Page 2 of 3 FirstFirst 123 LastLast
Results 26 to 50 of 60

Thread: cvijece

  1. #26
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    in the middle of everything
    Posts
    1,693
    Thanks Thanks Given 
    18
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ORHIDEJE CUDESNIH CVETOVA

    Tropska lepotica orhideja dugo je smatrana dostupnom samo profesionalcima. Medjutim, u novije vreme pojavilo se mnostvo sorti koje dobro uspevaju u sobnim uslovima, najbolje na prozorskoj dasci. One se mogu preporuciti svakom ljubitelju cveca.

    Poznate su po originalnim cvetovima razlicitih oblika. Cvetaju dugo, po nekoliko nedelja, cak i meseci. Po svojim zahtevima, sve orhideje su slicne. Sa izuzetkom pafiopediluma, tipicnog predstavnika "sa zemlje", iz jugoistocne Azije, vecina orhideja su epifitne biljke koje rastu u racvama drveca netaknutih suma. Na obicnom zemljistu njihovo mesnato korenje, koje voli vazduh, brzo bi istrunulo. Zato je orhidejama neophodan specijalan vodopropustiv supstrat, koji je najbolje kupiti kao gotovu smesu.

    Sobnu temperaturu dobro podnose, sem kada se nalaze u blizini izvora toplote. Idealno mesto je na sirokoj prozorskoj dasci. Vlaga vazduha moze se popraviti postavljanjem case sa vodom u blizini saksije. Biljkama prija orosavanje mekom vodom sobne temperature, najbolje u jutarnjim casovima, da bi se zemlja i listovi do veceri osusili. Koliko ce se cesto orhideje zalivati zavisi od vrste i doba godine. Zimi je, po pravilu, to uraditi jednom nedeljno, a leti, u zavisnosti od temporature i osvetljenosti, cesce. Vazno je da se zemlja izmedju dva zalivanja osusi. Koren orhideje veoma je osetljiv na pojavu soli. Zato je vazno da se od proleca do jeseni za prihranu koriste specijalna mineralna djubriva. Vecina orhideja voli male saksije.

    FALENOPSIS (PHALAENOPSIS)

    Za ovu vrstu orhideje karakteristican je dug period cvetanja, cak nekoliko meseci. Voli toplo i zato joj odgovaraju prostorije koje se greju. Iz osnovne vrste poteklo je mnogo cudesnih sorti.
    MILTONIJA (MILTONIA)


    Cvetovi kulturnih formi podsecaju na daninoc. Ove orhideje dobro podnose sobnu temperaturu i dugo cvetaju. Odgovara im dosta svetla, ali ne i direktno sunce. Umesto zalivanja, biljku je bolje jedanput nedeljno potopiti u toplu vodu, a u periodu rasta jedanput mesecno prihranjivati djubrivom za orhideje.

    CIMBIDIJUM (CYMBIDIUM)

    Ove orhideje imaju mnogo cvetova vostanog sjaja i uske listove. Biljka brzo obrazuje novo korenje, zbog cega joj odgovara veca posuda s drenazom. Leti se moze drzati napolju, u senci i redovno prihranjivati. Na takvom mestu moze ostati do kasne jeseni, jer niska temperatura stimulise cvetanje.
    Vecina sorti cveta zimi i u prolece. Zimi ih treba drzati u prostoriji u kojoj je niska temperatura (12- 14 stepeni) i malo zalivati.

    PAFIOPEDILUM (PAPHIOPEDILUM)

    Lako se prepoznaje po cvetovima koji podsecaju na damsku papucu i traju nekoliko nedelja. Svaki novi izdanak obrazuje listove i cvetno stablo. Pojavljuje se tek posle precvetavanja prethodnog, obicno za godinu ili dve. Vecina ovih orhideja odlicno uspeva na prozorskoj dasci.


    FRAGMIPEDIJUM (PHRAGMIPEDIUM)

    Medju orhidejama ovog roda pojavile su se sorte koje se odlicno mogu uzgajati u sobi. Slicne su pafiopedilumu, ali na jednom cvetnom stablu otvaraju jedan za drugim nekoliko cvetova. Prija im cesce zalivanje, svaka dva tri dana. Presadjuju se jedanput godisnje.















    FICUS BENJAMINA SITNOLISNI SATIRAN
    Hladno zimsko vreme primorava nas da veci deo dana provodimo u zatvorenoj prostoriji, ako unutra ima i puno duvanskog dima evo prave biljke za takve uslove.


    FIKUS-SITNOLISNI
    (Ficus benjamina) Rod Ficus mozemo naci u svim toplim delovima sveta, a pripada porodici Moraceae.Ficus benjamin je verovatno najpoznatiji varijetet. Stablo je razgranato, a na njemu su sitni, veoma dekorativni, jajasti listovi. Ima skladno opustene grane, narocito kad biljka naraste. U kucnim uslovima moze da naraste i preko 3 metra ako uslovi dozvoljavaju.
    Pri gajenju ficusa u zatvorenom prostoru treba voditi racuna da se ne nadje na direktnoj suncevoj svetlosti, izlozen promaji i u blizini toplotnog izvora. Najbolje mu odgovaraju polusvetla mesta i umerena temperatura.Kao vecina ficusa ni benjamin ne voli suvise zalivanja, jer listovi zute i otpadaju.
    Ciscenje: Ako ih prskanje ne ocisti, uzmite sretstvo za sjaj lisca, ali najvise jedanput u dva meseca. Vazduh: Otporna je na razlicite uslove, osim na promaju.
    Presadjivanje: Jednom godisnje, pretezno u prolece. Kod odraslih biljaka u prolece zamenjujte samo povrsinski sloj zemlje.
    Orezivanje: Orezujte ako se biljka suvise razrasla. Cinite to u prolece, upravo kad pocinje da raste, i ne zaboravite da zaprasite rane drvenim ugljem da bi se zaustavilo isticanje soka. F. benjamina i F. nitida
    Zivotni vek: Traju vrlo dugo. Ako biljka prezivi prvu godinu, onda je jedna teskoca u prostor.
    Laka/teska: Kad se jednom prilagode u kucu (posle otprilike dva tri meseca), sve te vrste su jednostavne.

  2. #27
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    in the middle of everything
    Posts
    1,693
    Thanks Thanks Given 
    18
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    UNESITE KAKTUSE U KUCU

    Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana.


    Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore. Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije, kako bi kod unosenja bili suvi. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. Pre smestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj, kako bi se supstrat osusio. Osetljive i kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu, gde cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu, a i temperatura ce biti veca.
    Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo smestiti u prostor izmedju duplih prozora. odatle cemo ih smestiti i van saksije. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo koren. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste. Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na mirovanje. Kod umotavanja pazite da ne ostetite koren!
    Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce, zbog gljivicnih infekcija. Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno. Ako primetimo da neki truli, isecemo ispod bolesnog dela, sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo.
    Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu.
    ZIVE SKULPTURE


    Od cega zavisi hoce li kaktusi cvetati ili ne?


    Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. Tokom zime, tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu, zasticenom od mraza, gde temperatura ne prelazi 10*C. Osim toga, u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja, jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proleca krenuti sa cvetanjem. Ako se, pak, oni cuvaju na toplom mestu, u sobi sa centralnim grejanjem na primer, neophodno ih je zalivati i u ovom periodu, ali onda sigurno nece cvetati.
    JAO, PRESADJIVANJE

    Kada je rec o kaktusima, pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati?
    Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji, koje, iako mnogi misle suprotno, nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu, posluzite se trikom.
    Obuhvatite duzom tkaninom (salom, na primer) kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje. Krajeve tkanine dobro stegnite, uvrcuci ih. Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu, za 2-3cm vecu posudu.
    Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste.





    BOZICNI KAKTUS


    Cveta u decenbru i januaru. U toku godine po dve faze mirovanja i rasta.
    Cvetovi kao za izlozbu: ruzicasti, crveni, narandzasti ili zuti.
    Bozicni kaktus poreklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste kao parazit u krosnjama drveca. Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u kuci, a leti na terasi. Ubraja se u jedan od najlepsih clankovitih kaktusa. Boja cveta je razlicita ruzicasta, crvena, narandzasta i zuta. Razmnozava se lako, reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom zemljom. nakon mesec dana reznica ce pustiti koren.
    Da bi ova omiljena biljka cvetala na vreme, mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta, koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. U fazi mirovanja, zalivanje je svedeno na najmanju meru, tek toliko da se biljka ne osusi. U fazi rasta, biljku redovno zalivamo i prihranjujemo, kao i ostale u sobi ili na terasi. Bozicnom kaktusu, u ovo vreme, pogoduje svetlo mesto, dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. Zaliva se redovno, ali ne suvise. Saksiju ne premestati, jer bozicni kaktus voli stalno mesto.
    Cveta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika, pa otkud i ime, a poznat je kao i bozicnjak. Posle cvetanja, u februaru, zalivanje se svodi na najmanju meru, jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvetanja treba joj odmor.

    Pocetkom proleca, saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem, jer pocinje faza rasta koja traje do jula. potom sledi faza mirovanja, do septembra, kada je zalivanje opet znatno smanjeno. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje. Narocito je pogodna kisnica, a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu, najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. U ovoj fazi formiraju se cvetni pupoljci.
    Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla.


    razmnozavanje KAKTUSA
    BODLJIKAVI LEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI"
    Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike, a danas ih ima sirom celog sveta u raznim, pa i cudnovatim oblicima. Neki lice na klipove, korale, zmijice, sundjere, jezeve... To ih i cini omiljenim sobnim biljkama.


    Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta, 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka.

    Razmnozavaju se semenom, reznicama, izdancima i kalemljenjem.

    Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace. Supstrat pre setve navlazite. Seme ovlas sabijte, pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 - 30* C. Kada nikne, staklo se skida, a posle oko tri meseca, mlade biljcice mogu da se sade u male saksije.
    Razmnozavanje reznicama obavlja se u prolece i rano leto. Ostrim nozem odsecite reznicu, u ovom slucaju to je clanak ili izbojak, a ukoliko odsecate deo, rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. Kada se ozile, presadite ih u male saksije.

    Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano prolece, pre pocetka vegetacije. Posle presadjivanja, dva do pet dana, drzite ih u senci i nemojte zalivati.

    Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su:
    • Echinopsis - ima rebrasto stablo i cvetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana.
    • Epiphyllum - poznat kao "svekrvin jezik". Ima duge, mesnate listove. Cvetovi su krupni i trubicasti.
    • Cereus - vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika, Perua, Cilea...Stablo dostize visinu i do 20 m, a tezinu od nekoliko tona.
    • Mamillaria - ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama.
    • Opuntia - mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju.
    • Echinocactus - ima zdepasto, loptasto stblo.
    • Echinocereus - zbunastog je oblika.
    • Selenicereus - ima dugo savitljivo stablo.
    • Phyllocactus - lisnati kaktus, razlikuje se od pustinjskog.








    Jedna neobicna prica o...
    KAKTUSIMA

    Sukulentne biljke zajedno sa familijom kaktusa, imaju visoko specijalizovanu anatomsku gradju koja im omogucava da prezive duzu susu. Sve ove biljke mogu da skladiste vlagu u mesnatom tkivu svojih stabala, korenja, ili listova i mnoge od njih imaju karakteristican oblik radi smanjenja gubitka vode i podnosenja surovih uslova stanista. One takodje mogu da prekinu aktivni rast i predju u stadijum mirovanja pri nepovoljnim uslovima sredine. Njihov bizarni izgled odrazava jedinstven evolutivni razvoj, u kome su oblik biljke, funkcija biljke i mogucnost opstanka, nerazmrsivo spojeni. Skoro svi kaktusi i neke sukulente imaju bodlje koje predstavljaju izmenjene listove. Iako bodlje omogucavaju odbranu od predatora, glavna uloga im je da kondenzuju vlagu tako da voda kaplje na tle iznad biljnog korenja. Bodlje koje su vunaste i lice na kosu, takodje pomazu da se biljke zastite od hladnoce ili prejakog sunca.

    Nasuprot popularnom verovanju, sukulente i kaktusi ne naseljavaju samo siromasne pustinje. Opseg njihovih stanista je sirok, od snegom pokrivenih alpskih padina i susnih ravnica Kolorada do vlaznih dzungli u amazonskom basenu. One uspevaju u uslovima koji cesto deluju kao nepodesni za zivot. Ipak, uspeh ovih biljaka delimicno je uslovljen nedostatkom biljnog sveta dovoljno otpornog da se sa njima uhvati u kostac u borbi za opstanak.

    Retka kisa moze da podstakne dramatican i iznanadan period rasta, kad svaka sukulenta brzo cveta i donosi seme pre vracanja u poludormantno stanje.

    Isprva su kaktusi rasli samo na americkim kontinentima. Sukulente su od prirode rasle u mnogim regionima od Severne Evrope do Dalekog Istoka, iako ih je vecina bila koncentrisana u Juznoj i Istocnoj Africi. Istrazivanja i trgovina tokom cetiri prethodna veka, kao i prirodno sirenje, omogucili su kaktusima i sukulentama da se nastane u novim stanistima sirom sveta. U kasnom XV veku, trka za pronalazenjem novih morskih puteva do Indije i njenog bogatstva, podstaklo je talas evropskih istrazivanja i time vodilo otkricu novih biljaka. Smatra se da je Kristofer Kolumbo prvi doneo kaktuse u Evropu. Pronasao je cudnovate biljke bez lisca na Zapadnoindijskim ostrvima i pokazao ih spanskoj kraljici Izabeli. Kaktusi su bili dobro poznati cvilizaciji Inka u Peruu, Asteka u Meksiku, kao i severnoamerickim Indijancima. Ove biljke su kao deo njihovog svakodnevnog okruzenja koriscene u religioznim obredima ali su im davane i najraznovrsnije prakticne namene.

    Malo je biljaka koje deluju neukusnije od kaktusa i sukulenata, pa nije jednostavno shvatiti da se mnoge vrste kuvaju i jedu kao povrce, dok druge daju socne plodove. Najpoznatiji su plodovi od Opuntia ficus-indica; zuti, beli ili crveni plodovi se nasiroko prodaju na meksickim pijacama i mogu se naci u Australiji i u mnogim mediteranskim zemljama. Na visoravnima Bolivije, kaktus Neowerdermannia vorwerkii se kuva i jede na isti nacin kao i krompir. Od nekih kaktusa i sukulenata se cak mogu praviti slatkisi: gorko slatki mesnati delovi od Ferocactus wislizeni se kandiraju u rastvoru secera.

    S pocetka dvadesteg veka, mesnati gomolj od Testudinaria elephantipes je koriscen kao izvor kortizona, agensa koji deluje protiv upala. Mnoge vrste Testudinaria se i danas koriste u proizvodnji kontraceptivnih pilula. Majusna vrsta kaktusa Lophophora williamsii, poznata kao pejote, smatrana je vrednom u proslosti zbog upotrebe u lecenju bolesti poput reumatizma i astme. Asteci su verovali da ova "sveta pecurka" ima misticne moci posto ima halucinogena dejstva. Iako je i danas koriste neki severnoamericki Indijanci tokom svojih religioznih ceremonija, posedovanje ovog kaktusa nezakonito je u mnogim drzavama.

    Kaktusi i sukulente imaju druge neobicne namene. Primera radi, kaktus Oreocereus celsianus, koji od prirode raste u Argentini i Boliviji ima fine, meke bodlje koje podsecaju na kosu. One se sakupljaju i koriste poput perja za punjenje jastuka i pokrivaca. U Namibiji zbog zapaljivog sloja kojim je prevucen Sarcocaulon burmannii, mala zbunasta sukulenta dobila je nadimak "busmanova sveca" posto citava biljka moze da se zapali i koristi kao baklja. Verovatno najstarija tradicija gajenja kaktusa za posebne namene datira iz perioda postojanja civilizacije Asteka; ona je cvetala od XIV do XVI veka. Vrstu Opuntia coccenillifera gajili su Asteci kao biljku domacina za jednu vrstu stitastih insekata (Dactylopius coccus). Mnogobrojne zenke ovih insekata su gnjecene da bi se dobila intenzivna purpurna boja koja je koriscena za bojenje kraljevskih i svecanih odora. Od muzjaka stitastih insekata dobijala se blistavo crvena boja. Kada su Spanci stigli u Meksiko u XVI veku, osnovali su sopstvene plantaze kaktusa i proizvedenu boju slali su u Spaniju. Danas, boja koja se dobija od stitastih insekata ekstenzivno se proizvodi u Juznoj Americi i koristi za karmine i kao organska boja za hranu.

    Prema legendi, astecki svestenik je sanjao da je Huitzilopochtli, bog Sunca, rekao Astecima da sagrade glavni grad tamo gde vide da orao sedi na visokom kaktusu. Oni su to uradili 1325. godine, a svedocanstvo predstavlja astecki rukopis iz 1541 g. (na slici) koji pokazuje mesto Tenochtitlan, novi glavni grad i deset asteckih plemena koji su ga izgradili. Taj grad je postao Meksiko Siti i simbol orla i kaktusa se i danas koristi na zastavi ovog grada.

  3. #28
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Crna Gora Cetinje
    Posts
    1,591
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    AAaoooooggg mene crnome kukavcu ,a oli ne pustit namir vise :lolblue: :lolblue: :lolblue: :lolblue: :lolblue: :lolblue: :lolblue:
    Kupicu ti taj hebeni buket vise !! :wink:

  4. #29
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    ROMA
    Posts
    5,036
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    adriana, zar ti nije bilo lakshe da nam dash link?



    Mademoiselle.

  5. #30
    Join Date
    Apr 2004
    Location
    Podgorica
    Posts
    871
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Nemam pojma, ja o cvijecu uopste ne razmisljam, mada volim prirodu i naraFFski, sve sto je lijepo. Nemam zivaca za ceprkanje po basti, ionako zivim u stanu pa i to malo cvijeca u saksijama sto smo imali je uvelo. Sad ima samo jedna ikebana.
    /me najvise voli lale.

  6. #31
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    in the middle of everything
    Posts
    1,693
    Thanks Thanks Given 
    18
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by kIkICa
    adriana, zar ti nije bilo lakshe da nam dash link?
    nije :P
    neshto od ovoga sam dobila na mail, a ostalo je sa x sajtova, ne sjecam se ni odakle sam to skinula... a kad vec to imam, mozhda ce nekome da koristi kao shto je i meni 8)

  7. #32
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    1,309
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by ceca-peca
    Quote Originally Posted by AnnA_cOnDa
    [size=6]Najvise volim bijele ruze To je moje cvijece [/size]
    e i moje
    kao mala padoh s ljuljaske u bastu punu bijelih ruza,cak imam oziljak iznad desnog oka
    valjda ih zato toliko volim
    Evo jedna iz dalekog istoka :wink:
    http://img24.exs.cx/img24/1044/RozeKitajska19892.jpg

  8. #33
    Join Date
    Sep 2004
    Location
    Pg
    Posts
    124
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    /me voli ruzHe.. cRvene..
    [size=2]
    Kao nikotin ti jos teces mojim venama,
    jos uvek te VOLIM,znaj to nikad nisam prestala..
    Kao nikotin tako ubijas me lagano
    jer usnama tvojim ja navucena sam odavno..
    [/size]

  9. #34
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    1,309
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by budalica
    /me voli ruzHe.. cRvene..
    Evo i tebi jedna sa dalekog istoka. Interesantno kod nje je da je na pocetku zute boje, onda poprimi narandzastu, a kad se potpuno razcvate postane crvena
    http://img2.exs.cx/img2/1086/RozeKitajska19891.jpg

  10. #35
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Beograd
    Posts
    205
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ja obozavam cvece, pogotovu ruze
    "Proslost je grozan,mutan bezdan,sto u taj sumrak ode ,ne postoji vise i nije nikad ni postojalo"

  11. #36
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    PG
    Posts
    3,728
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Iskljucivo ruze ...

    Tamno crveni veliki pupoljci
    Crne ruze
    Ruze u saksiji - kao zbun ...
    ~ ~ ~ Agnosco veteris vestigia flammae.
    Ožiljkom jednim obogaćen. ~ ~ ~

  12. #37
    Join Date
    Sep 2004
    Location
    Pg
    Posts
    124
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    Quote Originally Posted by budalica
    /me voli ruzHe.. cRvene..
    Evo i tebi jedna sa dalekog istoka. Interesantno kod nje je da je na pocetku zute boje, onda poprimi narandzastu, a kad se potpuno razcvate postane crvena
    http://img2.exs.cx/img2/1086/RozeKitajska19891.jpg
    intresting
    [size=2]
    Kao nikotin ti jos teces mojim venama,
    jos uvek te VOLIM,znaj to nikad nisam prestala..
    Kao nikotin tako ubijas me lagano
    jer usnama tvojim ja navucena sam odavno..
    [/size]

  13. #38
    Join Date
    Jun 2004
    Location
    Kotor
    Posts
    452
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    O cvijecu? Veze... Samo znam da su ruze crvene boje... Ustvari, ja sam alergicna na polen tako da ga izbjegava ))))
    Why? Because a real RocknRolla wants the fucking lot.
    Kotoranka

  14. #39
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    1,309
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by apsolutno_nemoguca
    Iskljucivo ruze ...
    Tamno crveni veliki pupoljci
    Crne ruze
    Ruze u saksiji - kao zbun ...
    U Jordanu imaju crni iris...
    http://img26.exs.cx/img26/4725/Roze-...-Jordanija.jpg
    I jos jedna ideja sa ruzama na kucnom prozoru...
    http://img11.exs.cx/img11/2982/Rozenaoknu.jpg

  15. #40
    Join Date
    Jul 2006
    Location
    Boka Kotorska
    Posts
    7
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    sve ljubitelje cvijeca pozivam na druzenje http://www.svetbiljaka.com/index.php?name=Forums
    sve sto radis, sebi radis

  16. #41
    Join Date
    Jan 2006
    Posts
    11,136
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    ja obozhavam orhidejeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee ee!!!!!!!!!!!!!

    mada i ruzhe mogu da prodju...ali treba znati shta koji cvijet znachi...to je najbitnije...da ne ponesesh nekome ne daj bozhe kao izjavu ljubavi cvijet koji znachi ne podnosim te ili prijateljstvo...jer c00re boga mi vode rach00na o tome...Bar ja!!!???

  17. #42
    Join Date
    Nov 2005
    Location
    Praha
    Posts
    1,509
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ja volim visibabe (ozbiljno) i one male roze ruzice...
    ...then I shall know fully, even as I am fully known...

  18. #43
    Join Date
    Jul 2006
    Location
    Boka Kotorska
    Posts
    7
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ja obozavam orhideje imam oko 10 tak komada,dvije se upravo spremaju da cvijetaju
    sve sto radis, sebi radis

  19. #44
    Join Date
    Jan 2007
    Posts
    274
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ja volim zbunje, ustvari biljke bez cvijeta , a inace jedan savjet kad dobijete cvijece na poklon da bi vam sto duze trajalo uspite u vaznu malo sprajta zajedno sa vodom, i trajace vam najmanje mjesec dana inace morate usuti iskljucivo sprajt !!!

  20. #45
    Join Date
    Oct 2006
    Posts
    1,351
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    moja mama drzhi shto u stanu ,shto po terasama,negde oko 80 saksija raznoraznog cveca,bilja...i onda kada ode na odmor meni se smrkne :fight:
    a nisam ljubitelj mrvog cveca,vishe volim da dobijem neshto u saksijici,pa da ga negujem da poraste


  21. #46
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    4,458
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    A meni je majka u sobu stavila drvo zhivota, koje je super bilo dok je u dnevnoj bilo. Kod mene je mozhda mjesec dana - i skroz uvelo. Dako i ja umrem.
    Pa sam se pomamila i rekla da miche zloslutno cvijece iz moje sobe. Pi.

    Edit: Ne zove se ovo drvo zhivota, no chuvarkuca.
    Mozhda sluti mom samachkom zhivotu bez majke i tate.
    Last edited by Nikolina; 29-01-07 at 18:24.
    Never Complain, Never Explain

  22. #47
    Join Date
    Dec 2006
    Location
    Montenegro/France
    Posts
    2,665
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ja obozavam cvijece i volim da ga njegujem!
    ...Maybe it was wrong to love you?
    But what should i do?
    Cause my heart leads me to you...

  23. #48
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    ja se trudim i imam desetak saksija ali se jadno istreniralo da zivi kod mene pod specijalnim uslovima posto se ne brinem o njemu bash kako treba.
    Bez obzira sto ga ne napijam dok ne pocne da se sushi,pa ga onda napunim vodom i opet sam mirna za dugo,presadjujem kad je meni merak a ne kad mora,po knjigama,ne prehranjujem ga izuzev sto mu kupujem samo zemlju iz apoteke i ono ,kukalo cvjeta kao da je najbolje njegovano!
    volim cvijece da vidim ali mi je smor da radim oko njega,zato drzim biljke bez cvijeta jer su manje osjetljive.

  24. #49
    Join Date
    Mar 2004
    Location
    KoordinatniSystemKonfuzije
    Posts
    982
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ne prima se kod mene ni flora ni fauna


    sad sam, prije par dana dobila kaktus...
    e ako on ne prezhivi, onda stvarno dizhem ruke od uzgoja bilo kakvih bica u mom stanu...
    Sway Me, Take Me
    Thrill Me, Hold Me
    Bend Me, Ease Me
    You Have A Way With Me

  25. #50
    Join Date
    May 2004
    Posts
    5,882
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ja volim cvijece. no nemam kad da se bavim njime. ostavicu to kad odem u penSiju.
    volim da mi poklanjaju cvijece.no ne znaju ljudi.
    "Life's but a walking shadow, a poor player, that struts and frets his hour upon the stage, and then is heard no more; it is a tale told by an idiot, full of sound and fury, signifying nothing".

Page 2 of 3 FirstFirst 123 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •