konacno oslobadjanje svih Juznih Slovena i stvaranje Jugoslavije kao zajednice bratskih i ravnopravnih juznoslovenskih naroda. Malo je poznato a veoma znacajno da se Stara Crna Gora zalagala za konfederalnu Jugoslavuju veoma slicnu onome sto se danas zove Evropska Unija. Da je prihvacen crnogorski prijedlog i da je 1918 godine Jugoslavija stvorena kao Konfederacija, najvjerovatnije bi se izbjegle tragedije koje su se desile u Drugom Svjetskom Ratu i devedesetih godina pri krvavom raspadu komunisticke Jugoslavije. Nazalost, poslije rata, voljom Srbije i uz pomoc Francuske, stvorena je Jugoslavija kao unitarna drzava, a virus unitarizma koji je nosila od pocetka pokazao se smrtonosnim.

    Srbija je odmah shvatila da je Prvi Svjetski Rat idealna prilika da unisti crnogorsku drzavu u kojoj nije vidjela brata nego glavnu SMETNJU za stvaranje unitarne drzave, koje je vec bilo zapoceto srpskom okupacijom slovenske brace u Makedoniji 1913 godine. Ostvarenje srpskih namjera je uveliko olakasao stari Kralj Nikola koji je ucinio najvecu gresku u svome zivotu (a mozda i najvecu gresku u citavioj crnogorskoj istoriji) dozvolivsi da crnogorska vojska (radi vece efikasnosti zajednickih ratnih operacija) u velikoj mjeri bude pod srpskom komandom, sto je Srbija zloupotrijebila.

    Dva se elementa jasno uocavaju u srpskom odnosu prema crnogorskoj vojsci:

    Prvo, crnogorska vojska je od pocetka pa zakljucno sa bitkom na Mojkovcu rasporedjivana i koriscena iskljucivo prema potrebama srpske vojske, sto je bitno smanjilo mogucnost odbrane Stare Crne Gore Moze se slobodno reci da je ukupno djelovanje crnogorske vojske u Prvom Svjetskom Ratu, spasilo srpsku vojsku od potpunog unistenja i omogucilo njeno povlacenje kroz Crnu Goru u Albaniju i kasnije otvaranje Solunskog fronta koji je znacajno doprinio pobjedi saveznika.

    Drugo, Srbija je bila veoma zabrinuta da ce Crna Gora i poslije srpskog povlacenja uspjeti da sacuva svoju vojsku i nastavi rat sa Austrijom. Zbog toga je Srbija podmuklim destruktivnim djelovanjem uradila sve sto je u njenoj moci da izazove haos, oslabi crnogorsku odbranu i olaksa posao Austriji. Bez prikrivene i nedogovorene ali velike srpske pomoci Austrija ne bi vec u Januaru 1916 godine zauzela Lovcen i Cetinje.

    Nikola Pasic, Predsjednik Srpske Vlade, obradovan ovim dogadjajima i siguran da ce Crna Gora poslije rata biti lak plijen Srbije, pobjedonosno obavjestava svoga Kralja «Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije ali zato za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore». Nikola Pasic je tada bio na sigurnom, u Skadru u Albaniji, gde se ni on ni njegova vojska nikada ne bi nasli, nego bi bili opkoljeni i unisteni da ih nije spasila Crna Gora (ne samo bitkom na Mojkovcu nego i ukupnim ratnim ucinkom).

    Desilo se sto se desilo. Crna Gora je spasila Srbiju ali je okupirana od strane Austrije. Uslijedile su dvije teske godine okupacije, sa velikim stradanjem civilnog stanovnistva i velikim brojem crnogorskih vojnika koji su kao ratni zarobljenici bili odvedeni u logore u Madjarskoj. Ipak, Austrija je tokom citave okupacije bila suocena sa upornim otporom crnogorskih komitskih ceta. Tako ce Crna Gora docekati kraj rata slabija nego ikada ranije, sa velikim civilnim i vojnickin zrtvama (broj mrtvih, nestalih i ranjenih bio je preko 40% ukupne crnogorske vojske koja je stupila u rat).

    Poslije povlacenja srpske vojske u Albaniju, Srbija i Francuska su razvile bliske saveznicke odnose koji su posebno ucvrsceni borbama na Solunskom Frontu. Francuski interes je bio stvaranje unitarne Jugoslavije (naravno pod francuskim uticajem), koja bi zauvijek onemogucila uticaj Italije, Austrije i Rusije na Balkanu. Tako su iza scene Francuska i Srbija postali saveznici u stvaranju unitarne Jugoslavije. Prvi neizbjezni korak na tome putu bila je likvidacija crnogorske drzave, jer bi crnogorsko insistiranje na konfederaciji podstaklo i druge juznoslovenske narode da traze takvo rjesenje. Izvrsene su pazljive pripreme da bi Crna Gora poslije rata postala sto laksi plijen Srbije. Sistematskim lazima i dezinformacijama rusen je ugled Crne Gore kod ostalih saveznika. Francuska je zabranila povratak Kralja i Vlade u Crnu Goru i prakticno ih je protivno svim medjunarodnim zakonima drzala kao zarobljenike u blizini Pariza (to je pravdano brigom za njihovu bezbjednost u Crnoj Gori!). Crnogorskim vojnicima (a narocito oficirima) oslobodjenim iz austrijskih logora planski je otezavan i onemogucavan povratak u Crnu Goru...U takvoj situaciji, u jesen 1918 godine, kada vise nije bilo ni jednog austrijskog vojnika u Crnoj Gori, u Crnu Goru su upale srpske i francuske trupe. Crna Gora se nasla okupirana od svojih dojucerasnjih saveznika!

    U tom trenutku Crna Gora je imala i svoga Kralja i legalno izabranu Skupstinu i Vladu (koje su Francuzi i dalje drzali u zarobljenistvu). Ne obaziruci se na to Srbija je 26 Novembra 1918 godine organizovala skup svojih pristalica, takozvanu «Podgoricku Skupstinu» i proglasila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji!

    Desilo se ono sto Srbija i Francuska nijesu ocekivale. Samo sest nedelja poslije «Podgoricke Skupstine», 6 Januara 1919 godine Stara Crna Gora je smogla snage i digla se na masovan ustanak, poznat kao Bozicni Ustanak. Ustanici su u prvom naletu iako slabo naoruzani mogli da oslobode Cetinje i citavu Staru Crnu Goru. Uplaseni i iznenadjeni brojem i silinom ustanika, da bi dobili na vremenu dok im pristignu pojacanja, Srbi i Francuzi (koji su glumili neutralnost) su ponudili pregovore. Tu je dosla do izrazaja osnovna slabost ustanika koji su za razliku od svojih protivnika imali ljudskosti u sebi. Oni su cak i u okupatorskim srpskim vojnicima vidjeli grijesnu bracu i oklijevali da proliju bratsku krv. Zato su umjesto da krenu u odlucujuci napad prihvatili sa srpske i francuske strane potpuno neiskrene pregovore. Tako je propusten trenutak u kome je Stara Crna Gora mogla biti oslobodjena i borba nastavljena pod mnogo povoljnijim uslovima.

    U srpsko-crnogorskom ratu koji je uslijedio poginulo je oko tri hiljade crnogorskih ustanika a jos vise ih je ranjeno. Izvrseni su strasni zlocini nad civilnim stanovnistvom Crne Gore. Poslednji ustanici su savladani tek 1926 godine, mada je vec 1919 bilo jasno da crnogorski ustanak protiv Srbije (u uslovima francuske podrske Srbiji i pasivnog drzanja medjunarodne zajednice) nece dovesti do oslobodjenja. Crnoj Gori cak nije dozvoljeno ni da ucestvuje na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919 godine, sto je jedinstven slucaj u istoriji mirovnih konferencija, na kojima po pravilu ucestvuju sve drzave ucesnice rata. Ma kako to apsurdno zvucalo, da su crnogorski ratni protivnici, Austrija i Njemacka dobili rat, Crna Gora bi sigurno ucestvovala na mirovnoj konferenciji i ne bi izgubila drzavu.

    Odnos Srbije prema Crnoj Gori u Prvom Svjetskom Ratu i tokom Bozicnog Ustanka spada u jednu od najsramnijih stranica srpske istorije, uporedivu sa sramotom kada su Karadjordjevu glavu dali turcima na poklon.

    Treba istaci da je svjetsko javno mnenje toga doba shvatilo tragediju Crne Gore.

    «An immense injustice had been inflicted on a small nation...» (Velika je nepravda nanijeta jednoj maloj naciji...) pisao je New York Times.

    Grcke novine su pisale « Crna Gora je simbol citavog covjecanstva; drzava koja je uprkos tome sto je mala znala kroz vjekove da sacuva nezavisnost. Mi vjerujemo da je nezavisnost Crne Gore svetinja i da oni koji su digli ruku na nju nijesu prijatelji slobode, mira i humanosti»

    Casni savremenici su mirovnu konferenciju u Parizu nazvali zlocinom protiv Crne Gore.

    Nazalost sve to nije moglo pomoci. Svijet je bio suvise umoran od Prvog Svjetskog Rata da bi se energicnije suprotstavio srpskim i francuskim interesima . Tako je zauvijek nestala Stara Crna Gora o kojoj je William Ewart Gladstone, cetvorostruki Predsjednik Engleske Vlade u doba kada je Engleska bila svjetska sila broj jedan napisao:

    “Braveries and battles for independence of Montenegrins surpass those of the ancient Hellenes at Thermopylae and at Marathon.” (Hrabrost i bitke za nezavisnost Crnogoraca, nadmasuju one starih Helena kod Termopila i Maratona).

    Stara Crna Gora je ubijena i iz svijeta stvarnosti zauvijek se preselila u isprepletane svjetove legende, mita i istorije.

    Noviji dogadjaji su mnogo poznatiji i necu se na njima detaljno zadrzavati. Crna Gora se ponovo izborila za svoju drzavnost u Drugom Svjetskom Ratu, poslije koga je postala jedna od sest drzava, clanica Jugoslovenske Federacije. Nazalost 1990 godine je poceo krvavi raspad Federalne Jugoslavije i Crna Gora se ponovo nasla na udaru Srbije. Srbija je 1990 godine uspjela da uspostavi poslusnicku - marionetsku vlast u Crnoj Gori, koje smo se oslobodili tek 1997 godine.


    2. SADASNJA SITUACIJA

    U danasnjoj Crnoj Gori, 82 godine poslije nasilne smrti Stare Crne Gore, gradjani su podijeljeni u tri manjine.

    Prvu manjinu cine nepokolebljive pristalice samostalnosti. Drugu manjinu cine nepokolebljive prustalice jedinstvene drzave sa Srbijom.Trecu manjinu cine oni kojima su u principu oba rjesenja prihvatljiva.

    Trenutno je treca manjina naklonjenija samostalnosti ali zavisno od razvoja situacije (politicke, ekonomske, stava Srbije i medjunarodne zajednice...) njihova podrska samostalnosti moze i da poraste i da oslabi. Ishod buduceg referenduma, dakle dugorocnu sudbinu Crne Gore, odlucice trenutno raspolozenje ove trece manjine.

    Ono sto sadasnju situaciju u Crnoj Gori cini posebno teskom nije unutrasnja opozicija samostalnosti nego mijesanje Srbije u unutrasnje stvari Crne Gore. I na javnoj sceni a jos mnogo vise iza scene Srbija je bila i ostala zestoki protivnik crnogorske samostalnosti.
    Unutrasnji protivnici crnogorske samostalnosti bili bi malobrojniji i miroljubiviji da nije podrske koju dobijaju iz Srbije. Bez pomoci Srbije danasnji unutrasnji protivnici cronogorske samostalnosti ne bi mogli sprijeciti obnovu crnogorske drzave, kao sto ni njihovi istomisljenici prije 82 godine ne bi mogli sami ni ugroziti a kamoli likvidirati Staru Crnu Goru.

    Da zlo bude vece iz raznoraznih interesa, a djelimicno i zbog straha od novih sukoba na Balkanu, protiv crnogorske samostalnosti su i Rusija i Evropska Unija i Amerika…To raznoliko drustvo se jos nikada u nicem nije slozilo sem sada protiv samostalnosti Crne Gore.

    Dakle Crna Gora ima izuzetno tezak zadatak da se u uslovima izrazenog stranog mijesanja i podrske domacoj opoziciji, na miroljubiv i demokratski nacin izbori za samostalnost.


    3. KAKVE ODNOSE PREDLOZITI SRBIJI

    Unaprijed je jasno da ce Srbija odbiti svaki prijedlog koji ukljucuje samostalnost Crne Gore i njeno punopravno clanstvo u Ujedinjenim Nacijama. No bez obzira na sigurno odbijanje, zbog unutrasnje opozicije i stava medjunarodne zajednice, veoma je vazno da Crna Gora uputi Srbiji kratak, jasan i medjunarodnoj zajednici razumljiv prijedlog o Uniji Samostalnih Drzava.

    Postojeca Platforma Vlade Crne Gore se zalaze za Uniju Samostalnih Drzava ali je tekst platforme nepotrebno dug, komplikovan i povremeno nejasan.

    Moje je misljenje da crnogorski prijedlog treba da bude izrazen u jednoj jedinoj recenici:

    „VLADA CRNE GORE PREDLAZE DA SE CRNA GORA I SRBIJA, KAO SAMOSTALNE DRZAVE – CLANICE UJEDINJENIH NACIJA, MEDJUSOBNO POVEZU NA POTPUNO ISTI NACIN KAO I CLANICE EVROPSKE UNIJE KOJE SU PRIHVATILE SENGENSKI SPORAZUM , STO JE NAJVECI STEPEN BLISKOSTI KOJI POSTOJI U EVROPSKOJ UNIJI.“

    Dakle umjesto nepotrebnog eksperimentisanja i izmisljanja odnosa kakvi nigde u svijetu ne postoje predlozimo nesto sto vec postoji, nesto sto Evropi i svijetu ne treba objasnjavati.

    Evropskoj Uniji bilo bi veoma tesko da se suprotstavi svom sopstvenom modelu, a Srbiji bi bilo tesko da crnogorski prijedlog napada kao nesto sto je suprotno evropskim kretanjima. Sem toga uspostavljanje odnosa Sengenskog tipa izmedju Srbije i Crne Gore omogucilo bi da jednoga dana udjemo u Evropsku Uniju bez ponovnog mijenjanja odnosa. Odnosi Sengenskog tipa izmedju Crne Gore i Srbije mogli bi biti primjer i podsticaj za takve medjudrzavne odnose na citavom Balkanu.

    Ovakav prijedlog trebala bi da prati medijska kampanja koja bi jasno istakla sledecu cinjenicu:

    Mada drzave Sengenske Grupe (Njemacka, Francuska, Italija, Grcka, Spanija...) predstavljaju samostalne drzave – clanice Ujedinjenih Nacija, gradjani tih drzava imaju na citavoj teritoriji sva prava (sloboda kretanja i izbora mjesta rada i prebivalista, pravo vlasnistva...)kao da se radi o jedinstvenoj drzavi. Dakle gradjanima Srbije i Crne Gore ne bi bilo uskraceno ni jedno pravo koje danas imaju.

    Licno mislim da je u dugotrajnoj krizi koja predstoji Srbiji, za Crnu Goru daleko najbolje da bude samostalna drzava bez ikakve posebne Unije sa Srbijom. Medjutim Uniju dozivljavam kao nuzan kompromis izmedju nas koji smo za samostalnost i onih koji su za jedinstvenu drzavu. Prije nego se Prijedlog o Uniji Sengenskog tipa posalje Srbiji bilo bi dobro da da ga kao moguci kompromis razmotri i glasanjem usvoji Skupstina Crne Gore. Malo je vjerovatno da ce za njega glasati i neki od poslanika opozicije ali im treba dati sansu da to urade.




    4. KAKAV REFERENDUM ORGANIZOVATI

    Moje misljenje o Referendumu se bitno razlikuje od stava crnogorskih partija koje se u Skupstini i u Vladi casno bore za samostalnost.

    Spadamo u one pojedince koji bi sve sem samostalne Crne Gore dozivjeli kao smrtnu presudu svojoj buducnosti i buducnosti svoje djece. Mi smatramo da nema toga Referenduma i te vecine koja nas ni krive ni duzne moze osuditi na smrt i oduzeti nam pravo na samostalnost. Mi ne damo nasu buducnost i kao jedini garant te buducnosti hocemo nazad Drzavu koju nam je u krvi i teroru oduzeta poslije Prvog Svjetskog Rata. Taman i da vecina bude protiv samostalnosti mi hocemo svoju drzavu – naravno ni u kom slucaju ne odstupajuci od miroljubivosti i demokraticnosti.

    Krace receno Referendum ne moze da odlucuje o tome hoce li uopste biti samostalne Crne Gore ili ne. Samostalna Crna Gora mora postojati a Referendum, uz maksimalno postovanje volje gradjana, jedino moze da odluci hoce li obnovljena crnogorska drzava biti u sadasnjim ili nekim manjim granicama.

    Van svake sumnje pristalice samostalnosti su u ovom trenutku vecina, ali se tesko radovati pobjedi u kojoj ce velika manjina ostati dugotrajno i ekstremno nezadovoljna. To je onda samo matematicka pobjeda a ustvari duboka i opasna podjela jednoga drustva. Drzava sa takvim stepenom nezadovoljstva ne moze biti stabilna. Pogotovo ne bi bila stabilna Crna Gora jer ce pojedini krugovi iz Srbije i poslije osamostaljenja nastaviti da podsticu protivnike samostalnosti.

    Potrebno je zato naci nacin da se ispostuje volja sto veceg broja gradjana, to jest da se broj nezadovoljnika svede na minimum. Referendum mora biti zamisljen toliko fer i demokratski da unaprijed ublazi nezadovoljstvo i onih cija volja nece moci biti postovana.

    Zato predlazem da se u svakoj opstini u kojoj postoji dvotrecinska vecina za jednu opciju, postuje volja gradjana te opstine pa maker bila i protivna rezultatu glasanja na citavoj teritoriji Crne Gore. To prakticno znaci da opstina u kojoj je dvotrecinska vecina protiv samostalnosti ne bi usla u sastav samostalne Crne Gore, bez obzira sto je vecina u Crnoj Gori za samostalnost. Nadam se da u nijednoj crnogorskoj opstini gradjani nece dvotrecinskom vecinom napraviti tako pogresan izbor, ali ako naprave to treba postovati. Naravno i u obrnutom slucaju, ako bi se desila nevjerovatna tragedija da vecina u Crnoj Gori bude protiv samostalnosti, opstine u kojoj je dvotrecinska vecina za samostalnost formirale bi samostalnu Crnu Goru.

    Ovakav prilaz Referendumu bio bi jasna i pomirljiva poruka neistomisljenicima da pristalice samostalnosti ne zele nikome da namecu svoju volju ali i ne prihvataju nametanje tudje volje.

    Sa malo srece Crna Gora ce 2007 godine biti samostalna drzava – clanica Ujedinjenih Nacija.

    Stara Crna Gora se u svoje vrijeme po mnogo cemu uzdizala do visine primjera zbog cega je uzivala postovanje savremenika. Obnova crnogorske drzave ce dobiti puni smisao jedino ako i nova Crna Gora uspije da se uzdigne do visine primjera neceg dobrog. U ovom novom vremenu tri su sanse za to: Ekoloska Drzava, Drzava bez vojske i Drzava sa vrhunskim postovanjem ljudskih prava i sloboda.

  2. #2
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Crna Gora Cetinje
    Posts
    1,591
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Šestorica od sedam vladara iz dinastije Petrović bili su meta zavjera i atentata:

    Sveti Petar izbjegao “događanje naroda”

    Od sedam vladara iz dinastije Petrović-Njegoš, samo protiv jednog od njih nije organizovana zavjera za nasilno uklanjanje s vlasti. Svi Petrovići, izuzev vladike Save (1735-1781) bili su predmet urote ili atentata. I što je posebno važno istaći, u svim zavjerama protiv crnogorskih vladara učestvovala je - posredno ili neposredno - jedna velika sila.

    Rodonačelnika dinastije Petrović-Njegoš, vladiku Danila (1697-1735), pokušavali su nekoliko puta da otruju povjerenici kotorskog providura, budući da je vladika od mletačkog inkvizitorskog suda bio osuđen na smrt trovanjem. Odluka je donešena septembra 1716. godine, ali nije izvršena, jer mletački povjerenici nijesu uspjeli da se približe vladici. Mletački inkvizitorski sud, koji je imao funkciju tajne političke policije, osudio je na smrt i vladiku Vasilija (1744-1766). Odluka da se vladika otruje donijeta je 1755. godine, i pravdana je "državnim interesom". Inkvizitori su poslali generalnom providuru u Kotoru šest doza otrova, i naredili mu da pronađe ljude koji će uspjeti da se približe vladici i otruju ga. Međutim, vladika Vasilije je, znajući da se Venecija sa svojim oponentima obračunava uz pomoć otrova, bio posebno oprezan.

    Za razliku od svojih prethodnika, vladika Petar I (1784-1830) nije imao problema s Mlečanima, ali jeste s Rusima. Početkom 19. vijeka Rusi su svim silama radili da ga uklone iz Crne Gore. Razočarani što je njihov štićenik uspostavio isuviše bliske veze s Francuzima, ruska vlada odlučuje da Crnogorcima "izabere" novog mitropolita. Najprije je akcija smjenjivanja mitropolita počela
    pokušajem da se u Crnoj Gori pronađu "zdrave snage".

    Ruski car Aleksandar, početkom oktobra 1803. godine, piše crnogorskim glavarima da je saznao za postojanje nekakvih "unutrašnjih neprijatelja" u Crnoj Gori, koji predstavljaju opasnost za narodnu slobodu i vjeru. Da ovi "unutrašnji neprijatelji" ne bi upropastili Crnu Goru, ruski car poručuje glavarima da će on poslati jednog povjerenika koji će im "otkriti i pokazati" ovog neprijatelja i, ukoliko bude potrebno, taj njegov povjerenik će "podučiti" narod kako da se sa njim obračuna.

    Sa nešto manje diplomatskog tona, vladici Petru I obratio se u isto vrijeme i ruski Sveti Sinod, poručujući mu da zbog saradnje sa neprijateljima svoje otadžbine, nije više dostojan da bude mitropolit. Ukoliko se vladika ne složi sa njihovom ocjenom, Sinod će biti prinuđen da "pozove pravoslavni narod u Crnoj Gori i u brdima da izabere sebi dostojnog pastira".

    Kako ruski planovi o "događanju naroda" nijesu uspjeli, Petrovgrad se odlučuje da uhapsi vladiku, i da ga ratnim brodom transportuje do prve ruske luke, a odatle - u Sibir. Blizu crnogorske obale bio je došao brod kojim je trebalo poslati u izgnanstvo vladiku Petra I, a bio je spreman i odred vojnika koji je trebalo da uhvati vladiku čim pređe na austrijsku teritoriju. No, vladika je - da li zahvaljujući intuiciji ili pouzdanim informacijama - ostao na Cetinju, uprkos ruskim pozivima da dođe na pregovore. Da je tih dana sa Cetinja otišao u Stanjeviće, ne vjerujemo da bi se ikada više vratio na Cetinje.
    Predmet urote bio je i vladika Petar II, ali je uspio da izbjegne smrt.

    Njihove sreće nije bio njegov nasljednik, knjaz Danilo, koji, nažalost, nije preživio atentat u Kotoru. Na knjaza je, 31. jula 1860. godine (po starom kalendaru), pucao Todor Kadić, crnogorski politički emigrant. Dan kasnije, knjaz Danilo je izdahnuo. Iako je sve izgledalo kao lična osveta jednog izgnanika, čitav ovaj slučaj je u ponečemu i neobičan. Najprije, nevjerovatna je slučajnost da Kadić iz Skadra dođe u Kotor istog dana kada i knjaz Danilo, iako niko osim knjaževih pratilaca i austrijske policije nije znao plan knjaževog boravka u Boki. Nevjerovatna je slučajnost da atentator dođe na kotorsku rivu u 17,30 časova, a njegova žrtva pola sata kasnije. Zar nije Kadić baš dobro isplanirao svoje putovanje od Skadra do Kotora?

    Kao što je poznato, Kadić je na knjaza pucao oko 20 časova, kada je knjaz krenuo da se vrati u Prčanj, što znači da je atentator dva sata bio neprimijećen u Kotoru, prepunom tajne i "javne" policije. I još je imao oružje koje nije lako bilo sakriti. Nevjerovatno je da austrijska policija ne primijeti Todora Kadića, o kojemu je imala poveći dosije, i koji je samo mjesec dana ranije bio u Kotoru. Tada su ga policijske vlasti ekspresno protjerale u Tursku. Izgleda da je bio prerano došao.

    Izvjesnih nepoznanica ima i oko smrti knjaževog brata - vojvode Mirka. U istorijskim radovima navodi se da je vojvoda Mirko umro od kolere 1867. godine, ali se obično zaobilaze neke "sitnice". Najprije, da je vojvoda Mirko od kraja 1866. bio omražen kod Rusa zbog odbijanja da bude poslušni izvršilac njihovih planova o političkom podređivanju Crne Gore Srbiji. Ruski konzul u Dubrovniku dobio je tada instrukciju da svim silama podržava Mirkove oponente. Neposredno prije Mirkove smrti, srpski izaslanik u Crnoj Gori, Milan Piroćanac, konstatuje u svom poznatom izvještaju da ni Srbija ni Rusija, sve dok je Mirko živ, neće moći raditi sa Crnom Gorom što im je drago. Takođe, petnaestak dana prije Mirkove smrti, Ilija Garašanin piše svom povjereniku na crnogorskom dvoru: "Jest, gospodine, Mirko i njegov sin pravi su izdajnici naroda srpskoga..., a pravda narodna, sa pomoću božjom, neće izdajnike ostaviti bez zaslužene kazne." Nekoliko dana kasnije, kakve li slučajnosti, u Boki se pojavio proglas kojim se pozivaju Crnogorci da zbace knjaza Nikolu i njegovog oca, i da se nakon toga ujedine sa Srbijom. Ubrzo je Mirka stigla i "zaslužena kazna", kao što to proriče "vidoviti" Garašanin. To su, dakle, političke okolnosti u vrijeme smrti vojvode Mirka. Istoričari danas mogu sumnjati da su ove okolnosti "oslabile" Mirkov imunitet, ali neki tadašnji diplomati nijesu imali dvojbe o uzrocima Mirkove smrti. Austrijski konzul u Skadru sumnjao je da je Mirko umro od kolere, a francuski konzul je izrekao sud koji zvuči uvjerljivo: "Mirko nije umro od kolere već od otrova, što je vjerovatno, pošto nije niko osim njega pogođen epidemijom na Cetinju, i jer je podlegao poslije nekoliko sati mučenja."

    Zanimljivo, vojvoda Mirko nije bio jedini ruski omraženik, koji je iznenada uklonjen iz politike. Nepunu godinu dana kasnije, u Beogradu je ubijen knez Mihailo Obrenović. I on se bio opasno zamjerio Rusima: počeo je da "odbija saradnju" i pokazuje "nezahvalnost", da šuruje s Mađarima, i još je poslao u penziju njihovog "dražejšeg" Garašanina. Nakon svih tih "grešaka", knez Mihailo je sjeo u fijaker i odvezao se u Košutnjak. Njegova šetnja završila se tragično. Za ubistvo u Košutnjaku vezana je jedna zanimljivost: Mihaila je u šetnji Košutnjakom, kao ađutant, pratio sin Ilije Garašanina. "Ađutant Garašanin, pre nego je stigao izvući sablju, bio je ranjen u ruku", veli Slobodan Jovanović. Eto, kakvu je nevjerovatnu sreću imao mlađi Garašanin. I još ga atentatori ostave u životu, a ubiju čak i žene iz knjaževe pratnje. Mihailo, Mirko i Danilo imali su jednu zajedničku crtu: iznevjerili su veliku "Matušku".


    Živko M. ANDRIJAŠEVIĆ

    --------------------------------------------

    Upravnik dvora htio da otruje Njegoša

    Tajna služba jedne velike sile pokušaće da eliminiše i vladičinog nasljednika - vladiku Petra II (1830-1851). No, ovoga puta to neće biti Rusi, već Austrijanci. Poznata su dva austrijska pokušaja Njegoševe eliminacije, a oba puta je bilo planirano da se upotrijebi otrov. Prvi put Austrijanci su pokušali otrovati Njegoša 1834. godine, za vrijeme njegovog boravka kod kotorske porodice Lumbardić. Ko je stavio otrov u hranu, nikada nije utvrđeno. Ovaj pokušaj trovanja Njegoš je jedva preživio. Drugi put, Njegoša je pokušao otrovati njegov upravnik dvora, pop Tomo Davidović (1842), ali je njegov plan otkriven. Davidović je otrov dobio od šefa policije u Kotoru.


    ---------------------------------------


    Bilijarski štap pun eksploziva za knjaza Nikolu

    Problema sa atentatorima i zavjerenicima imao je i knjaz Nikola. Dvije godine nakon stupanja na presto, na knjaza je pucao Savo Radonjić, ali je metak samo ogrebao njegovu butinu. Atentator je uspio da pobjegne u Tursku, gdje je ubijen trinaest godina kasnije. Zatim je knjaza pokušao da ubije Frančesko Bastijančić, koji je za taj zadatak bio plaćen od crnogorske političke emigracije.

    On je 1864. godine planirao knjaževo ubistvo - bilijarskim štapom! Luksuzni bilijarski štap, koji je bio napunjen eksplozivnom smješom, Bastijančić je namjeravao pokloniti knjazu Nikoli. U štapu se nalazila i inicijalna kapisla, koja bi prilikom udara štapa u kuglu, izazvala eksploziju. No, ova zavjera "protiv života knjaževa" je otkrivena. Skoro pola vijeka kasnije, krajem 1907. godine, otkrivena je nova urota protiv knjaza Nikole.

    Naime, zahvaljujući jednom povjereniku među crnogorskim nezadovoljnicima u Beogradu, saznalo se za planirani atentat na knjaza i njegovu porodicu. Ubistvo je trebalo da bude izvršeno bombama, koje su za tu priliku iz Beograda donešene na Cetinje. Knjaz je i treći put imao sreće.

  3. #3
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    zippyland
    Posts
    1,187
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Grad Heroja


    Njihove sreće nije bio njegov nasljednik, knjaz Danilo, koji, nažalost, nije preživio atentat u Kotoru. Na knjaza je, 31. jula 1860. godine (po starom kalendaru), pucao Todor Kadić, crnogorski politički emigrant. Dan kasnije, knjaz Danilo je izdahnuo. Iako je sve izgledalo kao lična osveta jednog izgnanika, čitav ovaj slučaj je u ponečemu i neobičan. Najprije, nevjerovatna je slučajnost da Kadić iz Skadra dođe u Kotor istog dana kada i knjaz Danilo, iako niko osim knjaževih pratilaca i austrijske policije nije znao plan knjaževog boravka u Boki. Nevjerovatna je slučajnost da atentator dođe na kotorsku rivu u 17,30 časova, a njegova žrtva pola sata kasnije. Zar nije Kadić baš dobro isplanirao svoje putovanje od Skadra do Kotora?

    Kao što je poznato, Kadić je na knjaza pucao oko 20 časova, kada je knjaz krenuo da se vrati u Prčanj, što znači da je atentator dva sata bio neprimijećen u Kotoru, prepunom tajne i "javne" policije. I još je imao oružje koje nije lako bilo sakriti. Nevjerovatno je da austrijska policija ne primijeti Todora Kadića, o kojemu je imala poveći dosije, i koji je samo mjesec dana ranije bio u Kotoru. Tada su ga policijske vlasti ekspresno protjerale u Tursku. Izgleda da je bio prerano došao.
    kao da citam udzenik Istorije iz 5 osnovne i odmah se sjetim nastavnice koja je o Danilu osim osnovnih podataka znala jos da je krvnicki ubijen od strane "domaceg spijuna i izdajice" Todora Kadica. Srecom pa je odlucila da se bolje informishe....
    Knjaz Danilo, Zeko Mali ili Zeko Ludi, kako su ga od "miloste" zvali u Crnoj Gori ( a i sire) nije ubijen od strane spijuna i izdajice vec bijesnog i osvetnicki raspolozenog brata, muza i covjeka uopste.
    Danilu se ne moze zanemariti sve dobro sto je uradio za Crnu Goru ali mu se isto tako ne moze zaboraviti da je bio perverznjak, nasilnik i silovatelj.
    Todor Kadic nije bio ni spijun ni izdajnik ali je sasvim moguce (sigurno) da je iskoristio svu pomoc koja mu je ponudjena da osveti sestu i zenu koje je Danilo zajedeno sa svojim ljudima seksualno zlostavljao!
    mirisnih mi latica, biti ce very nice!



    DOLJE VLADA!!!!
    VRATITE NAM JAGNJECE BRIGADE!!!!

  4. #4
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Crna Gora Cetinje
    Posts
    1,591
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Zippy kuco junacka lako je bilo spremit ovoga proserbaljskoga izdajicu da nacini nedjelo ,a jos obecanja iz zemlje serbije ,pa lova itd itd Nijesu se mucili mnogo da ga kupe !!! :wink:

  5. #5
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    zippyland
    Posts
    1,187
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Grad Heroja
    Zippy kuco junacka lako je bilo spremit ovoga proserbaljskoga izdajicu da nacini nedjelo ,a jos obecanja iz zemlje serbije ,pa lova itd itd Nijesu se mucili mnogo da ga kupe !!! :wink:
    nemoj tako o mojim predcima ipak sam ja kuca junacka :wink:
    mirisnih mi latica, biti ce very nice!



    DOLJE VLADA!!!!
    VRATITE NAM JAGNJECE BRIGADE!!!!

  6. #6
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Crna Gora Cetinje
    Posts
    1,591
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    aaOOOOK nije da su tvoji ostavili zemlju bez vladara :wink: no reci mi kolko je ima god knjaz kad je popio metak ??

  7. #7
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Crna Gora Cetinje
    Posts
    1,591
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Quote Originally Posted by zippy
    Quote Originally Posted by Grad Heroja
    Zippy kuco junacka lako je bilo spremit ovoga proserbaljskoga izdajicu da nacini nedjelo ,a jos obecanja iz zemlje serbije ,pa lova itd itd Nijesu se mucili mnogo da ga kupe !!! :wink:
    nemoj tako o mojim predcima ipak sam ja kuca junacka :wink:
    sa ledja dva metka :wink: U onoga bika (heheheh) hebi ga kad mi je uzrecica kuco junacka ,britka sabljo itd itd !

  8. #8
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    zippyland
    Posts
    1,187
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    sto je zasluzio to je i dobio.... mada bi ga ja ipak mucila bar par dana
    34 ljeta valjda
    mirisnih mi latica, biti ce very nice!



    DOLJE VLADA!!!!
    VRATITE NAM JAGNJECE BRIGADE!!!!

  9. #9
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

  10. #10
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Gornji Piperi, podno Kamenika
    Posts
    315
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by zippy
    Knjaz Danilo, Zeko Mali ili Zeko Ludi, kako su ga od "miloste" zvali u Crnoj Gori ( a i sire) nije ubijen od strane spijuna i izdajice vec bijesnog i osvetnicki raspolozenog brata, muza i covjeka uopste.
    samo mala ispravka...

    knjaz Danilo poznat kao Zeljo Maniti i knjaz Danilo kojega je ubio Kadić (da li špijun i izdajnik ili bijesni i osvetnički raspoložen, nevažno, a najvjerovatnije i jedno i drugo) nijesu jedna ista osoba.

  11. #11
    Join Date
    Oct 2004
    Posts
    97
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Vasilj
    Quote Originally Posted by zippy
    Knjaz Danilo, Zeko Mali ili Zeko Ludi, kako su ga od "miloste" zvali u Crnoj Gori ( a i sire) nije ubijen od strane spijuna i izdajice vec bijesnog i osvetnicki raspolozenog brata, muza i covjeka uopste.
    samo mala ispravka...

    knjaz Danilo poznat kao Zeljo Maniti i knjaz Danilo kojega je ubio Kadić (da li špijun i izdajnik ili bijesni i osvetnički raspoložen, nevažno, a najvjerovatnije i jedno i drugo) nijesu jedna ista osoba.
    Дакле правдаш силовање у Бјелопавлићима?

    Зеко а не Зељо, не зато што је јео зељаницу већ због зелених очију што је раритет у Црној Гори.

  12. #12
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    2,068
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    skrenuli ste sa teme... tema je bila kako je srbija vjekovima pokusavala da unisti crnu goru, cega je kulminacija 1918-19 kao i refleksija tih dogadjaja na danasnje vrijeme

    mada je interesantan ovaj momenat sto pomenu zippy...kad se pravi kula od karata dovoljno je da se jedna karta izvuce i da sve padne...

  13. #13
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    behind a desk...
    Posts
    2,009
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Iz gornjeg teksta.

    Krace receno Referendum ne moze da odlucuje o tome hoce li uopste biti samostalne Crne Gore ili ne. Samostalna Crna Gora mora postojati a Referendum, uz maksimalno postovanje volje gradjana, jedino moze da odluci hoce li obnovljena crnogorska drzava biti u sadasnjim ili nekim manjim granicama.

    Van svake sumnje pristalice samostalnosti su u ovom trenutku vecina, ali se tesko radovati pobjedi u kojoj ce velika manjina ostati dugotrajno i ekstremno nezadovoljna. To je onda samo matematicka pobjeda a ustvari duboka i opasna podjela jednoga drustva. Drzava sa takvim stepenom nezadovoljstva ne moze biti stabilna. Pogotovo ne bi bila stabilna Crna Gora jer ce pojedini krugovi iz Srbije i poslije osamostaljenja nastaviti da podsticu protivnike samostalnosti.

    Potrebno je zato naci nacin da se ispostuje volja sto veceg broja gradjana, to jest da se broj nezadovoljnika svede na minimum. Referendum mora biti zamisljen toliko fer i demokratski da unaprijed ublazi nezadovoljstvo i onih cija volja nece moci biti postovana.

    Zato predlazem da se u svakoj opstini u kojoj postoji dvotrecinska vecina za jednu opciju, postuje volja gradjana te opstine pa maker bila i protivna rezultatu glasanja na citavoj teritoriji Crne Gore. To prakticno znaci da opstina u kojoj je dvotrecinska vecina protiv samostalnosti ne bi usla u sastav samostalne Crne Gore, bez obzira sto je vecina u Crnoj Gori za samostalnost. Nadam se da u nijednoj crnogorskoj opstini gradjani nece dvotrecinskom vecinom napraviti tako pogresan izbor, ali ako naprave to treba postovati. Naravno i u obrnutom slucaju, ako bi se desila nevjerovatna tragedija da vecina u Crnoj Gori bude protiv samostalnosti, opstine u kojoj je dvotrecinska vecina za samostalnost formirale bi samostalnu Crnu Goru.

    Ovakav prilaz Referendumu bio bi jasna i pomirljiva poruka neistomisljenicima da pristalice samostalnosti ne zele nikome da namecu svoju volju ali i ne prihvataju nametanje tudje volje.
    Da li je ovo realisticno?

  14. #14
    Join Date
    Oct 2004
    Location
    Crna Gora - Zeta - Duklja
    Posts
    85
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Beranac
    Iz gornjeg teksta.

    Krace receno Referendum ne moze da odlucuje o tome hoce li uopste biti samostalne Crne Gore ili ne. Samostalna Crna Gora mora postojati a Referendum, uz maksimalno postovanje volje gradjana, jedino moze da odluci hoce li obnovljena crnogorska drzava biti u sadasnjim ili nekim manjim granicama.

    Van svake sumnje pristalice samostalnosti su u ovom trenutku vecina, ali se tesko radovati pobjedi u kojoj ce velika manjina ostati dugotrajno i ekstremno nezadovoljna. To je onda samo matematicka pobjeda a ustvari duboka i opasna podjela jednoga drustva. Drzava sa takvim stepenom nezadovoljstva ne moze biti stabilna. Pogotovo ne bi bila stabilna Crna Gora jer ce pojedini krugovi iz Srbije i poslije osamostaljenja nastaviti da podsticu protivnike samostalnosti.

    Potrebno je zato naci nacin da se ispostuje volja sto veceg broja gradjana, to jest da se broj nezadovoljnika svede na minimum. Referendum mora biti zamisljen toliko fer i demokratski da unaprijed ublazi nezadovoljstvo i onih cija volja nece moci biti postovana.

    Zato predlazem da se u svakoj opstini u kojoj postoji dvotrecinska vecina za jednu opciju, postuje volja gradjana te opstine pa maker bila i protivna rezultatu glasanja na citavoj teritoriji Crne Gore. To prakticno znaci da opstina u kojoj je dvotrecinska vecina protiv samostalnosti ne bi usla u sastav samostalne Crne Gore, bez obzira sto je vecina u Crnoj Gori za samostalnost. Nadam se da u nijednoj crnogorskoj opstini gradjani nece dvotrecinskom vecinom napraviti tako pogresan izbor, ali ako naprave to treba postovati. Naravno i u obrnutom slucaju, ako bi se desila nevjerovatna tragedija da vecina u Crnoj Gori bude protiv samostalnosti, opstine u kojoj je dvotrecinska vecina za samostalnost formirale bi samostalnu Crnu Goru.

    Ovakav prilaz Referendumu bio bi jasna i pomirljiva poruka neistomisljenicima da pristalice samostalnosti ne zele nikome da namecu svoju volju ali i ne prihvataju nametanje tudje volje.
    Da li je ovo realisticno?
    Poslije referenduma, kada se Crna Gora osamostali, desit ce se isto sto i sa relacijom euro/dinar.

    Manje vise, niko ne zeli u Crnu Goru povratak na staro, tj na dinare, umjesto eura.

    Tako ce isto biti i sa samostalnom Crnom Gorom.
    Poslije izvjesnog vremena, malo ce ko biti za povratak na staro, tj zajednicu sa Srbijom.

  15. #15
    Join Date
    Oct 2004
    Posts
    97
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Hombre
    skrenuli ste sa teme... tema je bila kako je srbija vjekovima pokusavala da unisti crnu goru, cega je kulminacija 1918-19 kao i refleksija tih dogadjaja na danasnje vrijeme
    Шта ћеш, баталили тако озбиљну :roll: тему.

  16. #16
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    zippyland
    Posts
    1,187
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Hari Krisna
    E sta radi Kadicka odiva
    e pa nije Kadicka :P
    I pored sve priche o ukidanju krve osvete odmah po ubistu Knjaza Danila na Kadica Do se sjatila crnogorska vojska sa naredbom da nikoga ne postedi! Ipak oko 30% ljudi je uspjelo da pobjegne i to uglavnom van granica tadasnje Crne Gore. Prezivjeli su uglavnom promijenili prezime ( neki cak i vjeru) uglavnom iz straha, dok je nekima nametnuto drugo od strane naroda- npr. zbog posla kojim su se bavili ( slucaj sa mojom porodicom, a od tog naseg prezimena su nastala jos 4 da ja znam ali su sva vezana za imena: Tomo- Tomovici, Simo- Simonovici....) ali svi i dan danas slave istu slavu.
    Grad Heroja, bas me interesuje koja je svrha topica! Sudeci po naslovu i tekstu koji slijedi kao da predvidjas atentat na Filipa!
    :?:
    mirisnih mi latica, biti ce very nice!



    DOLJE VLADA!!!!
    VRATITE NAM JAGNJECE BRIGADE!!!!

  17. #17
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Filip to ima vec za sobom. Njemu su prije potpisivanja onog daleko se kazalo Beogradskog sporazuma sipali ricinus u pice. Taman kad citali redom tacku po tacku njega stigne onaj "tutanj" i nije ni cuo sve. Onda ga je kad se vratio onaj sto voli macke pita " Filipe oces li ti ponovo?" a on pomislio na trku i rekao: "Ne fala ti ka bratu".
    I tako Filip potpisa neke tacke koje ne bi ni za zivu glavu.

  18. #18
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Germany
    Posts
    2,261
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Beranac
    Iz gornjeg teksta.

    Krace receno Referendum ne moze da odlucuje o tome hoce li uopste biti samostalne Crne Gore ili ne. Samostalna Crna Gora mora postojati a Referendum, uz maksimalno postovanje volje gradjana, jedino moze da odluci hoce li obnovljena crnogorska drzava biti u sadasnjim ili nekim manjim granicama.

    Van svake sumnje pristalice samostalnosti su u ovom trenutku vecina, ali se tesko radovati pobjedi u kojoj ce velika manjina ostati dugotrajno i ekstremno nezadovoljna. To je onda samo matematicka pobjeda a ustvari duboka i opasna podjela jednoga drustva. Drzava sa takvim stepenom nezadovoljstva ne moze biti stabilna. Pogotovo ne bi bila stabilna Crna Gora jer ce pojedini krugovi iz Srbije i poslije osamostaljenja nastaviti da podsticu protivnike samostalnosti.

    Potrebno je zato naci nacin da se ispostuje volja sto veceg broja gradjana, to jest da se broj nezadovoljnika svede na minimum. Referendum mora biti zamisljen toliko fer i demokratski da unaprijed ublazi nezadovoljstvo i onih cija volja nece moci biti postovana.

    Zato predlazem da se u svakoj opstini u kojoj postoji dvotrecinska vecina za jednu opciju, postuje volja gradjana te opstine pa maker bila i protivna rezultatu glasanja na citavoj teritoriji Crne Gore. To prakticno znaci da opstina u kojoj je dvotrecinska vecina protiv samostalnosti ne bi usla u sastav samostalne Crne Gore, bez obzira sto je vecina u Crnoj Gori za samostalnost. Nadam se da u nijednoj crnogorskoj opstini gradjani nece dvotrecinskom vecinom napraviti tako pogresan izbor, ali ako naprave to treba postovati. Naravno i u obrnutom slucaju, ako bi se desila nevjerovatna tragedija da vecina u Crnoj Gori bude protiv samostalnosti, opstine u kojoj je dvotrecinska vecina za samostalnost formirale bi samostalnu Crnu Goru.

    Ovakav prilaz Referendumu bio bi jasna i pomirljiva poruka neistomisljenicima da pristalice samostalnosti ne zele nikome da namecu svoju volju ali i ne prihvataju nametanje tudje volje.
    Da li je ovo realisticno?
    Mislim da nije realisticno.

    Ovim nacinom bi doslo do cepaja Crne Gore i nastajanja chaosa. Mislim da je autor ovog teksta isuvise demokratican, mozda je zaboravio da i u demokratiji postoje odredjene granice.

    Kad je referendum u pitanju, zna se. Ako vise od polovine gradjana izglasa samostalnost, tada je Crna Gora samostalna. Oni koji su bili protiv toga trebaju to prihvatiti i akceptirati drzavu. Ako se nekom ta drzava ne svidja, neka pokupi svoje prnje, pa neka ide gde mu je bolje.
    Crna Gora, kao samostalna drzava, imace svoj Ustav i zakone kojima ce biti regulisani mehanizmi drzavne odbrane u slucaju ataka na nju. Na medjunarodnom planu to bi se karakterisalo kao agresija, a verujem, da Crna Gora nije bez prijatelja u svetu. Pobune koje su se desavale u proslosti u susednim drzavama, vise nisu moguce. Ne, barem, u onom obliku i intezitetu. Za ocekivati su niski udarci, ali treba biti spreman na iste uzvratiti macom. Ako se zeli biti samostalan i svoj, onda je to, to.

  19. #19
    Join Date
    Aug 2004
    Location
    Podgorica
    Posts
    607
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Dobrusky
    Ovim nacinom bi doslo do cepaja Crne Gore i nastajanja chaosa. Mislim da je autor ovog teksta isuvise demokratican, mozda je zaboravio da i u demokratiji postoje odredjene granice.
    Ja mislim da je autor zaboravio na neprikosnovenost spoljnih granica jedne drzave. Takodje je i smetnuo s uma da Crnogorci bas i nemaju hladnokrvnost Njemaca i da nisu vicni demokratiji kao Svedjani, te da bi mnogo tesko dozvolili da im neko parca drzavu...
    * - izgubio password za "Nije bitno..." ; privremeni(nadam se) username.

  20. #20
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Crna Gora Cetinje
    Posts
    1,591
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Quote Originally Posted by zippy
    Quote Originally Posted by Hari Krisna
    E sta radi Kadicka odiva
    e pa nije Kadicka :P
    I pored sve priche o ukidanju krve osvete odmah po ubistu Knjaza Danila na Kadica Do se sjatila crnogorska vojska sa naredbom da nikoga ne postedi! Ipak oko 30% ljudi je uspjelo da pobjegne i to uglavnom van granica tadasnje Crne Gore. Prezivjeli su uglavnom promijenili prezime ( neki cak i vjeru) uglavnom iz straha, dok je nekima nametnuto drugo od strane naroda- npr. zbog posla kojim su se bavili ( slucaj sa mojom porodicom, a od tog naseg prezimena su nastala jos 4 da ja znam ali su sva vezana za imena: Tomo- Tomovici, Simo- Simonovici....) ali svi i dan danas slave istu slavu.
    Grad Heroja, bas me interesuje koja je svrha topica! Sudeci po naslovu i tekstu koji slijedi kao da predvidjas atentat na Filipa!
    :?:

    Djesi Zippy (da ne recem kuco junacka) no britka sabljo :wink: (hebi ga mora sam da zaradjujem ) no ajd sad. Jedno pitanje ....Kojijem se to poslovima bavila tvoja fam. te je i njig kastig nasa a ????? :wink:


    ps. Do citanja !

  21. #21
    Join Date
    Oct 2004
    Posts
    97
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Dobrusky
    Kad je referendum u pitanju, zna se. Ako vise od polovine gradjana izglasa samostalnost, tada je Crna Gora samostalna. Oni koji su bili protiv toga trebaju to prihvatiti i akceptirati drzavu. Ako se nekom ta drzava ne svidja, neka pokupi svoje prnje, pa neka ide gde mu je bolje.
    Као што су спаковали прње и из ње отишли сепаратисти након референдума 1992? :roll:

  22. #22
    Join Date
    Mar 2004
    Posts
    431
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    '92 ? prije bih rekao kao ono 1916 , kad su Nidzo i njegovi preplivali za Italiju. (samo upamtite da kralj nije imao potrebu za obijanjem zlatara)

  23. #23
    Join Date
    May 2004
    Posts
    107
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Referendum svake druge godine, sve dok neko ne dobije 2/3 glasova!
    Ako pri tom neka opstina 3 puta uzastopno ima 2/3 glasova za neku od opcija, dobija pravo da separatno odluci o svom statusa nezavisno od Republike kao cjeline!

  24. #24
    Join Date
    Sep 2004
    Location
    bijeli svijet
    Posts
    3,134
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    5
    Thanked in
    3 Posts

    Default

    Као што су спаковали прње и из ње отишли сепаратисти након референдума 1992?:roll:
    nije zar da si ochekiva da Crnogorci tek tako ostave zemlju dushmanima :?: 8)

    ali Dobrusky-eva je konstatacija na mjestu, jer poslije ovoga referenduma vishe ih nece biti na tu temu.. :wink:
    tako da ako neko misli da treba da ostane u nezavisnoj Crnoj Gori i srbuje, jer Crna Gora "josh nije izgubljena", mnogo ce se zaebat..

  25. #25
    Join Date
    Oct 2004
    Posts
    97
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by RoNN|3
    Као што су спаковали прње и из ње отишли сепаратисти након референдума 1992?:roll:
    nije zar da si ochekiva da Crnogorci tek tako ostave zemlju dushmanima :?: 8)
    међу сепаратистима 92. је било најмање Црногораца

Page 1 of 2 12 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •