Stvarnost svjetske ekonomije - kriza 2009

[Old Bone]

Dok se zivjelo od jeftinih kredita, prodaje imovine i doznaka od pechalbara i pomoraca, rezim je zatvara fabrike, unishtava proizvodnju, povecavao broj peMzionera na drzavne JASLE, smiriva socijalne tenzije,
sad su vrata otvorena "furi" i na vrata i na prozore,
najveci BUDZET U ISTORIJI CGe za 2009,
treba NAPUNIT,
od PDV dok pada potroshnja i uvoz,
od poreza na plate, dok se dijele otkazi na sve strane svijeta,
od akciza na gorivo i duvan, kad se svako stiska kà´p... u shaku.

Shto mozemo chinjet u ovakvoj situaciji,
da koljemo SVETE KRAVE,
one vlasnike stotinak stanova koji kubure sa kreditima i banke im prijete sa hipotekama, koje ne vrijede nishta jer su cijene stanova i nekretnina survane u provaliju.
Da povecamo poreze na AUTA I MOBILNE.
Da povecamo porez na NEPOKRETNU IMOVINU.
Da povecamo PDV na 25%.
Da svaki turistichki arazman ili put u inostranstvo oporezujemo sa 50 eura.
Da smanjimo troshkove JAVNIH SLUZBI, plate max 1 min. puta 4 za direktore.
Da ukinemo sve AGENCIJE koje nishta ne rade.
Da zatvorimo PRIVREDNU KOMORU, koja nikad nishta nije radila, a globi radnike na platu.
Da smanjimo broj PARAZITA po OPSHTINA I DRZAVNIH SLUZBI.

Da ponudimo stranim investitorima PLACEVE sa komplet infra strukturom u trajnom vlasnishtvu bez pare i dinara, ako otvore stotinak novih radnih mjesta i to rade min desetak godina.

Mi nishta nijesmo izgubili sa svijetskom krizom,
jer mi nishta nijesmo izvozili izuzev malo chelika i aluminijuma i turizma,
zato je ova KRIZA,
samo podigla "GOSPODSKE ALJINE",
sad nishta ne vidimo od PRASHINE,
jer mi nijesmo radili nishta, niti smo imali ishta,

I SAD DODJE KRIZA I SVE NISHTA PONESE.

SAMO JE MAJMUN VIDIO SEBE U ZRCALO,
i stalno je to ogledalo ispred mankija.
i

Ti vec dugo DAJES PROGRAM, sto sam od tebe i ocekivao, uostalom.
Stroge su ti mjere po meni, ali ako se sve to ublazi, racunajuci na nasu vjekovnu zaostalost i realnu siromastinu-OVO SVE MOZE DA SE *IMPLEMENTIRA*.
Dako sve pametne postove ljudi iz inostrantva, NASIH A SVJETSKIH , neko od analiticara iz vlasti procita, filtrira i primjeni.

Boze mili kolika je LJUBAV ZA MNE VAS KOJI TAMO ZIVITE.....ONA ZEMLJA KOJU NJENI SINOVI *U RASEJANJU* TAKO ISKRENO I BEZ OSTATKA VOLE MORA IMATI DOBRU BUDUCNOST!

[Old Bone]

BRZI[
Ne ne ne Bone prijatelju, jos dugo cemo mi odje cerat turke na buljuke samo mi napisi privatnu poruku i kazimi sta je problem sa srcem, imam dobrog krdiologa u Crnu goru mozda mogu nesto da ucinim ili ako treba neki lijek iz Engleske samo reci prjatelju necemote mi pustit tek tako.
Dasi nam ti ziv i zdrav.Pozdrav.


***
MILOVAN
Ima otvorenu ponudu i od mene,
ali za razliku od nas dvojice,
STARA KOST je chetvrta generacija JURISTA,
koji je ono shto su oni skupljali u chetiri generacije, lagodno troshio shirom zemljinoga shara, mozda i moj i tvoj PROFIT da se sabere, nebi podmirio njegove MINULE TROSHKOVE,
sad pod stare dane, oce sve sam,
to je SIVI SOKO,
od kucica s´Orje Luke BOSHKOVICA.

Kako je krenulo sa Jovanom (najmladjim),
ja ga kosit necu,
a za tebe i Bonea, ako nadjete vremena, chekaju vas kola, kuca i shofer, da VAS docheka i transportuje na Laze Jankovica u Brskut.




KAKO MI JE TOPLO OKO SRCA KAD OVO CITAM-TO JA ZNAM....KAKO SAM PONOSAN STO SAM BEZ BLEFA I LJEPORECENJA (jer sam vrlo iskren na ovom forumu!) ZASLUZIO PRIJATELJSTVO TAKVIH LJUDINA! Kakvo su i ti forumi cudo 21 vijeka....daju novi aspekt zivotu.


HVALA VAM PRIJATELJI I RACUNAJTE NA BONE DO MAKSIMUMA.....DO *SAKRIVANJA LESHEVA* , AKO NEDAJ BOZE ZATREBA!

TAKO JE CUDNO DA MOJOJ DJECI I MENI MILOVAN JANKOVIC DAJE DZENTLEMENSKE P O K L O N E OD PAR HILJADA EURA, A LJUDI KOJIMA SAM CIO ZIVOT CINIO TAKO SE RIJETKO SJETE I COKOLADE.....racunaju ima Bone.....ali paznja je paznja i paznja PRIJA, a covjek zivi za ono malo uzvisenih osjecanja koje je svojim cestitim zivotom *upisao u srca* drugih ljudi koji su za uzvisena osjecanja uopste sposobni...... (ja ni ocekujem poklone, Bogu velikome hvala nije nevolja, ali se radi O GESTU koji ocjenjuje licnost i vrijednost te licnosti...bar ja tako to dozivljavam!)......

.....a KAD MI SAD I BRZI UPUCUJE OVAKVE RIJECI I PONUDE-VALJDA OVAJ ZIVOT IMA SMISLA DOK GODJ TAKVE SANSE ZA NOVA PRIJATELJSTVA POSTOJE ......I POKUSACU DA SE *PRILECIM* MALO...DAKO IPAK BUDEM IMAO SNAGE ZA PRIVILEGIJU DA KOSIM 5 MINUTA U TAKVOM DRUSTVU! I TO ISKRENO MISLIM, TAKO MI BOG POMOGAO!
Pozdrav prijateljima,

[milovan]

Samo udruzeni, sa iskrenim osjecanjima prijateljstva i zajednishtva,
mi STARIJI I ISKUSNIJI,
mozemo biti primjer mladima,
da briga o svom PUPKU&SHUPKU,
nije deviza za buducnost CGe, nego humanost i solidarnost.

Ali posledice koje je ostavio rat i zlochini,
se ne lijeche brzo, niti su nashi GLAVARI stasali da iskreno reshavaju zajednichke probleme, dok vecina ne stekne povjerenje u PREDVODNIKE,
nash primjer ce ostati OAZA u Sahari.

NADA zadnja umire,
a dok ima takvih ljudi, kao Bone i Brzi, ona brzo nece umirat.

CRNOJ GORI nijesu potrebni GENIJALCI I EXSPERTI,
nego CHASNI I POSHTENI LJUDI,
koji bi imali kredit kod gradjana i na greshke, ako su ljudske i dobronamjerne,
koji brinu o svakom pojedincu u granicama svojih mogucnosti i stvaraju AMBIJET za poshten rad i red,
bez kumovskih i lobistichkih pljachkanja i zloupotrebe polozaja, ali takvih je veoma mali broj na politichkoj sceni CGe.

[autodijagnostika]

Zabrinjavajući pad izvoza crnogorskih proizvoda


U organizaciji Ministarstva za ekonomski razvoj danas je održan sastanak sa predstavnicima crnogorskih izvoznika (Plantaže, Pirela, Paco Monte, Goranović, Marteks, Ekomeduza, Mesopromet, Mljekara Zora) na kome je posebna pažnja bila posvećena podsticaju domaćih preduzeća sa posebnim osvrtom na izvoz u region zemalja CEFTA-e i na prepreke sa kojima se privrednici srijeću prilikom izvoza svojih proizvoda.

“Na sastanku je upozoreno na negativan trend koji crnogorski izvoznici imaju u razmjeni sa zemljama okruženja. Naime, u poslednje vrijeme je uočen pad izvoza crnogorskih preduzeća dok je uvoz u stalnom porastu, što dovodi do debalansa u crnogorskoj trgovinskoj razmjeni obzirom na smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom”, saopšteno je nakon sastanka.

Ovaj sastanak održan je u cilju detekcije eventualne slabosti i ograničenja koji utiču na pad crnogorskog izvoza.

“Istaknuto je da se nedovoljno koriste prednosti CEFTA sporazuma i ukazano od strane izvoznika na više problema iI ograničenja koji otežavaju izvoznu privrednu djelatnost. Izvoznici su naglasili da su upoznati sa dosadašnjim tokom crnogorskog predsjedavanja i nastavkom pregovora na daljoj liberalizaciji poljoprivrednih proizvoda, kao i sa prijedlogom Zakona o zaštiti domaće proizvodnje koji se trenutno nalazi na dnevnom redu Parlamenta BIH kojim bi se narušila primjena CEFTA-e”, ističu u Ministarstvu za ekonomski razvoj.


Posebno je skrenuta pažnja na veliki broj netarifnih barijera sa kojima se crnogorska preduzeća susreću prilikom izvoza.

“Veliki problem predstavlaju i zahtjevi pojedinih nadležnih službi zemalja okruženja za sertifikovanjem velikog broja proizvoda prilikom uvoza. Ovi pregledi se obavljaju neselektivno i narušavaju konkurentnost naših izvoznika visokim troškovima analiza”, naglasili su izvoznici .

Tokom sastanka bilo je govora o izradi studije o prepoznavanju Crne Gore kao vinske destinacije, što je prepoznato kao dobra ideja na kojoj treba raditi u narednom period.

[autodijagnostika]

tekst od prije dva dana iz Vijesti
Koncept privatizacije je doživio krah
Vlada se, kada je u pitanju borba protiv krize, izuzev sanacije gubitaka “Prve banke” i garancija za komercijalne kredite, ponaša prilično ležerno. Vlade regiona već otvaraju četvrti ili peti po redu paket ekonomskih mjera – u cilju sanacije finansijskog, pa realnog sektora, posticanja konkurentnosti, zapošljavanja, proizvodnje i domaće tražnje; do socijalnih programa, javnih radova, rebalansa i kresanja budžeta. Nemoguće iznova ne biti fasciniran stepenom autističnosti (“ne treba nam podrška MMF”), uspavanosti, površnosti i derealizovanosti predstavnika crnogorske staro-nove vlasti, ili je nešto drugo u pitanju?

Evo nekoliko konkretnih razloga zašto je i buduća ekonomska situacija takođe beznadežna.

Koncept privatizacije je doživio krah. Sektor građevinarstva doživljava strahoviti udarac. Berza je u stanju sloma i uglavnom ne obavlja osnovne funkcije (prikupljanje i alokacija kapitala), o povjerenju da i ne govorimo. Dio štednje je povučen iz banaka, spoljno-trgovinski bilans je nepovoljan. Konkurentne proizvodnje i izvoza gotovo da nema. Javne finansije su u krizi, veliki troškovi svakodnevno otvaraju nove rupe. Poljoprivreda i turizam su u pred-recesionom šoku. Treba li u turizmu pominjati drugo osim situacije sa Svetim Stefanom. Unutrašnji gubici se u privredi gomilaju. Banke povećavaju cijene kredita, kojih je sve manje. Domaća tražnja opada.

Stara-nova Vlada na čelu sa premijerom, stekla je svoje “poslovno” iskustvo u saradnji sa tzv. “kontroverznim” investitorima, kao što su bili italijanski trgovci cigara, gdin Mark Rič, Deripaska i sl. Logikom kontinuiteta nastavlja se ovih dana potraga za novim investitorima sa kojima “se može dogovoriti” o Elektroprivredi. No, tenderi za privatizaciju propadaju jedan po jedan, a strani investitori počinju da zaobilaze zemlju.

Sa druge strane, svakodnevno pljušte žalbe, upozorenja i optužbe od inostranih diplomata o lokalnoj korupciji i administraciji kao glavnoj smetnji i prepreci razvoju i investicijama, a sve malobrojniji potencijalni investitori upozoravaju da ne mogu da se izbore sa opstrukcijama i pritiscima administracije i uspješno privedu do kraja (početka) investiciju.

Za ekonomski oporavak Crne Gore potrebna je drugačija ekonomska politika. Suprotno od dosadašnje prakse rada Vlade, neophodni su ozbiljni i pouzdani dugoročni partneri, i veći, ali su neophodni i brojni mali investitori u strateškim sektorima sa kojima Vlada jednostavno nema ni želje ni nerava ni interesa da razgovara ili sarađuje. No, prije svega potrebna je odgovorna država sa funkcionalnim institucijama, pokretač i motor razvoja, a i brojni razvojni projekti i programi, investicione studije i sistemi podsticajnih mjera za investitore.

Koji su “razvojni” rezultati vladine “ekonomske” politike, pokušaćemo ilustrovati sa par primjera.

Primjer prvi, godišnje se u Crnu Goru uveze, najmanje od 35-40 miliona eura vode i sokova. Prilikom “predpristupnih pregovora” vladini “pregovarači” su se “dosjetili” da uvoz vode oslobode carina. Dobra i odgovorna vlada bi carinama i sl. instrumentima privoljela proizvođače da otvore punionice u Crnoj Gori u saradnji sa lokalnim firmama, a uvoz svega što se može konkurentno proizvoditi u zemlji, odgovarajuće opteretila carinama, (makar do ulaska u EU) a iz tih sredstava podsticala domaću proizvodnju. Ali Vlada Crne Gore, naravno, ne.

Primjer drugi, u Podgorici je u toku izgradnja reprezentativnog mola od strane turske kompanije (zelena pijaca, hotel, poslovni prostori). Na toj istoj pijaci već danas je oko 90 odsto proizvoda iz uvoza, većim dijelom opet iz Turske. Lokalni zakupci tezgi prodaju tursku robu na pijaci plaćajući astronomske zakupe turskoj kompaniji i opštini. Domaća poljoprivredna proizvodnja ubrzano odumire, a u poljoprivrednom distributivnom centru održava se Sajam knjiga. Uvozničkim lobijima se smanjuje posao jer građani imaju sve manje mogućnosti da kupuju proizvode po enormnim cijenama. U oblasti uvoza i trgovine, odgovorna Vlada bi pod hitno trebalo da limitira uvozničke i trgovačke marže, ali prije svega da podstiče domaću proizvodnju.

Primjer treći, umjesto da oformi proizvodno-izvoznu-bescarinsku zonu u Pogorici ili Baru u kojoj bi cijena struje i drugi uslovi za proizvođače bili stimulativni, pa preko nje podstakne rad i razvoj i Luke i Željeznice (Hrvatska je pokrenula investicije od oko 200 miliona u luku Zadar i nekoliko stotina miliona eura u Luku Rijeka), da otvaranjem novih pogona zaposli lokalnu radnu snagu, da uz stimulativne uslove dovede investitore iz inostranstva (iz zemalja gdje je struja skupa, a drugi troškovi veći), da na konceptu “izvoza” struje sa našeg tla, pokuša da privuče nove ulagače i u elektroprivredu i van nje i dovede novo znanje i tehnologije, Vlada radi na prodaji elektroprivrede i izvozu jeftine struje. Priča sa KAP-om kao da se ponavlja.

Zbog rečenog, a i desetine i stotine drugih primjera, nesposobnosti i nebrige republičke administracije, ekonomski slom je sasvim vidljiv, a sa ovakvom “ekonomskom” politikom zemlja nema nikakvu perspektivu.

Stanje sada još nije moguće precizno definisati, ali sve ukazuje na to da će pad proizvodnje (koji je sada već oko -15 odsto) i DP (i porast nezaposlenosti) u ovoj godini biti više od 10 odsto, u odnosu na prošlu. Što je još poraznije, ni najmanje svjetlo u tunelu se ne nazire u državnoj politici, pa će iduća godina vjerovatno biti i gora.

Rasprodaja i zaduženja se promovišu kao spas i politika, no šta kada se i taj novac (ako ga i bude) potroši, šta dalje?

No, bar ćemo opet po nečemu biti prvi u regionu i Evropi, i naravno, hvala Vladi! (Vijesti, Piše: Luka Zuber)
27.05.2009

[autodijagnostika]

Spoljnotrgovinska razmjena manja 35 odsto
Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore, prema podacima Monstata, iznosila je u prva četiri mjeseca oko 574,89 miliona eura, što je 35 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu, prenosi javni servis RTCG.

Deficit je zbog manjeg obima trgovine smanjen 36 odsto na oko 398,48 miliona eura i iznosi 69 odsto ukupne vrijednosti robne razmjene.

Analiza spoljnotrgovinskog prometa prema geografskim zonama pokazuje da Crna Gora
najviše robe razmjenjuje sa evropskim zemljama. I dalje uvozje najviši iz Srbije zatim iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine, Švajcarske i Grčke.


Najviše robe Crna Gora je izvezla u Grčku, ali je njena vrijednost 17 odsto manja nego u istom periodu prošle godine.

Izvoz u Italiju, koja je do ove godine predvodila zemlje u koje Crna Gora najviše izvozi, bio je vrijedan oko deset miliona eura, tri puta manje nego u istom periodu prošle godine.

[Old Bone]

Kako je DJurovicka pozvana u Ukrajinu od strane II covjek vlade te zemlje, izvjestan je prijem u STO.

Ovaj clanak je toliko vazan i toliko je ovo smisleno, da vise nema nikakve sumnje o pravilnom smjeru i kretanjima.
AKO NE BUDE SMAKA SVIJETA 21.12.2012. ZA MNE NEMA BRIGE O BUDUCNOSTI!





U VILI “GORICA” U PODGORICI JUČE POTPISAN MEMORANDUM O SARADNjI U RAZVOJU ENERGETSKOG SEKTORA IZMEĐU CRNE GORE I ITALIJE I TROJNI MEMORANDUM SA SRBIJOM O IZRADI STUDIJE ZA REKONSTRUKCIJU ŽELjEZNIČKE PRUGE BAR-BEOGRAD

U energetske projekte biće uloženo oko pet milijardi eura

Ugovor predviđa da jug Italije i Crna Gora budu kablovski povezane korišćenjem kapaciteta od hiljadu megavata, istakao ministar za ekonomski razvoj Republike Italije Klaudio Skajola. Sva crnogorska preduzeća biće uključena u rekonstrukciju i rehabilitaciju pruge Bar – Beograd, a barskom prugom se povezuje i jug Italije, naglasio srpski ministar za infrastrukturu dr Milutin Mrkonjić, pozivajući Crnu Goru i Italiju i na potpisivanje novog “trojnog sporazuma” i za autoput od Beograda do Bara


Podgorica, 16. juna - U prisustvu crnogorskog premijera Mila Đukanovića, crnogorski ministar ekonomije Branko Vujović i ministar za ekonomski razvoj Republike Italije Klaudio Skajola potpisali su danas u Vili “Gorica” u Podgorici Memorandum o saradnji u razvoju energetskog sektora, kao značajan korak u unapređenju saradnje naše dvije zemlje, u oblastima električne energije, prirodnog gasa i nafte, sa posebnim naglaskom na razvoj prenosnih kapaciteta električne energije izgradnjom podmorskog kabla između Crne Gore i Italije. Ukupna vrijednost svih predviđenih projekata iznosi od četiri do pet milijardi eura. Takođe, Memorandum o razumijevanju između Ministarstva ekonomije Crne Gore, Ministarstva za ekonomski razvoj Republike Italije i Ministarstva za infrastukturu Republike Srbije, o realizaciji Studije o tehničko – ekonomskoj izvodljivosti radova vezanih za rekonstrukciju željezničke pruge Beograd – Bar, potpisali su crnogorski ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija dr Andrija Lompar, italijanski ministar Klaudio Skajola i srpski ministar za infrastrukturu dr Milutin Mrkonjić.
Ministar Skajola je, odgovarajući na novinarsko pitanje, istakao da “današnji istorijski ugovor sa Crnom Gorom predviđa da jug Italije i Crna Gora budu kablovski povezane za korišćenje kapaciteta od hiljadu megavata. A to će značiti da će u Crnoj Gori raditi više hidrocentrala. U prvoj fazi će biti četiri hidrocentrale, jedna će biti na pogon uglja, sa jednim termoregulatorom.
Ministar Skajola je, odgovarajući na novinarsko pitanje, istakao da će rekonstrukciju i rehabilitaciju pruge Bar – Beograd projektovati svjetski renomirana firma iz Italije “Ital Fer” u narednih 12 mjeseci. Vrijednost ovog projekta je 1,5 miliona eura.
- Italija će uložiti milion eura. Ulaganje Srbije i Crne Gore biće ostalih neophodnih 500 hiljada eura. Za 12 mjeseci imaćemo projektnu dokumentaciju, a zaduženje Srbije i Crne Gore biće da to realizuju koristeći potencijale “Ital Fera”.
Skajola je današnji susret ocijenio veoma pozitivnim nakon produktivnog susreta koji je već imao premijer Italije Silvio Berluskoni 16. marta. I nakon samo dva mjeseca već idemo u sprovođenje dogovora naših premijera. Crna Gora će na taj način doći do energije koja je neophodna za njen razvoj, a Italija će moći da iskoristi “višak” energije koji će se ovdje proizvoditi, kazao je Skajola.
- Nova italijanska politika na polju energije želi da od Italije učini “hab” za čitavu oblast Mediterana. A samim tim Crna Gora postaje referentna tačka na Balkana preko kojeg se povezuje sa ostalim sistemom. Podržavamo ulazak Crne Gore u NATO i u Evropsku uniju.
Ministar za ekonomski razvoj Crne Gore Branko Vujović je naglasio da Crna Gora ima obavezu i potrebu da se povezuje sa okruženjem. Projekat interkonekcije Crne Gore i Italije je od značaja i za Crnu Goru i za Italiju, ali i za zemlje okruženja u dijelu energetske povezanosti. Za nas u Crnoj Gori je ovo značajan projekat dokapitalitacije i djelimične privatizacije Elektroprivrede. U tom projektu imamo učešće italijanskih partnera kojima treba stvoriti kvalitetne uslove. Novi projekti iz oblasti gradnje električnih potencijala u oblasti hidroenergija i termoenergije su takođe projekti koji mogu biti intresantni za italijanske investitore. I projekti za izgradnju malih hidrocentrala, projekti za izgradnju energije iz obnovljivih i alternativnih izvora energije, projekti na iscrpljivanju i proizvodnji gasa i nafte, projekti u smislu energetske efikasnosti i snabdjevenosti tržišta. Sve su to mogućnosti saradnje sa velikim kompanijama iz Italije, naveo je Vujović.
- Naše kompanije će razvijati saradnju na tržišnim principima, razvijajući i strateško partnerstvo na krupnim projektima. Vjerujem da će saradnja u oblasti energetike biti nosilac ukupne saradnje Crne Gore i Italije sa značajno većim investicijama nego što je to bio slučaj do sada. I vjerujem da će ta saradnja doprinijeti ne samo ekonomskoj i privrednoj saradnji nego i unapređenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Italije, zaključio je on.
Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore dr Andrija Lompar je naglasio da se radi o jednom vrlo zahtjevnom i dugoročnom projektu koji treba da da snažan podsticaj za intenziviranje svih aktivnosti i za kvalitetniju valorizaciju pruge od Bara prema Beogradu.
- U tom dijelu očekujemo i dosta posla. Rzgovarali smo i o drugim oblicima saradnje, vezano za pomorsku privredu Crne Gore. U tom dijelu dogovorili smo neke već neke vrlo konkretne i brze aktivnosti koje ćemo realizovati, zaključio je Lompar.
Ministar za infrastrukturu Republike Srbije dr Milutin Mrkonjić je ponovio da je riječ o istorijskom danu za sve jer je pruga Beograd – Bar i projektovana da sa barskom lukom povezuje i jug Italije.
-Želim da napomenem izuzetan značaj te pruge i za italijansku privredu u cjelini što sve ide dalje ka Rumuniji i ka istoku Evrope, zaključuje Mrkonjić.


Skajola: Važna uloga Crne Gore na Balkanu i Mediteranu

- To je pruga koja ne interesuje samo Crnu Goru i Srbiju, već znači povezanost sa najznačajnijom lukom ne samo Crne Gore nego i čitave okoline, pa i Srbije, i dakle samim tim povezanost sa pomorskim autoputevima koje Evropska unija želi da pojača u mediteranskoj oblasti sa centralnim dijelom Balkana i sa centralnim dijelom istočne Evrope. Čini mi se da konkretnost današnjeg Sporazuma može da preslika i značaj koji Italija pridaje Crnoj Gori i razvoju ukupnog Balkana. I danas ovdje prepoznajem i veoma važnu ulogu koju Crna Gora u tome ima, kazao je italijanski ministar Klaudio Skajola.

Mrkonjić: Uskoro ”trojni sporazum” i za autoput Bar – Boljare?

Srpski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić je istakao da Srbija ostaje na putu izgradnje autoputa Beograd – Južni Jadran. Nadam se da ćemo takođe postići “trojni sporazum” i za autoput.
- Treba i od naših italijanskih prijatelja tražiti učešće na realizaciji tog značajnog projekta autoputa Bar – Boljare – Beograd, naglasio je Mrkonjić i pozvao svoje kolege da njihov idući zajednički sastanak održe u Beogradu.

[VooDooPrle]

samo da vise krene...

[milovan]

Ramo Bralic kaze,
da ima manjak uplata u zdrastveni fond od 21 milion,
ili 31 % manje od planiranog,
o tome treba povest rachuna, a ovo slikanje za TV-BASTILJU,
i priche o Sheicima, se sele u Italiju i Srbiju,
dok Berluskoni poziva na ORGIJE i KOLEKTIVNU ZAPALJOTKU,
ko ce pushit na tim susretima, to se unaprijed zna.

[liquid]

Samo udruzeni, sa iskrenim osjecanjima prijateljstva i zajednishtva,
mi STARIJI I ISKUSNIJI,
mozemo biti primjer mladima,
da briga o svom PUPKU&SHUPKU,
nije deviza za buducnost CGe, nego humanost i solidarnost.

CRNOJ GORI nijesu potrebni GENIJALCI I EXSPERTI,
nego CHASNI I POSHTENI LJUDI,
koji bi imali kredit kod gradjana i na greshke, ako su ljudske i dobronamjerne,
koji brinu o svakom pojedincu u granicama svojih mogucnosti i stvaraju AMBIJET za poshten rad i red,
bez kumovskih i lobistichkih pljachkanja i zloupotrebe polozaja, ali takvih je veoma mali broj na politichkoj sceni CGe.

Svaka chast.

[autodijagnostika]

Bar-Boljare: Konstruktor prvo napada most iznad Morače

Autor/izvor: SEEbiz / Pobjeda PODGORICA - Stručne ekipe hrvatskog konzorcijuma Konstruktor inženjering, kao vodećeg partnera i člana, Instituta za građevinarstvo Hrvatske i Tehnike obišle su ovih dana trasu prve dionice autoputa od Podgorice do Mateševa i odredile “tačke” na kojima će “napasti” trasu.
Direktor Konstruktora za Crnu Goru, Milorad Pustahija izjavio je za “Pobjedu” da od inženjerskih poduhvata na ovoj dionici prvo treba pomenuti most “Moračica” koji će biti dugačak oko kilometar i visok oko 170 metara iznad Morače, sa četiri trake. To je ogroman, spektakularan objekat. Imamo tri tunela koja su duža od tri kilometra. Znači prvo treba “napasti” te objekte čija će izgradnja trajati cijelo ugovoreno vrijeme. Prilikom obilaska vidjeli smo zaista spektakularnu morfologiju terena.

- Inače, cijela dionica je kao metro - most-tunel,most-tunel. Vidi se da je učešće objekata u dužini trase jako veliko. Pripremni poslovi za izgradnju autoputa od Podgorice do Mateševa, kao što je bilo prvobitno i najavljeno, počeće krajem septembra, a sama njegova izgradnja u februaru. Izgradnja će trajati tri godine. Pustahija je rekao da će bez obzira na krizu, sredstva biti obezbijeđena. Bankari su majstori rizika i razmišljaju bez emocija. Kriza će, ako Bog da, trajati možda još godinu dana, a ovaj posao je na trideset godina. Bankari vjeruju u region, jer ovo nije samo crnogorski posao, ovo je projekat od regionalnog značaja.

- Ovaj će projekat ubrzati pokretanje izgradnje i Jadransko-jonskog autoputa. Razgovarali smo sa predstavnicima Ministarstva rada i zdravlja, MUP-a, uglavnom oko dovođenja strane radne snage, oko uvoza mašina, jer ovo je toliki posao da on ima velike logističke probleme. Razgovarali smo i sa Upravom Carina, i ministrom odbrane Borom Vučinićem. Postoji jedno pozitivno raspoloženje: svi su voljni da nam pomognu da eliminišemo neke probleme koji su se na početku javili, tako da će sve biti u najboljem redu. Za sada sve funkcioniše kako je ugovoreno, naglasio je predstavnik hrvatskog “Konstruktora”.

Pustahija je rekao da su svugdje naišli na “otvorena vrata”. Svuda su odredili timove i kontakt osobe koje će nama pomagati kako bismo zadovoljili dinamiku odvijanja posla, i ispoštovali sve crnogorske propise.

- Ovaj posao je toliko velik da se može angažovati kompletna crnogorska operativa, samo što bi bolje bilo da se ona prethodno udruži, zaključio je direktor Konstruktora za Crnu Goru, Milorad Pustahija. Sasvim su solidne plate i nije mi jasno da niko to ne želi da radi. Upoznali smo sa time Ministarstvo rada koje treba da organizuje neke kurseve.

- Moram priznati da mi nije jasno da treba ignorisati plate od 700 do 1.000 eura. Jeste teško, ali to su dobre plate. Znate, svi naši inženjeri koji dođu biće tamo gore u Gornjim Mrkama, Brskutima i drugdje. Valjda, može i neki Crnogorac nešto raditi. Bilo bi poželjno. Nije do Ministarstva rada i socijalnog staranja. Oni su pokušavali sa nama da obezbijede neki broj. Mi ne možemo primati na silu nekoga. Ljudi ispoljavaju neku inicijativu. Problem je što ljudi ne žele da rade. Nekad naši ljudi ne žele ni kamen da podignu.

u prilog ovome postavljam legendarni TBOK - Milorad Krushica


mene samo zanima koji ce bit to poslovi sa platom 700-1000 eura?

[Recordare88]

CRNOJ GORI nijesu potrebni GENIJALCI I EXSPERTI,

Itekako su potrebni.Dobra namjera glupost ne opravdava.

Naravno,sve ide lakse uz chast i poshtenje.Ali,te dvije kategorije nisu jedini preduslov,niti dovoljan,nazhalost naravno.

[autodijagnostika]

Mislim da je Milovan htio da kaze da u CG treba neko nesto i da radi.

[Recordare88]

Mislim da je Milovan htio da kaze da u CG treba neko nesto i da radi.

Pominjao je chasne i poshtene ljude,koji imaju kredit kod gradjana na greshke.U danashnjoj politici,svugdje na svijetu,posebno na balkanu,svaka greshka se placa skupo,sa kreditom kod gradjana ili bez.

[autodijagnostika]

Cijene energenata i hrane rastu brže nego je opravdano ekonomskom bazom

Nouriel Roubini, njujorški univerzitetski profesor, koji je predvidio finansijsku krizu, ovaj put najavljuje da raste mogućnost nove recesije, zbog rizika povezanih s krajem stimulansa u globalnom monetarnom te finansijskom sektoru.

Globalna ekonomija počeće rasti u drugoj polovini 2009., napisao je Roubini za Financial Times. Recesija u SAD-u, Velikoj Britaniji te nekim evropskim zemljama neće formalno završiti sve do kraja godine, dok su se zemlje poput Kine, Francuske, Njemačke, Australije i Japana već počele oporavljati, konstatovao je profesor.

Ipak, Vlade širom svijeta obavezale su se na pomoć privredi u iznosima, koji premašuju dva biliona dolara. Guverner FED-a, Ben S. Bernanke, uz ostale čelnike ekonomske politike, već su upozorili da bi oporavak mogao biti stišan, odnosno da ne namjeravaju tako brzo prestati s injektiranjem stimulacijskih sredstava u finansijski sistem.

Postoje rizici vezani za strategiju izlaska iz modela ogromnih monetarnih i fiskalnih olakšica, upozorava Roubini koji slikovito kaže da će čelnici biti prokleti ako ne odustanu od pomoći, ali će ih se takođe proklinjati i ako s tom politikom nastave.

Vlade i centralne banke mogle bi potkopati oporavak i uputiti ekonomije svojih zemalja nazad u ’stagdeflaciju’, ako podignu poreze, smanje potrošnju i podignu nelikvidnost u svojim redovima kako bi smanjili deficite, upozorio je Roubini. Svoju kovanicu ’stegdeflacija’ objasnio kao kombinaciju recesije i deflacije.

Oni koji zadrže velike deficite budžeta biće kažnjeni na tržištu obveznica, s obzirom na očekivanja inflatornih učinaka i prinosa na dugoročna ulaganja u državne obveznice, koja rastu, a i skaču troškovi zaduživanja. ‘Navedeni potezi dovesće nazad u stagdeflaciju’, zaključio je profesor.

Čelnici Evropske centralne banke, predvođeni njenim predsjednikom Jean – Claude Trichetom smatraju da neće brzati u odluci o povlačenju mjera za pomoć privredi s obzirom na uvjerljive podatke o ekonomskom oporavku. ECB je svoju referentnu stopu smanjio na rekordnih 1 posto, a kupuje i obveznice te puni banke svježim novcem. Uočili smo znakove koji potvrđuju da se realni sektor izvlači iz razdoblja slobodnog pada, kazao je Trichet, na godišnjem kongresu bankara prošlog vikenda. Ipak to ne znači, kazao je bankar, da nas ne čeka putovanje putem punim rupa, slikovito je opisao.

Kada to bude potrebno, nastavio je Trichet, ECB će implementirati povjerljivu strategiju izlaska iz antirecesijske politike. Podsjetimo, milijarder Warren Buffett nedavno je napisao da milijarde koje je SAD investirao u oporavak finansijskog sektora, sada predstavljaju rizik za budućnost najveće svjetske ekonomije.

Roubini sada predviđa oporavak po krivulji u obliku slova U, što znači da će, kako kaže, rast biti ‘anemičan i ispod očekivanih trendova barem nekoliko narednih godina’. Potpuni oporavak, na globalnom nivou, mogao bi se čekati još dvije ili više godina, kazao je nobelovac Paul Krugman ovog mjeseca. Rastuća nezaposlenost, stanje svjetskog finansijskog sistema, koji je još uvijek ozbiljno oštećen te slaba stopa profitabilnosti u poslovnom sektoru, neki su od argumanata, koji potvrđuju da ne treba očekivati oporavak po krivulji u obliku slova V, kazao je Roubini.

Cijene energenata i hrane rastu brže nego je opravdano ekonomskom bazom, upozorava, a to bi takođe moglo povisiti rizik od nove recesije. ‘Lani je rekordna cijena nafte od 145 dolara po barelu postala referentna tačka za globalnu ekonomiju, koja je stvorila negativne uslove prodaje, a uzrokovala i velike šokove u zaradi ekonomija zavisnih o uvozu nafte’, ocijenio je. Globalna ekonomija ne bi mogla podnijeti još jedan takav šok, kojim bi cijene nafte naglo pohitale ka cijeni od 100 dolara po barelu ili je premašile’, zaključuje naposlijetku. (Daily News Montenegro, Seebiz)
25.08.2009