Page 1 of 2 12 LastLast
Results 1 to 25 of 46

Thread: Prvi pomeni Njeguskog plemena i Njegusa

  1. #1
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Prvi pomeni Njeguskog plemena i Njegusa

    U jednom kotorskom dokumentu iz 1443.godine kaze se:"Da su Njegusi (Negusii) >>PRIJE CETRDESET GODINA<<(dakle 1400.te) dogonili zimi u Mirac stoku na pasu.Ako su se oni u to vrijeme zaista nazivali tako, onda se plemensko ime javlja osvitkom XV vijeka.
    Naziv Njegusa postao je svakako prije 1420.godine.Kotorski spisi iz 1338-94. i 1401.-18. godne ne postoje tokom toga vrijemena gubi se staro ime Ledinac, a pocinje ga potiskivati novo ime Njegusi. Nekoliko dokumenata iz prve polovine XV vijeka se Njegusi pominju kao susjedno pleme kotorske okoline, podvlascene od Mletacke Republike

  2. #2
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Negusius Podcupica-ime Njegusa u latinskoj listini 1000-te godine

    strana 350 -Poznato je da su ne samo vladike Petar I i Petar II nego i njihovi naslednici, knezovi Danilo i Nikola, redovno nazivali sebe NjegOsima, za razliku od svojih saplemenika, koje su i dalje nazivali Njegusima.
    Kad se pitamo o poreklu i o znacenju ovoga imena naravno da otpadaju ona tvrdjenja da se je pleme Njegusi nazvalo po tome, sto su se Herak i Rajic doselili ispod planine Njegosa, jer za ime Njegusi znamo jos od 1435.god. A Herak i Rajic su se doselili tek krajem 15 veka.
    Za nas je glavno, da je ovo pleme od starine nazivano samo imenom Njegusi. I danas se i u samim Njegusima i svuda po Staroj Crnoj Gori i po svim okolnim krajevima za ovo pleme cuje samo naziv Njegusi. To je dakle njegovo pravo, staro i do danas ocuvano ime.
    Ilija Ruvarac veli, da se je pleme Njegusi nazvalo tako po imenu rodonalcelnika Njegus zvanog, koje ime dolazi vec u listini jednoj latinskoj godine 1000”(Negusius Podcupica).

    str.372/ najveca i vrlo stara, verovatno i najstarija crkva u Njeguskom polju, koja je ujedno od starine saborna crkva celog plemena, posvecena Velikoj Gospodji.A zna se pouzdano da su tu crkvu gradili jos njeguski starinci, medju kojima su opet glavnu ulogu imali stari veljokrajani. POSLE SU JE OK 1760.GOD. ZAUZIMANJE GUVERNADURA STANA RADONJICA \Njegusi obnovili.
    Sam naziv Velji kraj pokazuje da se je njime obuhvatao zaista veliki kraj ili deo Njeguskog polja.Naposletku, crkva Velika Gospodja, koja je od starine plemenska saborna crkva, a ujedno posvecena krsnom imenu glavnih starinackih Njeguskih bratstava, na prvom mestu Veljokrajana, od starine je na svom sadasnjem mestu, u sredini Njeguskog polja, u sadasnjem selu Rajicevicima, a sve uspomene o starincima u tom selu svedoce, da je i na mestu sadasnjih Rajicevica bilo u omanjim zasebnim, seocima nastanjeno staro njegusko stanovnistvo.
    str.375//// Rajicevici: Kako se ovo selo zvalo pre nastanka bratstva Rajicevica nije nam poznato.Od uspomena na neko davnasnje stanovnistvo ima jedna kamena gomila na Petrovoj glavici u zapadnom kraju sela. Nedaleko od nje na Bogicevu brijegu(su nalazili crepove od lonaca i jos stoji vinova loza, kao ostaci od nekog “starog naroda”.Kao davnasnje starinacko bratstvo znaju se Sestokrili. Po njima se zove Krilato Guvno, koje je “na donji kraj sela”, blizu crkvice Sv.Arhandjela(Sv.Arhandio”), STO SU GRADILI “DJEDOVI RADONJICA”, danasnjeg brastva Rajicevicskog.Za Setokrile kazu, da su bili jos od prije Eraka i Rajica, pa kad su se Herakovici i Rajicevici umnozili, da su digli odatle.
    str377. Od ostalih tragova starijeg stanovnistva u Rajicevicima valja na prvom mestu da istaknemo sabornu plemensku crkvu, kojoj je hram Veliki Gospodjin dan. Ona je po opstem tvrdjenju veoma stara(ranije je bila i manja, pa joj je posle jos “dogradjeno”) i od uvek je plemenska crkva.To se uostalom vidi i po tome, stoje njen hram Velika Gospodja, dok je Rajicevicima krsno ime Djurdjev/dan, te su zbog toga u njenoj blizini nacilnili svoju, zasebnu, crkvu Sv.Djurdja. I groblje ovoga sela je od uvek kod stare crkve, Velike Gospodje.
    str 404.Njeguski deo Lovcena:Tim se imenom zove ne samo planina, nego i jedno polje u njenom severnom delu.Ovo polje (Lovcen) bilo je najpre svojina manastira Sv.Trojice na Stanjevicima, pa je zatim postalo “crkvinom”manastira Preobrazenja, koji su vladike Sava i Vasilije bili podigli na tom polju*(dakle jos tada pocinje otimanje Stanjevica).I oni i vladika PetaR i SU PROVODILI LETO U TOME MANASTIRU NA LOVCENU, A ZIMOVALI VECINOM U manastiru na Stanjevicima. Ali kako je ovome lovcenskom manastiru, vele bio krov od slame, desi se, te se jednom upali i izgori i on i manastirska kuca,\Manastirska crkvica je posle, krajem 19 veka ponovo podignuta, a od manastirske kuce stoje i sad rusevine.A POLJE LOVCEN DAO JE VLADIKA PETAR II PLEMENU NJEGUSIMA(zavisi kojim Njegusanima???) ZAJEDNO SA PLANINOM MAJSTORIMA U ZAMENU ZA NJEGUSKU KOMUNICU, KOJU JE 1839. PRODAO AUSTRIJI.!!!!!!!!!!!!(A cija li je bila ta NJEGUSKA KOMUNICA)?????
    Dva najvisa vrha Lovcenova, Stirovnik i Jezerksi Vrh.Na jugu od jezerskog vrha je Scepanova kula,velja i mala(sa suhomedjnim zidinama, za koje tvrde, da su od kuca Scepana Malog, pa Turcinov Grob (tu su kazu, sahranjeni Turci, koji su izginuli, kad je Cuprilic dolazio do na vrh Golisa, da zapali kucu guvernadurovu)...

  3. #3
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default U Njeguskom polju su sedista najvecih i najglavnijih bratstava njeguskih

    Za pleme Njeguse ime Njegusko Polje(ili Polje), kako ga Njegusi obicno zovu, ima isti onakav znacaj kao sto ga ima Cetinjsko polje za svoje pleme. I Njegusko je Polje srazmerno, dosta prostrano i rodno i zbog toga su u njemu sedista najvecih i najglavnijih bratstava njeguskih.
    Osobito mu je pak povecalo vrednost, sto je vrlo blizu Kotora i Kotorskog zaliva, sa kojima je od vajkada bilo u vezi, a jos je zbog toga preko njega bio najzgodniji izlaz na more i za veliki dio ostale Crne Gore, pa cak i Brda. Tako je preko Njeguskog Polja uvek isao ziv saobracaj i promet. A sve su te osobine skupa cinile, da je Njegusko Polje bilo od vrlo znatnog i ekonomskog i politickog uticaja na okolna naselja i da je usled toga njegovo stanovnistvo postalo jezgrom, oko koga su se okolna bratstva okupila u jedno pleme.
    U Njeguskom polju i po njegovim stranama su naselja:na krajnjem istoku 'Dugi Do, do njega u juznom delu polja Herakovici(Erakovici) i Kopito, u zapadnom dijelu polja Vrba, a u severnom dijelu Rajicevici.Na sjeveru su od Njeguskog Polja naselja:Velji Zalaz i Mali Zalaz, a na jugu: Zanjev Do, Mirac i Majstori.

  4. #4
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Stari Njegusi (slika)

    Slika starih Njegusa
    Attached Thumbnails Attached Thumbnails Click image for larger version. 

Name:	071 Njegusi.jpg 
Views:	168 
Size:	31.1 KB 
ID:	24250  

  5. #5
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Dijelovi Njeguskog polja

    DUGI DO: Zna se da je na mjestu danasnje seoske crkve bila vrlo stara crkvica koja je imala “hram” zimnjeg Sv.Nikolu, kao sto ima i danasnja. O njenoj velikoj starini svjedoci i to sto su se kod nje sahranjivali za vrijeme mletacke vlade cak i Orahovcani iz Primorja,a do u drugu polovinu 19.vijeka i Majstori i tri bratstva iz susjednog sela Herakovica.Oko crkve je bilo vrlo veliko staro groblje. Ono je prilikom kopanja za put jedni dijelom prekopano a kosti, koje su odatle izvadjene, sahranjene su u “kosturnicu” za crkvom pod jedno plocom.
    Opste je kazivanje u plemenu Njegusima, da se je predak gotovo svih danasnjih Dugodoljana, Punos,doslio u doba Crnojevica ili jop prije njih i da je Njegusko Polje bilo tada vecinom Luzina (lug) i rijetko naseljeno, i znaju se jos i sad neka stara brratstva i rodovi, koje je on na Njegusima zatekao.
    Crnojevica listina iz 1489.god. Imenuje Punosevice medju vlastelom i knezovima njeguskim.Punos je kao vlastelin “odredjivao granice njeguskog plemena, a tako isto i granice Ceklica i Cetinjana,prema Mlecicima, koju su vladali u Boki.

  6. #6
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Dijelovi Njeguskog Polja

    KOPITO: Za ovo selo nemamo u izvorima pomena iz vrijemena prije 1720.godinem a tada se pominje u jednom zapisu an ikoni u njeguskoj(plemenskoj) crkvi:”sinovi kneza Ivana ot Kopita”). Inace se po narodnom predanju zna, da je ovo staro selo, a po kazivanju Punosevica njega bi zasnovao Punosev sin, Bogdan, koji se bio na njemu nastanio.Ali je bez sunje i prije Bogdanova naseljenja bilo na Kopitu stanovnistva, jer se napr. Jedan potok zove Vuckovica Potok, a ti su Vuckovici bili neko staro bratstvo, o kome se sad nista ne zna. (?)
    . Za Bogdana Punoseva tvrde, da je bio u svatovima “Ivanbegovu sinu, Maksimu”. Zna se da je u njeguskom selu Rajicevicima bila stara famili Brkacica, od koje su bivali knezovi.Posljijednji knez Brkacic sa kojim je izumrla ta familija,”dao je Bogdanu Punosevu kcer i Kopito i sa njega je knestvo prijeslo na Bogdana”. I od tada je “knestvo nad cijelim plemenom” bilo sve na kuci Bogdanovica do knjaza Danila, koji je ukinuo zvanje kneza u cijeloj Crnoj Gori.(Mi se mozemo pitati odakle njemu ovlascenje i pravo da ukida tako vazno zvanje od starine, a da pri tom sam sebe proglasi knjazom – tek tako)?
    U zapisu iz 1828.god. U kome se nabrajaju njeguski knezovi iz bratstva Bogdanovica, kaze se, kako 1456. goda nasta knez Bogdan i kako je poslije njega knestvo pelazilo s oca na sina, te su jedan za drug9m bili knezovi: knez Bogdan, knez Rajic, knez Nikola, knez Ivan, knez Jovo, knez Vuceta i knez Marko, a zatim se prosto dodaje, kako su jedan za drugim knezovali: Vukosav, Savic, Marko, Vuko i Rade, sto znaci da kod njih nije knestvo prelazilo s oca na sina, nego da su oni bili iz raznih rodova bratstva Bogdanovica ( ili prelazilo sa brata na brata, i to ako sin onoga prvoga nije bio dovoljno star da bi primio knestvo).To se vidi i iz napomene poslije njihovih imena:”Ovi knezovi bise od kuce Bogdanovica”, a o tome svjedoci i sto je poslije Rada bio knez ne njegov sin, nego “Joko Savov Bogdanovic”, koji se pominje 1839.) Medjutim ima tu dosta pogrijeski jer, kad bi imena u ovom zapisu bila tacno hronoloskim rijedom zapisana, imali bismo u njima skoro cio red pasova cak od Bogdana Punoseva pa do 1828.godine.Ali imamo nekoliko dokaza, koji svjedoce, da taj “knez Bogdan”, koji je stavljen na celo ovog zapisa, nije bio isto lice sa Knezom Bogdanom Punosevim iz 1456.god, nego da je taj knez Bogdan iz zapisa bio jedan od poznijih knezova iz kuce Bogdanovica.
    Od tih dokaza da istaknemo na prvom mjestu da se kod Bolice 1614.god. Imenuje kao knez u Njegusima “conte Niko Raicev”, dakle Niko Raicev, a to je ocevidno Nikola “sin Raicev”, koji se pominje u zapisu kao unuk onoga kneza Bogdana, sto se stavlja u 1456.god. Ali ako je Niko Rajicev zaista unuk nekoga kneza Bogdana, jasno je da taj Bogdan nije mogao zivjeti 1456.god. I poslije nje, nego tek oko sredine 16.vijeka. (Medjutim, se previdja jedna cinjenica: istrazivaci onoga vrijemena nijesu imali mogucnost da provjere da li su to sve samo Bogdanovici, ili na primjer Niko Radicev (brat a ne sin) za koga oni tvrde da je Nikola sin Raicev (takodje u pitanju je Radic, a ne Rajic)!Ovo razjasnjenje vezujemo za pomjesanost informacija o porodicama.Bogdana su imali i Bogdanovici i Radonjici(od Radonje Radicevog)...kao i kasnije Heraka i Rajica (to nije isti Rajic i ako se tvrdi da jest)...Na poslijetku, u zapisima vladike Ruvima iz 1625.god. I 1631.god. Imenuje se “knez Stepan Njegos” ili “knez Stijepan s Njegus (Obratite paznju da u prvom zapisu stoji Stepan Njegos, a u drugom Stijepan s Njegus – dakle opet je rijec o dvije razlicite osobe).A taj se Stepan u zapisu iz 1828.god. ne pominje, sto znaci, da je kao jedan od davnasnjih knezova zaboravljen!!!(Nije zaboravljen nego je kasnijim “vladarima” bilo potrebno da se zaborave i izbrisu ljudi koji im nisu odgovarali i da se poniste njihove titule , kako bi oni “tu negdje” ubacili svoje “prijetke ugledne knezove”te uzdigli na visok nivo svoje “porijeklo”(na pr. To su svo vrijeme cinili iz vladajuce porodice Petrovic)

  7. #7
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default

    VRBA: I prema narodnom kazivanju i prema svima uspomenama i ostacima iz starine nesumnjivo je da je ovo selo vrlo davnasnje.U selu i sad zivi kao ostatak od vrlo starog stanovnistva bratstvo Lucici, a pamte se jos tri druga tako isto stara bratstva: Lakovi,Kurdovi i Zmajevici.Uspomene o nekom starom stanovnistvu su nesumnjivo jos i zemljisni nazivi:Čečević-medje i Draktici.Cecevic-medje su ocigledno nazvate no nekom rodu ili bratstvu s prezimenom Cecevici (mada i danas postoje s prezimenom Čečavac po selu u Slavoniji, a izmedju ostalog eto i “svatova slavonaca koji su bili na svadbi guvernadura sa Njegusa Joke Radonjica”).
    Na juznoj strani seoskog hatara, u vrbanjskom Gornjem Polju, u dolu koji se zove Ranac-do naisli su prilikom kopanja na pet-set starih grobova, koje su prekopali. Posto se u Vrbi zna pouzdano, da se njihovi stari nijesu tamo nikad sahranjivali, ti grobovi nesumnjivo obiljezavaju neko vrlo davnasnje groblje.Vrbljani se od kako znaju, uvijek sahranju kod svoje crkve Sv.Petke, koja je kraj druma za Kotor.I ona i druga vrbanjska crkva Sv.Djordjije proljecni, koja je u sred sela ostale su po narodnom predanju, jos od starosedilaca i groblje je “od vazda” bilo samo kod crkve Sv.Petke.Danasnja crkva Sv.Petka je podignuta iznova, na mjestu stare crkvice, koju su oo sredine 19.vijeka “razvalili” a kkoja je bila “na sliku one stare,Sv.Djordjija u selu”.
    Na jugu je od sela Gornje Polje, u kome su manji dijelovi Duboki Do, pomenuti Ranac-dok Carevine (tako nazvate “sto su dobre zemlje”),Velje Njive, Vitovine, Zutkovine (nazvate po Zutkovicu-Rajicevicu, cije su bile, pa ih prodao Vrbljaninu), Erakovina (bila svojina Erakovica), Serdarice (bile u posjedu serdara Njeguskih ???Radonjica)Za Petrovu Ljut, Bogica brijeg(taj se Bogic ne pamti),Dvorista, Medje i Koprivni Do.Od navedenih zemljisnih imena sluzuju paznju Tujkovi Doci i Karamanove Glavice. Tujkovi Doci su ocevino nazvati po nekme covjeku sa imenom Tujko? Koje je nacinjeno od mila od Tudor.

    Mada sto se tice imena ne mozemo biti sigurni jerErdeljanovic veoma gresi u mnogim njegovim istrazivanjima i tvrdjenjima. Evo primjera gdje on navodi neke dokaze:”Godine 1684 pominje se *Vuceta Pavov,Conte da Gnegussi* i dalje Erdeljanovic navodi:Ono Pavov je ocevidno pogresno napisano (ili prepisano) Mjesto Jovov, jer u Crnoj Gori nema licnog imena Pavo i pridjeva Pavov.... Mi se mozemo zapitati ako takvoga imena nema u Crnoj Gori, odakle onda prezimena Pavic, Pavkovic,Pavicevic?
    Isto tako iz knjige *Demografska kretanja* mozemo navesti primjer gdje stoji: 28.2.1873.god. Odlazi Pavo Vrbica u Srbiju... dakle Pavo ime postoji u Crnoj Gori i vjerujem da ovo nije jedini Pavo. Erdeljanovic veoma gresi u mnogim njegovim istrazivanjima i tvrdjenjima. Evo primjera gdje on navodi neke dokaze:”Godine 1684 pominje se *Vuceta Pavov,Conte da Gnegussi* i dalje Erdeljanovic navodi:Ono Pavov je ocevidno pogresno napisano (ili prepisano) Mjesto Jovov, jer u Crnoj Gori nema licnog imena Pavo i pridjeva Pavov.... Mi se mozemo zapitati ako takvoga imena nema u Crnoj Gori, odakle onda prezimena Pavic, Pavkovic,Pavicevic?
    Isto tako iz knjige *Demografska kretanja* mozemo navesti primjer gdje stoji: 28.2.1873.god. Odlazi Pavo Vrbica u Srbiju... dakle Pavo ime postoji u Crnoj Gori i vjerujem da ovo nije jedini Pavo.

  8. #8
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Velji kraj

    VELJI KRAJ :Selo se zove opstim imenom Herakovici (Erakovici), a Velji Kraj je njegovo seoce na sjeveroistocnoj strani.Selo sse nazvalo Herakovicima po bratstvu koje je srazmerno novijeg porijkla (mozda u 18.vijeku).
    Prije nego sto je nastalo selo s imenom Herakovici, bilo je glavnim naseljem Njeguskoga Polja selo Velji Kraj, koje je po opstem narodnom predanju i najstarije naselje toga polja.I sam naziv Velji Kraj svjedoci da je to bilo veliko naselje, a stari su Veljokrajani imali i svoj manastir, koji je odavno porusen, ali cije se razvaline i sad vide.Naglo jacanje Herakovica i Rajicevica je bilo uzrok sto su Veljokrajani sve vise uzmicali – jedni se iseljavali, a drugi izumirali – tako da ih je u Veljem Kraju sada samo 3 kuce ( a bilo ih je 70 -i da su njih 70 isli Ivanbegu te se zalili na 7 Herakovica i Rajicevica, da im cine nasilja i da ne mogu od njih zivjeti.)Iseljavanje Veljokrajana pocelo od prilike pocetkom 18.vijeka, kada su zaista u vrijeme vladike Danila, Herakovici i Rajicevici poceli zaobivati veliki ugled i moc u plemenu.O negdasnjem znacaju Veljokrajana svjedoci i to sto su od njih u drugoj polovici 17.vijeka bila dva crnogorska mitropolita:Rufim Veljekrajski i za njim Vasilije Veljekrajski, a vrlo je verovatno da je od starih Veljokrajana bio i vladika Rufim 1 za koga znamo pouzdano da je bio iz Njeugsa.Veljokrajani su nekad bili najmocnije bratstvo u Njegusimate je ponajprije iz njihove sredine mogao biti “igumen Ruvim” kojeg su Crnogorci 1593. izabrali za svog vladiku.
    Veljokrajani slave Djurdjev-dan (koje su krsno ime primili od Herakovica) a prve Svete Nedjelje po Krstovu-dne nose punje i proskuru u crkvu i zovu popa na rucak.Tog se dana na dvije Svete Nedjelje jedino i sluzi sluzba u njihovoj crkvi i dolaze na nju i ostali iz plemena. Njihova je posluznica Marov-dan.Medjutim bez sumnje staro krsno ime Veljokrajanima je bila Velika Gospodja.
    Osim toga je i najveca i vrlo stara, verovatno i najstarija, crkva u Njeguskom Polju,koja je ujedno od starine saborna crkva cijelog plemena, posvjecena Velikoj Gospodji.A zna se pouzdano da su tu crkvu gradili jos njeguski starinci, medju kojima su opet glavnu ulogu imali stari Veljokrajani. Poslije su je oko 1760.godine, zauzimanjem guvernadura Stana Radonjica, Njegusi obnovili._Na nekoliko metara u levo od nje bila je nekad crkvica Sv.Kirika i Julite(15.jula po st.),o kojoj se nista blize ne zna.
    Sam naziv Velji Kraj pokazuje, da se je njime obuhvatao zaista veliki kraj ili deo Njeguskog Polja. Naposlijetku, crkva Velika Gospodja, koja je od starine plemenska saborna crkva, a ujedno posvijecena krsnom imenu glavnih starinackih njeguskih bratstava, na prvom mjestu Veljokrajana, od starine je na svom sadasnjem mjestu, u sredini Njeguskog Polja, u sadasnjem selu Rajicevicima

  9. #9
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default RAJICEVICI (dijelovi Njeguskog Polja)

    RAJICEVICI: Od tragova starijeg stanovnistva u Rajicevicima valja na prvom mjestu da istaknemo sabornu plemensku crkvu, kojoj je hram Veliki Gospodjin-dan. Ona je po opstem tvrdjenju veoma stara (ranije je bila i manja, pa joj je poslije jos dogradjeno) i od uvijek je plemenska crkva. To se uostalom vidi i po tome, sto je njen hram Velika Gospodja, dok je Rajicevicima krsno ime Djurdjev-dan, te su zbog toga u njenoj blizini nacinili svoju zasebnu crkvu Sv.Djurdja. I groblje ovoga sela je od uvijek kod stare crkve, Velike Gospodje.
    Od negdasnjih starinskih bratstava ovoga sela osobito isticu Brkacice, za koje vele, da su “bili stara familija od koje su bivali knezovi”.Posljednji knez Brkacic sa kojim je izumrlo to bratstvo, dao je kcer Bogdanu Punosevu, te je i knestvo preslo sa njega na Bogdana i taj se dogadjaj desio negdje u 15.vijeku.Kao drugo davnasnje starinacko bratstvo znaju se Setokrili. Po njima se zove Krilato Guvno, koje je “na donji kraj sela”, blizu crkvice Sv.Arhandjela, sto su je gradili “djedovi Radonjica”, danasnjeg bratstva rajicevicskog.Za Setokrile da su bili “jos od prije Eraka i Rajica”, pa kad su se Herakovici i Rajicevici umnozili, da su digli odatle.
    Pod Rajicevicima, nize kuca, su “zemlje”: Zauglina, Zgrade (“medju dvije kaldrme”, t.j. Ulice), Milasice (od ulice do Hanova, a “Hanovi” su deo Rajicevica oko puta za Kotor, gdje su krcme i gostionece; zovu ih i Krcme Njeguske.Preko dzade su zemlje Grudice, do crkve Sv.Save. Povrh Hanova je Draca i pomenuti Bogicev Brijet ( o tome Bogicu se nista ne zna). (Eto jos jednom zgodne prilike da se i taj Bogic mozda iskoristi kao moguci Boguta predak dinastije Petrovic!!! posto vec duze vremena tragamo za fantomskim pretkom Petrovica – Bogutom].}

  10. #10
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Zanjev Do

    ZANJEV DO: Ovo se selo ne pominje u nasim starijim izvorima, mada je nesumnjivo vrlo staro.
    Zna se da je u Zanjevu Dolu zivjelo starinacko stanovnistvo, od kojeg se jos pamti “velika familima Andrici”, za oju se veli, da je bila velika zadruga i da su imali veliku kulu sa “puskaricama”, u kojoj su im visili “sedam dzeferdara od sedam brata”.Ali se ne zna sto je bilo sa njima: da li su se iselili ili istrazili.Od starog je stanovnistva ostala i starinska crkvica Sv.Jeremija, koju su poslije predi danasnjeg stanovnistva “prigradjivali”.Kod nje je i starinsko groblje, u koje se nastavilo sahranjivati i novije stanovnistvo. Uspomene su na neko staro stanovnistvo i gomile od kamenja, koje su bile na mjestu Gomilama i Tresnjevo Guvno, za koje se zna da je bilo “guvno starog naroda”.
    I danasnji stanovnici Zanjeva Dola su svi osim jednog malog novijeg bratstva njeguski starinci.
    Oni su naime porijeklom od “starih Veljokrajana iz Erakovica ispod Korinika, i sami tvrde sa sebe i za Veljokrajane da su “starinska familija”. Sada je svima krsno ime “Jeremijev-dan, a posluzica Veliki Gospodjin dan.Kao sto vidimo stara je slava veljokrajanska bila Velika Gospodja. Prema tome je nesumnjivo da su doseljenici iz Veljega Kraja zatekli u Zanjevu Dolu srazmjerno jako staro stanovnistvo, kad su bili primorani da promjene svoju slavu .Zna se da su se iz Veljeg Kraja bila naselila u Zanjevu Dolu cetiri roda: Ljesari, Vulovici, Gavilovici i Jovecki i kao uzrok navode pritisak “jacice doseljenicke. Ljesarima su ime dali Rajicevici zato sto je jedan od njih zapalio njihne”ljese”.
    Zemlje u selu zovu se: Do (“pod kuce”), Doci, Zasade i Vranice; a u “okolini”: Zdrijelo, Mali Bizaljevac, Groblja (poljane), Mukinja (glavica prozvata po drvetu “mukinji”). Na vrh Ljesica, Pod Katine Doline, Ploce ( na njima i na svih prethodnih sest mjesta su “krsti izmjedju Zanjeva Dola i Rajicevica”).

  11. #11
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Prvi pomeni Njegusa

    U cetinjskom “Krisovolju” ima jedan zapis, koji je ili iz 18. ili iz nekoga od ranijih vekova i kome pocetak glasi: “Medja Njeguska medju Skaljarima i Grbljanima...”

    U zapisu bratsva Bogdanovica u Njegusima, koji je bez sumnje prepisan sa nekog starijeg zapisa, kaze se da 1456 goda nasta knez Bogdan u Neguse – i zatim se nabrajaju redom ostali knezovi iz toga bratsva i dodaje se: “Ovi knezovi niesu Negusima SILOM knezovali, no su ih Negusi dogovorno postavljali”...

    U Zenovu izvestaju mletackom senatu imenuju se 1684.godine Gnegussi kao jedna od 22 knezine u Crnoj Gori i dalje se kaze, kako su u zavadi Cetinjani i “Gnegussani”.A u racunu o izdatoj municiji te iste godine imenuje se “Vuceta Pavov, Conte da Gnegussi.

    U Sanudijevim letopisima imenovan je 1503.godine “conte Alexa Vayvoda de Negusi de Montenegro”.

    Kod Bolice, 1614 godine, se triput imenuju “Gnegussi” i isticu se kao prvo i najvece (sa 200 domova i 480 oruzanih ljudi) od deset plemena tadasnje Katunske Nahije.

    U natpisu male crkve podmaninskog manastira kaze se, da je ona obnovljena za vreme Ruhvima,otecestvom Negusi” 1630. god.

  12. #12
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Crkva u Rajicevicima iz 1712.god

    Obnovljena - crkva u Raicevicima /Njegusi/ posvijecena Sv.Arhangelu iz 1712.god. koju je pop Nikola-Zutko podigao u znak zahvalnosti poslije pobijede u bitci na Carevom Lazu

    Click image for larger version. 

Name:	Image174.jpg 
Views:	155 
Size:	117.3 KB 
ID:	26285
    Last edited by junackopleme; 27-01-09 at 18:03.

  13. #13
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Osnovna skola u Njeguse

    Osnovna škola u Njegušima
    *
    SVI ĐACI PRVACI

    Click image for larger version. 

Name:	01_prvaci_njegusi.jpg 
Views:	180 
Size:	143.5 KB 
ID:	27113
    *
    Iako je osnovna škola u Njegušima, osnovana među prvima u Crnoj Gori (1863), u kojoj su se obrazovali mnogi iz vladarske kuće Petrovića, trajala kao simbol prosvjetiteljstva i kulture toga kraja, prošle godine je "spala" na jednog đaka i bila tako blizu da se ugasi. Na svu sreću, to se nije dogodilo. Šest đaka prvaka od ove školske godine vratili su joj život. Koliko školi toliko i Njegušima.
    *

    *
    Osnovna škola u Njegušima ima dugu istorijsku putanju. Osnovana 1863. kao četvororazredna, tek 1951. prerasta u osmogodišnju pod imenom "Pero Popović". Takvu poziciju zadržava do 1971. kada je kao samostalna ukinuta i postala područno odjeljenje OŠ "Lovćenski partizanski odred" na Cetinju. I opet je četvororazredna, sada smještena u prostorijama mjesnog kulturnog centra. U školi su do 2001. radile dvije učiteljice sa dvadesetak učenika. Posljednjih godina sa njima je samo*Stanka Popović, nastavnica razredne nastave. U takvoj situaciji, u kojoj se nalazi najveći broj seoskih škola u Crnoj Gori, ona je i rukovodilac i pedagog i domar, riječju - domaćin škole. Ohrabruje, međutim, činjenica da je, za razliku od prošle godine, kada se zbog samo jednog njeguškog đaka strahovalo da se škola ne** zatvori, ove godine u njoj čak šest prvaka, od kojih troje uči po novom, reformisanom konceptu devetogodišnje škole.
    "Djeca su ovdje sve spremnija za školu, uostalom kao i u gradu. Mjesna zajednica i Ministarstvo prosvjete nam dosta pomažu u stvaranju uslova za rad. Imamo kompjuter, DVD, biblioteku sa povećim brojem knjiga, među kojima i dosta raritetnih naslova. Teren oko škole je sređen, potrebno je samo uraditi novu fasadu zgrade i djelimično* adaptirati učionički prostor. Inače, sami dosta brinemo o školi i kako je sačuvati. A i naša matična na Cetinju ima dosta razumijevanja, samo ne i dovoljno materijalnih mogućnosti", objašnjava* učiteljica Stanka. Od Ministarstva prosvjete očekuju, saznajemo ovom prilikom, još neka tehnička pomagala potrebna za nastavu i da dobiju profesora engleskog jezika.
    *Njeguši, jedna od najljepših ekoloških oaza Crne Gore, postaju turistički sve življi i interesantniji. Na pola sata vožnje do Cetinja i Kotora imaju sreću da su blizu grada, a opet u svom elementu, u ljepoti prirode, na čistom vazduhu, sa zdravom hranom* i plodnom zemljom... Ali (uvijek neko ali, pa i kad su Njeguši u pitanju): nemaju* redovni javni prevoz ni do Cetinja ni do Kotora. I pored toga, ovo mjesto je sve veći izazov za mlade - neki su se već vratili na roditeljska imanja. Proizvodnja ekološke hrane je njihova budućnost i budućnost ovoga kraja. U Njegušima se, kažu, živi dobro, a može samo još i bolje. Dojučerašnje teorije o smislu i sigurnosti života polako se mijenjaju.* O tome na svoj način govori i šest đaka prvaka. Dogodine će ih biti, nadajmo se, i sedam, osam...
    *


    U SRCU ZDRAVE PRIRODE
    *
    Reformisana nastava zahtijeva, pored ostalog, očigledna sredstva. Kako se u tome snalazi* učiteljica Stanka Popović?
    "Gotovo sve aplikacije sama pravim. Od kuće sam donijela* svoj TV i video. Djeca su veoma radoznala. Zadovoljna sam njihovim radom. Mada, treba im dosta pažnje, vremena, strpljenja, razumijevanja. Nastojim da sam u toku svih inovacija, idem često na konsultacije i seminare, matična škola mi u tome dosta pomaže. Imamo tu sreću da smo u srcu zdrave, neokrnjene* prirode - svaki čas nam može biti ogledna nastava. Zato mislim da su djeca na Njegušima u mnogo čemu u prednosti nad gradskom", ističe učiteljica



    SVE OVO LIJEPO STOJI NA NEKOM SAJTU I LIJEPO PISE, NO JA LJETOS USLIKAH TU SKOLU RALUPANIH PROZORA I NE MOGU POVJEROVATI DA JE TO ISTA SKOLA U PITANJU.
    Evo i te slike kako je ja vidjeh:

    Click image for larger version. 

Name:	skola njegusi.jpg 
Views:	226 
Size:	129.9 KB 
ID:	27114

  14. #14
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Mijesanje nadimka Njegos sa pripadnoscu mjestana Njegusa

    Mijesanje nadimka Njegos sa pripadnoscu mjestana Njegusa

    Karakterisitčno je navesti da su pojedini Petrovići u različitim vremenima i dokumentima upotrebljavali oba naziva. Tako se u jednom pismu crnogorskih glavara ruskoj carici Jelisaveti iz 1742. godine pominju, pored kneza Save Petrovića Njegoša, vladika Danilo i vladika Sava sa istim nazivom Njegoš, da bi na zapisu iz 1745. godine na jednoj ruskoj crkvenoj knjizi namijenjenoj vladici Savi Petroviću pisalo Njegušu, što je, takođe, za sebe ponovio vladika Sava i 1752. godine.*
    Vasilije Petrović je u svojoj Istoriji Crne Gore, kako navodi Erdeljanović, za pleme naveo samo oblik Njegoš, dok je za vladiku Danila napisao Njeguš. Vladika Petar Prvi, kao i svi njegovi nasljednici su upotrebljavali naziv Njegoš, dok su svoje saplemenike nazivali Njegušima.*
    Sličnost između naziva Njeguš, Njeguši, Njegoš i Njegoši je uticala na mnoge pisce ( a na koga drugo no na:Sima Milutinovića, Vuk Karadžića, Milakovića, N. Dučića i druge) te nijesu dovoljno shvatili razlike između navedenih naziva, ili im nijesu pridavali naročitu pažnju, već su ih zamjenjivali, ili čak uporedo pisali u istom redu.(“A mozda je to vec bilo i namjerno kako bi se sto vise pomijesale stvari i postale logicne”-moj komentar). Tako je, npr. Dučić, u prvom izdanju svoje ''Crne Gore'' upotrebljavao samo nazive ''Njeguši'', a za vladiku Danila ''Njeguš'', da bi u drugom izdanju ranije nazive zamijenio isključivo sa ''Njegoši'' i ''Njegoš'' (Po mom misljenju za Danila je i bilo primjerenije Njegus no Njegos,a za ostale vladike Njegos)

  15. #15
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default 4.VI 1723. "Ovo je sve u Njeguse"

    Bilješka o crkvenim dugovima
    4. VI 1723.
    Nota ot svijeh dugovah što mi je tko dužan asprom.
    Prvo, pop Vučeta Đurov cekinah madžarijah 100; ot toga mi je dao po velje svite i konja. Pop Vučeta, popa Ivana, cekinah madžarijah 100; ot toga mi je dao abe bijele 4, što čine grošah 8 i prebio na baštinu u Dugi do grošah 14 i prebio na Nika Pavlićeva grošah 25. Petar, brat mi, madžarijah 50. Vučko Jankov madžarijah 10; ot toga je dao ovna dva. Ivan Đurov madžarije 3. Miloš Perov madžarije 2. Stanoje Nikčev cekina mletačka 4. Radmanović Vučeta cekina 2. Marko Glameza cekina 2. Radan Đurova madžarijah 10. [Ovdje je vladika Sava dodao svojom rukom:*podmiri da je prost i blagosloven]. Damjan Savić madžarijah 100; ot toga je dao Damjan svite male lakat 10 manje kvarat. Jovo Vulov grošah 12.
    Ovo je sve u Njeguše.
    [Tekst koji slijedi zaključno sa riječju*libar 6*precrtan je].
    ...........
    Ovo je sve rukom dato gotove aspre u zajam svakomu bez dobiti, toliko da glavno vrnu ili u naše ruke ili vladike Save s kaluđerima koji dobri budu za crkvu i za crkovno pravilo, zašto su ovo aspre crkovne. Kad bude preša što gradit ali sadit, da se imaju ončas dat i vratit. Inako da nest prosto i blagosloveno, ni va si vek, ni va budušti, zašto ovo nije nikomu prošteno nego u zajam dato na vjeru sa zakletvom.

    1723, ijunija 4. upisah
    Pravo i čisto neka se zna !

    Original, pisan rukom vladike Danila.
    AOMC, fond: Mitropolit Danilo 1697-1735, br. 66

  16. #16
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Njeguske zadjevice

    ...tivatski vojvoda od kontada, Marko Radali, tražio je od crnogorskog gubernadura Radonjića, *30 otobra 1799 po latinskom* da se zauzme za poštovanje dogovora o ispaši crnogorske stoke na tivatskoj zemlji."... Uglavnom, žali se da ovi ne poštuju dogovore i izazivaju zadjevice; te traži da ubuduće Crnogorci i Njeguši, ako žele preći carsku granicu moraju prvo obavijestiti da dolaze, a zatim naći dva jemca u Kotoru koji bi odgovarali za - pazi sad, citiram text iz 1799.: "za sve očite inade, napasti, lupeštine i štete koje bi tizi čobani Njegušani i Crnogorci učinili Primorju".

  17. #17
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Njeguski sir i njeguski prsut

    Njeguši
    From Wikipedia, the free encyclopedia

    Njeguši (Serbian Cyrillic: Његуши) is a village in southern Montenegro, within Cetinje municipality. It is located on the slopes of Mount Lovćen, within Lovćen national park.
    This village is best known as birth place of Montenegro's royal dynasty of Petrović, which ruled Montenegro from 1696 to 1918.,as well as everyday office supreme temporal power in Montenegro, Gubernadur, from one of the oldest families in Njeguši-Radonjic,which ruled from Montenegro , first to the Supreme serdar Stano of the 1520th and even earlier (the days of the family Crnojevic), as of a later gubernadurs of the 1756th year, to 1832. year.
    Village is also significant for its well-preserved traditional folk architecture.
    Njeguški sir and Njeguški pršut (local forms of cheese and prosciutto, respectively), made solely in area around Njeguši, are genuine contributions to Montenegrin cuisine.
    -Interest-
    Name Njeguši as well as the tribe of the oldest times is referred to only name Njeguši. And today in the Njeguši and all over the Old Montenegro and all the surrounding areas of the tribe heard the name Njeguši. It is therefore the right, old and preserved to the present name. Ilija Ruvarac he says that the tribe Njeguši called by the name founder Njeguši called that name is already in a Latin document the 1000th " as Negusius Podcupica

    [edit]Demographics
    Montenegrins - 515
    Serbs - 1
    unknown - 1
    Total - 517

  18. #18
    Join Date
    Apr 2009
    Posts
    1
    Rep Power
    0

    Default Unutrasnjost doma crnogorskog gubernadura u Njeguse

    Click image for larger version. 

Name:	unutrasnjost doma  crnogorskog gubernadura u njeguse.jpg 
Views:	132 
Size:	79.7 KB 
ID:	28572


    Karakteristican dom jer je po opisu Viale de Somiera upravo ovako opisan: jedino je gubernadurova kuca imala prostrane prostorije sa visokim plafonom, za razliku od ostalih kuca Njeguskih.
    Na slici su interesantno prikazane cak i ikone na zidovima.

  19. #19
    Join Date
    May 2006
    Location
    Split
    Posts
    1,529
    Rep Power
    16

    Default

    Quote Originally Posted by junackopleme View Post
    Njeguši
    From Wikipedia, the free encyclopedia

    Njeguši (Serbian Cyrillic: Његуши) is a village in southern Montenegro, within Cetinje municipality. It is located on the slopes of Mount Lovćen, within Lovćen national park.
    This village is best known as birth place of Montenegro's royal dynasty of Petrović, which ruled Montenegro from 1696 to 1918.,as well as everyday office supreme temporal power in Montenegro, Gubernadur, from one of the oldest families in Njeguši-Radonjic,which ruled from Montenegro , first to the Supreme serdar Stano of the 1520th and even earlier (the days of the family Crnojevic), as of a later gubernadurs of the 1756th year, to 1832. year.
    Village is also significant for its well-preserved traditional folk architecture.
    Njeguški sir and Njeguški pršut (local forms of cheese and prosciutto, respectively), made solely in area around Njeguši, are genuine contributions to Montenegrin cuisine.
    -Interest-
    Name Njeguši as well as the tribe of the oldest times is referred to only name Njeguši. And today in the Njeguši and all over the Old Montenegro and all the surrounding areas of the tribe heard the name Njeguši. It is therefore the right, old and preserved to the present name. Ilija Ruvarac he says that the tribe Njeguši called by the name founder Njeguši called that name is already in a Latin document the 1000th " as Negusius Podcupica

    [edit]Demographics
    Montenegrins - 515
    Serbs - 1
    unknown - 1
    Total - 517
    koje unknown
    Haec olim meminisse ivvabit
    http://1944killingfields.co.uk

  20. #20
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Bitke se vojuju i lukavstvom

    «Silan beše Numan paša Ćuprilić. Vezir i bosanski beglerbeg. I silnu vojsku leta 1714. podiže. Trideset hiljada duša pod oružjem sa nekoliko strana nagrnu na Crnu Goru koja se, ulaskom Rusije u rat protiv Turske, drznula da ustane protiv turske vlasti. Deset na jednoga... I nejač u kolevkama Ćuprilić ne poštedi, sve opljačka i popali... Narod u ovim krajevima i danas kad ga snađe neko zlo kaže: ''Kâ za Ćuprilića godine!'' U Njegušima, predelu i plemenu ispod Lovćena, Ćuprilićeve godine sećaju se drugačije. Nisu potukli vezira, a ko ga je onda i mogao nadvladati? Nadmudrili su ga, kaže predanje koje i danas ljubomorno čuvaju.. S nekoliko strana Turci su krenuli ka Njegušima. Ni bežati se nije imalo kud, odasvud su čalme nadirale. Serdar Radonjić se u jedan mah doseti da se bitke vojuju i lukavstvom. Domišljati Radonjic zapalio je nekoliko pojata (štala) i nad Njegušima se razvio dim. Kad je Ćuprilić s lovćenske strane stigao do iznad Njeguša i video dim, poverovao je da su to učinili odredi koji su bili s druge strane i nastavio dalje ne zadržavajući se. Isto su poverovali i isto učinili i oni s druge strane Njeguša. Ne zna se da li je silni Ćuprilić ikada saznao za ovu prevaru,tek Njeguši su spašeni zahvaljujući serdaru Stanu Radonjiću.

  21. #21
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Njegusi kao osvjedoceni neprijatelji Turske

    Bez obzira na to sto je bio izvrsio sve neophodne priprem Busatlija je pokusao da privoli gubernadura na pregovore, obecavajuci mu uzdrzavanje od pohoda, pod uslovom da Crnogorci plate harac za proteklih 15 godina da prihvate nekoliko turskih izaslanika da upravljaju Crnom Gorom i da Njegusi, kao osvjedoceni neprijatelji Turske, posalju taoce u Skadar. Vezirova poruka izazvala je zgranutost kod borbenog dijela stanovnistva Crne Gore. Na zemaljskoj skupstini, odrzanoj sredinom juna 1785. na kojoj je uzelo ucesca 1.000 predstavnika svih plemena prisutni su izrazili spremnost da se bore do posljednje kapi krvi.
    (Iz knjige B.Pavicevica)

  22. #22
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default

    Devetomjesecni boravak crnogorske vojske u Boki Kotorskoj bio je odvojio najveci dio radne snage od ono malo poljoprivrednih povrsina sa kojih su ubirani plodovi za ishranu. 1814. je bila tako susna da je u narodu zavladala glad kako se ne pamti.A teskoce je udvostrucavalo stanje na granici, posebno onoj prema Primorju. Austrijske vlasti su granicu zatvarale zbog najmanjeg incidenta. Time je prekidana zila kucavica koja je odrzavala opstanak Crne Gore. Pomoci nije bilo niotkuda, a pored toga u pogranicnim turskim krajevima harala je bolest, pa ni u turske pazare nije bilo nade. Narod je poceo da se zanosi mislju da napusta zemlju, da bjezi od gladne smrti i epidemije. Teskoce su pojacavane i brigom za ocuvanje stocnog fonda. Tu su, doduse, lakse podnosili vlasnici stoke u krajevima gdje se moglo naici na zimsku ispasu, posebno duz crnogorsko-austrijske granice, mada je to cesto dovodilo do sporova sa vlastima u Primorju i ziteljima njihovih pogranicnih naselja. U tom pogledu najpovoljniji polozaj imali su Njegusi.

  23. #23
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default "E neka ste u dobri cas dosli u moj dom..."

    “...Cim smo nastupili njegusko polje, ali pop-Matijas opet stade razigravati svoga konjica, pa ce, okrenuv se nama svima, veselo i glasno reci: Na Njeguse cemo otpocinuti jednu uru. Hocu da podjemo mojem pobratimu popu-Minji (Mihailu) Radonjicu, protopopu njeguskom. Hajte, sokolovi moji, potecite za mnom svikolici!” pa obode svojeg konjica, koji kao munja poleti poljem njegoskim, a mi svi za njim. U casu stajasmo pred malenom protinom kucicom, blizu lepe velike skolske zgrade, u kojoj sada smestena bese bolnica ruskoga crvenoga krsta.
    Dok smo sa konja silazili, pop-Matijas vec bese usao u kucu svome pobratimu, kojeg bese zatekao sa cibukom u ruci sedeca kraj ognja. U tom i mi svi na vrata stigsosmo i sad nas redom stade prikazivati pop-Matijas svome pobratimu popu-Minji, koji se podize sa svoga sedista, izjavljujuci, kako su mu svagda mili ovaki gosti.U csku i mi svi poredjasmo se oko ognja, koji je goreo na sred malene izbe protine.Na ognju visase jedan kotlic, u kojem se bas mleko varilo, sigurno uzina protinoj celjadi, jer vec bese 4 sahata posle podne.
    Proto je visok, krupan covek u dobu preko 60 godina,ali je vrlo snaznog drzanja. Na njemu je obicno crnogorsko odelo, po cemu ga nicim ne mozes razlikovati od drugog Crnogorca. Tu se bas desio i mladi njeguski pop-Spiro, koji osobito ljubazan i recit bese, da nam se svima iz reda jako dopao. Posle toga dode jos nekoliko muske i zenske celjadi u dobu do 13-15 godina, koji nas malo udaljenije sa strane radoznalo gledahu mirno.
    Kad se vec izredjase obicna pitanja, a nas proto poskoci zivo i veselo, pa ce svojim jakim gromkim glasom reci:” E neka ste u dobri cas dosli u moj dom, da podelim s vama sto je bog i dobra sreca darovala.” U tom neka zena skide sa veriga onaj kotlic pun varena mleka, te ga sasu u jedan velik drven sud, zatim razgrnu vatru, pa izvadi po sred zive zeravice pecenu pogacu od kukurznog brasna, te je iskida na manju parcad i poredja pred svakog po jedno parce. Za tim pop-Minja domasi iz neke badze tikvicu punu ljute rakije “prvenca,” koja idjase od ruke do ruke, dok se nije sa svim ispraznila za jedan casak mi smo krasno uzinali, neki mleka i pogace, a neki prvenca i pogace, tek je svima ovo slatko palo, jer besmo ogladneli putujuci puna 4 sahata od Kotora do Njegusa.
    ...Nakon vrlo prijatnog odmora i razgovora, koji smo jedan dobar sahat ovde proveli, nas vodj poskoci na noge lagane, te u ime svoje i u ime sviju nas zahvali se svome pobratimu najljubaznije na lepom doceku. Podjosmo i mi svi redom prastajuci se sa dobrim domacinom popa-Minjom, koji nas zajedno sa mladim popa-Spirom ispratio bese jedan komad ispred svoje kuce, dok nismo svi na konje posedali, pa nam onda na rastanku jos jednom gromko i zivahno uzviknu:”Hajte, posli sa dobrom srecom, ako bog da!” i pri ovom pozdravu lako se dotace desnom rukom svoje malene crnogorske kapice.

  24. #24
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Sve na istom mjestu

    Click image for larger version. 

Name:	njegusi kuca_0057.jpg 
Views:	97 
Size:	46.2 KB 
ID:	30278

    Click image for larger version. 

Name:	Image182.jpg 
Views:	129 
Size:	166.2 KB 
ID:	30277

    Click image for larger version. 

Name:	201336 njegusi.jpg 
Views:	115 
Size:	48.0 KB 
ID:	30276

    Njegusi: Isti pogled iz dvije vrijemenske distance

  25. #25
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    496
    Rep Power
    7

    Default Neki bitni Njegusani

    Zlatko Podgoricanin,obucar, stanovnik Kotora, pozajmio je 12.aprila 1435, od Vukosava Radiceva Milojevica iz Njegusa 58 perpera Balsinih.Poslije pola godine, 1.jula 1436. ponovo je pozajmio od Vukoslava Radicevica 86 perpera Balsinih, da ga podmiri o Uskrsu 1437.
    Zlatko testamentom zavjestao da se od njegove zaostavstine isplati Bogoslavu Radicevu 40 perpera.8.juna.1440. Sud je presudio da Urban Boban,m obucar Miok i Jelusa zena Zlatka obucara plate Aleksi Radicevicu iz Njegusa 86 perpera Balsinih od Zlatkove imovine, prema priznanici iz 1435.

    Sluga Husein 31.januara 1593. predao je založene stvari Peru Vukovu iz Njeguša..Javna isprava o ovome napisana je pred sjevernim gradskim vratima na rijeci(na Crnogorskom pazaru) u prisustvu Vicka Zmajevića,turskog carinika, Djura Radulova i Stijepa Petrova(pradjeda vladike Danila), obojice iz Njeguša.

    Sredinom juna 1596. Bolica je bio jemac providuru, a njemu su dali jemstvo Tomaš Raoslavčev, Stijepo Petra Kaludjerova(Heraković), Vučeta Rajiča Bogdanova i Peroš Djuričev, svi iz Njeguša.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Prva pohara plemena Kuca
    By G R A D in forum Istorija
    Replies: 5
    Last Post: 10-08-10, 17:31
  2. Mary Edith Durham: CRNA GORA
    By G R A D in forum Istorija
    Replies: 1
    Last Post: 03-04-10, 01:07
  3. VLASI U CRNOJ GORI
    By G R A D in forum Istorija
    Replies: 25
    Last Post: 26-02-10, 19:53
  4. Replies: 11
    Last Post: 15-06-09, 13:10
  5. Replies: 35
    Last Post: 03-12-08, 00:26

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •