4 nova trenda u ishrani
Zašto je važna kvalitetna ishrana
Hrana zauzima vrlo važno mesto u našim životima, počevši od laganog doručka, preko užurbanih ručkova i svečanih večera, do usputnih zalogaja. Pri tom nije reč samo o vremenu koje provedemo jedući, već treba uzeti u obzir i kvalitet hrane koju iznosimo na sto i unosimo u organizam.
Hiljade objavljenih kuvara, dijetalnih priručnika i novinskih naslova svake godine pokušaj su da se nametne novi trend u ishrani. Šta od toga da odaberete? Dijetu siromašnu ugljenim hidratima ili možda onu koja ne dopušta unos masnoća? Mediteransku ili azijsku kuhinju? Kombinovanje namirnica, odvajanje ugljenih hidrata od belančevina ili sirovu hranu? Lako se možete izgubiti u mnoštvu saveta, pokleknuti i ući u prvi restoran brze hrane.
Kada je hrana lek
Kvalitetna i zdrava ishrana, u stvari, uopšte ne bi smela da bude komplikovana.
- Ako pitate nutricioniste, oni će reći da ne postoji zdrava ili nezdrava namirnica ili pogrešan način ishrane, već sam princip doziranja namirnica ili hranljivih materija, objašnjava austrijska nutricionistkinja i osnivač centra za zdravu ishranu „Future Food Studio“ u Beču, Hani Rikler. Ona je i autor knjige „Trendovi u ishrani“ na nemačkom jeziku. Prepustite hranu medicini i medicina će postati vaša hrana, govorio je još u 15. veku švajcarski lekar Paracelsus. On je već u srednjem veku upozoravao pacijente da paze na svoju težinu.
- Čovek nije stvoren da sit dane provodi sedeći, posebno ne sit mesa, objašnjava doktor Kristof M. Bamberger, profesor endokrinologije i metabolizma, direktor Medicinskog centra za prevenciju u Hamburgu.
- Ljudsko telo je zadržalo mehanizme funkcionisanja po principima kamenog doba, a to su mehanizmi biljoždera, zaključuje Bamberger. Naučnici upozoravaju da je čovek postao mesožder tek kad je počeo da postiže prve uspehe u lovu. Kako nije svaki put bio uspešan, njegovo telo je smislilo sistem deponovanja energije: telo sprema rezerve masti, od kojih će živeti ukoliko dođu teška vremena - ovo bi u najkraćem bilo objašnjenje doktora Bambergera. S obzirom na to da je telo savršeno opremljeno mehanizmima za upravljanje i preradu manjka masti, s viškom masnoća loše se snalazi i gomila ih u potkožnim tkivima.
41% ljudi kao razlog što ne kupuju ekološke proizvode navodi visoke cene, a više od polovine i ne veruje da takvi proizvodi postoje
Gojazni zbog obilja hrane
Danas su nam sve namirnice nadohvat ruke - polugotove, spremne za upotrebu. Taj luksuz i komfor plaćamo skupo: kupujemo i jedemo previše, a to dovodi do preterane telesne težine. Ona može izazvati srčani i moždani udar, artrozu, rak dojke i creva. Ako se borite sa viškom kilogama, proučite četiri Lisina predloga novih trendova i živite prema deset Lisinih preventivnih pravila.
1. Etičnost - jesti savesno
Austrijska nutricionistkinja Hani Rikler smatra da namirnice čija proizvodnja podrazumeva mučenje životinja ili zagađivanje okoline odbija sve veći broj potrošača. I to, ne samo zbog ljubavi prema prirodi i živim bićima, nego i zbog zdravog odnosa prema sopstvenom telu. Upotreba pesticida u gajenju voća i povrća, kao i hormona i antibiotika u masovnom uzgoju peradi, teladi i ribe, ne šteti samo našoj svesti nego i telu. Sve se više osvešćenih potrošača suprotstavlja iskorišćavanju životinja za potrebe prehrambene industrije i traži ispunjavanje osnovnih standarda u proizvodnji namirnica. Osvešćen potrošač želi da kupuje proizvode od namirnica koje se gaje i prerađuju u njegovoj zemlji, na ekološki način. U prodavnicama zdrave hrane i supremarketima sve je više namirnica koje na deklaracijama nose podatak da su ekološki proizvedene.
2. Trend senzualne hrane - ponovo otkriveno uživanje svih čula
Jedno englesko istraživanje pokazalo je zabrinjavajući rezultat: savremeni čovek izgubio je mogućnost prepoznavanja ukusa. Od 300 ispitanika, samo njih 18 odsto bilo je u stanju da tačno prepozna četiri različita ukusa na jeziku i desnima. Ostalih 82 odsto nije prepoznalo razliku između slatkog, kiselog, slanog i gorkog. Današnje vreme koje promoviše hedonističke rituale idealno je i za promociju uživanja u senzualnoj hrani.
Pitate se kakve to veze ima sa zdravom hranom?
Vrlo velike. Istraživanja su pokazala da se konzument hrane koji ujedno u njoj i uživa istovremeno i zdravo hrani.
- Ishrana koja uključuje uživanje u ukusima vodi različitosti koja garantuje uravnoteženu ishranu sa nutricionističkog i psihološkog aspekta, tvrdi nutricionistkinja Rikler. Jedini problem je što sladokusci (uglavnom) nemaju mere u uživanju.
- I te kako se isplati uključiti pozitivne emocije, poput veselja, u konzumiranje jela.
Kao što pokazuju najnovija istraživanja, takve emocije pozitivno deluju na metabolizam i iskorišćavanje hranljivih materija. Dakle, trebalo bi opet da naučimo kako da osećamo svim čulima. Uključite ih pri odlasku na pijacu ili supermarket, dok birate voće i povrće, sireve, pri ulasku u pekaru, dok kuvate u sopstvenom domu.
I prehrambeni trend poput „slow fooda“ koji zagovara zdravo uživanje u hrani, beleži sve veći broj sledbenika.
„3. Trend zdravih restorana brze hrane
Tipičan američki fast fud – hamburger, kečap i krompirići – u opasnosti je da izgubi “presto”. Sa trona, na kojem je već dugo, uskoro bi mogao da ga izgura novi trend: zdrava evropsko-azijska brza hrana. Pojava novih snek restorana donela je kulturu brze ishrane „s nogu“, čiji je imperativ: zdravo i kvalitetno. Tako u ovim restoranima možete uživati u mediteranskoj i azijskoj kuhinji sa mnogo svežeg i sirovog povrća, salata i jela pripremljenih u specijalnom tiganju, voku, bez ili sa malo mesa. Namirnice su iz kontrolisanog uzgoja, a gosti gledaju pripremu obroka. Prednost je u tome što svi hranljivi sastojci ostaju sačuvani u namirnicama zbog kratke termičke obrade. U trendu su i voćni napici puni vitamina, od sveže ceđenog voća. Nedostatak zdravih restorana brze hrane su visoke cene, ali uz pouzdane recepte, malo volje i veštine i sami ćete naučiti da pripremate hranu od kvalitetnih namirnica koja će biti zdrava, kratko termički obrađena i ukusna.
4. Emotivnost - hrana za dušu
Ne jedemo da bismo zadovoljili osećaj gladi, već da bismo povećali kvalitet života. Nema osobe koja nije posegla za poslasticom kao utehom ili izvorom boljeg raspoloženja. Oko 72 odsto ljudi koji pate od depresije ima potrebu za čokoladom, testeninom, desertima, slatkišima, sladoledom, hlebom ili krompirom, dok za šniclom, piletinom ili povrćem žudi samo
26 odsto ispitanika. Kako visokokalorična „hrana za dušu“ deluje na ljude koji prolaze kroz stresno razdoblje i proživljavaju negativne događaje, može se i naučno dokazati, i to hemijskim putem.
Ugljeni hidrati mnogo bolje kompenzuju padove uzrokovane depresijom ili neuspesima od, recimo, nikotina ili alkohola, a uz to su i zdraviji. Kada smo pod stresom, našem telu je potrebno više vitamina C i cinka nego inače. Čaša soka od pomorandže pruža dodatnu količinu vitamina C i prijatno osvežava, dok je hrana iz mora bogata cinkom.
Voda je najbolji napitak kada smo izloženi velikom psihičkom naporu, jer ne sadrži šećer ili kofein, koji mogu pojačati nivo stresa. Ako baš ne možete bez kofeina, popijte jednu šolju kafe dnevno, a izbegavajte gazirane napitke. Treba pripaziti i na količinu poslastica koje unosite u organizam. Na sreću, ne morate se potpuno odreći slatkih užitaka. Umesto kremastog parčeta torte, odaberite voćnu pitu - ima isti učinak na organizam, ali upola manje masnoća i šećera.
10 NOVIH, ZDRAVIH PREHRAMBENIH NAVIKA
U današnje vreme, kada svi stalno nekuda jurimo, ne stignemo mirno da pojedemo normalan obrok niti da se pobrinemo da on bude zdrav. To, naravno, dosta šteti organizmu. Profesor doktor Kristof Bamberger, endokrinolog i direktor Medicinskog centra za prevencije u Hamburgu, predlaže 10 pravila koja će vam olakšati zdravu ishranu, a istovremeno osigurati dovoljan unos antioksidanata i vlakana u organizam, kao i minimalan unos životinjskih masti.
1. Glavne obroke i međuobroke uvek uzimajte otprilike u isto vreme. Potrudite se da svaki dan doručkujete otprilike u 7, ručate oko 13, a večerate pre 19 časova. Prvi međuobrok (recimo, jabuka) uzmite u 10, a drugi (jogurt) oko 16 časova.
2. Doručak bi trebalo da se sastoji od više namirnica. Najbolja kombinacija su musli s voćem i nemasnim mlekom ili hleb od integralnog brašna sa medom, marmeladom ili svežim sirom i paradajzom. Klasični doručak, prema makrobiotičkim načelima, uključuje miso supu, kašu od žitarica i šolju čaja.
3. Idealan međuobrok je sveže sezonsko voće, našeg podneblja. U proleće birajte jagode, maline i trešnje, a šljive, kruške, grožđe u jesen. To je bolji izbor od nekog egzotičnog voća sa drugog kraja sveta.
4. Ako volite da jedete u restoranima, umesto pice naručite jela s povrćem.
5. Upotpunite toplo jelo svežom salatom, a masni preliv zamenite maslinovim uljem i jabukovim sirćetom.
6. Umesto deserta ili poslastice, na kraju obroka popijte kafu jer podstiče probavu, za razliku od čaja.
7. Iako nisu zabranjene, namirnice poput mesa, viršli ili kolača, na vašem stolu ne bi smele da budu češće od dva puta nedeljno, jer nisu dobre za probavu.
8. Dva puta nedeljno za večeru jedite samo kuvano povrće (ili salatu, ako dobro podnosite sirovu hranu uveče), komadić manje masnog sira i popijte malo vina.
9. Tokom celog dana pijte nisko kalorične ili beskalorične napitke, negaziranu vodu ili zeleni čaj.
10. Ukoliko volite vino ili pivo, jednom dnevno možete se počastiti čašom omiljenog pića.
Bookmarks