Zdrava hrana :)

[Antares]

Krastavac bez ukusa ? Nesto nisam primjetio vala.

Jeste, nema neki izrazeni ukus kao druga povrca.

bice da su to ovi zecani genetski gajili krastavce :joint:

[renaissance]

Kad vec spomenuste povrce, el iko osim mene primjetio da je krastavac bez ukusa?

Inace, tamanim paradajz, desavalo mi se i po kilo da izjedem odjednom, a 3 kila na dan

Krastavac se jako dugo vari , i los je za probavu.Nutricionisti ga u ishrani profesionalnih sportista potpuno izbacuju iz jelovnika,a i nema hranljivu vrijednost.Ja ga ne volim...

[kuglica]

Ja rijetkop sto od toga jedem, ali jabukeee... Mmmmmm... Povrce rijetko sto jedem, a svjeze nista. samo kad se skuva.

[Antares]

Krastavac se jako dugo vari , i los je za probavu.Nutricionisti ga u ishrani profesionalnih sportista potpuno izbacuju iz jelovnika,a i nema hranljivu vrijednost.Ja ga ne volim...

Eto, jos jedna cinjenica da je krastavac bez ukusa.... I ne, nisam profesionalni sportista :devil:

[kimmi]

Evo mog skromnog doprinosa :


Laneno ulje

Često možemo čitati da masnoće štete zdravlju. Međutim, pri tom se misli na štetnost zasićenih masnih kiselina, koje se nalaze u životinjskim masnoćama, maslacu…, te trans zasićene masne kiseline, koje se nalaze u rafiniranom običnom ulju i margarinu.

Esencijalne masne kiseline ne ubrajamo u tu grupu štetnih masnoća jer imaju sasvim drugačiju strukturu i funkciju u tijelu.
Postoje dvije esencijalne masne kiseline. Radi se o masnim kiselinama koje se u organizmu ne mogu proizvesti, već ih treba unijeti s hranom, a izuzetno su važne za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma. To su linolna kiselina, koja spada u grupu masnih kiselina omega-6 (u nastavku LA) i alfa linoleinska kiselina, koja spada u grupu masnih kiselina omega-3 (u nastavku LNA). Esencijalne masne kiseline u ljudskom organizmu obavljaju brojne i za zdravlje vrlo važne funkcije, od snižavanja razine štetnog kolesterola u tijelu do sprječavanja tumorskih bolesti.

Jestivo laneno ulje je bogat izvor esencijalnih masnih kiselina koje su potrebne za održavanje zdravlja, za održavanje staničnih struktura te kao izvor energije. Laneno ulje je i najveći izvor omega-3 masnih kiselina u prirodi. Dakle, laneno ulje ima brojne pozitivne karakteristike za naše zdravlje.

Zašto preporučujemo laneno ulje?

Organizam treba preko 50 esencijalnih tvari svaki dan. Te tvari su potrebne za obnovu stanica te za održavanje vitalnosti, dugovječnosti i zdrav život. Znanstvenici i istraživači laneno ulje smatraju zdravim uljem vrhunske kvalitete radi svojih karakteristika. Konzumiranje lanenog ulja ima mnoge povoljne učinke, koža postaje glatka, pojačava se imunitet, rane brže zacjeljuju, povećava se životna energija, smanjuje se osjetljivost na stres, poboljšava se hormonska ravnoteža, snižavaju se vrijednosti masnoća u krvi…

Sirovo laneno ulje se upotrebljava za preventivu i liječenje slijedećih oboljenja:
• Malignih oboljenja
• Arterioskleroze (smanjuje ateriosklerozne naslage – kolesterol i razinu triglicerida)
• Moždane kapi
• Srčani infarkt
• Nepravilnog otkucaja srca
• Crvenih krvnih tjelešaca (zadržavaju fleksibilnost)
• Jetra (degeneracija masnoća)
• Pluća (smanjuje bronhijalne spazme)
• Probavnog trakta (regulira probavu)
• Rane na želucu
• Normalizira želučane sokove
• Prostata (hipertrofija)
• Artritisa (utječe povoljno)
• Ekcema (pomaže kod svih kožnih bolesti)
• Starosti (smanjuje mnogobrojne i učestale staračke tegobe)
• Mozak (poboljšava djelovanje)
• Sindroma smanjene otpornosti (rak, multiplaskleroza, autoimunološke bolesti…)

Sirovo laneno ulje u nerafiniranom obliku sadrži dvije važne nezasićene masne kiseline (linolnu i linoleinsku). Ako se ulje pravilno proizvodi, sadrži 58% masnih kiselina. Te esencijalne visoko nezasićene masne kiseline se u tijelu pretvaraju u prostaglandine. Bez esencijalnih masnih kiselina ne može doći do biosinteze prostaglandina.
Biološko značenje prostaglandina je u njihovoj velikoj učinkovitosti, opsegu te raznovrsnosti i njihovog pretvornog djelovanja te njihovoj rasprostranjenosti po tijelu. Te kemijski aktivne supstance utječu na kardiovaskularni sistem, prisutni su u prostati, u menstrualnoj tekućini, mozgu, plućima, bubrezima, u sjemenskoj tekućini i probavnim sokovima. To je više nego 12 izuzetno važnih prostoglandina. Svi potječu iz esencijalnih masnih kiselina. Bez esencijalnih masnih kiselina (koje su prisutne i aktivne u sirovom lanenom ulju) tijelo ne može proizvoditi prostaglandin koje treba za vlastito pravilno djelovanje.

Osim na zdravlje, esencijalne masne kiseline a naročito laneno ulje imaju pozitivan učinak i na rezultate kod izgradnje tijela tj. kod dobivanja mišićne mase i gubitka tjelesne masnoće.

Esencijalne masne kiseline:
• Djeluju antilipogenično (blokiraju skladištenje masnoća u tijelu)
• Djeluju antikatabolično (sprječavaju razgradnju mišićnog tkiva)
• Povećavaju beta-oksidaciju («prženje» masnoće)
• Povećavaju osjetljivost na inzulin u mišićnim stanicama
• Iz njih tijelo proizvodi prostaglandine, supstance koje su direktno su povezane sa regulacijom tlaka, osjetljivošću na inzulin, imunološki sistem, anabolične i katabolične procese u tijelu...

Kod upotrebe lanenog ulja trebamo znati da je vrlo osjetljiv na visoku temperaturu, svjetlost i kisik, te ga čuvamo na hladnom i tamnom prostoru. Ako u prehranu dodamo laneno ulje, trebamo obavezno dodati i veće količine antioksidanata (vitamina C i E, selen, …). Veću količinu lanenog ulja (više od 3 žlice dnevno) možemo upotrebljavati samo u kraćem razdoblju, inače može doći do nedostatka LA.

Dugoročno, masne kiseline je najbolje kombinirati u omjeru 2:1 - masne kiseline omega-3 (laneno ulje) : masne kiseline omega-6 (suncokretovo nerafinirano ulje, hladno stiskano, kojega možemo kupiti u trgovinama zdravom hranom).

Na zalost ne mogu vam dati link jer sam ovo davno copy/paste na komp sa nekog sajta . POZZ.

[Oky]

HRANA IZ MORA

Mnogo ribe, povrća, voća i tjestenine, maslinovo ulje i crno vino... Lako je postati poklonik mediteranske kuhinje. Ta ljubav je, naučno je dokazano, dobra za cijeli život, ne samo na ljetovanju. Ako se kombinuje sa svakodnevnom fizičkom aktivnošću, poklanja vam vitalnost i dobro zdravlje.
Od 400 vrsta riba koje žive u Jadranu oko 180 se lovi za ishranu. Koriste se i rakovi, mekušci (puževi, školjke, glavonošci) te alge. Riba je važan izvor lako varljivih bjelančevina, a sadrži i esencijalne aminokiseline veoma bitne za ljudski organizam. Riblje meso je bogato vitaminima rastvorljivim u mastima (A, D, E), kao i onima topivim u vodi iz grupe B vitamina.Oko 2 posto ribe čine minerali - magnezijum, kalcijum, fluor i jod.Ribe i morski plodovi sadrže i selen, koji je antioksidans, čuvar DNK i ćelijske membrane od slobodnih radikala, pa takođe djeloje antikancerogeno.


Broj kalorija u 100 g sirove namirnice:
list 90 kamenice 81
brancin 97 dagnje 86
morski pas 130 lignje 79
sardina 135 hobotnica 82
skuša 193 muzgavci 92
škampi 90 jastog 90

[Thomas_O_Malley]

SPANAĆ

Zeleno i veoma ukusno


Može se reći da je Popaj, a ne stručnjaci ili prehrambena industrija, taj koji je učinio najviše na promociji spanaća.
Samo još da je njegov spanać bio svjež, a ne iz konzerve - i poruka bi bila odlična. Biljka koja je u Evropu došla u 11. vijeku originalno potiče iz stare Persije, no danas se uspješno uzgaja širom kontinentalnog pojasa. Slijede sve tajne ovog najzelenijeg povrća.

Fitonutrijenti za optimalno zdravlje
Naučnici su identifikovali 15-ak različitih flavonoidnih spojeva u spanaću koji funkcionišu kao antioksidansi. Mnogi od njih uspješni su i u borbi protiv raka, što je bilo dovoljno važno da se pojedini izoluju u čistom obliku, te da se na njima nastave istraživanja. Različite studije pokazale su usporavanje rasta ćelija raka želuca, kože i dojke.

Izgradnja kostiju
U jednoj šoljici svježeg spanaća nalazi se gotovo dvostruko više vitamina K od dnevno preporučenog unosa. Ako je on kuvan, jedna šoljica ga ima 6 puta više! Vitamin K važan je za aktiviranje određenog proteina u kostima koji prihvata kalcijum i tako ga ugrađuje u koštanu strukturu tijela.
Osim vitamina K, drugi elementi koji su važni za zdravlje kostiju, a kojih je spanać odličan izvor, su kalcijum i magnezijum.

Kardiovaskularno zdravlje
Spanać je odličan izvor vitamina A i C koji neutralizuju degradacijske procese usljed djelovanja slobodnih radikala.
Istim mehanizmom oni preveniraju oksidaciju holesterola, koji u takvom obliku ima mogućnost lijepljenja na zidove krvnih sudova, uzrokujući aterosklerozu, a zatim i povišeni krvni pritisak i mogući srčani udar.
Sljedeći korisni sastojak je folna kiselina. Ona, među ostalim, pomaže konverziji potencijalno opasne hemikalije zvane homocistein u druge spojeve. Povišeni nivo homocisteina u krvi naučno je povezana sa većom mogućnošću pojave srčanog udara. U šoljici kuvanog spanaća ima oko 40 % dnevne doze magnezijuma.

Nije sve u miŠiĆima spanaĆ razvija i um

U studijama na životinjama došlo se do saznanja da spanać djeluje protektivno na oksidativni stres mozga, te da smanjuje degradaciju moždanih funkcija usljed starenja.

ŠTA JOŠ TREBA IMATI NA UMU?

Spanać je, kao i gotovo sve namirnice, potencijalni alergen.
Spanać je povrće sa najvećim količinama zaostalih pesticida. Raspitajte se o načinu uzgoja spanaća koji kupujete.
Spanać sadrži znatne količine oksalata te se zato ne preporučuje osobama s bolestima bubrega i žuči.
Spanać isto tako sadrži određenu količinu goitrogenskih sastojaka, koji mogu uticati na lučenje hormona štitne žlijezde. Zbog toga se ne preporučuje osobama sa oboljenjima ove vrste.
Sadržaj purina u spanaću može stvarati probleme pretjeranog nakupljanja urične kiseline. Osobe koje pate od gihta i(li) bolesti bubrega trebalo bi da ga izbjegavaju.

RECEPTI

ZapeČeni spanaĆ
sa gljivama
Potrebno je:
500 g spanaća
200 g šampinjona
2 jaja
100 ml pavlake
1 kašika brašna
20 g maslaca
Priprema:
Spanać očistiti i staviti u dublju posudu. Preliti vodom tako da nivo vode prelazi nivo spanaća. Pustiti da provri i kuvati dok spanać ne omekša. Procijediti i samo malo usitniti spanać.
Otopiti maslac i propržiti gljive dok ne omekšaju. Dodati kašiku brašna i spanać i uz miješanje na laganoj vatri kuvati oko 3-4 minuta. Izliti u vatrostalnu posudu i preliti smjesom jaja i pavlake. Staviti u zagrijanu rernu na 180 stepeni i zapeći oko 5-6 minuta.

SpanaĆ na brzaka
Potrebno je:
1 kg spanaća
malo bijelog luka
so
biber
maslinovo ulje
Priprema:
Na zagrijanom maslinovom ulju propržite nekoliko režnjeva bijelog luka i kad zamiriše dodajte spanać. Dinstajte poklopljeno dok spanać ne pusti tečnost, dodajte so i biber i još malo kuvajte. Poslužite toplo.

SpanaĆ sa riŽom
Potrebno je:
200 g smrznutog spanaća
80 g riže dugog zrna
50 g feta sira
50 g mozarelle
20 g maslaca
so
Priprema:
Rižu skuvati u 250 do 300 ml vode dok ne upije tečnost, a da ostane al dente. Smrznuti spanać staviti u ključalu vodu samo da se odmrzne, a zatim ga procijediti i usitniti. Dodati u rižu zajedno sa 100 ml vode i maslacem. Kuvati još 5 minuta, a zatim dodati izmrvljeni feta sir i narendanu mozarellu.

Okruglice od spanaĆa
Potrebno je:
250 g jedan dan starih kiflica
1,5 dl mlijeka
3 jaja
1 glavica luka
1 čen bijelog luka
500 g svježeg spanaća ili 300 g zamrznutog
20 g maslaca
oko 3 kašike prezli
70 g polutvrdog ovčjeg sira
so
svježe mljeveni biber
muškatni oraščić
origano
1 kašika vegete
Priprema:
Hljeb narezati na sitne kocke. Mlijeko i jaja izmiješati i preliti. Ostaviti da malo odstoji. Oprani spanać kratko prokuvati, dobro ocijediti i sitno nasjeckati. Na maslacu svijetlo propržiti nasjeckani luk, bijeli luk i na kraju dodati spanać. Potopljenom hljebu dodati pripremljeni spanać, narendani sir, prezle, so, biber, origano, narendani muškatni oraščić i vegetu. Sve dobro izmiješati i navlaženim rukama oblikovati okruglice.
Staviti ih u posoljenu kipuću vodu i kuvati na sasvim laganoj vatri oko 8 minuta. Kuvane okruglice izvaditi šupljikavom kašikom na ugrijani tanjir. Posipati ih narendanim sirom i preliti ih rastopljenim maslacem. Okruglice od spanaća poslužiti kao predjelo ili glavno jelo.

Rolnice od piletine sa spanaĆem
Potrebno je:
600 g pilećih fileta
500 g spanaća
100 g bijelog sira
80 g luka
20 g margarina
biber
1 kašika vegete
ulje za prženje
Za paniranje:
2 jaja
3-4 kašike prezli
Priprema:
Spanać operite, narežite, kratko blanširajte i dobro ocijedite. Na otopljenom margarinu propecite nasjeckani luk, dodajte spanać i dinstajte dok spanać ne omekša (oko 10 minuta). Ohladite i zatim u ohlađeni spanać umiješajte narendani sir i biber. Pileće filete narežite na tanje odreske, istucite ih pa pospite vegetom sa obje strane. Pripremljeni spanać rasporedite na odreske i zamotajte ih u obliku rolnica. Njih umočite u razmućena jaja, a zatim uvaljajte u prezlu. Pržite ih na ulju sa svake strane oko 5 minuta.

SpanaĆ loptice iz rerne
Potrebno je:
900 g spanaća (zamrznuti, sitno isjeckan)
250 g prezli
1 luk (sitno isjeckan)
4 jaja (umućena)
8 kašika otopljenog maslaca (margarina)
50 g narendanog parmezana
so, biber, muškatni oraščić ╔
Priprema
Zagrijati rernu na 190 stepeni. Spanać ostaviti na sobnoj temperaturi, pa ga dobro iscijediti. Sve sastojke zajedno dobro po0miješati. Praviti loptice i slagati ih na tepsiju (obloženu papirom za pečenje). Peći oko 20 minuta.
Loptice se mogu unaprijed pripremiti, zamrznuti i prije pečenja samo kratko odmrznuti. Moguće su različite kombinacije začina.

SpanaĆ salata
Potrebno je:
0,5 kg svježeg spanaća
1 čaša jogurta
pola limuna
1 čen bijelog luka
200 g tvrdog sira
1 supena kašika maslinovog ulja
Priprema:
Spanać oprati, iscijediti i dodati mu sok od limuna. Sir isjeckati na kockice, dodati maslinovo ulje i jogurt.
Sve promiješati i ostaviti da odstoji 20 minuta prije služenja. Uz ovo mogu da se serviraju ražnjići, pileće šnicle, pileći bataci na žaru itd.

Omlet sa spanaĆem i gorgonzolom
Potrebno je:
8 jaja
80 g sira gorgonzole
200 g spanaća
1 kašičica vegete
40 g maslaca
Priprema:
Spanać očistite, operite, pa ga potopite na dva minuta u slanu kipuću vodu. Ocijedite ga i sitno nasjeckajte. Jaja umutite, dodajte vegetu, spanać i gorgonzolu narezanu na kockice, pa od pripremljene smjese na zagrijanom maslacu ispecite četiri omleta. Omlet sa spanaćom i gorgonzolom poslužite na toplim tanjirima sa domaćim hljebom.

[Nikolina]

Aoooo kolko recepata, dajte neshto da provjerimo to vashe znanje.

[Thomas_O_Malley]

Aoooo kolko recepata, dajte neshto da provjerimo to vashe znanje.

To je bar lako.... Vazda raspolozen!

[kIkICa]

Vazda raspolozen!

Ti znash ko nestrpljivo ochekuje da proba neshto iz tvoje kuzhine.

[Thomas_O_Malley]

Ti znash ko nestrpljivo ochekuje da proba neshto iz tvoje kuzhine.

Evo nesto sto bi ti se svidjelo..... danas mi se nije bas jelo nista tesko i smislio sam kako i nije neki problem napravit onu Cezar salatu.... i odlucim ja da probam.... ali se sjetim da nemam parmezan...

I onda sam fino uzeo svjezu zelenu salatu, fino je oprao i odvojio pera... sa strane tanko izrezao mocarelu, smislio da isitnim neku tanku dimljenu sunku (samo koji komadic, da na kraju dodam), pa sve to fino izmijesao.... i onda mi je sinula ideja da bi mogao da narendam malo mrkve...pa sam to i ucinio i zacinio je limunvim sokom... i onda sve opet izmijesao u zadnji tren odlucivsi da ne savljam onu sunku... i kad je sve to pocelo da nekako izgleda, morao sam da dodam italijansko balsamsko sirce (aceto balssamico).... i ja sam danas tako fino ruckio laganu hranu.... milina!!!

Mada priznajem da nije bas mocarela najbolji izbor bila.... nogo je bolje kad se sitni parmezan (onaj u listice, ne gratani)....

[zvoncica]

Evo nesto sto bi ti se svidjelo..... danas mi se nije bas jelo nista tesko i smislio sam kako i nije neki problem napravit onu Cezar salatu.... i odlucim ja da probam.... ali se sjetim da nemam parmezan...

I onda sam fino uzeo svjezu zelenu salatu, fino je oprao i odvojio pera... sa strane tanko izrezao mocarelu, smislio da isitnim neku tanku dimljenu sunku (samo koji komadic, da na kraju dodam), pa sve to fino izmijesao.... i onda mi je sinula ideja da bi mogao da narendam malo mrkve...pa sam to i ucinio i zacinio je limunvim sokom... i onda sve opet izmijesao u zadnji tren odlucivsi da ne savljam onu sunku... i kad je sve to pocelo da nekako izgleda, morao sam da dodam italijansko balsamsko sirce (aceto balssamico).... i ja sam danas tako fino ruckio laganu hranu.... milina!!!

Mada priznajem da nije bas mocarela najbolji izbor bila.... nogo je bolje kad se sitni parmezan (onaj u listice, ne gratani)....

THOMASE OZHENI ME!!!:grin::grin::grin:

zashto svi mushkarci ne znaju da kuvaju???

[Goga83]

Hahahahahahha! O, God.. Odavno ne chuh vecu glupost! Come on.. razmisli malo prije nego shto postirash!



E, people, ja stvarno nijesam otvorila ovaj topic da bih se ubjedjivala s nekim shto treba da jede, a shto ne treba. Govorim o onome shto je zdravo i nije zdravo, govorim stvari koje su davno ispricali veci strucnjaci od mene i vas, a vi prihvatite ovo, ili ne prihvatite, na vama je. Ali ja zaista nemam namjeru nikoga ubjedjivati oce li jesti snicle od soje ili kremenadle, piti kafu ili caj.

neka,samo ti pricaj o ishrani,ja cu te vjerno pratit
pokusavam se udebljat a zelim to ciniti zdravo...dakle ne krkat meso i krumpire vec unosit veci broj kcal u organizam...
a da to bude i voce,povrce,mlijeko,meso....da ne nabrajam...
ako imas kakvih ideja pisi molim te...

BTW...kom ne pase ova tema nek se ni ne javlja

[Thomas_O_Malley]

Siguran sam da je tekst u danasnjem dodatku "Vijesti" obradovao mnoge od nas....

"KAKAOOM PROTIV VISOKOG KRVNOG PRITISKA

Dezert bez griže savjesti


Čini se da čokolada za desert ipak nije tako loš izbor kako se to čini na prvi pogled. Naime, prema novom istraživanju hrana koja je bogata kakaoom može pomoći pri smanjenju krvnog pritiska.
Hrana koja je bogata polifenolima, a tu se misli na voće i povrće, već se neko vrijeme preporučuje ljudima oboljelim od visokog pritiska. Ono što se ne nalazi u preporukama, a svakako bi trebalo uzeti u obzir jesu polifenoli koje nalazimo u čaju i proizvodima koji sadrže kakao.
U novoj studiji naučnici su kod osoba koje konzumiraju proizvode koje sadrže kakao utvrdili smanjenje, kako sistoličkog tako i dijastoličkog pritiska.
Dodatno, naučnici su drugoj grupi ispitanika umjesto kakaoa dali čaj ali nije utvrđena veza između konzumacije čaja i nižeg krvnog pritiska. Moguće je da je do takvih rezultata došlo jer kakao sadrži više jednih vrsta polifenola, tzv. procijanida za koje se vjeruje da su efikasniji u snižavanju krvnog pritiska.
Autori studije naglašavaju da ovi rezultati ne znače da treba povećati unos proizvoda koji sadrže kakao, već da deserte bogate kalorijama jednostavno treba zamijeniti tamnom čokoladom."

Drugi tekst je, takodje, zaniljiv:

"AMERIČKI GENETIČARI OTKRILI ŠTO POVEZUJE UMJERENU ISHRANU I DUGOVJEČNOST

Sve zavisi od gena pha-4


Američki genetičari predvođeni Endrjuom Dilinom sa Salk Instituta za biološke studije u Kaliforniji otkrio je zbog čega pravilna dijeta, odnosno smanjeni unos kalorija u organizam, produžava život. Izvještaj je objavljen u časopisu Nature.
Stručnjaci su još tridesetih godina prošlog vijeka, u eksperimentima na miševima, a kasnije i mnogim drugim životinjama, uočili povezanost gladovanja s dužinom života. Međutim, mehanizam koji je za to odgovoran ostao je nepoznat.
Dilin je sa saradnicima kod crva nematoda otkrio gen koji je povezan s dugovječnošću.
Rezultate istraživanja Dilin je prokomentarisao u aristotelovskom maniru.

- Ukoliko čovjek previše smanji unos hrane i gladuje, skraćuje svoj životni vijek. Ako se prejeda, postaje debeo i takođe živi kraće. Prava dijeta treba da bude između te dvije krajnosti. Ali, pune 72 godine nismo znali kako to funkcioniše, kaže Dilin.

Istraživanje na nematodama pokazalo je da ključnu ulogu u ovom procesu ima gen pha-4. Kada su crvima uklonjeni ti geni, dijeta nije djelovala na produžavanje njihovog života. Ali, kada je kod crva povećan nivo gena pha-4, njihov životni vijek se produžio dijetom.

- To je prvi gen koji otkriva molekularni program neophodan za produžavanje života u reakciji na dijetu", izjavio je dr Dilin, te nastavlja da bi i pored toga što je istraživanje sprovedeno na crvima, njegovi rezultati mogli biti važni za ostale vrste. Sisari, a među njima i ljudi, imaju gene vrlo slične genu pha-4. Ti geni imaju ključnu ulogu u razvoju i kasnije u životu u regulaciji glukagona, hormona koji održava nivo glukoze u krvi, osobito tokom posta.

Dilin smatra da povezanost ograničavanja unosa kalorija s dugovječnošću povećava vjerovatnoću preživljavanja tokom razdoblja nestašice hrane.

- Pha-4 je možda izvorni gen koji je pomagao životinjama da prežive stresna razdoblja smanjenog unosa hrane", objašnjava dr Dilin.

Efekti smanjivanja unosa kalorija za 60 posto (dok se održava unos hranjivih tvari od vitalne važnosti) još nisu temeljito istraženi kod ljudi. Američki stručnjak smatra da su oni slični kao kod drugih sisara."

[Thomas_O_Malley]

ZDRAVA ISHRANA

Vrijeme je za obnovu


U proljeće naše tijelo prolazi kroz proces regeneracije metabolizma i detoksikacije, odnosno eliminacije otrova. Vrijeme je za laganu hranu, a idealno bi bilo da sprovedete pročišćavajuću kuru od nekoliko dana da bi se organizam oslobodio toksina nakupljenih od teške hrane i premalo kretanja.
Detoksikacijska dijeta se zasniva na sezonskim namirnicama, poželjno onima koje su karakteristične za podneblje u kojem živite. Osnovu prehrane trebalo bi da čini voće i povrće. Od voća, prednost treba dati jabukama, kruškama te grejpu. Količina voća koje smijete da konzumirate je gotovo neograničena. Ipak, pripazite na "tajming". Voće nikako nemojte da jedete nakon glavnog jela, nego makar dva sata nakon njega.
Sve tamno-zeleno lisnato povrće je dobrodošlo, a organizam štite i grašak, soja i pasulj. Poželjno je da se na jelovniku nađe i korjenasto povrće jer je poznato kao moćan čistač organizma. Od žitarica prednost treba dati ječmu, prosu, heljdi i raži, a smanjiti proizvode od bijelog pšeničnog brašna.
Mliječni proizvodi neka budu malomasni, a crveno meso pokušajte da jedete što manje. Mlijeko nikako nemojte da pijete nakon mesnog ili ribljeg obroka, već ga kombinujte sa hljebom, zdravim kolačima i drugim žitaricama.
Detoksikacijska dijeta podrazumijeva i brigu o količini unesene hrane. Naime, velik dio ljudi ne osjeća refleks sitosti, već nakon obroka trpi težinu u želucu i cijelom tijelu, tromost i mentalnu tupost.




DETOKSIKACIJA ORGANIZMA

- U prvoj polovini dana konzumirajte pretežno ugljene hidrate i doručkujte. Doručak je obrok koji reguliše osjećaj gladi tokom cijelog dana.
- U drugoj polovini dana dajte prednost proteinskoj hrani, posebno ribi i živini, a izbjegavajte obilne večernje obroke.
- Čorbe i supe su veoma korisne. Ne zaboravite na jednostavan način uklanjanja suvišne masnoće iz supe ili čorbe. Jednostavno ostavite da se ohladi i na površini će se stvoriti tanki sloj krute masti. Ovaj sloj treba ukloniti i baciti.
- Nemojte preskakati obroke i izbjegavajte duže gladovanje tokom dana. Ovakvo će ponašanje izazvati nepotrebno prejedanje.
- Uživajte u salatama, one osiguravaju cijeli niz visokovrijednih materija koje pomažu metabolizam, jačaju odbrambenu sposobnost tijela i čiste organizam od otrova. Salate začinite kvalitetnim ekstra djevičanskim maslinovim uljem.
- Visokovrijedni fermentisani mliječni proizvodi koji sadrže probiotike pospješiće varenje i ojačati imuni sistem. Ne zaboravite na jogurt, acidofil i kiselo mlijeko!
- Povrće i voće neka bude temelj vaše prehrane.
- Nekoliko puta dnevno pijte biljne čajeve i mnogo mineralne izvorske vode. Ekstrakt korijena maslačka i čaj od sljeza pomažu pri izlučivanju otpadnih materije iz bubrega, a uvin čaj je odličan diuretik.
- Sat prije i nakon jela ne treba piti nikakvu tečnost jer ona razrjeđuje sokove za varenje. To se pogotovo odnosi na hladnu tečnost koja je jedan od najvećih neprijatelja pravilnog varenja.

[Goga83]

vrlo zanimljivo,bas trebam organizam malo oporavit

[andjela pizelly]

Borovnica (lat. Vaccinum myrtillus) je listopadni grm, koji raste u vlažnim brdovitim predjelima. Njegovi plodovi su plavo-crne bobice, kiselkasto – slatkog okusa. Listovi borovnice su ljekoviti, a koriste se za liječenje dijabetesa, te se beru prije cvatnje.
Borovnice su bogate vitaminom C, željezom, fosforom, kalijem, kalcijem i dijetetskim vlaknima. Sadrže otprilike 60 kcal na 100 g. Najukusnije su one koje ćete sami ubrati u šumi, a ako ih kupujete na tržnici obratite pažnju na njihov izgled. Bitno je da su punašne i lijepe tamno plave boje. U hladnjaku mogu stajati do tjedan dana. Ukoliko se odlučite borovnice zamrznuti tada ih prethodno poprskajte limunovim sokom, jer će biti ukusnije kada ih budete odmrznuli.
Možete ih jesti svježe sa šećerom, u voćnim salatama, sa sladoledom, suhe u umaku za divljač, a prerađuje se u vino, rakiju, likere, džemove, sokove i jogurte. Mnoga se američka jela serviraju u umaku od borovnica.