Pa daj brate ta dokumenta. Svako je vrijeme dobro vrijeme a što prije to bolje.
objavicu tu stranu,
najblize originalu izdanje je iz 1940,ali postoje nekoliko verzija knjige i iz kasnijih godina u kom sam rista kaze ovo pre nisam znao pa je sad ovako,
ali u toj iz 1940 fali ta jedna strana svuda,ali ja je imam ,sad cu videti da je skeniram pa da posaljem.
Evo one strane
ne vidi se odje nista djao maka pa stavi malo vecu
Prvo cropuj tu stranicu, pa je postavi na http://www.imageshack.us/, pa daj link ovđe.
e **** ga ovo je 31 strana,moram opet
Evo slike mog pradjeda pa vidite da li lice.
:mad:A ZBOG OVOGA POBISE I PROCERASE RADONJICE (povika na Vuka, a Lisica meso jede)
1837. godine Vladika Radivoje (Petar II Petrovic Njegos) uvidevsi da moze da zadrzi svoja imanja oko manastira Stanjevici (koji je vise od stoo godine bio rezidencija crnogorskih vladika) i oko manastira Maine na austrijskoj teritoriji, USTUPA ugovorom sa bokokotorskim kapetanom Ivacicem Austriji IMANJE MAINE ZA 17000 FORINTI U SREBRU koje je "upotrebljava za opste narodne potrebe"(izmedju ostalog za kupovinu bilijarskog stola). Maja 1839.godine potvrdjuje i PRODAJU MANASTIRA I IMANJA STANJEVICI ZA 17000 forinti. To je bilo vazno za PRIDOBIJANJE Austije za zvanicno razgranicenje sa Crnom Gorom(koje je zavrseno 1841) cime je Crna Gora prvi put dobila granice prema jednoj susednoj drzavi i time bila priznata kao samostalna drzava.
"Istina DA OVO IMANJE VISE VRIDI, ali buduci da ga pravitelstvo austijansko zeli imati, tako
MU GA JA ZA RECENU CIJENU SAMO ZA TO DAJEM DA BI POKAZAO MOJE PRIJATELSTVO PREMA PRAVITELSTVU AUSTRIJANSKOMU"(iz Svjedocanstva o prodaji Maina 5.februara 1837.god.)
I tako ovim vidimo razlog zbog kojeg su procerani i pobijeni "kuca Joke Stanova Radonjica" i zbog cega je metnut u gvozdja Vuk Radonjic guvernadur.
Last edited by macijikasalj; 08-07-08 at 15:24.
Procitah ovo pa evo i mog priloga(samo da se zna unaprijed da ne drzim niciju stranu)!
(jednostavan primjer je onaj kojeg iznosi Erdeljanović na 422-423.str. ''Stare Crne Gore'' – postoji jedna ''listina'' iz 1770. godine koju su sačinili «SVI GLAVARI I STAREŠINSTVO,OPŠČASTVA ČERNOGORSKOGO » na zboru u Cetinju...
Mora da su bili gospodari iz $enke possto ih narod crnogorski i ne pominje. Ccini mi se e su Petrovicci proccerali te "nedodirljive" guvernadure kad su pocceli trpat prste dje im nije mjesto?
I, sad zamislite, nijesu Crnu Goru mogli pokorit vojskom pa su joj naturili guvernadura? Absurdum! Bicce da su guvernaduri pretecce 'americckijeh ambasadora' - u ime onijeh te su ih postavili trpaju se u sve i svassta, a kad ih lupiss po prstima: E, ne damo vi visse pare!
Grijesis! Crnogorski narod ih vrlo spominje, NO IH SRBI NE POMINJU.ONI SAMO VELICAJU PETROVICE - SRBE
A procita li ti ono iznad od macijegkaslja ko JE UZEO PARE I PRODAO STANJEVICE I KO JE HTIO DA NAPUSTI CRNOGORSKI NAROD I DA POBJEGNE U RUSIJU? Sve pare guvernadur je davao narodu za barut i dzebanu i TADA UVIJEK POBIJEDJIVALI.
UOSTALOM, ZNAS LI KADA JE CRNA GORA BILA NAJMANJA TERITORIJALNO?KO JE SVE IZGUBIO STO SE MOGLO IZGUBITI?
Last edited by junackopleme; 07-08-08 at 17:51.
Za guvernadure sam ccuo tek u sskolu, a ni tamo ne ko su, ssto su i kakova im je uloga bila. To sam mora sam pronacc i proccitat. Na zzalost.
A, ssto se vladike Rada ticce, ne znam ssto si occekiva od jednoga pjesnika i ljubitelja ugodnoga zzivota, koji se nemarno odnosio i prema svojemu vladiccanskome pozivu? Liccno mislim e je dobro da je CG pretekla njegovu vladavinu. CG nije imala od ccega prezzivljavat, no je zavisila od tudje pomocci, te se vladika mora nekako drugo snacc za svoj cceif. Nije ni prvi ni potonji koji se skriva iza "potreba naroda". I nemojte pljuvat po njemu. Ssto god da je zborio, nass je. Pokussajte se stavit na njegovo mjesto, ccoek mlad, njegovijeh vidika, njegovijeh potreba, vidio malo svijeta, a 'zakopan' medju one priproste ljude, ccobane, cciji su najvecci domet Turci i svi bojevi s njima. "Iz grmena velikoga ... ".. Nije on to napisa bez neke... Ja ga sasvijem razumijem, ali ne opravdavam. I ne odriccem ga se. Iako su moji predci, njegovi savremenici, bili i ostali Crnogorci i nijesu dijelili njegovo srbovanje. Docnije su mnogi od njih znali Gorski vijenac 'naizust', ali i dalje nijesu njegossevsko srbstvo razumjeli drugcce no ka pravoslavlje. To je sve njegova pjesniccka sloboda
Ssto god da je zborio, nass je. Pokussajte se stavit na njegovo mjesto, ccoek mlad, njegovijeh vidika, njegovijeh potreba,
A ciji to " NAS"??? BOGU MI MOJ NIJE!
A sto se tice njegovog pjesnistva.... Gorski vijenac je pisao I Petar,no mu ga ukrao Simo ,ka i sve drugo sto je pokrao ( i istoriju Crne Gore....)
.A II Njegosa je valjalo preuvelicat, jer ne moze se tek tako postat clan Velike Srpske Masonske Loze, zajedno sa svojim prijateljima Vukom Karadzicem, i Dositejem i.... Rade je posvijetio i svojem prijatelju Simi (iz zahvalnosti ) i Lucu Mikrokozmu - nije li?
Nemam ja nista protiv sto je covijek mlad, njegovijeg potreba, no ne mora stradat cijela Crna Gora i narod i..... doklen se on ne prozivi po svijetu....
E, Aj sad, ne mogu se vise nervirat...
Radonjica-Stanisica predak, pop Stanisa Popov pominje se najpre 1682.godine u natpisu na mitri u riznici na Cetinju, gde se kaze: - DA JE MITRA SKOVANA "TRUDOM I PLATOM STANISE POPOVA, od vasi Njegusa" pomenute godine).
Zna se pouzdano, da je pop Stanisa Popov bio ujedno i vojvoda i da je posle postao serdar.To je serdarstvo bilo posle nasledno i u njegovu potomstvu:serdar i pop Vuk (kod vladike Vasilija:"Volk") Radonic, koji se pominje kao savremenik vladike Danila), bio je jedan od njegovih sinova, a "serdar Staisa Radonic," koji se imenuje u jednom zapisu iz 1748.god, bio je jedan od unuka Stanise Popova. _U narodnoj pesmi o dogadjajima iz vremena oko 1719.god. pominju se Stanisici: "Stanisica kula" i "Stanisicu Vuce").
Ogranak Stanisica su G u v e r n a d u r o v i c i, koji su se prozvali tako po guvernadurima Stanu Popovu Radonjicu (sinu serdara pop-Vuka Stanisina Radonjica) i sinovima njegovim, najpre Vuku a zatim Joku Stanisicu, ciji je sin Vuko bio takodje guvernadur do 1832.godine.
"Njih je vladika Rade prognao i kuca ima je "zazdjena"!!!
MOJ KOMENTAR: "SPALJENA KUCA I POBIJENI POTOMCI POPA STANISE POPOVA CIJIM JE TRUDOM SKOVANA MITRA (a zna se koja glava pravedna - nosi mitru)!!
20-tog sept.1769.god. -
Crnogorski gubernator Joko koji zivi u Njegusima, 4 casa od Cetinja, molio je kneza da mu dodje toga dana u svatove. U svoj Crnog Gori putovi su taki da pesak s teskom mukom proci moze, i po takom putu otpravi se knez u 8 casova u jutru sa tri oficira i nekoliko Crnogoraca i Slavonaca na Njeguse. U po puta srete ga sam mladozenja gubernator i doprati ga do kuce, gdje su stigli u podne, posle nekog vrijemena rodjaci od obe strane dovedu iz drugog sela nevestu pokrivenog lica i raspustene kose i odvedu je u parohijsku crkvu. Tu je nevesti pop jedva umeo iz knjige procitati formu vencanog ceremonijala i vise pazeci na zemaljski obicaj nego na crkveni obred vjenca mladozenju s mladom ne otkrivajuci joj lica, koje ni sam mladozenja jos nije mogao vidjeti. Poslije vjencanja vrate se mladozenjinom domu, i tu po crnogorskom obicaju obeduju. Poslije obeda su gudeli uz gusle i pripjevali starinske pjesme grubim i melanholicnim tonom, koji je zajednicki u sviju slovenskih naroda.
Neharmonicna instrumentalna i vokalna muzika, pa ni sama sadrzina pjesama o krvavim starim bitkama nijesu smetale igri koju su samo muskarci vodili skacuci krugom . Drustvo je bilo tako veselo da i sam mitropolit Sava ne gledajuci na svoju sedamdesetogodisnju starost i slabost svojih nogu pocastvovao je ovu svadbu i igrao medju ostalom svojom duhovnom djecom. I to po crnogorskom obicaju ni malo nije bilo zazorno i nepristojno. Cijelu noc se produzilo pice, muzika i pjevanje, a mlada je nocila u zasebnoj sobi sa dvojicom svojih rodjaka i ne videci svoga muza. Tako se radi nekoliko dana uzastopce, doklen se rodjaci ne razidju doma i ostave mladu u domu njenog muza.
Last edited by junackopleme; 17-10-08 at 18:23.
29.oktobra 1813.godine ujedinjene Boka Kotorska i Crna Gora
na osnovu dokumenata ovdje sabranih dobija se djelimican uvid i u te inostrane, a jasan uvid u lokalne prilike i okolnosti u kojima je obavljeno ujedinjenje slobodnog dijela Crne Gore i oslobodjenih od Francuza djelova Primorja, tj. Pastrovica, Maina, Braica, Pobora, Budve, Grblja, Tivta, Lustice, Herceg-Novog, Perasta, Risna, Dobrote, Kotora, Skaljara, Mula, Prcanja i Stoliva.
Dokument, Ugovor o ujedinjenju, donesen je na skupstini u Dobroti 29. oktobra 1813. na nasem i na italijanskom jeziku. Najbolje sacuvani dokument o ujedinjenju je verzija na italijanskom jeziku u gradji Opstinskog arhiva Perasta koja se cuva u Muzeju grada.
U slobodnom prevodu taj dokumenat glasi:
«U ime Boga, Amin!
Dobrota, dvadesetidevetog oktobra hiljadu osamsto trinaeste.
Dvije susjedne pokrajine, Crna Gora i Boka Kotorska, prožete patriotizmom i jednakim religioznim osjećajem i čađću, Božijom pomoću borile su se za oslobođenje i oslobodile se, i zbačivši francuski jaram svojom krvlju i žrtvama, jedna drugoj se zaklinju Gospodom Bogom na vjernost i stalnu ujedinjenost u svakom slučaju i događaju.
Kako su se one sada stavile pod visoku i moćnu zaštitu triju savezničkih država, Rusije, Austrije i Velike Britanije, u njihovo ime izjavljuju njihovi glavari, da ako bi bilo kada političke okolnosti prisilile bilo koju (od dvije Provincije) da se podloži bilo kojoj od rečenih država, da će obadvije slijediti istu sudbinu, tj. da će ostati obadvije pod istom vlašću, sa onim uslovima i povlasticama koje su uživale i koje će im ubuduće biti priznavane.
Ako bi država koja bi njima vladala bila zbog ratnih prilika prisiljena da ih napušti, dvije navedene Provincije, preko svojih glavara koji u njeno ime to izjavljuju, ostaće slobodne i nezavisne kao što su to bile u trenutku sklapanja Ugovora o ujedinjenju, ali potvrđuju međusobno ujedinjenje i nezavisnost i u buduće, ako bi trebalo, i vlastitom krvlju. Podrazumijeva se da je isključena za uvijek francuska vlast, jer bi više voljeli i da umru ujedinjeni u bilo kakvoj nesreći, nego da padnu ponovo pod galsku tiraniju.
In fede. (Neka bude vjerovano.)
(Slijede potpisi)
Mitropolit Petar Petrović, guvernadur Vukolaj Radonjić, u ime cijele Crne Gore i Brda,
Alviz konte Visković, kapetan Vasilije Đurasović,
Andrea Tripković kapetan,
Teodor Ivelić za opštinu paštrovsku,
Petar Lazari sudija za Đusepa Lukovića kapetana,
pop Đuro Lazarović u ime opštine grbaljske i tri sela (misli se: Pobori, Maini i Brajići),
Markantonio konte Gregorina pukovnik, za opštine kotorske teritorije,
pop Ivo Radović u ime luštičke opštine,
pop Filip Kostić u ime krtoljske opštine,
Andrea Tripković za stolivsku opštinu,
pop Đuro Lazarević u ime kapetana Škaljara Tripa Petrovića, koji svojeručno stavlja krst,
Miroslav konte Zanović za grad Budvu,
Stefan Lazarović za muljansku opštinu.
Ja, Franjo Ljepopili, sastavio sam i potpisao ovaj dokumenat, tako zamoljen od Njegove Ekselencije presvijetlog Mitropolita i uvaženih potpisanih glavara gore navedenih opština.
Franjo Ljepopili.
Za kopiju potvrdjuje: Franjo Ljepopili, sekretar.
(Na poleđini: )
Ugovor proglašenja ujedinjenja između Boke i Crne Gore.
Dobrota, 29. oktobra 1813
Last edited by macijikasalj; 29-10-08 at 13:42.
.
Dajemo samo jedan primjer za uzimanje Za Bogdana Punoseva tvrde, da je bio u svatovima “Ivanbegovu sinu, Maksimu”. Zna se da je u njeguskom selu Rajicevicima bila stara familija Brkacica, od koje su bivali knezovi.Posljijednji knez Brkacic sa kojim je izumrla ta familija,”dao je Bogdanu Punosevu kcer i Kopito i sa njega je knestvo prijeslo na Bogdana”. I od tada je “knestvo nad cijelim plemenom” bilo sve na kuci Bogdanovica do knjaza Danila, koji je ukinuo zvanje kneza u cijeloj Crnoj Gori.
(Mi se mozemo pitati odakle njemu ovlascenje i pravo da ukida tako vazno zvanje -od starine knjezevstvo- , a da pri tom sam sebe proglasi knjazom – tek tako)? Kasnije su iz njegove porodice koristili obilato takvu “rabotu”, na pr. proglasavati sebe “ni manje ni vise ca i kraljem”!!!!!! ukidati guvernadurstvo, i sve sto vam padne na pamet nekaznjeno ciniti
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks