Crnogorski jezik- misljenja?

[August Dominus]

* hrvatski: "Dakle, zanima me da li je bolje sinkronizirat filmove (poput animiranih) ili stavljat titlove u dnu ekrana. Koliko znam, u Njemačkoj se sve sinkronizira, u Poljskoj jedan glumac govori cijelo vrijeme itd. Svi se filmovi na engleskom sinkroniziraju na njemački, španjolski, talijanski i francuski. Što je po vama bolji način prevođenja, sinkronizacija ili titlovi ispod. Po meni titlovi, meni bi bilo smiješno vidjet kauboja, kamikazu, crnca, stranog vladara da priča hrvatski. Ali zato mi je i glupo što su filmovi poput Kleopatre ili Odiseja na engleskom. Sve treba snimit vjerodostojno. Pasija je dobar primjer kako se povijesni film može snimit na izvornom jeziku. Isto tako, glupo mi je što nema titlova za filmove na bošnjačkom, crnogorskom i srpskom. Po meni najbolje: svi filmovi vjerodostojno, uvijek izvornik i uvijek titlovi ispod. "
* bosanski: "Dakle, interesuje me da li je bolje da se filmovi sinhronizuju (kao animirani) ili da se metaju titlovi u dno ekrana. Koliko znam, u Njemačkoj se sve sinhronizuje, u Poljskoj jedan glumac govori čitavo vrijeme itd. Svi se filmovi na engleskom sinhronizuju na njemački, španski, italijanski i francuski. Što li je po vama bolji način prevođenja, sinhronizacija ili titlovi ispod. Po meni titlovi, meni bi bilo smiješno vidjet kauboja, kamikazu, crnca, stranog vladara da priča hrvatski. Ali zato mi je i glupo što su filmovi kao Kleopatra ili Odisej na engleskom. Sve treba da se snimi ubjedljivo. Pasija je pravo dobar primjer kako se historijski film može snimit na originalnom jeziku. Isto tako, glupo mi je što nema titlova za filmove na bosanskom, crnogorskom i srpskom. Po meni najbolje: svi filmovi ubjedljivo, uvijek original i uvijek titlovi ispod. "
* crnogorski: "Dakle, interesuje me da li je bolje da se filmovi sinhronizuju (kao animirani) ili da se śtavjaju titli u dne ekrana. Koliko umijem, u Njemačkoj se sve sinhronizuje, u Poljskoj jedan glumac zbori čitavo vrijeme itd. Svi se filmovi na engleskom sinhronizuju na njemački, španski, italijanski i francuski. Što je po vama bolji način prevođenja, sinhronizacija ili titli ispod. Po meni titli, lično bi mi bilo smiješno viđet kauboja, kamikazu, crnca, stranskog lidera da zbori hrvatski. Ali zato mi je i glupo što su filmovi kao Kleopatra ili Odisej na engleskom. Sve treba da se snimi ubjedljivo. Pasija je dobri primjer kako snimit historijski film na originalnom jeziku. Isto tako, glupo mi je što nema titla za filmove u kojima se zbori bošnjačkijem, crnogorskijem ili srpskijem jezikom. Po meni najbolje: svi filmovi ubjedljivo, vazda original i vazda titli ispod. "
* српски: "Дакле, интересује ме да ли је боље да се филмови синхронизују (као анимирани) или да се постављају преводи у дно екрана. Колико се разумем, у Немачкој се све синхронизује, у Пољској један глумац говори читаво време итд. Сви се филмови на енглеском синхронизују на немачки, шпански, италијански и француски. Шта је по вама бољи начин превођења, синхронизација или преводи испод. По мени превод, мени би лично било смешно да видим каубоја, камиказу, црнца, страног лидера да прича хрватски. Али зато ми је и глупо што су филмови као Клеопатра или Одисеј на енглеском. Све треба да се убедљиво сними. Пасија је фини узор историјским филмовима (по убедљивости). Исто тако, глупо ми је што нема титлова за филмове на бошњачком, црногорском и српском . По мени најбоље: сви филмови убедљиво, увек оригинал и увек преводи испод. "

[Hari Krisna]

Interesantno je kako se kao primjer nepotrebnosti crnogorskog jezika plasiraju gluposti i onda se oko sopstvene gluposti razvija teorija

* crnogorski: ".... ili da se śtavjaju titli u dne ekrana. Koliko umijem, u Njemačkoj se sve sinhronizuje, ......

SWumnjam da ima zivoga cojeka koji je nesto ovakvo cuo u Crnoj Gori, ali ovaj gospodin "zna" da je to crnogorski. Sa necim ovakvim je iluzorno polemisati ali primjer nije usamljen.
Britanski psiholog Richard Stephens je naucno utvrdio da oni koji se deru, psuju, vulgarizme izbacuju ka iz topa time ublazavaju bol.
U sustini to se odavno znalo da kad neko cekićem lupi po prstu ne kaze "divan li je zalazak Sunca" vec nesto socno opsuje, ali tek sad lakse i naucno mozemo shvatiti i ove koji tesko mogu da se pomire sa crnogorskim jezikom.

[A+A]

... ove koji tesko mogu da se pomire sa crnogorskim jezikom.

Ima ovakvih likova svugdje. Meni je jucer jedan lik s potpisom "soko Srpski" zaista zabranio (!) pisati na temu "Crnogorski jezik" (!!) na hrvatskom (!!!) forumu ... samo zbog moje poruke:

- Crna Gora je neovisna i medjunarodno priznata drzava
- Crnogorski je jezik sluzbeni
- Cetinje je Prijestonica
- CPC je zakonski registrirana vjerska zajednica
Crna je Gora (za razliku od drugih drzava) pravo multietnicko drustvo bez rasistickih predrasuda.

:hammer:

[Besmrtni monah]

* hrvatski: "Dakle, zanima me da li je bolje sinkronizirat filmove (poput animiranih) ili stavljat titlove u dnu ekrana. Koliko znam, u Njemačkoj se sve sinkronizira, u Poljskoj jedan glumac govori cijelo vrijeme itd. Svi se filmovi na engleskom sinkroniziraju na njemački, španjolski, talijanski i francuski. Što je po vama bolji način prevođenja, sinkronizacija ili titlovi ispod. Po meni titlovi, meni bi bilo smiješno vidjet kauboja, kamikazu, crnca, stranog vladara da priča hrvatski. Ali zato mi je i glupo što su filmovi poput Kleopatre ili Odiseja na engleskom. Sve treba snimit vjerodostojno. Pasija je dobar primjer kako se povijesni film može snimit na izvornom jeziku. Isto tako, glupo mi je što nema titlova za filmove na bošnjačkom, crnogorskom i srpskom. Po meni najbolje: svi filmovi vjerodostojno, uvijek izvornik i uvijek titlovi ispod. "
* bosanski: "Dakle, interesuje me da li je bolje da se filmovi sinhronizuju (kao animirani) ili da se metaju titlovi u dno ekrana. Koliko znam, u Njemačkoj se sve sinhronizuje, u Poljskoj jedan glumac govori čitavo vrijeme itd. Svi se filmovi na engleskom sinhronizuju na njemački, španski, italijanski i francuski. Što li je po vama bolji način prevođenja, sinhronizacija ili titlovi ispod. Po meni titlovi, meni bi bilo smiješno vidjet kauboja, kamikazu, crnca, stranog vladara da priča hrvatski. Ali zato mi je i glupo što su filmovi kao Kleopatra ili Odisej na engleskom. Sve treba da se snimi ubjedljivo. Pasija je pravo dobar primjer kako se historijski film može snimit na originalnom jeziku. Isto tako, glupo mi je što nema titlova za filmove na bosanskom, crnogorskom i srpskom. Po meni najbolje: svi filmovi ubjedljivo, uvijek original i uvijek titlovi ispod. "
* crnogorski: "Dakle, interesuje me da li je bolje da se filmovi sinhronizuju (kao animirani) ili da se śtavjaju titli u dne ekrana. Koliko umijem, u Njemačkoj se sve sinhronizuje, u Poljskoj jedan glumac zbori čitavo vrijeme itd. Svi se filmovi na engleskom sinhronizuju na njemački, španski, italijanski i francuski. Što je po vama bolji način prevođenja, sinhronizacija ili titli ispod. Po meni titli, lično bi mi bilo smiješno viđet kauboja, kamikazu, crnca, stranskog lidera da zbori hrvatski. Ali zato mi je i glupo što su filmovi kao Kleopatra ili Odisej na engleskom. Sve treba da se snimi ubjedljivo. Pasija je dobri primjer kako snimit historijski film na originalnom jeziku. Isto tako, glupo mi je što nema titla za filmove u kojima se zbori bošnjačkijem, crnogorskijem ili srpskijem jezikom. Po meni najbolje: svi filmovi ubjedljivo, vazda original i vazda titli ispod. "
* српски: "Дакле, интересује ме да ли је боље да се филмови синхронизују (као анимирани) или да се постављају преводи у дно екрана. Колико се разумем, у Немачкој се све синхронизује, у Пољској један глумац говори читаво време итд. Сви се филмови на енглеском синхронизују на немачки, шпански, италијански и француски. Шта је по вама бољи начин превођења, синхронизација или преводи испод. По мени превод, мени би лично било смешно да видим каубоја, камиказу, црнца, страног лидера да прича хрватски. Али зато ми је и глупо што су филмови као Клеопатра или Одисеј на енглеском. Све треба да се убедљиво сними. Пасија је фини узор историјским филмовима (по убедљивости). Исто тако, глупо ми је што нема титлова за филмове на бошњачком, црногорском и српском . По мени најбоље: сви филмови убедљиво, увек оригинал и увек преводи испод. "

E za ovo zaslužuješ reputaciju. Uljepšao si mi sumorni dan i do suza me nasmijao.

[Rave92]

* hrvatski: "Dakle, zanima me da li je bolje sinkronizirat filmove (poput animiranih) ili stavljat titlove u dnu ekrana. Koliko znam, u Njemačkoj se sve sinkronizira, u Poljskoj jedan glumac govori cijelo vrijeme itd. Svi se filmovi na engleskom sinkroniziraju na njemački, španjolski, talijanski i francuski. Što je po vama bolji način prevođenja, sinkronizacija ili titlovi ispod. Po meni titlovi, meni bi bilo smiješno vidjet kauboja, kamikazu, crnca, stranog vladara da priča hrvatski. Ali zato mi je i glupo što su filmovi poput Kleopatre ili Odiseja na engleskom. Sve treba snimit vjerodostojno. Pasija je dobar primjer kako se povijesni film može snimit na izvornom jeziku. Isto tako, glupo mi je što nema titlova za filmove na bošnjačkom, crnogorskom i srpskom. Po meni najbolje: svi filmovi vjerodostojno, uvijek izvornik i uvijek titlovi ispod. "
* bosanski: "Dakle, interesuje me da li je bolje da se filmovi sinhronizuju (kao animirani) ili da se metaju titlovi u dno ekrana. Koliko znam, u Njemačkoj se sve sinhronizuje, u Poljskoj jedan glumac govori čitavo vrijeme itd. Svi se filmovi na engleskom sinhronizuju na njemački, španski, italijanski i francuski. Što li je po vama bolji način prevođenja, sinhronizacija ili titlovi ispod. Po meni titlovi, meni bi bilo smiješno vidjet kauboja, kamikazu, crnca, stranog vladara da priča hrvatski. Ali zato mi je i glupo što su filmovi kao Kleopatra ili Odisej na engleskom. Sve treba da se snimi ubjedljivo. Pasija je pravo dobar primjer kako se historijski film može snimit na originalnom jeziku. Isto tako, glupo mi je što nema titlova za filmove na bosanskom, crnogorskom i srpskom. Po meni najbolje: svi filmovi ubjedljivo, uvijek original i uvijek titlovi ispod. "
* crnogorski: "Dakle, interesuje me da li je bolje da se filmovi sinhronizuju (kao animirani) ili da se śtavjaju titli u dne ekrana. Koliko umijem, u Njemačkoj se sve sinhronizuje, u Poljskoj jedan glumac zbori čitavo vrijeme itd. Svi se filmovi na engleskom sinhronizuju na njemački, španski, italijanski i francuski. Što je po vama bolji način prevođenja, sinhronizacija ili titli ispod. Po meni titli, lično bi mi bilo smiješno viđet kauboja, kamikazu, crnca, stranskog lidera da zbori hrvatski. Ali zato mi je i glupo što su filmovi kao Kleopatra ili Odisej na engleskom. Sve treba da se snimi ubjedljivo. Pasija je dobri primjer kako snimit historijski film na originalnom jeziku. Isto tako, glupo mi je što nema titla za filmove u kojima se zbori bošnjačkijem, crnogorskijem ili srpskijem jezikom. Po meni najbolje: svi filmovi ubjedljivo, vazda original i vazda titli ispod. "
* српски: "Дакле, интересује ме да ли је боље да се филмови синхронизују (као анимирани) или да се постављају преводи у дно екрана. Колико се разумем, у Немачкој се све синхронизује, у Пољској један глумац говори читаво време итд. Сви се филмови на енглеском синхронизују на немачки, шпански, италијански и француски. Шта је по вама бољи начин превођења, синхронизација или преводи испод. По мени превод, мени би лично било смешно да видим каубоја, камиказу, црнца, страног лидера да прича хрватски. Али зато ми је и глупо што су филмови као Клеопатра или Одисеј на енглеском. Све треба да се убедљиво сними. Пасија је фини узор историјским филмовима (по убедљивости). Исто тако, глупо ми је што нема титлова за филмове на бошњачком, црногорском и српском . По мени најбоље: сви филмови убедљиво, увек оригинал и увек преводи испод. "

U Poljskoj ne daje jedan covjek glas, bar ne u animiranim filmovima, to je odavno prevazidnjeno kod njih.

[Rave92]

Ima ovakvih likova svugdje. Meni je jucer jedan lik s potpisom "soko Srpski" zaista zabranio (!) pisati na temu "Crnogorski jezik" (!!) na hrvatskom (!!!) forumu ... samo zbog moje poruke:

:hammer:

Kako moze da ti zabrani ?

[A+A]

Kako moze da ti zabrani ?

U pisanom obliku Savjetovao je meni otici u moju vlastitu drzavu. I sve ovo samo zbog moje poruke:

... kao jezikoslovac ne mogu negirati postojanje crnogorskog kao posebnog jezika.
TOCKA.

PS Gle, i tamo i ovdje ima malo jezikoslovca i najjaci je agument u dokazivanju postojanja ili nepostojanja crnogorskog jezika "Rodjen sam odje a znaci znam"
Zato i pisem samo s jezikoslovne tocke gledista kao naprimjer ovdje https://forum.cdm.me/showpost.php?p=...&postcount=937 i sa zadovoljstvom citam poruke onih koji takodjer znaju o cemu pisu.

[Ego_and_his_own]

Vrlo mi je interesatna ova do savrsenstva razvijena tehnika racunjanja i zastupanja argumentacije.

Kad ti brojke ne odgovaraju koristi procente, kad ti procenti ne odgovaraju koristi brojke kad ti ni jedno ne odgovara onda mariginalizuj rezultat.

Ali ako Bog da, a ja vjerujem da dace, neke zdrave umom ljude da porade na ocuvanju crnogorskog jezika, necega sto je prepoznatljivo i sto izdvaja Crnogorce od ostatka i cini ga posebnim.

nazalost nekima ta posebnost nije u interest jer pokazuje njihove nedostatke jer su se utopili u marginalnost sveobuhvatnosti.

Niko na ovom svijetu ne podcjenjuje niti zrtvuje svoju posebnost da bi se utopio u more prosjecnosti. Jedino sam tako nesto uspio da vidim da se prodaje crnogorcima.

No ja vjerujem da nemoguce da su tako glupi iako me ponekad stra....

[OSCAR]

Osnovno stvar kad je tema jezika u pitanju je: Da li treba prilagođavati jezik narodu, ili narod jeziku?
Na ovo pitanje su svi narodi dali jasan i nedvosmislen odgovor, jezik se prilagođava narodu, tj. onome kako on priča.
Tako je bilo od velikih reformacija do danas.

To što smo mi na časovima odgovarali govoreći jednim (tkz književnim) a na odmorima i između sebe pričali "naškim" jezikom će nakad bit dobra osnova za film ili dobru knjigu.
Isto tako, mene je impresioniralo što sam su profesori poslije časova sa nama pričali onako kako pričaju i kući, dok su na časovima govorili "ovdje", "djevojka", "sjutra" i slično.

Jezik naroda u CG je osoben i po tome što đe god da ga pričate u okruženje po njemu zaključuju da ste iz CG. Da je to samo dijalekat čuli bi da neko priča "srpski jezik ijekavičkog narečja sa crnogorskim naglaskom", ovako su ISKLJUČIVO uvijek govorili da on "priča crnogorski" ili "po crnogorski". Zanimljivo je da isti ti ljudi iz nama susjedne države prosto zapjene kad neko pomene pomisao da bi mogao postojati crnogorski jezik, iako upotrebljavuju ova označavanje cijeli život

[BrunoX]

Jes. I meni se dešavalo kad čujem neku beograđanku sa njenim naglaskom da pomislim da je iz Švecke. Nikad mi nam palo ne bi da je iz Srbije. Isto mi se desilo sa jednom splićankom proljetos. Dok kad čujem ljude odavde odma zaključim da su iz Crne Gore.

[NSX]

Sto se toga tice i u BiH je slicna situacija..jedino Hrvati skoro uvijek govore cisto gdje i slicno..

[madobrojeto]

Osnovno stvar kad je tema jezika u pitanju je: Da li treba prilagođavati jezik narodu, ili narod jeziku?
Na ovo pitanje su svi narodi dali jasan i nedvosmislen odgovor, jezik se prilagođava narodu, tj. onome kako on priča.
Tako je bilo od velikih reformacija do danas.

To što smo mi na časovima odgovarali govoreći jednim (tkz književnim) a na odmorima i između sebe pričali "naškim" jezikom će nakad bit dobra osnova za film ili dobru knjigu.
Isto tako, mene je impresioniralo što sam su profesori poslije časova sa nama pričali onako kako pričaju i kući, dok su na časovima govorili "ovdje", "djevojka", "sjutra" i slično.

Jezik naroda u CG je osoben i po tome što đe god da ga pričate u okruženje po njemu zaključuju da ste iz CG. Da je to samo dijalekat čuli bi da neko priča "srpski jezik ijekavičkog narečja sa crnogorskim naglaskom", ovako su ISKLJUČIVO uvijek govorili da on "priča crnogorski" ili "po crnogorski". Zanimljivo je da isti ti ljudi iz nama susjedne države prosto zapjene kad neko pomene pomisao da bi mogao postojati crnogorski jezik, iako upotrebljavuju ova označavanje cijeli život

u SVAKOM jeziku na svijetu postoji standardni i supstandardni oblik. to sto se drugacije prica na poslu i u neobaveznim situacijama je sasvim normalno. npr. samo u londonu se govori 50 varijanti engleskog, tzv. cockney oblika. jezik u svakom drustvu ima mnostvo supstandarda, a jedan je standard, da bi se olaksala komunikacija. izbor tog standarda je naravno konvencija, stvar dogovora. to je prosto.
no ovo nam se desava kad ljudi koji se nimalo ne razumiju u lingvistiku krenu da kroje lingvisticke granice

[BrunoX]

meni i dalje nije jasno ima li ikakve razlike između uličnog i književnog oblika? Ali, kako reče madobrojeto, ma dobro je to, nije loše

[OSCAR]

u SVAKOM jeziku na svijetu postoji standardni i supstandardni oblik. to sto se drugacije prica na poslu i u neobaveznim situacijama je sasvim normalno. npr. samo u londonu se govori 50 varijanti engleskog, tzv. cockney oblika. jezik u svakom drustvu ima mnostvo supstandarda, a jedan je standard, da bi se olaksala komunikacija. izbor tog standarda je naravno konvencija, stvar dogovora. to je prosto.
no ovo nam se desava kad ljudi koji se nimalo ne razumiju u lingvistiku krenu da kroje lingvisticke granice

Ma nemoj? A vi koji se kao razumijete u lingvistiku ste odlučili da ne treba poštovati novosadski dogovor otprilike kad? To je inače "konvencija" da se uspostavi jedinstveni jezik za 4 jugo republike, koliko se sjećam.
Sad je novom konvencijom, tj izborom GRAĐANA odlučeno da zvanični jezik bude crnogorski i on je kodifikovan na način na koji je kodifikovan, sigurno ne savršeno, ka što nije ni jedan drugi u svijet.
Ako se pitaš kad su to građani odlučili da će ovo bit njihov zvanični jezik pogedaj koliko je njihovih predstavnika u Skupštini CG izglasalo Ustav kojim se to uvodi. Ako ne postoji neki drugi način da se iskaže volja onih koji to zanima, a da ne uključuje Aktiv profesora Nikšića, guslarska udruženja, i književnike Crne Gore i Hercegovine.

Da rezimiram...crnogorski jezik i njegova kodifikacija su proizvod dominantno političkih predstavnika naroda Crne Gore, kao što je kodifikacija i imenovanje jezika u ovoj regiji dominatno bilo izraz volja političkih predstavnika odnosnih naroda. Proces je ireverzibilan, pogotovo će to bit poslije sljedećeg popisa. Kao što je imenovanje jezika crnogorskim prije desetak godina doživljano kao jeres, za desetak će slična situacija bit sa imenovanjem govora u CG u nekim drugim imenom.

[niksicanin 24]

Ma nemoj? A vi koji se kao razumijete u lingvistiku ste odlučili da ne treba poštovati novosadski dogovor otprilike kad? To je inače "konvencija" da se uspostavi jedinstveni jezik za 4 jugo republike, koliko se sjećam.
Sad je novom konvencijom, tj izborom GRAĐANA odlučeno da zvanični jezik bude crnogorski i on je kodifikovan na način na koji je kodifikovan, sigurno ne savršeno, ka što nije ni jedan drugi u svijet.
Ako se pitaš kad su to građani odlučili da će ovo bit njihov zvanični jezik pogedaj koliko je njihovih predstavnika u Skupštini CG izglasalo Ustav kojim se to uvodi. Ako ne postoji neki drugi način da se iskaže volja onih koji to zanima, a da ne uključuje Aktiv profesora Nikšića, guslarska udruženja, i književnike Crne Gore i Hercegovine.

Ako se dobro sjecam zadnji put kad su gradjani pitani, 63% ih je reklo da govori srpskim. Koliko se sjecam, na proslim izborima jezik je bio marginalno pitanje u kampanji od strane vlasti(bas kao sto je to pitanje i nato pakta-niko od vladajucih nijednu rijec nije pomenuo u vezi toga), pa ni to nije argument. A, sto se lingvista tice, tek su oni rekli sta misle o ovom(i ovakvom) jeziku, pa je cak i ono malo skolovanih lingvista koji su za uvodjenje crnogorskog jezika, listom bilo protiv ovakvog resenja.

Znas kako, argument ti je da je vecina predstavnika naroda u Skupstini za uvodjenje cg jezika. Ok, ali sta mislis kad se promijeni skupstinska vecina, sta ce onda biti i da li ce se vjecno takva vrsta klackalice odrzavati?

[OSCAR]

Ako se dobro sjecam zadnji put kad su gradjani pitani, 63% ih je reklo da govori srpskim. Koliko se sjecam, na proslim izborima jezik je bio marginalno pitanje u kampanji od strane vlasti(bas kao sto je to pitanje i nato pakta-niko od vladajucih nijednu rijec nije pomenuo u vezi toga), pa ni to nije argument. A, sto se lingvista tice, tek su oni rekli sta misle o ovom(i ovakvom) jeziku, pa je cak i ono malo skolovanih lingvista koji su za uvodjenje crnogorskog jezika, listom bilo protiv ovakvog resenja.

Znas kako, argument ti je da je vecina predstavnika naroda u Skupstini za uvodjenje cg jezika. Ok, ali sta mislis kad se promijeni skupstinska vecina, sta ce onda biti i da li ce se vjecno takva vrsta klackalice odrzavati?

Sigurno da je bilo marginalno pitanje, ali ga je opozicija maximalno koristila *(kao i NATO bauka, crkvu i ostalo) da bi izvela vlast na čistinu. Svako zna za koga je glasao i tu, čini mi se nema razmišljanja. I u današnjoj Skupštini bi postojala ova većina, da ne pričam o ustavnim odredbama po kojoj se pitanje jezika ili slične norme mogu promijeniti samo uz pomoć dvije trećine poslanika.

Na prošlom popisu su se građani izjasnili za srpski (i srpsko-hrvatski koji je ušao u zbir) dijelom i zbog toga što je to bilo ustavno ime jezika, ime nastavnog predmeta, jezik u zvaničnoj komunikaciji, itd. Danas se sve ovo promijenilo, upravo političkom voljom onih koji za te promjene (dijelom) dobijaju podršku istih tih građana.

Opet oko "školovanih" lingvista, koju su nas vjerovatno listom uvjeravali da je srpsko-hrvatski jezik jedini mogući na ovim prostorima do 1990 godina...Ko je i kad poništio novosadski dogovor oko imena jezika, te su ga oni preimenovali u srpski? Znaju li kako se zvao zvanični jezik Srbije po Ustavu, 2002 godine, recimo?

[Hari Krisna]

Znaju li kako se zvao zvanični jezik Srbije po Ustavu, 2002 godine, recimo?

Crnogorski.

[DesertFox]

Kako je već rečeno, ime jezika riješeno je Ustavom. Tijem nazivom na najjednostavniji i najprirodniji način jednoznačno deklarišemo jezik koji je u službenu, ali i javnu upotrebu u Crnu Goru. Ako se igda stekne ta većina da to izmijeni - neće bit šteta. Ako nema naroda nek i jezik ide u "društvo mrtvijeh jezika".

Za sve koji se protive "nametanju crnogorskoga jezika" malo podśećanje: Nije (do)sadašnji "srpskohrvatski/srpski jezik" u Crnu Goru nasta sam od sebe no je nametan građanima Crne Gore silom državne vlasti putem škola, knjiga, medija i osobito držanjem Crne Gore u dubokoj ekonomskoj zaostalosti usljed čega je trpio i duhovni (te i jezički) razvoj našega društva. Kako smo se silom "primili" na te uvezene jezike, nećemo se ja mnim mučit ni s našijem rođenijem jezikom, koliko gođ da smo ga zapuštili. Pristajanje na status quo zapravo je mirenje s rezultatima stoljetne kulturne kolonizacije i asimilacije. Ko ima i mrvu ličnoga dostojanstva i nacionalnoga ponosa neće na to pristat.

Jezik crnogorski ima svoja pravila koja se poprilično razlikuju od pravila ostalijeh "bratskijeh" jezika i sama za sebe pravilnija su no "bratska" (Ivan Klajn) te nemamo razloga odreć ih se. Sintaksa našega jezika također je zasebita i prepoznatljiva. To i jest ono što jezik čini osobitijem, ali i jedinstvenijem na nekome prostoru. Leksika (riječnik) je opet prepuna lokalizama i čini jezičko bogatstvo kojega se ne smijemo ni stiđet ni odreć.
Trebalo bi da svakoja riječ ima jednaku šansu, a koja će zaživjet pokazaće vrijeme. Ali, naš jezik nije lako iz ilegale uvest na javnu pozornicu, za to je potrebna pomoć države. Valja svladat komplekse inferiornosti, provincijski duh, oslobodit se dresure, pomodarstva. Ko je siguran u sebe, identitetski utemeljen neće imat problema. "Ovcama" vazda treba više vremena. Srećom, tu su "predvodnici"... dako ne posustanu...

[Peko]

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=49543

Posljednji update: 07. Oct 2010, 17:55
Savjet preimenovao maternji u crnogorski

Savjet crnogorske vlade za opšte obrazovanje preimenovao je danas naziv predmeta "Maternji jezik" u "Crnogorski jezik", što ne znači da će se u školama ove školske godine učiti crnogorski jezik, jer prethodno treba usvojiti program i udžbenike za crnogorski jezik i književnost.

Predsjednik Savjeta za opšte obrazovanje Radovan Damjanović je na sjednici kazao da se nada da će program i udžbenici za nastavu na crnogorskom jeziku biti pripremljeni za narednu školsku godinu.

U okviru crnogorskog jezika učenici će, pored crnogorskog, izučavati i njemu srodne jezike koji su u Crnoj Gori u službenoj upotrebi, a to su srpski, bosanski i hrvatski, odlučio je Savjet za opšte obrazovanje.

Time se, kako je ocijenjeno, svim učenicima u Crnoj Gori pruža mogućnost izučavanja crnogorskog kao službenog, ali i svog maternjeg jezika.

Dodaje se i da će učenici i dalje izučavati književna djela crnogorske, bosanske, hrvatske i svjetske književnosti.

[Rave92]

Kako je već rečeno, ime jezika riješeno je Ustavom. Tijem nazivom na najjednostavniji i najprirodniji način jednoznačno deklarišemo jezik koji je u službenu, ali i javnu upotrebu u Crnu Goru. Ako se igda stekne ta većina da to izmijeni - neće bit šteta. Ako nema naroda nek i jezik ide u "društvo mrtvijeh jezika".

Za sve koji se protive "nametanju crnogorskoga jezika" malo pod$ećanje: Nije (do)sadašnji "srpskohrvatski/srpski jezik" u Crnu Goru nasta sam od sebe no je nametan građanima Crne Gore silom državne vlasti putem škola, knjiga, medija i osobito držanjem Crne Gore u dubokoj ekonomskoj zaostalosti usljed čega je trpio i duhovni (te i jezički) razvoj našega društva. Kako smo se silom "primili" na te uvezene jezike, nećemo se ja mnim mučit ni s našijem rođenijem jezikom, koliko gođ da smo ga zapuštili. Pristajanje na status quo zapravo je mirenje s rezultatima stoljetne kulturne kolonizacije i asimilacije. Ko ima i mrvu ličnoga dostojanstva i nacionalnoga ponosa neće na to pristat.

Jezik crnogorski ima svoja pravila koja se poprilično razlikuju od pravila ostalijeh "bratskijeh" jezika i sama za sebe pravilnija su no "bratska" (Ivan Klajn) te nemamo razloga odreć ih se. Sintaksa našega jezika također je zasebita i prepoznatljiva. To i jest ono što jezik čini osobitijem, ali i jedinstvenijem na nekome prostoru. Leksika (riječnik) je opet prepuna lokalizama i čini jezičko bogatstvo kojega se ne smijemo ni stiđet ni odreć.
Trebalo bi da svakoja riječ ima jednaku šansu, a koja će zaživjet pokazaće vrijeme. Ali, naš jezik nije lako iz ilegale uvest na javnu pozornicu, za to je potrebna pomoć države. Valja svladat komplekse inferiornosti, provincijski duh, oslobodit se dresure, pomodarstva. Ko je siguran u sebe, identitetski utemeljen neće imat problema. "Ovcama" vazda treba više vremena. Srećom, tu su "predvodnici"... dako ne posustanu...

Dobro dosao nazad DesertFox .

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=49543

Posljednji update: 07. Oct 2010, 17:55
Savjet preimenovao maternji u crnogorski

Savjet crnogorske vlade za opšte obrazovanje preimenovao je danas naziv predmeta "Maternji jezik" u "Crnogorski jezik", što ne znači da će se u školama ove školske godine učiti crnogorski jezik, jer prethodno treba usvojiti program i udžbenike za crnogorski jezik i književnost.

Predsjednik Savjeta za opšte obrazovanje Radovan Damjanović je na sjednici kazao da se nada da će program i udžbenici za nastavu na crnogorskom jeziku biti pripremljeni za narednu školsku godinu.

U okviru crnogorskog jezika učenici će, pored crnogorskog, izučavati i njemu srodne jezike koji su u Crnoj Gori u službenoj upotrebi, a to su srpski, bosanski i hrvatski, odlučio je Savjet za opšte obrazovanje.

Time se, kako je ocijenjeno, svim učenicima u Crnoj Gori pruža mogućnost izučavanja crnogorskog kao službenog, ali i svog maternjeg jezika.

Dodaje se i da će učenici i dalje izučavati književna djela crnogorske, bosanske, hrvatske i svjetske književnosti.

:dring:

[DesertFox]

Dobro dosao nazad DesertFox

Boljeg te naša, prijatelju! Nadat se e tvoj trud neće bit zaludan ka moj trud što bijaše

[milovan]

Glavne CRNOGORSKE RIJECHI su,
TRANZICIJA -TRADICIJA-RECESIJA,
dok KLEPTOKRATIJA SVE PONESE, lizalice jezichke, naZijonalistichke, teoloshke se dijele ZAROBLJENOM NARODU OD CRNOGORACA,
koji su ih OSLOBODILI OD BEOGRADA,
REZIM SVE NAS PODKRADA.

[Rave92]

Boljeg te naša, prijatelju! Nadat se e tvoj trud neće bit zaludan ka moj trud što bijaše

Nije nas trud uzaludan, bar se tako nadam :-).

[DesertFox]

Nije nas trud uzaludan, bar se tako nadam....

Vidiš, nijesu bez neke stranci pisali gramatiku našega jezika. Ođe se u jezička pitanja slabo ko razumije, jer svikli su da im to vazda drugi uređuju. I čim neko pokuša reć nešto dočekaju ga "na nož". Đe ćemo mi mimo Beograd nešto činjet!? Vazda se kiśelo nasmijem kad na televiziju prozbori koji stručnjak za neki u nas tekući problem - svi bez i jednoga zbore srbski (ekavski, da me razumiju i negatori našega jezika). Kad bolje pogledaš i nema nit jednoga društvenoga događaja u Crnu Goru đe nije ko iz Beograda umiješa prste. Taj kompleks manje vrijednosti preduboko se ukorijenio. Čeka nas dug i mukotrpan posa osvješćivanja hipnotisane pučine u koju su se udobno smjestili i naši (kvazi)intelektualci. Zapravo, najveći problem Crne Gore je odviše tanak intelektualni sloj društva. Tragično dugo Crnu Goru je napuštalo bezmalo sve što je mislilo svojom glavom. Moraće još dosta vode proteć prije no ojača naša intelektualna elita i povede društvo naprijed.

[Ćipur]

Intervju Pobjede: Rajko Cerović, publicista

Novinare jednako pritiskaju i vlast i opozicija



Svuda postoje provladina, ali i antivladina glasila, da ne govorimo o teorijskoj neutralnosti koja je često samo na nivou apstrakcije. Novinarstvo je život sa svim svojim protivurječnostima. Ako u jednom društvu egzistira organizovani kriminal, ko kaže da ga nema i u novinarstvu. Ne proba da potkupi novinare samo vlast, već i finansijski bosovi, krupni kriminalci, jaki opozicioni lideri, razne interesne grupe, finansijski i drugi lobiji

Rajko Cerović, književnik, televizijski autor i publicista rođen je 1938. godine u Tomaševu. Gimnaziju je završio u Bijelom Polju, a Filološki fakultet u Beogradu. Kratko je radio kao profesor u gimnaziji, zatim godinu u Pobjedi, a preostali radni vijek proveo je u Televiziji Titograd, odnosno Televiziji Crne Gore. Radio je paralelno u tri stvaralačke oblasti - književnoj kritici, televiziji i publicistici. Za svoj rad dobio je više nagrada, a dobitnik je Trinaestojulske nagrade za televizijsko stvaralaštvo.
Za Pobjedu Cerović govori o aktuelnoj medijskoj sceni u Crnoj Gori, crnogorskom identitetu, jeziku, crkvi, odnosima sa Srbijom…
POBJEDA: Kako vidite današnju medijsku scenu Crne Gore? Koje su joj mane, a koje dobre strane?
CEROVIĆ: Vidim je prvo kao enormno obogaćenu u odnosu na ono što smo prije dvadesetak godina imali. Tri dnevne novine, pored javnog servisa, mnoštvo drugih televizija i radija, na svakom koraku radio stanica, lokalna, ili manje ili više regionalna, dnevno glasilo za sport, da dalje ne nabrajam. Broj novinara u Crnoj Gori najmanje je upetostručen u odnosu na devedesete godine prošlog vijeka.
Ne treba podsjećati kako je bilo praktično do pred sam kraj devedesetih: jedna novina, uboga i inferiorna, a uz to bila slomljena i ranije, prije nego je, kako bi rekao Mirko Kovač, došlo do „cvjetanja mase”. Stavila se nedvosmisleno na stranu Miloševićeve strategije bliskih ratova, razaranja i krvi, posebno na jasno anticrnogorsku stranu. Prosto žurila da svoj kvazipatriotizam potvrdi po ugledu na tadašnje Večernje novosti, Ekspres politiku, pa i nekad uglednu Politiku, kao i mnoštvo beogradskih tabloida.
Televizija, najkasnije formirana u bivšoj državi, preskromnih kadrovskih i tehničkih mogućnosti, ali sa jasno prepoznatim crnogorskim identitetom, (ne znam kakav bi drugi mogla imati?) na koju je početkom „slavnih” mitinga oboreno drvlje i kamenje, kako iz Beograda, tako ne manje i iz Crne Gore. Šta smo sve, kao tadašnje rukovodstvo Televizije, pretrpjeli, kakve uvrede, pljuvanja i nipodaštavanja, zatim istjerivanje s posla uz dalju medijsku halabuku o našoj izdaji, prodavanju Vatikanu, o antijugoslovenstvu, antisrpstvu, antisamoupravljanju. Bili smo, pored ostalog, i krvnici radničke klase.
Zanimljivo je da je tada radnička klasa, u kojoj su dominirali željezarci, urličući pred zgradom Skupštine, praktično „*****vom metlom” otjerala one koji su vladali u ime radničke klase, ili bar vjerovali da u njeno ime vladaju. Nestrpljivo iščekujući ostavke, pjevalo se najviše - Od Topole, pa do Ravne Gore, a sad vidim da su se željezarci sjetili Save Kovačevića. Možda, malo kasno.
POBJEDA: Kakav je opšti profesionalni, ali i moralni profil ljudi koji danas kreiraju crnogorsku medijsku scenu?
CEROVIĆ: Danas je novinarstvo, posebno u elektronskim medijima, povjereno pretežno mladim ljudima, najčešće ženskim osobama čija je afirmacija u struci doživjela nevjerovatan uspon. Više se vodi računa o obrazovanju novinara, pa i tehničkog osoblja i u elektronskim medijima i štampanim glasilima. Ona situacija u kojoj je počekom devedesetih godina u crnogorskom novinarstvu bilo malo obrazovanih za tako delikatnu profesiju, nadam se, da je sve manje moguća. Uostalom, prisustvo i korišćenje interneta ne može više proizvesti onu ubogu provincijalnu atmosferu koju smo tada imali. Uprkos brojnim komunističkim frazama, napamet naučenim, glavna boljka tadašnjeg novinarstva bila je politička nepismenost. Novinari, iako navodno vjerni Jugoslaviji, nijesu nikako mogli shvatiti elementarnu istinu da Jugoslavije nema ako vodite rat protiv polovine jugoslovenskih naroda. Nije to bila uvijek svjesna izdaja elementarnih humanističkih vrijednosti, nego, prije svega, neznanje. Novinar nikad nije dovoljno obrazovan. Ako uporno i stalno ne radi na sebi u današnjem vremenu biva preteknut i teret za redakciju.
A što se tiče moralnog profila novinara, poslije moga tragičnog iskustva u devedesetim godinama, nemam baš laskavo mišljenje o novinarskom moralu. Riječ je o suviše kvarljivoj i potkupljivoj robi. Ipak, uvijek vjerujem u rijetke primjere obrazovanih i hrabrih. Neobrazovanima je lako manipulisati.
POBJEDA: Šta određuje taj profil i da li je profesija izložena isuviše jakoj „kontaminaciji” od strane političara, ljudi iz svijeta biznisa, raznih drugih lobija?
CEROVIĆ: Nema zemlje u kojoj se na novinare ne vrši pritisak. Niko nije oduševljen da mu iznosite u javnost mane, propuste, ne daj bože zločine. Pitanje je da li na novinarstvo više pritiska vlast ili opozicija? Da li i drugi centri, prije svega, ekonomske moći, da li crkva, koliko nevladine organizacije, odnosno institucije civilnog društva? Svuda postoje provladina, ali nerijetko i antivladina glasila, da ne govorimo o teorijskoj neutralnosti koja je često samo na nivou apstrakcije. Novinarstvo je život sa svim svojim protivurječnostima. Ako u jednom društvu egzistira organizovani kriminal ko kaže da ga nema i u novinarstvu? Ne proba da potkupi novinare samo vlast, već i finansijski bosovi, krupni kriminalci, jaki opozicioni lideri, razne interesne grupe, finansijski i drugi lobiji. Sve to, opet, ne znači da nije moguće takozvano objektivno informisanje, ali se za njega treba u svakom trenutku, i u javnosti i unutar redakcije, iznova boriti. Često i nesvjesno tas
prevuče sa opšteg na neki partikularni interes, konačno i na partikularni interes javnog glasila koji se ne mora podudarati baš sa moralnim idealom.
Uostalom, glasilo je firma koja se na tržištu bori za opstanak. Sve je to suviše složeno, a najmanje dramatično u dobro uređenoj pravnoj državi.
POBJEDA: I sami ste svojevremeno kao novinar bili izloženi bukvalno fizičkom napadu. Da li su novinari i danas ugroženi i na koji način?
CEROVIĆ: Da, zamka mi je bila dobro namještena. Egzekutor nije baš namjeravao, kako to neko kaže, da me samo opomene. Ali kad sam pao, obliven krvlju i bez svijesti, a kako nijesam bog zna kakve fizičke konstitucije, smatrao je da je gotovo. Tako sam možda slučajno preživio. Posljedice su mi ostale na vidu. Jedno oko je sa znatno umanjenom funkcijom, pa mi je vraški teško odrediti naočare.
I prije toga sam naivno držao da novinari ne smiju biti izloženi životnoj opasnosti. Što je bolje što tako i sad mislim. Iako postoje novinari koje bih, zbog njihovih javno izrečenih tvrdnji, najradije pljunuo na javnom mjestu, smatram da je svako fizičko ugrožavanje novinara sramota i za mogući režim i za opoziciju, zavisno odakle su došle prijetnje, da ne govorimo o samovolji krupnih kriminalaca ili drugih bosova. Uostalom, sva ova naša društva nedavno su izašla iz međunacionalnog krvoprolića, pa je, nažalost, teško očekivati da su tako brzo dobila fini civilni demokratski karakter.
No, ako mene neko pita za savjet, preporučio bih svim novinarima koji se bave takozvanim opasnim temama da budu oprezni. Dakle, probaj, koliko je moguće, da se sam zaštitiš prije nego se predaš u ruke manje ili više pravnoj državi.
POBJEDA: Ako je istina da su mediji refleksija društva u kojem funkcionišu, kako vidite aktuelnu crnogorsku stvarnost?
CEROVIĆ: Za kratko vrijeme je dosta urađeno, ali, naravno, ni izdaleka koliko je potrebno. Ne zaboravite da Crna Gora kao država decenijama nije imala svojih institucija kulture, nauke, svoj univerzitet, svoju akademiju nauka, svoje brojne i jake medije, svoju maticu, svoj P.E.N. centar. Sve je bilo podređeno Srbiji. Čitali smo beogradsku štampu, gledali beogradsku televiziju. Naša nije, i kad smo je očajno kasno formirali, u bivšem zajedničkom JRT-u participirala više od pet ili šest odsto. Studirali smo, bar 80 odsto u Beogradu, tamo ostajali da kadrovski pomognemo Srbiju, a ostajali smo i u Sarajevu i Zagrebu. Mjerilo neuspjeha je bilo vraćanje Crnoj Gori. Do blizu sedamdesetih naša državna novina izlazila je samo dva puta sedmično. Bez nedjeljnika, bez ilustrovane štampe, sa osakaćenim Radijom, koji dugo nije pokrivao cjelokupnu teritoriju Crne Gore, a ne pokriva kvalitetno ni danas, dugo bez i jedne univerzitetske jedinice, samo sa Višom pedagoškom školom itd.