Results 1 to 25 of 46

Thread: Prvi pomeni Njeguskog plemena i Njegusa

Hybrid View

Previous Post Previous Post   Next Post Next Post
  1. #1
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Prvi pomeni Njeguskog plemena i Njegusa

    U jednom kotorskom dokumentu iz 1443.godine kaze se:"Da su Njegusi (Negusii) >>PRIJE CETRDESET GODINA<<(dakle 1400.te) dogonili zimi u Mirac stoku na pasu.Ako su se oni u to vrijeme zaista nazivali tako, onda se plemensko ime javlja osvitkom XV vijeka.
    Naziv Njegusa postao je svakako prije 1420.godine.Kotorski spisi iz 1338-94. i 1401.-18. godne ne postoje tokom toga vrijemena gubi se staro ime Ledinac, a pocinje ga potiskivati novo ime Njegusi. Nekoliko dokumenata iz prve polovine XV vijeka se Njegusi pominju kao susjedno pleme kotorske okoline, podvlascene od Mletacke Republike

  2. #2
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Negusius Podcupica-ime Njegusa u latinskoj listini 1000-te godine

    strana 350 -Poznato je da su ne samo vladike Petar I i Petar II nego i njihovi naslednici, knezovi Danilo i Nikola, redovno nazivali sebe NjegOsima, za razliku od svojih saplemenika, koje su i dalje nazivali Njegusima.
    Kad se pitamo o poreklu i o znacenju ovoga imena naravno da otpadaju ona tvrdjenja da se je pleme Njegusi nazvalo po tome, sto su se Herak i Rajic doselili ispod planine Njegosa, jer za ime Njegusi znamo jos od 1435.god. A Herak i Rajic su se doselili tek krajem 15 veka.
    Za nas je glavno, da je ovo pleme od starine nazivano samo imenom Njegusi. I danas se i u samim Njegusima i svuda po Staroj Crnoj Gori i po svim okolnim krajevima za ovo pleme cuje samo naziv Njegusi. To je dakle njegovo pravo, staro i do danas ocuvano ime.
    Ilija Ruvarac veli, da se je pleme Njegusi nazvalo tako po imenu rodonalcelnika Njegus zvanog, koje ime dolazi vec u listini jednoj latinskoj godine 1000”(Negusius Podcupica).

    str.372/ najveca i vrlo stara, verovatno i najstarija crkva u Njeguskom polju, koja je ujedno od starine saborna crkva celog plemena, posvecena Velikoj Gospodji.A zna se pouzdano da su tu crkvu gradili jos njeguski starinci, medju kojima su opet glavnu ulogu imali stari veljokrajani. POSLE SU JE OK 1760.GOD. ZAUZIMANJE GUVERNADURA STANA RADONJICA \Njegusi obnovili.
    Sam naziv Velji kraj pokazuje da se je njime obuhvatao zaista veliki kraj ili deo Njeguskog polja.Naposletku, crkva Velika Gospodja, koja je od starine plemenska saborna crkva, a ujedno posvecena krsnom imenu glavnih starinackih Njeguskih bratstava, na prvom mestu Veljokrajana, od starine je na svom sadasnjem mestu, u sredini Njeguskog polja, u sadasnjem selu Rajicevicima, a sve uspomene o starincima u tom selu svedoce, da je i na mestu sadasnjih Rajicevica bilo u omanjim zasebnim, seocima nastanjeno staro njegusko stanovnistvo.
    str.375//// Rajicevici: Kako se ovo selo zvalo pre nastanka bratstva Rajicevica nije nam poznato.Od uspomena na neko davnasnje stanovnistvo ima jedna kamena gomila na Petrovoj glavici u zapadnom kraju sela. Nedaleko od nje na Bogicevu brijegu(su nalazili crepove od lonaca i jos stoji vinova loza, kao ostaci od nekog “starog naroda”.Kao davnasnje starinacko bratstvo znaju se Sestokrili. Po njima se zove Krilato Guvno, koje je “na donji kraj sela”, blizu crkvice Sv.Arhandjela(Sv.Arhandio”), STO SU GRADILI “DJEDOVI RADONJICA”, danasnjeg brastva Rajicevicskog.Za Setokrile kazu, da su bili jos od prije Eraka i Rajica, pa kad su se Herakovici i Rajicevici umnozili, da su digli odatle.
    str377. Od ostalih tragova starijeg stanovnistva u Rajicevicima valja na prvom mestu da istaknemo sabornu plemensku crkvu, kojoj je hram Veliki Gospodjin dan. Ona je po opstem tvrdjenju veoma stara(ranije je bila i manja, pa joj je posle jos “dogradjeno”) i od uvek je plemenska crkva.To se uostalom vidi i po tome, stoje njen hram Velika Gospodja, dok je Rajicevicima krsno ime Djurdjev/dan, te su zbog toga u njenoj blizini nacilnili svoju, zasebnu, crkvu Sv.Djurdja. I groblje ovoga sela je od uvek kod stare crkve, Velike Gospodje.
    str 404.Njeguski deo Lovcena:Tim se imenom zove ne samo planina, nego i jedno polje u njenom severnom delu.Ovo polje (Lovcen) bilo je najpre svojina manastira Sv.Trojice na Stanjevicima, pa je zatim postalo “crkvinom”manastira Preobrazenja, koji su vladike Sava i Vasilije bili podigli na tom polju*(dakle jos tada pocinje otimanje Stanjevica).I oni i vladika PetaR i SU PROVODILI LETO U TOME MANASTIRU NA LOVCENU, A ZIMOVALI VECINOM U manastiru na Stanjevicima. Ali kako je ovome lovcenskom manastiru, vele bio krov od slame, desi se, te se jednom upali i izgori i on i manastirska kuca,\Manastirska crkvica je posle, krajem 19 veka ponovo podignuta, a od manastirske kuce stoje i sad rusevine.A POLJE LOVCEN DAO JE VLADIKA PETAR II PLEMENU NJEGUSIMA(zavisi kojim Njegusanima???) ZAJEDNO SA PLANINOM MAJSTORIMA U ZAMENU ZA NJEGUSKU KOMUNICU, KOJU JE 1839. PRODAO AUSTRIJI.!!!!!!!!!!!!(A cija li je bila ta NJEGUSKA KOMUNICA)?????
    Dva najvisa vrha Lovcenova, Stirovnik i Jezerksi Vrh.Na jugu od jezerskog vrha je Scepanova kula,velja i mala(sa suhomedjnim zidinama, za koje tvrde, da su od kuca Scepana Malog, pa Turcinov Grob (tu su kazu, sahranjeni Turci, koji su izginuli, kad je Cuprilic dolazio do na vrh Golisa, da zapali kucu guvernadurovu)...

  3. #3
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default U Njeguskom polju su sedista najvecih i najglavnijih bratstava njeguskih

    Za pleme Njeguse ime Njegusko Polje(ili Polje), kako ga Njegusi obicno zovu, ima isti onakav znacaj kao sto ga ima Cetinjsko polje za svoje pleme. I Njegusko je Polje srazmerno, dosta prostrano i rodno i zbog toga su u njemu sedista najvecih i najglavnijih bratstava njeguskih.
    Osobito mu je pak povecalo vrednost, sto je vrlo blizu Kotora i Kotorskog zaliva, sa kojima je od vajkada bilo u vezi, a jos je zbog toga preko njega bio najzgodniji izlaz na more i za veliki dio ostale Crne Gore, pa cak i Brda. Tako je preko Njeguskog Polja uvek isao ziv saobracaj i promet. A sve su te osobine skupa cinile, da je Njegusko Polje bilo od vrlo znatnog i ekonomskog i politickog uticaja na okolna naselja i da je usled toga njegovo stanovnistvo postalo jezgrom, oko koga su se okolna bratstva okupila u jedno pleme.
    U Njeguskom polju i po njegovim stranama su naselja:na krajnjem istoku 'Dugi Do, do njega u juznom delu polja Herakovici(Erakovici) i Kopito, u zapadnom dijelu polja Vrba, a u severnom dijelu Rajicevici.Na sjeveru su od Njeguskog Polja naselja:Velji Zalaz i Mali Zalaz, a na jugu: Zanjev Do, Mirac i Majstori.

  4. #4
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Stari Njegusi (slika)

    Slika starih Njegusa

  5. #5
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Dijelovi Njeguskog polja

    DUGI DO: Zna se da je na mjestu danasnje seoske crkve bila vrlo stara crkvica koja je imala “hram” zimnjeg Sv.Nikolu, kao sto ima i danasnja. O njenoj velikoj starini svjedoci i to sto su se kod nje sahranjivali za vrijeme mletacke vlade cak i Orahovcani iz Primorja,a do u drugu polovinu 19.vijeka i Majstori i tri bratstva iz susjednog sela Herakovica.Oko crkve je bilo vrlo veliko staro groblje. Ono je prilikom kopanja za put jedni dijelom prekopano a kosti, koje su odatle izvadjene, sahranjene su u “kosturnicu” za crkvom pod jedno plocom.
    Opste je kazivanje u plemenu Njegusima, da se je predak gotovo svih danasnjih Dugodoljana, Punos,doslio u doba Crnojevica ili jop prije njih i da je Njegusko Polje bilo tada vecinom Luzina (lug) i rijetko naseljeno, i znaju se jos i sad neka stara brratstva i rodovi, koje je on na Njegusima zatekao.
    Crnojevica listina iz 1489.god. Imenuje Punosevice medju vlastelom i knezovima njeguskim.Punos je kao vlastelin “odredjivao granice njeguskog plemena, a tako isto i granice Ceklica i Cetinjana,prema Mlecicima, koju su vladali u Boki.

  6. #6
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Dijelovi Njeguskog Polja

    KOPITO: Za ovo selo nemamo u izvorima pomena iz vrijemena prije 1720.godinem a tada se pominje u jednom zapisu an ikoni u njeguskoj(plemenskoj) crkvi:”sinovi kneza Ivana ot Kopita”). Inace se po narodnom predanju zna, da je ovo staro selo, a po kazivanju Punosevica njega bi zasnovao Punosev sin, Bogdan, koji se bio na njemu nastanio.Ali je bez sunje i prije Bogdanova naseljenja bilo na Kopitu stanovnistva, jer se napr. Jedan potok zove Vuckovica Potok, a ti su Vuckovici bili neko staro bratstvo, o kome se sad nista ne zna. (?)
    . Za Bogdana Punoseva tvrde, da je bio u svatovima “Ivanbegovu sinu, Maksimu”. Zna se da je u njeguskom selu Rajicevicima bila stara famili Brkacica, od koje su bivali knezovi.Posljijednji knez Brkacic sa kojim je izumrla ta familija,”dao je Bogdanu Punosevu kcer i Kopito i sa njega je knestvo prijeslo na Bogdana”. I od tada je “knestvo nad cijelim plemenom” bilo sve na kuci Bogdanovica do knjaza Danila, koji je ukinuo zvanje kneza u cijeloj Crnoj Gori.(Mi se mozemo pitati odakle njemu ovlascenje i pravo da ukida tako vazno zvanje od starine, a da pri tom sam sebe proglasi knjazom – tek tako)?
    U zapisu iz 1828.god. U kome se nabrajaju njeguski knezovi iz bratstva Bogdanovica, kaze se, kako 1456. goda nasta knez Bogdan i kako je poslije njega knestvo pelazilo s oca na sina, te su jedan za drug9m bili knezovi: knez Bogdan, knez Rajic, knez Nikola, knez Ivan, knez Jovo, knez Vuceta i knez Marko, a zatim se prosto dodaje, kako su jedan za drugim knezovali: Vukosav, Savic, Marko, Vuko i Rade, sto znaci da kod njih nije knestvo prelazilo s oca na sina, nego da su oni bili iz raznih rodova bratstva Bogdanovica ( ili prelazilo sa brata na brata, i to ako sin onoga prvoga nije bio dovoljno star da bi primio knestvo).To se vidi i iz napomene poslije njihovih imena:”Ovi knezovi bise od kuce Bogdanovica”, a o tome svjedoci i sto je poslije Rada bio knez ne njegov sin, nego “Joko Savov Bogdanovic”, koji se pominje 1839.) Medjutim ima tu dosta pogrijeski jer, kad bi imena u ovom zapisu bila tacno hronoloskim rijedom zapisana, imali bismo u njima skoro cio red pasova cak od Bogdana Punoseva pa do 1828.godine.Ali imamo nekoliko dokaza, koji svjedoce, da taj “knez Bogdan”, koji je stavljen na celo ovog zapisa, nije bio isto lice sa Knezom Bogdanom Punosevim iz 1456.god, nego da je taj knez Bogdan iz zapisa bio jedan od poznijih knezova iz kuce Bogdanovica.
    Od tih dokaza da istaknemo na prvom mjestu da se kod Bolice 1614.god. Imenuje kao knez u Njegusima “conte Niko Raicev”, dakle Niko Raicev, a to je ocevidno Nikola “sin Raicev”, koji se pominje u zapisu kao unuk onoga kneza Bogdana, sto se stavlja u 1456.god. Ali ako je Niko Rajicev zaista unuk nekoga kneza Bogdana, jasno je da taj Bogdan nije mogao zivjeti 1456.god. I poslije nje, nego tek oko sredine 16.vijeka. (Medjutim, se previdja jedna cinjenica: istrazivaci onoga vrijemena nijesu imali mogucnost da provjere da li su to sve samo Bogdanovici, ili na primjer Niko Radicev (brat a ne sin) za koga oni tvrde da je Nikola sin Raicev (takodje u pitanju je Radic, a ne Rajic)!Ovo razjasnjenje vezujemo za pomjesanost informacija o porodicama.Bogdana su imali i Bogdanovici i Radonjici(od Radonje Radicevog)...kao i kasnije Heraka i Rajica (to nije isti Rajic i ako se tvrdi da jest)...Na poslijetku, u zapisima vladike Ruvima iz 1625.god. I 1631.god. Imenuje se “knez Stepan Njegos” ili “knez Stijepan s Njegus (Obratite paznju da u prvom zapisu stoji Stepan Njegos, a u drugom Stijepan s Njegus – dakle opet je rijec o dvije razlicite osobe).A taj se Stepan u zapisu iz 1828.god. ne pominje, sto znaci, da je kao jedan od davnasnjih knezova zaboravljen!!!(Nije zaboravljen nego je kasnijim “vladarima” bilo potrebno da se zaborave i izbrisu ljudi koji im nisu odgovarali i da se poniste njihove titule , kako bi oni “tu negdje” ubacili svoje “prijetke ugledne knezove”te uzdigli na visok nivo svoje “porijeklo”(na pr. To su svo vrijeme cinili iz vladajuce porodice Petrovic)

  7. #7
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 10. 04. 2006.

    UGOSTITELJSKI OBJEKAT “KOD PERA NA BUKOVICU” OSNOVAN 1881. GODINE

    Najstarija kafana u Crnoj Gori



    ~Na Bukovicu je često svraćao i sam knjaz Nikola u društvu svojih kćeri

    ~Kažu da se ovdje točila najbolja medovina

    Na putu Cetinje - Kotor, koji su krajem 19. vijeka izgradili Austrougari, u mjestu Bukovica, pored Njeguša, nalazi se kafana “Kod Pera na Bukovicu”, otvorena 1881. godine. Ovo je, po riječima njenog vlasnika, Branislava Miloševića trenutno najstariji ugostiteljski objekat u Crnoj Gori.
    Kafanu na Bukovici, koja se tada zvala prosto “Krčma”, otvorio je Branislavov pradjed Krsto, pošto je izgrađen put. Umjesto klasičnog poreza uslov da radi je bio da u krčmi uvijek bude hrane za kočijaše i konje putničke kočije koja je saobraćala na putu Cetinje - Kotor. Krsto je bio putar, a u to vrijeme čovjek nije mogao držati kafanu, ako je imao državni posao, pa je vođenje krčme preuzela njegova žena. Na Bukovicu je često svraćao i sam knjaz Nikola u društvu svojih kćeri. Kažu da se ovdje točila najbolja medovina.
    Branislavova prababa je vodila porodični posao sve do 1903. godine, kada je kafanu naslijedio njen sin Pero. Prvih nekoliko decenija rada, Pero nije imao sreće sa krčmom zbog čestih ratova za vrijeme kojih nije mogao da radi. A onda se konačno završio i posljednji rat, 1945. i kafana je ponovo otvorena. Čest gost u to vrijeme bio je i predsjednik Crne Gore Blažo Jovanović. Komunistička vlast 1948. je donijela odluku da se svi privatni ugostiteljski objekti zatvore, tako da je Pero bio prinuđen da ponovo zaključa kafanu. Branislav se sjeća anegdote koju mu je ispričao djed, vezane za vrijeme ove “crnogorske prohibicije”. Blažo Jovanović je svratio u svoju omiljenu krčmu u narodu poznatu kao “Kafana kod Pera”, koju je u to vrijeme porodica Milošević koristila kao prostoriju u kojoj je živjela. Pero je iznio na sto pred Jovanovića čuvenu njegušku pršutu i sir, pečenje, a ovaj se zahvalio i pitao Pera ima li u kafani svoje na daleko poznate medovine. Ovaj mu je na to odgovorio da nema, jer nema ni kafane. Predsjednik se iznenadio i pitao zašto nema kafane. “Pa ti si mi je zatvorio”, rekao mu je gazda. Čim se vratio u Podgoricu, Blažo Jovanović je naložio da Perovoj kafani dozvole rad. Kako je to bilo vrijeme jednakosti, poslije pola godine otvorene su i ostale kafane, ali ipak je prva bila predsjednikova omiljena “Kod Pera na Bukovicu”.
    Partija je 1969. donijela zakon po kojem niko ko nije imao položen konobarski ispit nije moga da se bavi ugostiteljsvom, već je morao da naknadno da ga polaže. Pero je tada imao sedamdest i nešto godina i jedini njegov komentar na novo pravilo bio je, sjeća se Branislav:
    - U školu ga Pero više neće ić`!”
    Tako je i bilo, starac nije otišao u školu, već je jednostavno stavio ključ u bravu. Ipak, Branislavova majka Zorka nije dozvolila da se tradicija, ali i posao, prekine, već je položila ispit i ponovo otvorila krčmu. Držala ju je do 1986. kada je Branislav preuzeo ključeve.
    - U to vrijeme bio sam na studijama u Beogradu. Prolazeći svakog dana kroz Knez Mihailovu ulicu i gledajući ljude kako nekud žure, shvatio sam da takav život nije za mene. Jednostavno nikada nijesam volio da trčim. Odlučio sam da se vratim kući i nastavim porodični posao - ispričao je Branislav.
    Danas je ova kafana omiljeno i obavezno svratište turista iz cijelog svijeta. I pored činjenice da je doživjela bitne promjene u odnosu na prethodni izgled, ipak je zadržala nešto starog šmeka. Banak i police sa pićem iza njega, postavljeni početkom 19. vijeka i dalje su tu. Pored njih tu je i slika najpoznatijeg gazde u porodici, po kom kafana i nosi ime, Pera.
    Gosti i dalje dolaze na medovinu, spravljenu na isti način na koji ju je spremao i Krsto, meze pršutu i sir, isti koji je jeo i kralj Nikola. I miris u krčmi se, kažu, nikada nije promijenio. On uspješno zamjenjuje muziku koje nema na ovom mjestu. I umjesto lakih nota ljudi uživaju u mirisu starog, dobrog i narodnog...

    Veliki ljudi

    Za vrijeme dok je Pero držao kafanu vezane su mnoge zanimljive priče.
    Krsto je napravio mala ulazna vrata, tako da su svi preko metar i devedest prinuđeni da se saginju kad uđu.
    Ulazio jednom u krčmu neki čovjek, visok preko dva metra, zaboravi da se sagne i udari glavom.
    - Pero, što napravi ovako mala vrata - rekao je zavijajući od bola.
    - I viši ljudi od tebe su, čoče, ođe ulazili - odgovorio mu je Pero.

    Pršute za 50 para

    Pitao neki šaljivdžija Pera može li dobiti pršute za 50 para, na šta mu je ovaj odgovorio da može. Uzeo je jedno parče, stavio ga šaljivdžiji pod nos i rekao:
    - Evo ti, pomiriši!

    Najljepši hljeb

    Čest gost kafane su princ Nikola Petrović i njegova supruga. Oni ovdje dolaze da bi uživali u posebnom ukusu domaćeg hljeba koji peče Branislavova supruga. Noć prije svakog polaska za Pariz, supruga princa Nikole, naručuje hljeb, koji sa sobom nosi u Francusku.


    V. D. RAČIĆ



    http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...tum=2006-04-10

  8. #8
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Priloznicki natpis u crkvi sv. Gospodja na Njegusima

    Mr Rajko Vujicic “Nekoliko nepoznatih djela bokokotorskog ikonopisca Maksima Tujkovica”

    ...Prikupljajuci gradju o bokokotorskoj slikarskoj skoli, evidentirali smo nekoliko do sada nepoznatih djela Maksima Tujkovica, koja svakako dopunjuju dosadasnja saznanja o tom zanimljivom domacem slikaru-ikonopiscu.
    U Crkvi Sv. Gospodje u Njegusima nalaze se dvije prestone ikone, Isus Hristos s apostolima (76,5 x 113 cm) i Bogorodica sa Hristom i prorocima, datirane 1720 godine.Na prvoj u centralnom dijelu s lucnim zavrsetkom, sjedi Hristos na prijestolu u odezdi arhijereja, desmom rukom blagosilja, a u lijevoj drzi otvoreno Jevandjelje s tekstom (Mt.25,34). Njemu, sa strane su simetricno rasporedjeni simboli citiriju jevandjelista, dok prijesto pridrzavaju dva heruvima i dva serafina. Iynad Hristove glave nazire se segment sa sv. Duhom, prikazan u vidu goluba povise kojeg ceitiri krilata heruvina pridrzavaju osmokraku zvijezdu sa poprsjem Starca Dana, sto sve zajedno po vertikali predstavlja sv. Trojicu. Lijevo i desno od Starca Dana (signiran kao “Vedhi Denmi” i “Savaot”) su arhandeli Mihailo i Gavilo, a do njih Bgorodica i Jovan Krstitelj u deisisnoj varijanti. Oni su, kao i apostoli, rikazani dopojasno i smjesteni u medaljonima od dvije stilizovane lozice. Na nesto izdignutoj okvirnoj traci na lijevoj strani, odozgo prema dolje, su apostoli: Petar, Materj, Marko, Simon, Jakov i Filip, a na desnoj strani apostoli: Pavle, Jovan, Luka, Andrej, Vartolomej i Toma. Slabo vidljive signature svetitelja ispisane su na po dva stilizovana lista izmedju svakog medaljona. Tri svetitelja na sredini donjeg dijela se zbog ostecenosti ne mogu identifikovati.
    Uz donji rub sredisnjeg dijela ikone u crkvi sv. Gospodje na Njegusima je priloznicki natpis:
    “Siju ikonu pisase sinovi Stanise popova, Vukosav, pop Vuko, Iovo i Marko usapsemu ocu Stanisi i materi Stani...B(og) da ih prosti”.Natpis je ispisan kaligrafskim slovima svijetlim okerom na maslinasto tamnoj poledjini i sa izuzetkom jedne rijeci, dobro je citljiv.
    Popa Vuka Stanisina sa Njegusa, koji se u natpisu nabraja medju priloznicima, pominju i mletacki izvori. Njemu je 1722.godine dozvoljena ispasa na ostvu Stradioti(danas Sv.Marko) u Boki Kotorskoj (Istorija Crne Gore, knj. Treca;tom prvi, Titograd, 1975. 235). Pominje se i kao serdar Vuko prilikom izrazavanja odanosti Veneciji. Umro je u aprilu 1742. godine u Njegusima, kada se njegov sin Stanko Stanisic Radonjic( guvernadur) preporucuje vanrednom providuru Kveriniju (o.c., 299)

  9. #9
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Detalj iz crkve sv.Gospodja na Njeguse

    Quote Originally Posted by junackopleme View Post
    Mr Rajko Vujicic “Nekoliko nepoznatih djela bokokotorskog ikonopisca Maksima Tujkovica”

    ...Prikupljajuci gradju o bokokotorskoj slikarskoj skoli, evidentirali smo nekoliko do sada nepoznatih djela Maksima Tujkovica, koja svakako dopunjuju dosadasnja saznanja o tom zanimljivom domacem slikaru-ikonopiscu.
    U Crkvi Sv. Gospodje u Njegusima nalaze se dvije prestone ikone, Isus Hristos s apostolima (76,5 x 113 cm) i Bogorodica sa Hristom i prorocima, datirane 1720 godine.Na prvoj u centralnom dijelu s lucnim zavrsetkom, sjedi Hristos na prijestolu u odezdi arhijereja, desmom rukom blagosilja, a u lijevoj drzi otvoreno Jevandjelje s tekstom (Mt.25,34). Njemu, sa strane su simetricno rasporedjeni simboli citiriju jevandjelista, dok prijesto pridrzavaju dva heruvima i dva serafina. Iynad Hristove glave nazire se segment sa sv. Duhom, prikazan u vidu goluba povise kojeg ceitiri krilata heruvina pridrzavaju osmokraku zvijezdu sa poprsjem Starca Dana, sto sve zajedno po vertikali predstavlja sv. Trojicu. Lijevo i desno od Starca Dana (signiran kao “Vedhi Denmi” i “Savaot”) su arhandeli Mihailo i Gavilo, a do njih Bgorodica i Jovan Krstitelj u deisisnoj varijanti. Oni su, kao i apostoli, rikazani dopojasno i smjesteni u medaljonima od dvije stilizovane lozice. Na nesto izdignutoj okvirnoj traci na lijevoj strani, odozgo prema dolje, su apostoli: Petar, Materj, Marko, Simon, Jakov i Filip, a na desnoj strani apostoli: Pavle, Jovan, Luka, Andrej, Vartolomej i Toma. Slabo vidljive signature svetitelja ispisane su na po dva stilizovana lista izmedju svakog medaljona. Tri svetitelja na sredini donjeg dijela se zbog ostecenosti ne mogu identifikovati.
    Uz donji rub sredisnjeg dijela ikone u crkvi sv. Gospodje na Njegusima je priloznicki natpis:
    “Siju ikonu pisase sinovi Stanise popova, Vukosav, pop Vuko, Iovo i Marko usapsemu ocu Stanisi i materi Stani...B(og) da ih prosti”.Natpis je ispisan kaligrafskim slovima svijetlim okerom na maslinasto tamnoj poledjini i sa izuzetkom jedne rijeci, dobro je citljiv.
    Popa Vuka Stanisina sa Njegusa, koji se u natpisu nabraja medju priloznicima, pominju i mletacki izvori. Njemu je 1722.godine dozvoljena ispasa na ostvu Stradioti(danas Sv.Marko) u Boki Kotorskoj (Istorija Crne Gore, knj. Treca;tom prvi, Titograd, 1975. 235). Pominje se i kao serdar Vuko prilikom izrazavanja odanosti Veneciji. Umro je u aprilu 1742. godine u Njegusima, kada se njegov sin Stanko Stanisic Radonjic( guvernadur) preporucuje vanrednom providuru Kveriniju (o.c., 299)
    Attachment 33358
    Detalj iz crkve Sv.Gospodja iz Njegusa

  10. #10
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Crkve u Njeguse

    Crkva Svetoga Đorđija, selo Raićevići, Njeguši, opština Cetinje, i
    Crkva Svete Bogorodice, selo Raićevići, Njeguši,

    Napomena: Pored ovih crkava u kojima se obavljaju bogosluženja i vjerski obredi, služiće se i u sljedećim crkvama (koje su Njeguši vrnuli pod okrilje Crnogorske pravoslavne crkve):

    Crkva Sveti Đorđije, selo Erakovići, Njeguši
    Crkva Sveti Sava, selo Erakovići, Njeguši
    Crkva Sveta Neđelja, selo Erakovići, Njeguši
    Crkva Sveti Arhanđel Mihailo, selo Raićevići, Njeguši
    Crkva Sveta Petka, selo Vrba, Njeguši,
    Crkva Sveti Đorđije, selo Vrba, Njeguši,
    Crkva Sveti Đorđije, selo Mirac, Njeguši,
    Crkva Sveti Nikola, selo Dugi Do, Njeguši,
    Crkva Sveti Jeremija, selo Žanjev Do, Njeguši,
    Crkva Sveti Nikola, selo Kopito, Njeguši,
    Crkva Sveti Vračevi, selo Veliki Zalazi, Njeguši,
    Crkva Sveti Jovan, selo Mali Zalazi, Njeguši,
    Crkva Svetoga Preobraženja, Ivanova Korita, Njeguši,

  11. #11
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Guvernadurova kuca na Njegusima, neka vrsta magacina

    -Nepozeljno i uvijek opasno austrijsko mijesanje u crnogorske unutrasnje stvari sastojalo se u davanju guvernaduru Vukolaju Radonjicu "zita i drugih potreba da dijeli Crnogorcima", tako da je njegova kuca na Njegusima bila "neka vrsta magacina, gdje je ponekad bilo i po "dvjesta tovara zita i suve ribe", -izvjestava vladiku njeguski pop Jovan (16.IV 1816.)

  12. #12
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by junackopleme View Post
    Attachment 33358
    Detalj iz crkve Sv.Gospodja iz Njegusa
    Ikona i natpis na ikonostasu u crkvi na Njegusima "Sv.Gospodja"

    http://www.servimg.com/image_preview...148&u=12169839

    http://www.servimg.com/image_preview...150&u=12169839
    Last edited by junackopleme; 17-11-09 at 20:18.

  13. #13
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Zbog neke svadje, neki Radonjici i neki Petrovici bili su osudjeni od strane kuluka da plate globu ostecenima. Zbog toga je u Njeguse posla jedna izvrsna ekspedicija. Petrovici su se pokorili sudskoj odluci, a Radonjici, pod uticajem guvernadurske politike, nijesu htjeli da prihvate ovu odluku suda, nego su se usprotivili i doslo je do oruzane borbe. Tom prilikom bilo je nekoliko mrtvih i ranjenih s jedne i s druge strane.Izmedju ostalih bio je UBIJEN I BRAT GUVERNADUROV, DJURETA RADONJIC.

  14. #14
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by junackopleme View Post
    Inace ovaj, umjetnicki izuzetno vrijedni ikonostas crkve Sv.Gospodja na Njegusima (Rajicevici) koja je i tada bila saborna crkva svih Njegusa ,sredinom osamdesetih godina prosloga vijeka je zamijenjen novim – kicastim u izvedbi Srpske crkve u Crnoj Gori.
    O sudbini starog ikonostasa se nista ne zna, cak ni u republickom Zavodu za zastitu spomenika kulture, iako je crkva Sv. Gospodja “Zakonom zasticena”.

    Je li slucajno sto je mozda i posljednji materijalni trag guvernadura Radonjica (izuzimajuci u arhivima sacuvanu prepisku i to ne svu) unisten?

  15. #15
    Join Date
    May 2006
    Location
    Split
    Posts
    1,542
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    a ziv li si
    Haec olim meminisse ivvabit
    http://1944killingfields.co.uk

  16. #16
    Join Date
    Dec 2006
    Location
    at your place, wrecking havoc
    Posts
    2,260
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by ni na nebu ni na zemlji View Post
    a ziv li si
    ja imam jedan "beeper" koji se aktivira kad se negdje na netu pojavi rijec "Njegusi", pa zato dodjoh xaxaxa

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Prva pohara plemena Kuca
    By G R A D in forum Istorija
    Replies: 5
    Last Post: 10-08-10, 17:31
  2. Mary Edith Durham: CRNA GORA
    By G R A D in forum Istorija
    Replies: 1
    Last Post: 03-04-10, 01:07
  3. VLASI U CRNOJ GORI
    By G R A D in forum Istorija
    Replies: 25
    Last Post: 26-02-10, 19:53
  4. Replies: 11
    Last Post: 15-06-09, 13:10
  5. Replies: 35
    Last Post: 03-12-08, 00:26

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •