Results 1 to 24 of 24

Thread: In your face Veso!

  1. #1
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    2,068
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default In your face Veso!

    Trijumf Kejnza

    http://www.vijesti.me/index.php?id=290190

    Piše: Džozef E. Stiglic

    Svi smo sada sljedbenici Džona Majnarda Kejnza. Čak se i američka desnica pridružila kejnzijanskom taboru sa neskrivenim entuzijazmom koji bi u jednom periodu bio istinski nezamisliv.
    Za one od nas koji polažu pravo na određene veze sa kejnzijanskom tradicijom, ovo je trenutak trijumfa, nakon što smo više od tri decenije bili “ostavljeni u divljini”, gotovo izbjegavani. Na određenom nivou, ono što se događa sada trijumf je razuma i dokaza nad ideologijom i intresima.

    Ekonomska teorija odavno je objasnila zašto neobuzdana tržišta ne koriguju sama sebe, zašto je regulacija potrebna, zašto vlada ima važnu ulogu u ekonomiji. Međutim, mnogi su gurali “tržišni fundamentalizam”, a naročito ljudi koji rade na finansijskim tržištima. Ova pogrešna politika – a gurali su je između ostalih i neki članovi ekonomskog tima izabranog predsjednika SAD-a Baraka Obame – prvo je nanijela ogromnu štetu zemljama u razvoju. Trenutak prosvjetljenja došao je tek kada je ova politika počela da košta SAD i druge napredne industrijske zemlje.

    Kejnz je tvrdio ne samo da tržišta ne koriguju sama sebe, već da će u ozbiljnoj krizi monetarna politika vjerovatno biti nedjelotvorna. Neophodna je fiskalna politika. Međutim, nijesu sve fiskalne politike jednake. U današnjoj Americi, nad kojom je tamni oblak dugova domaćinstava i velike neizvjesnosti, smanjenje poreza će vjerovatno biti nedjelotvorno (kao što je to bilo u Japanu tokom 90-tih). Veliki dio poreskih olakšica SAD od prošlog februara, ako ne i glavnina, otišao je u štednju.

    Pošto je Bušova administracija ostavila ogroman dug, SAD bi trebalo da budu posebno motivisane da ostvare najveću moguću stimulaciju od svakog potrošenog dolara. Zaostavština nedovoljnog investiranja u tehnologiju i infrastrukturu, posebno “zelenu”, i rastući jaz između bogatih i siromašnih, zahtijeva saglasnost između kratkoročne potrošnje i dugoročne vizije.
    To zahtijeva prestruktuiranje programa potrošnje i poreskog programa. Snižavanje poreza siromašnima i povećanje naknada nezaposlenima a istovremeno povećanje poreza bogatima može stimulisati privredu, smanjiti deficit i smanjiti nejednakost. Smanjenje potrošnje na irački rat i povećanje potrošnje na obrazovanje može istovremeno povećati proizvodnju na kratki i dugi rok i smanjiti deficit.

    Kejnz je brinuo o “klopci likvidnosti” – nesposobnosti monetarnih vlasti da podstiču povećanje kreditne aktivnosti kako bi podigle nivo ekonomske aktivnosti. Predsjednik Centralne banke SAD Ben Bernanke mnogo se trudio u pokušaju da izbjegne da krivica padne na FED zbog produbljivanja krize onako kako je okrivljen za Veliku depresiju, koja se povezuje sa smanjenjem priliva novca i kolapsom banaka.

    Ipak bi istoriju i teoriju trebalo čitati pažljivo: očuvanje finansijskih institucija nije samo sebi cilj, već sredstvo do cilja. Upravo je tok kredita važan, a razlog što je propast banaka tokom Velike depresije bila važna je što su one bile uključene u utvrđivanje kreditnog rejtinga; one su bile skladišta informacija neophodnih za održavanje kreditnog toka.

    Međutim, američki finansijski sistem dramatično se promijenio od 30-tih godina. Mnoge američke velike banke izašle su iz biznisa “davanja zajmova” i ušle u “biznis seljenja”. Fokusirale su se na kupovinu potraživanja, prepakivale ih i prodavale, istovremeno pokazujući nekompetentnost u procjeni rizika i provjeri da li neko treba da dobije kredit ili ne. Stotine milijardi potrošeno je da se sačuvaju ove propale institucije. Ništa nije urađeno čak ni da se riješe njihove perverzno podsticajne strukture, koje ohrabruju kratkovido ponašanje i preuzimanje pretjeranog rizika. Pošto su privatne koristi izrazito različite od društvenih, nije iznenađenje što je ostvarivanje sopstvenih interesa (pohlepa) dovelo do tako destruktivnih društvenih posljedica. Čak nijesu štićeni ni interesi sopstvenih akcionara.

    U međuvremenu premalo je urađeno da se pomogne bankama koje ustvari rade ono što banke treba da rade – pozajmljuju novac i procjenjuju kreditini rejting.
    Federalna vlada je preuzela bilione dolara dugova i rizika. U spašavanju finansijskog sistema, ne manje od fiskalne politike treba da brinemo o o onome šta dobijamo za taj novac. U suprotnom deficit koji se povećao za osam godina, skočiće još više.

    U septembru je bilo priče da će vlada dobiti svoj novac nazad sa kamatom. Pošto je paket za spašavanje rastao, sve jasnije da je ovo samo još jedan primjer da finansijska tržišta ponovo pogrešno procjenjuju rizik – baš kao što su to konzistento radila proteklih godina. Uslovi paketa tandema Bernanke – Polson (šef Centralne banke i ministar finansija) bili su na štetu poresnih obveznika, a ipak su uprkos svojoj veličini uradili malo da podstaknu kreditiranje.
    Neoliberalno zalaganje za deregulaciju dobro je poslužilo nekim interesima. Finansijska tržišta dobro su prošla u liberalizaciji tržišta kapitala. Omogućavanje Americi da proda svoje rizične finansijske proizvode i uključi se u špekulacije širom svijeta možda je dobro poslužilo njenim kompanijama, čak iako je drugima nanijelo ogromnu štetu.

    Danas postoji rizik da se nove kejnzijnske doktrine upotrijebe i zloupotrijebe da posluže nekim od istih interesa. Jesu li oni koji su zagovarali deregulaciju prije deset godina naučili lekciju? Ili hoće li se jednostavno zalagati za kozmetičke reforme – minimum potreban da opravdaju megabilionske pakete za spašavanje? Da li je došlo do promijene mišljenja ili samo promjene u strategiji? Na kraju, u današnjem kontekstu zalaganje za kenzijansku politiku čini se čak profitabilnijim od zalaganja za “tržišni fundamentalizam”.
    Prije deset godina u vrijeme azijske finansijske krize, bilo je dosta rasprave o potrebi za reformom globalne finansijske arhitekture. Malo je šta urađeno. Moramo ne samo adekvatno odgovoriti na sadašnju krizu već i sprovesti dugoročne reforme koje će biti neophodne ako želimo da stvorimo stabilniju, prosperitetniju i poštenu globalnu ekonomiju.

    Autor je profesor. ekonomije na Univerzitetu Kolumbija, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine

  2. #2
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    2,068
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    U nedostatku podforuma posvecenog ekonomiji, koristim ovaj podforum za pokretanje (ili nastavak) rasprave o dvije dominantne ekonomske teorije, (neo)liberalne i kejnzijanske, i koji je pristup bolji za Crnu Goru?

  3. #3
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,782
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Hombre ti bi da otvorimo pandorinu kutiju?:-)
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  4. #4
    Join Date
    Mar 2008
    Posts
    1,434
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Hombre View Post
    U nedostatku podforuma posvecenog ekonomiji, koristim ovaj podforum za pokretanje (ili nastavak) rasprave o dvije dominantne ekonomske teorije, (neo)liberalne i kejnzijanske, i koji je pristup bolji za Crnu Goru?
    Mislim da je Crna Gora premala za takve fiskalne politike, jer odje ce na ekonomiju vise uticat jedna prosjecna (po zapadnim standardima) investicija, nego li smanjivanje ili povecanje diskontne stope za pola procenta.

    Inace, nasa ekonomija bi trebala da je otvorena, jer nemamo industrije koju treba stitit.

  5. #5
    Join Date
    Jun 2007
    Location
    Out and about
    Posts
    457
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Moze li neko od vas koji se razumijete u ekonomiju i te stvari da mi objasni simple and stupid sta je onaj Medof zapravo uradio u US sa parama investitora?

  6. #6
    Join Date
    Sep 2005
    Posts
    941
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Moze li neko od vas koji se razumijete u ekonomiju i te stvari da mi objasni simple and stupid sta je onaj Medof zapravo uradio u US sa parama investitora?
    Evo kako sam ja to razumio

    Madoff (i njegova familija sinovi , brat i snahe)
    je isplacivao dividende sa novcem koji je dobijao od novih investitora.
    Sve dok je suma dividendi bila manja od sume svjezeg novca
    niko (bilo je nekih prituzbi 1999) nije obracao paznju na to sta se desava
    jer su hedge fondovi prakticno neregulisani,
    a investitori su dobijali povrat od 8% do 12% na godisnjem nivou.
    Prije dvije nedjelje jedan od investitora je zelio a povuce 7 milijardi dolara koje ovaj naravno nije imao i sema je prekinuta..
    Mada ce ga mnogi optuzivati,
    on nista mnogo razlicito nije radio od ovoga sto rade banke u svijetu danas
    kad od 1 Dolara ,Evra depozita
    kreiraju 10 novih .

    Da se ova kriza nije desila ko zna kad bi covjek stao?

  7. #7
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Dafina ..... & Gazda Jezda su bolji primjer,
    skupljash lovu i placash debelu rentu deponentima,
    dok je priliv sredstava veci od debele rente, broj budala ili namagarchenih se povecava, kad dara prevrshi mjeru,
    i priliv sredstava se smanji,
    puca kolan Svechevoj kobili,
    i okrenu kola niza stranu, svi depoziti PROPADAJU,
    oni prvi su uzimali rente i dio svog depozita spasili od propasti, ali oni zadnji, izgube i depozit i rente.

    Visoka zarada na depozite,
    privlachi shtedishe, koji se kupe kao muve na hovno,
    pa ih jednim udarcem uvalish u supstancu.

    Od Regana i Tacherke,
    ovi nashi PROSERFORI ekonomije, zagovaraju HAOS-NEOLIBERALNI i njemu pripisuju BOZANSKU MOC TRZISHNU,
    ali je BOG stvorio i Djavole, koji se poigravaju sa ljudskim sudbinama,
    koji nikad ne miruju, nego stalno traze zrtve sa APETITOM za laku zaradu,
    to smo izkusili na sopstvenoj chapri, postkomunistichkoj, deviznoj shtednji, inflacciji, standbenim i penzionim fondovima, kockarnicama, piramidalnim bankama, prihvatizaciji DPSDP, vaucherima i akcijama, shto je sledece, to samo BOG zna,
    jer je BOG prvi dan stvorio SVIJETLOST,
    a chetvrti dan SUNCE, MJESEC I ZVIJEZDE,
    i vishe hiljada godina,
    normalni ljudi vjeruju u tu teoriju,
    i spremni su da daju zivot i prodaju majku za tu "ISTINU".
    Last edited by milovan; 17-12-08 at 00:09.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  8. #8
    Join Date
    Apr 2004
    Location
    Far&Away
    Posts
    412
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Hombre View Post
    U nedostatku podforuma posvecenog ekonomiji, koristim ovaj podforum za pokretanje (ili nastavak) rasprave o dvije dominantne ekonomske teorije, (neo)liberalne i kejnzijanske, i koji je pristup bolji za Crnu Goru?
    Drzava CG, prema poslednjim "ispadima", prati kejnzijanstvo - dodjelom pomoci od 40 i kusur miliona prvoj i jedinoj domacoj banci.
    It's my way or the highway

  9. #9
    Join Date
    Mar 2008
    Posts
    1,434
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by L'enfant_terrible View Post
    Moze li neko od vas koji se razumijete u ekonomiju i te stvari da mi objasni simple and stupid sta je onaj Medof zapravo uradio u US sa parama investitora?
    Isto sto se desilo i u Albaniju (prije 10 godina?) - piramida prevara.

  10. #10
    Join Date
    Feb 2006
    Location
    odma iza coska
    Posts
    3,585
    Thanks Thanks Given 
    4
    Thanks Thanks Received 
    4
    Thanked in
    4 Posts

    Default

    Definitivno slobodno i otvoreno trziste... znaci liberalno skroz
    ``ljudi su da razmijene i uvaze misljenja, a zivotinje da se kolju i ujedaju jer nemaju mozga``

  11. #11
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,782
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Evo par klipova

    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  12. #12
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    46,241
    Thanks Thanks Given 
    2,753
    Thanks Thanks Received 
    2,624
    Thanked in
    1,269 Posts

    Default

    Herci pogledao sam oba videa ali nisam bas strucan da bi moje misljenje imalo neku vaznost

    U svakom slucaju sigurno je da i jedna i druga (i neka treca) teorija imaju neke svoje prednosti.
    She is only here to annoy herself!

  13. #13
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,782
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Kejns = Spashavanje banaka i ekonomije = vecim porezima = tebi manje
    Libaeralizam = Snalazi se kako umijesh = ne mijenjaju se porezi = tebi svejedno.
    Pa ti odaberi.
    Vidio si efekte Kejnsove teorije i politike poslije krize 30tih. E ovo sto se sad radi je isto Kejnisijanstvo ili Kejnizam kako li vec
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  14. #14
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    17,031
    Thanks Thanks Given 
    79
    Thanks Thanks Received 
    855
    Thanked in
    537 Posts

    Default

    anarhija!!!
    sistem jednakih bez prilike da neko na tebi zaradi!

  15. #15
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Svako uplitanje birokratije u ekonomiju i finasije,
    prije ili kasnije ce nashkodit TRZISHTU I ZDRAVOJ KONKURENCIJI,
    kao Jevropsko mlijeko u prahu sa subvencijama,
    koje je unishtilo Africhku poljoprivredu i masovno klanje krava, koje su djubrile to malo poljoprivrede, sad jedu ljeb iz tudje ruke ili umiru od gladi.

    HOVNA treba pushtit niz potok,
    sve balone naduvane vjeshtachki treba ibushit i izdushit,
    otvori karte, pa fer i poshtena igra.

    Ali POLITICHARI I BIROKRATIJA,
    ce uvijek mislit da oni imaju charobni shtapic,
    da mogu kao ISUS LAZARA,
    podic iz mrtvijeh,
    ko mrtve ne sahrani, taj ce proshirit ZARAZU, a kad KUGA uzme maha,
    oni shto prezive ce prichat unucima, kao su DRZAVNICI zabadali NOS, tamo dhje mu nije mjesto, LESHEVI STRASHNO SMRDE.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  16. #16
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    2,068
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by hercules View Post
    Kejns = Spashavanje banaka i ekonomije = vecim porezima = tebi manje
    Libaeralizam = Snalazi se kako umijesh = ne mijenjaju se porezi = tebi svejedno.
    Pa ti odaberi.
    Vidio si efekte Kejnsove teorije i politike poslije krize 30tih. E ovo sto se sad radi je isto Kejnisijanstvo ili Kejnizam kako li vec
    Zao mi je sto mi obaveze nisu dopustile da se vise posvetim topicu koji sam zapoceo.

    Ali u dvije recenice: Liberalizam trenutno velike ekonomske sile poput SAD i EU provode samo interno, u okviru svoga trzista, a prema spoljnim igracima se ponasaju izuzetno zatvoreno, odnosno protekcionisticki. Liberalizam, ukoliko se ne sprovede globalno (sto naravno nije u interesu globalnih igraca, je siguran put u revoluciju (i to ne obavezno socijalisticku)...kad tad.

    U situacijama kao sto je ova, kada nekontrolisani liberalizam uprska stvar, drzavna intervencija je jedino rjesenje da se stanje vrtati u ravnotezu...

  17. #17
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    LIBERALIZAM koji prodaju stare kolonijalne sile&Jamerika,
    je naivna muzika za klempave ushi,
    neka mi neko dokaze da se Danska nije uplitala fiskalnom i kreditnom politikom da osnazi pomorsku privredu, koji kontrolish 25% pomorskog transporta,
    do skoro nijesu smjeli ulecet sa limenkama piva i sokova, da shtite TUBORG &CARLSBERG,
    ukradoshe Grchko ime za ovchi sir FETA, pa ga sire od kravskog mlijeka,
    nidje nema strane banke da je pushkom gadjesh, sve su danske sa domacim kapitalom.
    da NOKIJA nije dobijala novac od drzave Finske, koja odvaja 4% za nauku,
    oni su LIBERALNI samo kad traze da ukinemo CARINE ,
    da bi svoje proizvode sa SUBVENCIJALA plasirali na nashe trzishte,
    od HRVATSKE traze da zatvore BRODOGRADILISHTA, a svojima siplju i kapom i shakom,
    da ne pominjem VJETROGENERATORE,
    koliko smo godina placali skupe ZELENE KWh,
    dok su osvojili svijetsko trzishte.

    Mi smo prvi skinuli GACE pred Jevropom,
    zrtvovali i privredu i poljoprivredu,
    sagli glavu u pijesak, a golu guzicu namjestili SOLANI i drugim Jevropsko-Jamerichkim firmama, tri stave, a dva vade, chik pogodi shto nam rade,
    to su pravi domacini,
    a mi smo naivne BUDALE, sa BUDALAMA na chelu postkomunistichkih drzava.
    Last edited by milovan; 01-01-09 at 04:45.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  18. #18
    Join Date
    Mar 2005
    Posts
    638
    Thanks Thanks Given 
    59
    Thanks Thanks Received 
    56
    Thanked in
    26 Posts

    Default

    jedan moj profesor nam je po zavrsetku kursa koji se bavio ekonomskom teorijom u jednoj recenici sazeo sustinu problema - ekonomska teorija se nikad doslijedno ne prati, vec se samo koristi kao izgovor kako bi se postigao neki drugi cilj. u tom svjetlu treba gledati i na ovu vjestacku dihotomiju liberalizma i kejnsijanizma - potpuno slobodno trziste je u praksi nemoguce ostvariti, kao sto je i nemoguce naci ljude koji ce doslijedno, strucno i u opstem intresu sprovoditi kejnsijanske politike.

    sustinska razlika izmedju dva pristupa je u sljedecem - iste elite ce vladati u svim sistemima, bez obzira na to koji je pristup dominantan, samo sto ce u vise kejnsijanskim drustvima smjena elita biti vjerovatnija jer ce iste imati vecu odgovornost te . npr, u danasnjoj Crnoj Gori isti ljudi su odgovorni za ono sto se desava bez obzira na sistem. ali, da je vecina stvari pod kontrolom drzave i odgovornost bi bila na drzavnim sluzbenicima, a samim tim bi i politicka i ekonomska odgovornost bile u istom sesiru. ovako, politicari mogu da pricaju bajke jer formalno (zbog 'slobodnog trzista') nemaju uticaja na ono sto se desava, iako sustinski drze stvari pod kontrolom. u kejnsijanskom drustvu bi postojala i formalna odgovornost, te bi narod bio skloniji identifikovanju zivotnih problema sa politicarima/drzavnim sluzbenicima a ne sa nekim drugim (fiktivnim) agentima koji djeluju na 'slobodnom' trzistu.

    upravo zbog aspekta odgovornosti sam uvijek bio vise oprjedjeljen za vise kejnsijanski a manje liberalni pristup. ova ekonomska kriza, kao i ona 30tih, pokazala je sve nedostatke koncepta sloobdnog trzista, kao i poguban uticaj primjene tog koncepta na sve moguce drustvene sfere. akumulacija kapitala nemoguca je bez socijalne (drustvene) osnove, i samo ce formiranje neke nove socijalne strukture akumulacije omoguciti da se ova kriza prevazidje.

  19. #19
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,782
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Hombre View Post
    Zao mi je sto mi obaveze nisu dopustile da se vise posvetim topicu koji sam zapoceo.

    Ali u dvije recenice: Liberalizam trenutno velike ekonomske sile poput SAD i EU provode samo interno, u okviru svoga trzista, a prema spoljnim igracima se ponasaju izuzetno zatvoreno, odnosno protekcionisticki. Liberalizam, ukoliko se ne sprovede globalno (sto naravno nije u interesu globalnih igraca, je siguran put u revoluciju (i to ne obavezno socijalisticku)...kad tad.

    U situacijama kao sto je ova, kada nekontrolisani liberalizam uprska stvar, drzavna intervencija je jedino rjesenje da se stanje vrtati u ravnotezu...
    Pogledaj klipove gore, chemu je primjena Kejnsovih principa doprinijela.
    Quote Originally Posted by augustin View Post
    jedan moj profesor nam je po zavrsetku kursa koji se bavio ekonomskom teorijom u jednoj recenici sazeo sustinu problema - ekonomska teorija se nikad doslijedno ne prati, vec se samo koristi kao izgovor kako bi se postigao neki drugi cilj. u tom svjetlu treba gledati i na ovu vjestacku dihotomiju liberalizma i kejnsijanizma - potpuno slobodno trziste je u praksi nemoguce ostvariti, kao sto je i nemoguce naci ljude koji ce doslijedno, strucno i u opstem intresu sprovoditi kejnsijanske politike.

    sustinska razlika izmedju dva pristupa je u sljedecem - iste elite ce vladati u svim sistemima, bez obzira na to koji je pristup dominantan, samo sto ce u vise kejnsijanskim drustvima smjena elita biti vjerovatnija jer ce iste imati vecu odgovornost te . npr, u danasnjoj Crnoj Gori isti ljudi su odgovorni za ono sto se desava bez obzira na sistem. ali, da je vecina stvari pod kontrolom drzave i odgovornost bi bila na drzavnim sluzbenicima, a samim tim bi i politicka i ekonomska odgovornost bile u istom sesiru. ovako, politicari mogu da pricaju bajke jer formalno (zbog 'slobodnog trzista') nemaju uticaja na ono sto se desava, iako sustinski drze stvari pod kontrolom. u kejnsijanskom drustvu bi postojala i formalna odgovornost, te bi narod bio skloniji identifikovanju zivotnih problema sa politicarima/drzavnim sluzbenicima a ne sa nekim drugim (fiktivnim) agentima koji djeluju na 'slobodnom' trzistu.

    upravo zbog aspekta odgovornosti sam uvijek bio vise oprjedjeljen za vise kejnsijanski a manje liberalni pristup. ova ekonomska kriza, kao i ona 30tih, pokazala je sve nedostatke koncepta sloobdnog trzista, kao i poguban uticaj primjene tog koncepta na sve moguce drustvene sfere. akumulacija kapitala nemoguca je bez socijalne (drustvene) osnove, i samo ce formiranje neke nove socijalne strukture akumulacije omoguciti da se ova kriza prevazidje.
    Ne bih se sad suprostavljao mishljenjima, kroz klipove gore sam dovoljno rekao, ali mi se dopada ova konstatacija koju boldovah. Tu se itekako slazhemo.
    Gledajuci malo istoriju, mislim da je Velika Britanija najbolja bila za vrijeme Margaret Tacher Po mnogo chemu.
    Ono shtoje dobro kod ekonomskih kriza, je da uvijek dovode do povecanja efikasnosti i boljeg koriscenja resursa. I naravno smanjenja trshkova.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  20. #20
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Kada su dojavili menadzeri auto industrije Jamerichke, da prose 17 milijardi $ za pomoc auto industriji iz drzavnog budzeta,
    pita ih tata birokrata,
    chim ste doputovali iz Vashih gradova ????
    Svi su listom stigli privatnim "samaljotima",
    ako je to KAPITALIZAM,
    onda sam ja JOZEF STALJIN, sa bradom i BRKOVIMA.

    MOODA bih , ja njima otkinio,
    i njima i onim menadzerima banaka, hipotekarnih kompanija i fondova,
    sve njihove gubitke bi prvo pokrio od njihove PRIVATNE IMOVINE, pokretne i nepokretne,
    e kako bi ti bijednici,
    vodili evedenciju o svakom centu,
    da postoji LICHNA ODGOVORNOST,
    oni su nauchili od komunista,
    da koriste KOLEKTIVNU ODGOVORNOST,
    a to znachi da ih boli q.rac,
    niko za nishta nije odgovara, sve GOLI OTOK DO OTOKA,
    ali ne ljudski , nego finansiski.

    Dok ne ukrasimo TRGOVE nashih gradova,
    sa tim lopuzama objeshenim za noge i kupanjem u fontanu na trgu,
    dje svi shtedishe imaju pravo da se ispishaju, poslije konzumacije deset flasha nikshickog piva i svi manjinski akcionari fondova i akcionarskih drushtava, u privatnom ili drushtvenom vlasnishtvu, ako su poslovali sa gubitkom.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  21. #21
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    2,068
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by hercules View Post
    Pogledaj klipove gore, chemu je primjena Kejnsovih principa doprinijela.
    Herculese, po prirodi struke, sasvim dobro sam upoznat i sa kritikom kejnzijanstva, i bez ovih klipova.

  22. #22
    Join Date
    Mar 2005
    Posts
    638
    Thanks Thanks Given 
    59
    Thanks Thanks Received 
    56
    Thanked in
    26 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by hercules View Post
    Pogledaj klipove gore, chemu je primjena Kejnsovih principa doprinijela.


    Ne bih se sad suprostavljao mishljenjima, kroz klipove gore sam dovoljno rekao, ali mi se dopada ova konstatacija koju boldovah. Tu se itekako slazhemo.
    Gledajuci malo istoriju, mislim da je Velika Britanija najbolja bila za vrijeme Margaret Tacher Po mnogo chemu.
    Ono shtoje dobro kod ekonomskih kriza, je da uvijek dovode do povecanja efikasnosti i boljeg koriscenja resursa. I naravno smanjenja trshkova.
    s video klipovima mogu sam diskutovat na youtube, a odje dodjem da razmijenim mishljenja s ljudima... mislim da svi znamo koje su to mane kejnsijanizma, i u teoriji i u praksi, ali insistiranje na istima nece promijeniti cinjenicu da je primjena principa sloodnog trzista i dje treba i dje ne treba dovela do problema koji su vise nego ocigledni.potpuno slobodno trziste (iliti slobodno trziste iz knjiga ekonomske teorije) je u praksi nedostizno i za posljedicu ima totalni haos u kome je odgovornost svedena na minimum... a pricu o blanko cekovima koje su upravo liberalizacijom date kljucnim trzisnim akterima (kao sto su banke, ili veliki poslodavci kao npr detroit four u americi) necu ni da pocinjem...

    sto se mene tice, prica o slobodnom trzistu je potpuno religijska, jer je zasnovana na teorijskim osnovama i pretpostavkama koje su u praksi nedostizne... svi pokusaji da se principi slobodnog trzista primjene doveli su do katastrofalnih posljedica koje su mnogo grdje nego one do kojih je doveo kejnsijanizam... a vrlo je intresantno da svako ko prica o prednostima liberalizma uporno preskace posljedice liberalizma, a istovremeno uporno insistira na posljedicama kejnsijanizma,

  23. #23
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Trg zrtava DPSa BB
    Posts
    11,006
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Evo ova LIBERALNA DANSKA,
    priprema paket od 13 milijardi eura, koje bi investirala u kupovinu akcija BANKI, uz zahtjev da se daju krediti privrednicima, kako bi mogli investirat i poslovat normalno, samo se ne slazu o ulozi DRZAVE, socijal demokrati traze da se birokratija ukljuchi u kontrolu i upravljanje sa nashijem novcem, DOK KONZERVATIVCI OSTAVLJAJU TE MILIJARDE, BANKARIMA NA CRNI OBRAZ, DA RADE SA NJIMA KAO I DO SAD, kao Sula Radov, kome je BOG DAO, da se njemu da,
    a koga je BOG kaznio, da nema nishta bez gole guzice, da ga takvoga ostave, jer bi narushili zakone trzishta.

    Od 2,9 miliona zaposhljenih,
    oko pola miliona radi u finasiske companije, chisti PARAZITI,
    koji choplje privrednike, proizvodjache i preradjivache i ako tome dodamo 900 000 zaposhljenih u javnim sluzbama, pitam ja vas EKONOMISTE sa diplomom, DR-ove, MR-ove, SH-ove;
    Mogu li 3% zaposhljenih u poljoprivredi i ovijeh 500 000 u proizvodnji,
    hranit toliko PARAZITA.
    A IMA SE, MOZE SE U KRALJEVINU DANSKU,
    za peMzije, nezposhljene i socijalno ugozene po 1000 eura,
    za moja chetiri studenta po 600 eura mjesechno , za Jocu autistu, tatin ochni vid, daju 200 000 godishnje, raznih troshkova od transporta do terapija i treninga.

    Mene iz Brskuta,
    nikad nece biti jasno, da toliko DZBOLJEBOVICA,
    jashe na grbachu ovijeh shto neshto mrche i rade i redovno placa dadzbine drzavi opshtini, osiguranju, i bankama debele kamate, a BNP kraljevine Danske je oko 40 000 $, po chuturi pacenika.
    IM - Old Bone
    Tamo đe nas čekaš, okupićemo se opet i nastaviti đe smo stali...ZBogom prijatelju...

  24. #24
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,782
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Hombre View Post
    Herculese, po prirodi struke, sasvim dobro sam upoznat i sa kritikom kejnzijanstva, i bez ovih klipova.
    Znam da znash i samo bi se do iznemoglosti prepucavali argumentima
    Quote Originally Posted by augustin View Post
    s video klipovima mogu sam diskutovat na youtube, a odje dodjem da razmijenim mishljenja s ljudima... mislim da svi znamo koje su to mane kejnsijanizma, i u teoriji i u praksi, ali insistiranje na istima nece promijeniti cinjenicu da je primjena principa sloodnog trzista i dje treba i dje ne treba dovela do problema koji su vise nego ocigledni.potpuno slobodno trziste (iliti slobodno trziste iz knjiga ekonomske teorije) je u praksi nedostizno i za posljedicu ima totalni haos u kome je odgovornost svedena na minimum... a pricu o blanko cekovima koje su upravo liberalizacijom date kljucnim trzisnim akterima (kao sto su banke, ili veliki poslodavci kao npr detroit four u americi) necu ni da pocinjem...

    sto se mene tice, prica o slobodnom trzistu je potpuno religijska, jer je zasnovana na teorijskim osnovama i pretpostavkama koje su u praksi nedostizne... svi pokusaji da se principi slobodnog trzista primjene doveli su do katastrofalnih posljedica koje su mnogo grdje nego one do kojih je doveo kejnsijanizam... a vrlo je intresantno da svako ko prica o prednostima liberalizma uporno preskace posljedice liberalizma, a istovremeno uporno insistira na posljedicama kejnsijanizma,
    Isto kao shto svaka pricha o kejnisijanizmu preskache posljedice tog pristupa i napada posljedice liberalnog pristupa.
    Problem kod oba pristupa je shto se nikad ne sprovode do kraja, i bez izuzetaka. Mane i prednosti imaju jedan i drugi, zagovornici jednog i drugog su dobijali Nobelove nagrade tako da mi ovjde mozhemo da pishemo o svojim ubjedjenjima do iznemoglosti.

    Dertoit four i dugovi USA gradjana po karticama su posebna pricha. Svijet bi bio potpuno dugachiji da se pusti americka auto industrija da ode u kolaps.
    Koliko bi penzija se izgubil...
    Nezamislivo
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. ..:Electronica:.. vaši predlozi... ver. 2.0
    By Screaming Lord in forum Muzika
    Replies: 4695
    Last Post: 29-02-24, 19:03
  2. Lyrics
    By Mungos in forum Muzika
    Replies: 325
    Last Post: 19-11-15, 00:55
  3. Veso Vukotic podnio ostavku
    By Bonja the Zmaj in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 39
    Last Post: 06-12-07, 20:10
  4. Replies: 316
    Last Post: 06-10-06, 02:52
  5. 'face Lifting" U Kucnim Uslovima !!!!
    By akiaki in forum Ženski kutak
    Replies: 1
    Last Post: 30-07-05, 13:14

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •