Meni je vazno samo slovo ś i kako ce da ga namjeste na tastaturi za Windows/MacOSX i Linux. Ova ostala 2 su stvarno ne toliko cesto.
Ovijem naccinom pisano nije jednoznaccno (podzemni, odzvanjat), a i navodi na zakljuccak da bi mogli to primijenit i na ostala dva zasebna cg glasa. Pisat ka i dosad, a ccitat kako se narodski zbori. No, tako se odstupa od onoga pravila "Pissi ka ssto zboriss..", koje je izgleda conditio sine qua non za nasse jezikoslovce i Komisiju. No, ima i tu "lijeka" - pisat šj, žj i zz umjesto tijeh ś, ź odnosno 3 i proglasit to dvoznakom poput nj ili lj. Sve s ovijeh 30 slova.
Last edited by DesertFox; 14-09-08 at 14:22.
Meni je vazno samo slovo ś i kako ce da ga namjeste na tastaturi za Windows/MacOSX i Linux. Ova ostala 2 su stvarno ne toliko cesto.
Moguce da je za dz je bolji digraf zz (ka Talijani), mada mi se cini da je dz ipak bolje za nas jezik. Za ś i ź, s druge strane, dopusteni (neformalni) digrafi bi bili sj i zj (ne nikako šj, žj), slicno ka sto je za đ dopusteni (neformalni) digraf dj. Nije problem sto bi bilo slucajeva nejednoznacnosti - i sad bez problema imamo injekcije i konjugacije.
Last edited by DJ; 15-09-08 at 01:53.
Da nije problem ne bih predlaga šj i žj. I dj je problem za crnogorski. Ovakovo pisanje obezsmišljava vas trud jer ljudi će po navici čitat ka i prije, da ne zborimo o umjetničkijem djelima đe se onda ne može znat kako piščev junak zbori. Naprimjer. Zato, nikako sj i zj!
Za primjere koje si naveo znam dostinu koji nj ccitaju ka jedan glas .
P.S. śećam se nekijeh djela u kojijema pisac u nedostatku odgovarajućega znaka za ś piše šj. I onda čujem glumce, ne samo beogradske no i podgoričke, koji čitaju baš kako piše - šj! A propos, nešto se ne śećam kako je taj problem riješio bivši Veliki Srbin Novak Kilibarda, pošto junaci njegovijeh priča zbore crnogorskijem narodnijem jezikom (kako god ga on zva u to vrijeme)?
Last edited by DesertFox; 24-09-08 at 22:10.
Kojim to jezikom mi trenutno govorimo u Crnoj Gori (iako svi kazu da je to crnogorski), ako npr. kazemo "sastanak je trajao 3 sata" umjesto "sastanak je dura' tri ure"?
Koji je od ova dva jezika crnogorski ili su oba? Mozda je ovaj drugi knjizevni?
Zamislite koja bi bila sprdnja da svi govorimo tim arhaickim jezikom, da ljudi sa sjevera... pardon, śevera a posebno okoline Niksica budu ukinuti za jedan padež
Da li je u pitanju jedan savremeni jezik koji napreduje ili nazaduje?
Isto tako da li mozemo rijeci koje su nekada preuzete iz italijanskog i nekadasnjeg dalmatinskog jezika i masu turskih rijeci nazovemo crnogorskim rijecima? Hocemo li biti dovoljno drogirani da u modernom svijetu govorimo: "pirun, pjat, fadžola bla bla bla ili da te rijeci ostavimo nasim precima koji su se njima koristili u odredjenom dijelu Crne Gore?
Slazem se da ne treba govoriti ure i sl. Jednostavno treba da se zove crnogorski jezik i slovo ś moze, ali nije neophadan, ali eto neka se ubaci ako vecina to oce.
Ura (Uhr) je njemacka(germanska) rijec i pocela se masovnije koristiti sa dolaskom Austrijanaca (tj. Austrougara) u ove krajeve.
She is only here to annoy herself!
Naravno da ne zborimo.
1. Crnogorci i ostali građani Crne Gore zbore danas dva jezika. Jedan je crnogorski koji je za svakodnevnu upotrebu, a drugi je srpski jezik ijekavskog izgovora koji je samo za javnu upotrebu. Važne su tu dvije stvari koje valja imat na um: prvo da je srbski jezik zapravo srbskohrvatski koji je nama u CG nametnut putem škola, knjiga, medija, a drugo da je naš jezik, crnogorski dobrano srbiziran stalnijem uplivom, poglavito medija. U gradova više, po sela manje.
2. Književna su oba jezika, samo što je s/h bio nametnuti standard.
3. "Kojoj ovci svoje runo smeta, nema tu ni ovce ni runa." Što reć za čoeka kojemu je vlastiti jezik smiješan? Ništa, samo pogled sažaljenja.
4. Što je starije: djevojka ili đevojka? Odnosno, što bi tu bio arhaizam, a što savremeniji izraz? Možda zvuči na prvi pogled čudno, ali djevojka je prije arhaizam, jer je đevojka nastala od djevojke (jotovanjem glasa d). Vrtat sad na djevojku jest korak unazad.
5. Ne postoji čist jezik u kojemu nema tuđica (engleski, na primjer, preko 50% riječi vuče iz francuskoga, najčešće se tako i piše, ali čita izključivo engleskijem načinom). Znači, i u crnogorskome tuđice su naše, crnogorske riječi, poglavito što su sve prilagođene duhu crnogorskoga jezika. Razumije se, ako imamo i našu slavensku riječ treba joj dat prvjenstvo. I što znači "moderni svijet"? I što je to arhaizam, uostalome? To su riječi koje su izašle iz upotrebe. Mjesto njih došle su neke nove, ali ne naše no tuđe. I što je problem vrnut te naše stare riječi u upotrebu? Po čemu je ljepše reć viljuška no pirun, tanjir no pjat? Jastuk no poglavač ili kušin? Samo stoga što smo navikli. Da je to kojim slučajem stiglo sad iz srbskoga ili engleskoga ne bi se smijali, no trčke preuzeli. Crnogorcima je negda bio smiješan ovi srbski, ali moralo se učit. Kako su ni negda naturili srbski, tako možemo i vrnut crnogorski. Neće on bit zatvoren jezik, mala smo mi nacija, ali će bar u osnovi i po duhu uvijek bit naš, crnogorski.
Vise smo mi promijenili jezik naroda Srbije nego oni nas
She is only here to annoy herself!
Nije li sramota traziti polaganje crnogorskog jezika kada se aplicira za crnogorsko drzavljanstvo? Je li moguce da smo dotle dosli, 'alo?
Mama mi je udata i zivi u Crnoj Gori od svoje 20. godine (preko 33 godine) i sad kad je predala za nase drzavljanstvo rekli su joj da AKO joj ga odobre (procedura traje najmanje 60 dana) morace da polaze i crnogorski jezik. Pff, presmijesni smo!
Glavno je da Dzajic nije morao polagati nista i bez cekanja dobio.
Jbg pobjegao od jedne mafije drugoj
She is only here to annoy herself!
To je cisto da se zna da su svi najveci fudbaleri na ovim prostorima u istoriji Crnogorci.
Za tvoju majku ne znam, ali znam da gotovo niko ko je doša iz Srbije nije ni pokuša promijenit svoj jezik, makar iz poštovanja prema sredini koja ga je primila. Takovi rade u razne državne službe, uče ni đecu, liječe ne, vode javne službe, ministruju, pred$edavaju i Skupštinom čak, ali nije im ni u primisli da bi reda radi makar trebali naučit jezik države u koju žive. Nijesu u tome bolji ni ovi iz drugijeh republika, no ih je teže prepoznat. Dok su bili stranci moglo im se gledat kroz prste, ali kad zažele naše državljanstvo nek ih država pod$eti da se ođe zbori neki drugi jezik.
Znam i dostinu našijeh koji svršiše škole po Beogradu, tamo prekonoć naučiše srbski/ekavski i od tad s gađenjem gledaju na naš (negda i njin) jezik narodni. A, dobiše posa po škola, fakulteta, državnijeh institucija.. I takove valja nazad u klupe, da se pod$ete jezika materinjega. Ili nek mijenjaju službu..
Zašto bi im dali naše državljanstvo onda? Ako im nije na volju naš jezik, nije ni država. Državljanstvo se ne može dobit tako što se poželi, no se mora po mjeri onoga te o tome odlučuje zaslužit. S obzirom da rijetko koji stranac (iz bivšega s/h prostora) makar pokuša naučit naš jezik, svakojako je neizostavno potrebno znanje crnogorskoga jezika postavit za jedan od uslova za dobijanje našega državljanstva. Nije CG Srbija da može "progutat" sve koji u nju dođu.
Znam ja da je ovo pitanje za one koji ne poštuju ni vlastiti jezik smiješno, ali ako njima nije stalo ima kome jest.
Ajde patisi malo sa tim lupetanjem. Znas li ti sta se polaze na tom testu kao crnogorskog jezika ili lupas kao i za sve nasumice?
Koju ocjenu je Omar Cook dobio?
She is only here to annoy herself!
Cook je to dobio uslovno - on uopste ne mora da progovara (a ni da pise, bez potpis da stavi tu i tamo).
Pa on i ne treba, jer je u pitanju izuzetak odnosno sport, postoji i za to zakon. Po nekom normalnom pravilu, on ni nema boravka, ali u tim situacijama, ministar sporta kulture i medija ima pravo da zatrazi od da se nekom da drzavljantvo ako se utvrdi da je o nacionalnom znacaju :, u ovom slucaju Cook, jer je izrazio zelju da igra za CG.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks