Page 7 of 16 FirstFirst ... 34567891011 ... LastLast
Results 151 to 175 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #151
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    22. maj

    1016. U Prespi je tokom boravka kod makedonskog cara Vladislava, ubijen na prevaru dukljanski knez Vladimir. Vladao je Dukljom – Zetom do 998. do pada u ropstvo kod makedonskog cara Samuila, čija se kćer, Kosara, zagledala u plemenitog zarobljenika. Samuilo je uslišio njenu želju da se uda za Vladimira i vratio mu upravu nad njegovom zemljom kojom je vladao iz Ostrosa u Krajini. Nakon smrti Vladimira, Kosara je njegove posmrtne ostatke pohranila u zadužbinu – crkvu Bogorodice Krajinske, odakle ih je albanski velikaš Karlo Topija prenio u manastir Svetog Jovana Krstitelja podignut 1380. godine kod Elbasana. O ljubavi Vladimira i Kosare govori jedno od najstarijih crnogorskih djela „Žitije Svetog Vladimira”, poznato kao „Legenda o Vladimiru i Kosari”. Na dan njegove smrti, svake godine na vrh Rumije kod Bara, njegov krst iznose pripadnici sve tri konfesije u Crnoj Gori. Vladimir Dukljanski je prvi svetac sa prostora Crne Gore.

    1431. Prema zapisima iz Kotorskog arhiva prvi put se pominju Cuce.
    Vlathicus Vitoevic de Zuce daje punomoć Paskoju Vladovu iz Kotora da ga zastupa u sporovima.

    1822. Zbog čestih međusobnih sukoba i nesloge među plemenima u Katunskoj nahiji, vladika Petar I uputio je „gospodi glavarima, starješinama i svijema Katunjanima” poslanicu koja je literarnim nabojem i jezgrovitom sadržinom ostala upamćena kao jedna od najsnažnijih njegovih poruka. „Ja s mojom najvećom žalošću plačem i vidim da ste svi sami sebe i svojoj đeci najviši krvnici i neprijatelji duševni i tjelesni i da svi đavoli i svi vaši neprijatelji od svijeta ne bi mogli toliko zla, ni toliko štete i sramote vam učiniti, koliko vi sami sebe činite...”, poručio je vladika, nastavivši: „...i vi i ostali Crnogorci u isto doba radite da svoju slobodu izgubite i da u vječnu sramotu i nevolju, mimo svijeh narodah, ostanete, i nitko vas ne siluje da tako činite, nako sobstvena vaša volja i zli običaj, koji nehoćete nikojako ostaviti. Vi činite što znate, no ne znate što činite”.

    1862. Pošto je Crna Gora odbila ultimatum Porte o mirnim rješenju krize, Omer paša Latas napao je sa svih strana ne bi li zauzeo Cetinje. Glavnina njegove vojske trebalo je da se okupi kod Zagarača i da odatle nastavi prodor ka Cetinju. Poslije pada Rijeke Crnojevića, Crna Gora je zatražila intervenciju od Rusije i pomoć od Srbije. Intervencijom Rusije i Francuske prekinute su ove borbe pod uslovom da Crna Gora ne napada pogranične Turke, da ne pomaže hercegovačke ustanike i da ne ometa tursku trgovinu pravcem Mostar-Nikšić-Spuž-Podgorica do Skadra. Zauzvrat Turci su Crnoj Gori ustupili barsku luku za uvoz i izvoz.

    1898. Crnogorski ministar vojni Jovan Plamenac primio je oružje koje je u luku Bar pristiglo brodom Carica, "dar ruskog cara Nikolaja Drugog, hrabroj Crnoj Gori". Prema pisanju Glasa Crnogorca, 120 ljudi za tri dana prenijeli su 30 hiljada bremena, oružja, pribora i 30 miliona fišeka.

    1905. Rođen je Vukoman Džaković, književni kritičar i sakupljač narodnih umotrovina. Poznata njegova djela su: "Tematsko-estetska analiza srpske narodne poezije", Vođa i narod po Gorskom vijencu, Crnogorske narodne tužbalice, Njegoš i druga.

    1993. 22. maja, na Cetinju je održana konstitutivna Skupština Matice Crnogoraca - nezavisne organizacije, kulturne i naučne ustanove Crnogoraca i pripadnika drugih naroda koji žive u CG i koji je drže za svoju domovinu, sa zadatkom da čuva i razvija duhovna i kulturna stvaralaštva u domovini i svijetu. Dosljedna protiv manipulacije i asimilacije zalažući se za mir, demokratiju, multikulturu, vjersku i etničku toleranciju, u vremenu ratnih prilika u bivšoj SFRJ, insistirala je na integraciji demokratske i suverene Crne Gore u mediteranski i evropski kulturni prostor i na ustanovljavanju univerzalih kriterijuma i standarda u svim oblastima. U tu svrhu, publikovala je program „Crna Gora pred izazovima budućnosti” koji sadrži analizu stvarnosti i izbor koji se nameće Crnoj Gori na pragu novog milenijuma. Za njenog prvog predsjednika izabran je Božina Ivanović, a za potpredsjednicu, Svetlana – Kana Radević.

    2006. Samo dan nakon referenduma na kome su građani Crne Gore rekli DA za svoju državu, na Svetom Stefanu su razgovarali crnogorski predsjednik, Filip Vujanović i slovenački, Janez Drnovšek. Čestitajući Crnoj Gori na referendumskom rezultatu, Drnovšek je kazao da je to izuzetno značajan dan za Crnu Goru.
    »Drago mi je da je referendum protekao na demokratski i uzoran način. Siguran sam da ćemo se svi zajedno naći u EU gdje ćemo, na novim temeljima, graditi naše odnose i razvoj«.


    2006. Ambasador Miroslav Lajčak, evropski izaslanik za referendum u Crnoj Gori, je konstatovao da je referendumska kampanja bila u skladu sa visokim demokratskim standardima i da je referendumski dan protekao u skladu sa tim standardima, što je potvrda visoke demokratske zrelosti Crne Gore.

    22. maja u svijetu:

    u svijetu:

    337. Umro rimski car Konstantin I Veliki,
    prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo u Rimskom carstvu.

    1455. Bitkom kod Sent Albansa, u Engleskoj, počeo tridesetogodišnji "Rat dvije ruže" između dinastija Lankaster i Jork.

    1813. Rođen njemački kompozitor Rihard Vagner, reformator opere i orkestra.

    1833. U Čileu je usvojen ustav kojim je data veća vlast predsjedniku, a rimokatolička vjera proglašena državnom.

    1859. Rođen engleski pisac Artur Konan Dojl, proslavljeni autor kriminalističkih romana u kojima su glavni junaci detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson.

    1873. Umro italijanski pisac Alesandro Manconi, čije su djelo i ideje snažno uticale na nacionalni pokret "rizorđimento" četrdesetih godina XIX vijeka.

    1885. Umro francuski književnik Viktor Igo, uz Balzaka najznačajnija ličnost u francuskoj književnosti. Od 1841. član je Akademije, a od 1845. poslanik u parlamentu, gdje se zalaže za slobodu štampe, ukidanje smrtne kazne i socijalne reforme. Nakon državnog udara Napoleona Bonaparte, odlazi u 19-godišnje izgnanstvo, gdje je napisao najpoznatija djela, romane "Jadnici" i "Zvonar Bogorodičine crkve".

    1907. Rođen engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Ser Lorens Olivije, jedan od najboljih tumača Šekspirovih likova, dobitnik Oskara za film "Hamlet".

    1918. Njemački ratni avioni bombardovali su Pariz. U istoriji to je bilo prvo bombardovanje jednog grada, iz vazduha.

    1924. Rođen je Šarl Aznavur, proslavljeni francuski pjevač, šansonjer, kompozitor i glumac. Dijete jermenskih imigranata, Oficir Legije Časti od 1997. godine.

    1939. Hitler i Musolini potpisali "Čelični pakt" o desetogodišnjem vojnom i političkom savezu Njemačke i Italije.

    1943. U Moskvi saopšteno da je raspuštena Komunistička internacionala (Kominterna).

    1946. Rođen jedan od najboljih britanskih fubalera, Irac, Džorž Best.

    1970. Umro jugoslovenski reditelj i scenograf Bojan Stupica.


    1970. Rođena Naomi Kempbel, britanski supermodel.

    1972. Predsjednik SAD, Ričard Nikson, sreo se u Moskvi s predsjednikom Vrhovnog sovjeta SSSR Leonidom Brežnjevom, kao prvi američki predsjednik koji je posjetio Sovjetski Savez.

    1972. Cejlon postao republika u okviru Britanskog komonvelta, pod nazivom Šri Lanka.

    1975. Rodezija je isključena iz Olimpijskih igara zbog rasističke politike vladajućeg režima.

    1987. Rođen Novak Đoković, srpski teniser crnogorskih korijena.

    1992. Generalna skupština UN primila u punopravno članstvo tri bivše jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Istog dana, u Sarajevu je postignut sporazum između predstavnika JNA i Predsjedništva BiH o mirnom povlačenju vojnika i pitomaca, državljana SR Jugoslavije, iz vojnih kasarni u Sarajevu i Pazariću.

    1997. Ruski predsjednik Boris Jeljcin smijenio ministra odbrane i nekoliko generala, nakon što su odbili da smanje budžet i da izvrše reorganizaciju vojske.

    1998. Glasači u Sjevernoj Irskoj izglasali mirovni ugovor kojim je okončana 20-godišnja borba između protestanata i katolika.

    1999. U najvećem talasu izbjeglica sa Kosova oko 7.700 Albanaca prešlo je u Makedoniju.

    2000. Izraelske sudije oborile zakon koji je branio ženama da se mole ispred Tora arabeski na Zapadnom zidu, jevrejskom sveštenom mjestu.

    2001. Nacionalna skupština Francuske odobrila kontroverzni predlog zakona kojim bi ostrvo Korzika dobilo više prava. Protesti separatista na tom ostrvu protiv Pariza trajali su dvadeset godina.

    2002. Bivši član Kju klus klana Bobi Frenk Čeri proglašen krivim za ubistvo četiri djevojčice crnkinje. One su poginule 1963. u eksploziji dinamita koji je on postavio u crkvi u Birmingemu.

    2003. Savjet bezbjednosti UN ukinuo 13-godišnje sankcije Iraku, istovremeno dajući SAD i Velikoj Britaniji velika ovlašćenja u vođenju te zemlje i njene naftne industrije.

    2003. Sedamdesetogodišnji Japanac Juićiro Miura uspio da se popne na Mont Everest i tako postao najstariji čovjek koji se ikada popeo na najvišu planinu na svijetu.

    2010. Istog dana, samo sedam godina kasnije, trinaestogodišnji Amerikanac Džordan Romero, postao je najmladji planinar koji je osvojio vrh Mont Everesta.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 24-05-10 at 13:04.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  2. #152
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    23. maj

    1691. Boj kod kule Radunove, u Progonovićima. U vrijeme dok su se crnogorski vladika Visarion i glavari dogovarali u Kotoru sa Mlecima oko zajedničkog suprotstavljanja Osmanlijama, u Progonovićima nedaleko od Podgorice odigrala se bitka između Crnogoraca i osmanske vojske. Napad sa oko 1.500 vojnika je organizovao podgorički kapetan Mehmed-aga Parmaković, u namjeri da protjera mletačku posadu sa Cetinja i pokori Crnu Goru. U boju, u kojem su Crnogorci odnijeli važnu pobjedu, učestvovao je i lješanski vojvoda Radun Radunović čija je kula u borbi izgorjela. U znak sjećanja na taj događaj, opjevan i u „Gorskom vijencu”.
    Opština Podgorica je 13. jula 2001. završila obnovu Kule Radunove, tog znamenitog istorijskog spomenika.


    1821. U Crmnici je rođen Ilija Plamenac, crnogorski vojskovođa, političar i prvi ministar vojni. Vojvoda i senator, prvi i dugogodišnji ministar vojni Crne Gore, bio je glasoviti junak i vojskovođa. Rođen je u Boljevićima, u Crmnici. U mladosti je učio za sveštenika, zbog čega su ga zvali pop Ilija. Rano je postavljen za plemenskog kapetana, istakavši se u bojevima 1852–53. i naročito u borbi na Krnjicama 1862. a potom komandovanjem u Veljem ratu (1876–78. g) na Fundini, Trijepču i Maljatu. Učestvovao je u opsadi Bara 1877. a potom u oslobađanju Ulcinja. Na čelu Ministarstva vojnog bio je od 1879. do 1905. Kao kulturno-prosvjetni poslenik, jedno vrijeme bio je predsjednik Društva „Gorski vijenac”. Umro je 23. februara 1916. godine.

    1833. Na "Vseobštem sabraniju naroda CG" usvojeni su "Zakoni otečestva", nove zakonske odredbe o reorganizovanju organa vrhovne vlasti. Novim propisima predviđena su prava i dužnosti Crnogoraca i Brđana "da raspravljaju sporove koji su dovodili u pitanje mir u zemlji, da obezbijede zakonitost rada i poštovanje organa vlasti i da utvrde obaveze prema državi". Propisi su doprinijeli razvoju državnih organa i ujedinjavanju crnogorskih plemena. Na istom"sobraniju" dogovoreno je da Rade Tomov pođe u Petrograd i zamoli ruskog cara Nikolaja Prvog da ga proizvedu u vladiku crnogorskog.


    1894. Na rijeci Zeti nadomak Nikšića započeta je gradnja velelepnog mosta. Kamen-temeljac položio je vojvoda Božo Petrović, predsjednik državnog senata, projekat je radio Josip Slade Šilović, a radove vodio majstor Miloš Lepetić. Pored domaćih zidara i kamenorezaca, bio je angažovan i veći broj njih iz Boke i drugih krajeva, kao i pripadnici crnogorske vojske. Most ima 18 lukova, dug je 269 metara, širok 5,90, i visok 12 metara. Na predlog knjaza Nikole, dobio je ime Carev most - u znak zahvalnosti donatoru, ruskom imperatoru Aleksandru Trećem.

    1914. Na Cetinju je rođen Niko Simov Martinović, bibliograf i istoričar dopisni član SANU, ANU BiH i član Naučnog društva Crne Gore. Bio je direktor Centralne biblioteke na Cetinju, učestvovao je u NOR-u, a poslije rata uređivao je "Pobjedu" i "13. jul".

    1923. U Niksicu je osnovan prvi šahovski klub u Crnoj Gori i označio zvaničnu promociju drevne igre u Crnoj Gori, koja je i ranije bila prisutna na našim prostorima. ŠK „Nikšić” član je prve lige i kolektiv čiji su takmičari ostvarili značajne uspjehe na domaćoj i međunarodnoj šahovskoj sceni.

    1995. U Baru otvoren prvi Medjunarodni tv festival i na njemu je učestvovalo 20 TV kuća iz Evrope i bivših jugoslovenskih republika. Na toj smotri televizijskih dostignuća, koja je trajala do 27. maja, prikazano je 80 emisija iz svih žanrova, koje su konkurisale za Zlatnu, Srebrnu i Bronzanu maslinu. Cilj festivala bio je da u vrijeme ratnih tenzija na Balkanu otvori prostor stvaralačke saradnje i podstakne rast kvaliteta proizvodnje TV programa. Inicijator i prvi direktor festivala bio je poznati TV poslenik Pero Radović.

    2010. Nikšićani Đorđije Vujičić, Marko Blečić i Dragutin Vujović, članovi nikšićkog Javorka, koji su juče poslije podne po našem vremenu krenuli u osvajanje Mont Everesta (8848 m) , su danas osvojili krov svijeta!


    u svijetu:


    1430. Jovanka Orleanka zarobljena,
    predata Englezima, potom izvedena na crkveni sud, 1431. osuđena na smrt i spaljena na lomači.

    1498. Italijanski dominikanski kaluđer Đirolamo Savonarola, politički i vjerski reformator u Firenci, spaljen na lomači.

    1514. U Mađarskoj počela seljačka buna pod vođstvom plemića Đerđa Dosa. Četiri mjeseca kasnije ustanak ugušen, Doso ubijen.

    1526. Papa Klement VII pristupio Svetoj ligi Francuske, Venecije i Milana protiv rimsko-njemačkog cara Karla V.

    1533. Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer objavio da je poništen brak kralja Henrija VIII s Katarinom Aragonskom i da je njegovo vjenčanje sa Anom Bolen legalno. Ta objava dovela do raskida Anglikanske crkve i Vatikana.

    1618. Pobunom Čeha u Pragu protiv habsburškog cara Ferdinanda II počeo Tridesetogodišnji rat. Građani kroz prozor Gradske vijećnice izbacili careve namjesnike, smatrajući ih krivim za rušenje dvije protestantske crkve kod Praga. Pristalice reformacije potom protjerale jezuite i organizovale vojsku.

    1618. Počeo Tridesetogodišnji rat, koji je trajao od 1618. do 1648. sa strahovitim posljedicama po zahvaćene teritorije. Mada se vodio uglavnom na teritoriji današnje Njemačke, počevši kao sukob između protestanata i katolika, to je bio sukob Habsburške dinastije i ostalih evropskih političkih snaga. Glad i bolesti su pratile ovaj veliki rat.

    1707. Rođen švedski prirodnjak Karl fon Line, osnivač i prvi predsjednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Uveo binarnu nomenklaturu biljaka.

    1848. Rođen njemački inženjer i izumitelj Oto Lilijental. Njegovi modeli letjelica korišćeni pri konstruisanju aviona.

    1903. Prvi put uspostavljena telefonska veza izmedju Rima i Pariza.

    1906. U Oslu je umro norveški književnik Henrik Ibzen. Nemilosrdno je kritikovao savremeno društvo koje je počivalo na zabludama. Poznate njegove drame su Pretendenti na prijestolje, Stubovi društva, Lutkina kuća, Sablasti, Neprijatelj naroda, Kad se mi mrtvi probudimo, Žene s mora, Savez mladih...

    1908. Rođen američki fizičar Džon Bardin, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. S Vilijamom Šoklijem izumio tranzistor.

    1915. Italija objavila rat Austro-Ugarskoj, napuštajući neutralnost u Prvom svjetskom ratu.

    1920. Osnovana Komunistička partija Indonezije, prva takva politička organizacija u Aziji.

    1923. Osnovana belgijska avio kompanija 'Sabena'.

    1933. Rođena Džoan Kolins, glumica (Dinastija i druge serije i filmovi).

    1934. U Lujzijani, u okršaju s policijom, ubijeni Boni Parker i Klajd Barou, ozloglašeni razbojnički par.

    1937. Umro američki multimilioner Džon Rokfeler, osnivač naftnog koncerna Standard oil.

    1939. Britanski parlament usvojio plan o stvaranju nezavisne palestinske države do 1949, u kojoj bi zajedno živjeli Arapi i Jevreji.

    1945. Njemački nacistički lider i šef Gestapoa Hajnrih Himler izvršio samoubistvo dan pošto su ga Britanci zarobili. Uhapšen Hitlerov nasljednik, admiral Karl Denic.

    1949. Osnovana Savezna Republika Njemačka, s Bonom kao glavnim gradom.

    1960. Agenti izraelske tajne službe Mosad u Argentini uhvatili nacističkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana. Na suđenju u Jerusalimu Ajhman osuđen na smrt vješanjem.

    1970. Umro je Bojan Stupica, pozorišni i filmski režiser, scenograf i glumac. Njegova režija odlikovala se bogatstvom duha i mašte, smjelom izražajnošću i kreativnošću. Najduže je radio u beogradskim pozorištima - Jugoslovenskom dramskom, Narodnom pozorištu i Ateljeu 212.

    1971. U zemljotresu koji je razorio grad Bingol, u istočnoj Turskoj, poginulo najmanje 1.000 ljudi.

    1994. Kandidat demohrišćana Roman Hercog postao predsjednik Njemačke.

    1997. Predsjedničke izbore u Iranu dobio predvodnik umjerene političke struje Mohamad Hatami.

    1999. Kandidat Socijaldemokratske partije Johanes Rau izabran za predsjednika Njemačke.

    1999. Avioni NATO-a grafitnim bombama izazvali nestanak struje u gotovo cijeloj Srbiji.

    2002. U talasu vrućina koji je zahvatio Indiju umrlo 1.030 osoba, najviše u južnoj državi Andra Pradeš. Temperatura dostigla 51 stepen Celzijusa.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 24-05-10 at 12:56.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  3. #153
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    24. maj

    24. maj
    je Dan slovenskih prosvetitelja Ćirila i Metodija, dvojice Grka iz Soluna, inače osnivača slovenske književnosti i tvoraca prvog slovenskog pisma - glagoljice.
    To pismo stvoreno je prilagođavanjem grčke azbuke slovenskim glasovnim potrebama. Na glagoljicu su Ćirilo i Metodije preveli više crkvenih knjiga. U prosvetiteljskom radu u Velikoj Moravskoj, gdje ih je na molbu kneza Rastislava poslao vizantijski car Mihailo III, naišli su na veliki otpor njemačkih crkvenih velikodostojnika, pa su morali da idu u Rim kako bi se pravdali pred papom.
    Poslije Ćirilove smrti u Rimu, Metodije je nastavio misionarski rad u Moravskoj i Panoniji. Kad je umro, njegovi učenici su protjerani iz Moravske, ali su nastavili rad među Južnim Slovenima.


    U Crnoj Gori:

    1812. U Trstu je rođen Nikola Đuričković, pisac i muzičar porijeklom iz Risna. Komponovao je stotinak crkvenih i svjetovnih pjesama. Bio je pjevač solista, dramski pisac, prevodilac, reditelj, glumac i pjesnik. Sve njegove kompozicije, prevodi i rukopisi čuvaju se u arhivu Crkvene opštine u Pančevu.

    1814. Ruski car je izvijestio Petra I da je Rusija saglasna sa odlukama veljih da Boka pripadne Austriji.

    1833. Donesen je Zakon otačestva, a autor je bio Ivan Ivanović Vukotić. Taj propis koji je sadržavao 20 članova sačinio je, za vladavine Petra II Petrovića Njegoša, tadašnji predsjednik Senata Ivan Ivanović Vukotić. Zakoni otačastva bili su neka vrsta kompilacije pravnog sadržaja Zakonika Petra I uz korišćenje, prilikom suđenja, iskustva običajnog prava – sa pojedinim odredbama koje su bile relikt feudalnog prava (npr. šibikanje). Ustanovljeno je da Ivanovićev projekat nije primjenjivan u praksi jer nije bio potvrđen od strane Praviteljstvujuščeg senata.

    1876. U Budvi je rođen Špiro Bacarić, slikar, etnograf, pisac. Skoro tri decenije proveo je u Sarajevu i Banjaluci i tamo postao jedan od značajnijih slikara i muzealista. Radio je portrete bogatih Budvljana i Sarajlija (najpoznatiji portreti u bivšoj Jugoslaviji), potom slike folklornog sadržaja, pejzaže i ikone.

    1879. Počela je izgradnja kolskog puta od austrijske granice do Cetinja, prvog u Crnoj Gori. Saobraćajnica je završena za dvije godine.

    1912. Na put u austrougarsku prijestonicu kralj Nikola krenuo je u pratnji ministra inostranih djela Dušana Gregovića, generala Mitra Martinovića, maršala dvora Slava Ramadanovića, ljekara Božidara Perazića i kapetana Blaža Vrbice. Na željezničkoj stanici u Beču crnogorskog suverena dočekao je car Franc Josip sa svitom, uz najveće političke i vojne počasti. Izraz posebne naklonosti Monarhije prema kralju Nikoli bilo je njegovo imenovanje za počasnog komandanta 55. puka austrougarske vojske. Taj čin imao je i svoje negativne efekte. Na jednoj strani to je tumačeno kao omalovažavanje maršalske palice dobijene od Rusije, a na drugoj to je izazvalo razočarenje kod srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, pošto je austrougarska vojska izvršila okupaciju, a potom i aneksiju te teritorije.

    1931. u Dubrovniku je gostovalo Cetinjsko narodno pozorište predstavom "Gospoda Glembajevi" po tekstu hrvatskog književnika Miroslava Krleže u režiji Slavka Batušića.

    1936. Umro Neško Radović, ljekar, jedan od upravnika bolnice „Danilo I” u periodu Kraljevine SHS. Rođen je 1881. u Martinićima (Bjelopavlići). Završio je Duhovnu seminariju u Saratovu a medicinu na Moskovskom univerzitetu. Kao diplomirani ljekar, proveo je dvije godine u Holmu, u Pskovskoj guberniji (1909–1911), a potom se vratio u Crnu Goru (Nikšić) na dužnost opštinskog ljekara. Tokom 1914. bio je na službi u Katunsko-riječkoj oblasti, a početkom I svjetskog rata angažovan je kao ljekar Lovćenskog odreda. Poslije pripajanja Crne Gore Srbiji, 1918. bio je upravnik bolnice „Danilo I” na Cetinju, potom sanitetski referent Zetske županije, a po formiranju Zetske banovine postavljen je za načelnika Sanitetskog odjeljenja.

    1938. U Petrovaradinu, Novi Sad, rođen je glumac Mihailo- Mišo Janketić. Djetinjstvo je proveo u Tomaševu, kod Bijelog Polja. Diplomirao je glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Kao profesor glume na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu obrazovao je mnoge generacije glumaca. Iako je rođen u Vojvodini, geni su učinili svoje, pa je selo Tomaševo, kraj reke Ljuboviđe, kod Bijelog Polja (odakle potiču Janketići), zahvaljujući njemu, ušlo u enciklopedije kao jedino selo koje je imalo Akademiju i pozorište.

    1945. U Lepoglavi je za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijen Nikola Lopičić, crnogorski pisac. Poznate njegove pripovjetke su: Seljaci, Domaće ognjište, Glad i kamen, Brazde u kamenu i roman "Ne diraj u palmu".

    1994. Umro je Veljko Kovačević pisac i narodni heroj. Organizator ustanka u Gorskom kotaru, a poslije rata pisac scenarija za mnoge partizanske filmove izmedju kojih i Neretve i Sutjeske.

    2006. Američki ambasador u SiCG Majkl Polt, povodom rezultata referenduma, čestitao narodu Crne Gore. Želio bih da čestitam narodu Crne Gore na mirnom, demokratskom i transparentnom načinu na koji je referendum održan. Narod i lideri obje strane koje su glasale na refendumu pokazali su političku zrelost u ovom istorijskom događaju. Sjedinjene Države u potpunosti podržavaju ocjene OEBS - Biroa za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o izborima koji je naveo da je "referendum sproveden u skladu sa zahtjevima OEBS-a i Savjeta Evrope i drugim međunarodnim standardima u vezi sa demokratskim izbornim procesima". O referendumu u Crnoj Gori saopštenjem se oglasio i Stejt Dipartment, u kojem pozdravljaju miroljubiv, demokratski i transparentan način na koji je referendum održan.

    u svijetu:

    1543. Umro poljski astronom Nikola Kopernik,
    tvorac heliocentričnog sistema i osnivač moderne astronomije. Svojim naučnim djelom, koje predstavlja jednu od najvećih prekretnica u istoriji nauke, stvorio je osnov za velika otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna.

    1544. Rođen engleski ljekar i fizičar Vilijam Gilbert, istraživač magnetizma i elektriciteta. Dokazao je da je Zemlja veliki loptasti magnet i da se igla na kompasu ne upravlja prema nebu, kako se do tada vjerovalo, nego prema magnetnim polovima planete.

    1686. Rođen njemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom i napravio skalu za mjerenje temperature od 180 stepeni, nazvanu njegovim imenom.

    1743. Rođen francuski ljekar i novinar Žan Pol Mara, jedan od glavnih vođa Francuske revolucije, predvodnik montanjara i jedan od organizatora ustanka u maju 1793. kojim je bila zbačena vladavina žirondinaca. U julu iste godine ubila ga je Šarlot Kordej, koja je četiri dana kasnije giljotinirana.

    1819. Rođena britanska princeza Aleksandrina Viktorija, kraljica Viktorija I od 1837. do 1901.

    1822. Trupe pod komandom Antonija Hosea de Sukrea potukle Špance u bici kod Pićinće, a Ekvador je postigao nezavisnost od Španije.

    1844. Pronalazač telegrafa Semjuel Morze poslao prvu telegrafsku poruku na udaljenost od 65 kilometara (iz Vašingtona u Baltimor) koja je glasila: "Šta je to Bog uradio?"

    1883. Otvoren Bruklinski most koji je povezao Menhetn sa Bruklinom u Njujorku.

    1941. Rođen američki pjevač i kompozitor Robert Cimerman, poznat kao Bob Dilan, jedan od najpopularnijih muzičara 20. vijeka.

    1964. U tuči na fudbalskoj utakmici u prijestonici Perua, Limi, izazvanoj odlukom sudije da poništi gol domaće ekipe, poginulo više od 300 ljudi.

    1968. Tokom studentskih demonstracija u Francuskoj predsjednik De Gol predložio referendum.

    1974. Umro popularni američki džez pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi, Djuk Elington.

    1981. Predsjednik Ekvadora Haime Roldos Agilera i još sedam ljudi poginulo je kada je u avionu eksplodirala podmetnuta bomba.

    1992. Kandidat konzervativaca Tomas Klestl izabran za predsjednika Austrije umjesto Kurta Valdhajma.

    1992. Kosovski Albanci održali prve paralelne opšte izbore. Vlasti u Srbiji su te izbore proglasile nelegalnim, ali ih nijesu ometale.

    1993. Eritreja je stekla nezavisnost od Etiopije poslije 30 godina građanskog rata.

    1993. Na Tibetu su izbile žestoke demonstracije protiv kineskih vlasti.

    1995. Umro je engleski državnik i publicista Džejms Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike Britanije (1964-1970, 1974-76).

    2000. Izrael je, poslije 22 godine povukao svoje trupe iz okupacione zone od 15 kilometara u graničnom području sa Libanom.

    2000. Hrvatska postala 26. članica programa NATO "Partnerstvo za mir".

    2002. Predsjednici Amerike i Rusije, Džordž Buš i Vladimir Putin, potpisali ugovor o smanjenju svog nuklearnog oružja za dvije trećine u narednih deset godina.

    2004. Đaci iz Kragujevca, gimnazijalci, doputovali u Sarajevo (BiH) u prvu ekskurziju poslije 14 godina.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  4. #154
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    25. maj

    1396. Poginuo Radic Crnojević, Zetski vlastelin, najstariji sin Crnoja, rodonačelnika treće crnogorske dinastije koja se javila u Zeti krajem 14. vijeka. Izgubio je život u okršaju sa vojskom Đurđa II Stracimirovića Balšića. Taj sukob je bio rezultat starih nesuglasica Crnojevića i Balšića i pretenzija Radiča Crnojevića na posjede Balšića. Mletački izvještaji govore da je neposredno prije toga trebalo da dođe do sastanka njihovih providura sa Radičem, za koga se pričalo da je vrlo moćan, kako bi mu preporučili Kotorane (čiji je grad godinu dana ranije opsijedao) kao prijatelje. Poslije Radičeve pogibije, Đurađ II zaposjeo je jedan dio njegove teritorije, javivši u Veneciju da više nema „prokletog rušioca ove zemlje”, jer su, po svemu sudeći, Radičevi odredi ostavljali pustoš po posjedima Balšića.

    1786. Umro Stjepan Zanović, pustolov i varalica velikog stila.


    1826. U Njegušima je rođen Danilo Prvi Petrović, nasljednik Petra II Petrovića Njegoša. Nije se zavladičio, već se 1852. proglasio knjazom Crne Gore, zbog čega su ga Turci napadali 1853. godine. Nastojao da učvrsti centralnu vlast, popisao je stalnu vojsku, objavio je "Opšti zakonik crnogorski i brdski" i razvijao školstvo. Borio se protiv samovolje plemenskih glavara i za sprovođenje reformi. Nastojao je da na Pariskom kongresu, 1856. godine, Crnoj Gori bude priznata nezavisnost. Pomagao je pobunjenike u Hercegovini i izvojevao sjajnu pobjedu na Grahovcu 1858. a već naredne godine, Crna Gora je uz pomoć Međunarodne komisije dobila granice i proširenje teritorije čime je faktički bila i međunarodno priznata. Poginuo je u atentatu 13. avgusta 1860. u Kotoru, od crnogorskog emigranta Todora Kadića.

    1908. Na Cetinju je počelo suđenje učesnicima bombaške afere. Prisustvovao je veliki broj stranih novinara i diplomatskih predstavnika. Većina optuženih bili su odsutni, a šestorica njih (Marko Daković, Todor Božović, Jovan Đonović, Petar Novaković, Đuro Vojvodić i Vaso Ćulafić) osuđeni su na smrt, trojica na vječitu robiju, 38-orici izrečena je kazna od dvije do 20 godina zatvora, dvojica su oslobođeni u nedostatku dokaza, a jedan kao nevin. Pod pritiskom javnog mnjenja Ćulafiću i Vojvodiću su smrtne kazne zamijenjene doživotnom robijom.

    1930. U Podgorici se pojavio prvi broj nedjeljnog lista "Zeta". List okrenut interesima radničkog pokreta izašao je u Podgorici. Bio je otvoren za pripadnike i simpatizere političkih stranaka ukinutih šestojanuarskom diktaturom Aleksandra Karađorđevića. Urednik lista bio je Jovan P. Vukčević. „Zeta” je donosila političke članke i tekstove o ekonomskim problemima Crne Gore, istorijske priloge, književne diskusije i polemike mladih crnogorskih književnika. Često je vodila borbu sa policijskom cenzurom. Izlazila je do 6. aprila 1941.

    1957.
    Prijateljskim susretom košarkaša titogradske „Budućnosti” i ivangradskog „Radničkog”, u Titogradu je dat na upotrebu košarkaški stadion izgrađen u gradskom parku na obali Morače. Gradnju stadiona pomogli su ženski i muški članovi KK „Budućnost”.

    1980. Otvoren SRC „Morača”. Prvi sportsko-rekreacioni centar u Crnoj Gori otvoren je u Titogradu. U okviru tog zdanja nalaze se univerzalna sportska dvorana, teretana, bazen, sauna i prateći ugostiteljski objekti. Prva sportska priredba organizovana u „Morači” bila je duel košarkaških reprezentacija Jugoslavije i američkog tima Vičite, završen pobjedom Jugoslavije 94: 82.

    u svijetu:

    1768. Engleski istraživač, moreplovac i kartograf, kapetan Kuk,
    krenuo je na svoje prvo putovanje brodom, preko Tihog okeana do ostrva Tahiti.

    1787. Pod predsjedništvom Džordža Vašingtona, u Filadelfiji počela rad ustavna konvencija. Nacrt ustava SAD usvojen 17. septembra.

    1803. Rođen američki pjesnik, esejist i duhovni vođa transcendentalista Ralf Valdo Emerson.

    1810. U Rio de la Plati, u Argentini, počela pobuna protiv španskog kolonijalnog režima, vlast preuzela privremena vlada. Taj dan se proslavlja kao Dan nezavisnosti Argentine, nezavisnost formalno proglašena u julu 1816.

    1879. Rođen Vilijam Maksvel, lord Biverbruk, britanski političar i novinski magnat. Član vlade za vrijeme dva svjetska rata i vlasnik Dejli ekspresa i Sandej ekspresa.

    1889. Rođen ruski inženjer avijacije Igor Ivanovič Sikorski. Izumio helikopter i avion sa više motora.

    1895. Britanski pisac Oskar Vajld osuđen na dvije godine robije zbog homoseksualizma.

    1911. Predsjednik Meksika Porfirio Dijaz podnio ostavku poslije pobjede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu.

    1915. Završena bitka za grad Ipr, u Belgiji, u I svjetskom ratu. U bici poginulo i ranjeno 105.000 ljudi, Njemci prvi put upotrijebili otrovni gas koji je po tom gradu dobio naziv.

    1922. Rođen Enriko Berlinguer, lider italijanskih komunista od 1972. do smrti, 1984, zastupnik evrokomunizma i istorijskog kompromisa.

    1923. Velika Britanija priznala nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom priznat suverenitet te bliskoistočne države nazvane Jordan, sa Abdulahom kao kraljem.

    1944. Njemci u II svjetskom ratu počeli vazdušni desant na Drvar, u Bosni, gdje je bio smješten Vrhovni štab jugoslovenskih partizana.

    1960. Tokom kinesko-nepalskih prepirki oko granice na Mont Everestu, Kinezi stigli na sjevernu stranu vrha i postavili kinesku zastavu i bistu Mao Cedunga.

    1961. Britanski advokat Piter Benenson u Londonu osnovao organizaciju za ljudska prava Amnesti internešenel.

    1963. Samit afričkih država u Adis Abebi okončan sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.

    1969. U Sudanu državnim udarom vlast preuzeo pukovnik Džafar Mohamed al Nimeiri.

    1979. Odmah po polijetanju sa čikaškog aerodroma srušio se američki avion DC10 pošto mu je prethodno otpao jedan motor. Poginulo svih 273 putnika i članova posade.

    1983. U požarima na tri broda na rijeci Nil u južnom Egiptu poginulo više od 300 ljudi.

    1991. Završena dvodnevna akcija tokom koje su Izraelci vazdušnim mostom prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.

    1992. Oskar Luiđi Skalfaro postao predsjednik Italije.

    1993. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju 827 o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine na tlu SFRJ, sa sjedištem u Hagu. Prvi takav sud poslije sudova u Nirnbergu i Tokiju. 1994. osnovan i Međunarodni krivični sud za Ruandu, sa sjedištem u tanzanijskom gradu Aruši.

    1994. Ruski književnik Aleksandar Solženjicin vratio se u Rusiju poslije 20 godina izgnanstva.

    1995. Avijacija NATO-a, tokom rata u Bosni i Hercegovini, bombardovala skladište municije bosanskih Srba, kod Pala. Srbi odgovorili uzimanjem za taoce 377 pripadnika mirovnih snaga UN. Posljednji taoci pušteni 18. juna.

    1995. U eksploziji granate na centralnom trgu u Tuzli, 71 osoba poginula, a 108 ranjeno.

    1996. Bivši bugarski car Simeon II vratio se u zemlju poslije 50 godina dugog egzila.

    1997. Vojnim udarom zbačena civilna vlada u Sijera Leoneu, predsjednik Ahmad Tedžan Kabah prinuđen da napusti zemlju.

    2001. Predstavnici bivših jugoslovenskih republika u Beču parafirali Sporazum o podjeli imovine SFRJ.

    2001. Amerikanac Erik Vajhenmajer, prva slijepa osoba koja je osvojila Mont Everest, na koji se popeo sa Šermanom Bulom, 64 godine starim ljekarem, najstarijom osobom koja je osvojila taj vrh.

    2001. Umro kubanski fotograf Alberto Korda, poznat po fotografijama južnoameričkog gerilskog vođe Ernesta Če Gevare.

    2002. U padu aviona kineske aviokompanije Čajna erlajns u more u tajvanskom zalivu poginulo 225 putnika i članova posade.

    2004. Šef UNMIK-a Hari Holkeri podnio ostavku iz zdravstvenih razloga, tri mjeseca prije isteka mandata.

    2004. U poplavama u Dominikanskoj Republici i Haitiju poginulo najmanje 1.950 osoba.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  5. #155
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    26. maj

    1841. Ljudevit Gaj u Kotoru - Hrvatski političar, vođa Ilirskog pokreta stigao je u Kotor, odakle je sa Antunom Mažuranićem krenuo na Cetinje u posjetu crnogorskom vladaru Petru II Petroviću Njegošu. Tokom posjete, koju je Gaj preduzeo u cilju proučavanja srpskohrvatskog jezika i ilirske književnosti, crnogorski vladika je podržao Ilirski pokret, a Gaj je Crnu Goru nazvao Špartom ilirskom. Posjeta je označila uspostavljanje dobrih odnosa i saradnje i na polju književnosti između vođe hrvatskog narodnog preporoda i Njegoša koji mu je, tokom pripreme za štampu „Gorskog vijenca” u Beču, 1847. poslao jedan primjerak svog najpoznatijeg djela.

    1881. Raspisan konkurs za prijem u sluzbu deset ljekara i jednog veterinara, koji je trebalo da ordiniraju u Grahovu, Nikšiću, Šavniku, Kolašinu, Andrijevici, Danilovgradu, Podgorici, Rijeci Crnojevića, Baru i Ulcinju. Putem tog konkursa u službu je primljen i dr Petar Miljanić, jedan od utemeljivača savremenog crnogorskog zdravstva.

    1899. Svečanom skupu Akademije nauka u Petrogradu, posvećenom stogodišnjici rođenja pjesnika Aleksandra Puškina, knjaz Nikola je uputio telegram u kom je napisao: „Njegovu pjesmu posvećenu načinu ratovanja Crnogoraca deklamira ovdje u lijepom i bogatom pjesnikovom jeziku oduševljena omladina puna blagodarnosti, i naše škole odjekuju njegovim: Črnogorci, što takoe? Bonaparta vaprosil”.

    1914. Rodjen narodni heroj Vojislav Biljanović, nosilac „Partizanske spomenice 1941”, načelnik uprave MUP-a Jugoslavije, ministar unutrašnjih poslova, član i potpredsjednik Vlade Crne Gore, sekretar u SIV-u. Tokom studija tehnike u Zagrebu uključio se u revolucionarni pokret. Početkom rata 1941. pobjegao je iz ustaškog zarobljeništva, vratio se na Cetinje i priključio NOB-u. Umro je 27. marta 1972.

    1941. Umro Dragiša Mijatović, crnogorski publicista, novinar i rodoljub. Rođen je 1900. u Gornjoj Morači. Bio je predsjednik Advokatske komore Crne Gore, kao i vođa Crnogorske stranke (federalista). Borio se protiv velikosrpskog centralizma i unitarizma dinastije Karađorđevića.


    u svijetu:

    604. Umro sveti Avgustin,
    prvi kenterberijski nadbiskup i osnivač hrišćanske crkve u Engleskoj. Papa Grgur I poslao ga je 596. sa 40 benediktinaca da utemelji hrišćanstvo i poveže Englesku s Rimom. Godine 597. osnovao je Kenterberijsku nadbiskupiju.

    735. Umro engleski istoričar i kaluđer sveti Bid, autor prve istorije Engleske. Njegova "Crkvena istorija engleskog naroda", pisana na latinskom jeziku, najvažniji je izvor anglosaksonske istorije između prvog i šestog vijeka.

    1521. Rimsko-njemački car Karlo V, kao izvršilac papske ekskomunikacije, donio Vormski edikt, kojim su Martin Luter, osnivač protestantizma u Njemačkoj, i njegovi sljedbenici prognani iz zemlje.

    1659. Aurangzeb, veliki mogul Indije zvanično je stupio na prijesto, koji je uzurpirao zbacivši oca i smaknuvši braću.

    1805. Napoleon Bonaparta krunisan za kralja Italije u milanskoj katedrali.

    1822. Rođen francuski pisac Edmon Gonkur. Zavještanjem, poslije njegove smrti 1896, osnovana je "Akademija Gonkur" (1896), koja od 1903. svake godine nagrađuje najbolji roman francuske literature.

    1851. U Londonu počeo prvi moderni međunarodni šahovski turnir, koji je 15. jula, u konkurenciji 16 igrača, završen trijumfom njemačkog majstora Adolfa Andersena.

    1865. Predajom generala Kirbija Smita u Šrevenportu kod Nju Orleansa, u Luizijani, prestao posljednji oružani otpor južnjačke vojske u Američkom građanskom ratu, mjesec i po dana pošto je Konfederacija potpisala kapitulaciju.

    1868. Obješen irski nacionalista Majkl Baret zbog bombaškog napada u Londonu. To je bilo posljednje javno smaknuće u Engleskoj.

    1876. Umro češki istoričar i političar František Palacki, organizator i predsjednik Sveslovenskog kongresa 1848. i jedan od osnivača Matice češke. Zastupao je ideju austroslavizma i zalagao se za federativno preuređenje Austro-Ugarske.

    1878. Rođena je američka igračica irskog porijekla Isidora Dankan, začetnica modernog baletskog pravca u kojem dominira slobodni igrački pokret. Isidora je bila u braku sa ruskim pjesnikom Sergejom Jesenjinom, a da li mu je to slomilo vrat ne zna se.

    1882. Njemački bakteriolog Robert Koh saopštio je da je otkrio bacil koji izaziva tuberkulozu. Dr Koh kasnije je otkrio i uzročnika kolere i za svoja otkrića 1909. godine dobio je Nobelovu nagradu za medicinu.

    1896. Nikola II Romanov krunisan za cara Rusije.

    1912. Rođen mađarski političar Janoš Kadar, lider mađarskih komunista (1956-1988) i predsjednik vlade 1956, nakon antisovjetskih demonstracija i oružane pobune u Mađarskoj koja je ugušena intervencijom sovjetskih trupa.

    1923. Održana prva motociklistička trka "24 časa Le Mana".

    1942. U Londonu potpisan britansko-sovjetski ugovor o punoj saradnji dvije zemlje u Drugom svjetskom ratu i poslije okončanja rata.

    1955. U Beograd doputovala delegacija Sovjetskog Saveza, sa prvim sekretarom CK KPSS Nikitom Hruščovom na čelu. Nakon 1948. bila je to prva zvanična posjeta predstavnika SSSR-a Jugoslaviji. Na kraju razgovora potpisana je Beogradska deklaracija, kojom su normalizovani međudržavni odnosi.

    1966. Britanska Gijana postala nezavisna država u okviru Komonvelta.

    1972. U Moskvi potpisan prvi sporazum SSSR i SAD o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja (SALT 1).

    1976. Umro njemački filozof Martin Hajdeger, jedan od najuticajnijih filozofa 20. vijeka i jedan od petorice najuticajnijih u istoriji filozofije. Bio je profesor univerziteta u Frajburgu, kratko vrijeme i rektor 1933. Glavna djela "Bivstvovanje i vrijeme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Šta je to filozofija", "Obrat". "Prilozi filozofiji".

    1978. Umrla ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, uz Anu Pavlovu i Vaclava Nižinskog, jedna od najvećih zvijezda ruskog baleta Sergeja Djagiljeva.

    1991. Zvijad Gamsahurdija izabran za predsjednika Gruzije. 1991. Prvi predsjednički izbori poslije odvajanja od Sovjetskog Saveza, održani su u Gruziji.

    1991. Austrijski putnički avion "Boing 767", kompanije bivšeg automobilskog asa Nikija Laude, pao je oko 160 kilometara sjeverno od Bangkoka. Poginulo je svih 223 putnika i članova posade. Među poginulima bila su i trojica Jugoslovena.

    1992. Povodom raspada Sovjetskog Saveza, Rusija i Ukrajine su donijele odluku da podijele Crnomorsku flotu.

    1997. Australijski premijer Džon Hauard izvinio se desetinama hiljada Aboridžina koji su u prošlosti, zbog sprovođenja politike asimilacije, na silu uzeti od svojih roditelja.

    1998. Uprkos protivljenju profesora i studenata, Skupština Srbije usvojila je Zakon o univerzitetu, kojim je Vlada Srbije ovlašćena da postavlja rektora, dekane, univerzitetske i fakultetske upravne i nadzorne odbore. Policija je brutalno rastjerala studente i profesore koji su zbog toga protestovali ispred zgrade Skupštine. U naredne dvije godine 180 profesora napustilo je Beogradski univerzitet.

    2001. Organizaciju afričkog jedinstva (OAJ) nakon 38 godina postojanja zamijenila je Afrička unija. Promjena je izvršena u cilju političke i ekonomske integracije 53 afričke države članice, a po ugledu na Evropsku uniju.

    2002. Francusko-poljski režiser Roman Polanski osvojio Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Kanu za film "Pijanista".

    2003. U avionskoj nesreći ukrajinskog aviona tipa "Yak-42" u blizini Crnog mora, kod grada Trabzona, poginula su 62 pripadnika španskih mirovnih trupa, koji su se vraćali iz Avganistana, i 13 članova posade.

    2003. Predsjednik Rusije Vladimir Putin doputovao u zvaničnu radnu posjetu Londonu. Putin je prvi ruski zvaničnik koji je posjetio Veliku Britaniju poslije 1874. godine.

    2004. Vlada Sudana i pobunjenici sudanske Narodne oslobodilačke armije potpisali su u Keniji dogovor o podjeli vlasti i upravljanju u strateškim oblastima oko kojih su se borili.

    2004. List Njujork Tajms (The New York Times) priznao novinarsku grešku u vezi objavljivanja navodnih podataka o gomilanju oružja za masovno uništavanje u Iraku.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 27-05-10 at 13:05.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #156
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    27. maj

    1884. Na čelo autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve došao je Mitrofan Ban. Po želji knjaza Nikole, arhimandrit Mitrofan je 20. marta naredne godine otišao u Petrograd da tamo bude hirotonisan za episkopa Crnogorske pravoslavne crkve.

    1914. Zakon o kraljevskoj vladi - Donesen je četiri godine nakon proglašenja Crne Gore za kraljevinu. Njime je regulisano uređenje svih državnih nadleštava i sudova, pa su pored Velikog suda, oblasnih i kapetanskih sudova formirani, sem varoških, i sudovi seoskih opština. Broj sudija u Velikom sudu povećao se na devet, a u oblasnim na pet. Zakonom je uvedeno i sedmo ministarstvo – Ministarstvo narodne privrede i građevina. Ministre je po ovom zakonu postavljao i razrješavao kralj Nikola. Jedan od imenovanih ministara koje je kralj određivao bio je predjsednik Ministarskog savjeta.

    1921. Rasformirana Crnogorska vojska u GAETI. Odredbama Rapalskog ugovora (12. novembar 1920) prekinuto je finansiranje crnogorske vojske u Gaeti, na šta se obavezala Italija ugovorom sa Crnom Gorom od 30. aprila 1919. Rasformiranjem vojnih trupa sastavljenih od crnogorskih državljana koji su kao protivnici prisajedinjenja Crne Gore Srbiji emigrirali u Italiju, eliminisan je posljednji činilac obnove crnogorske države.

    1980. U Kotoru donesena odluka da se formira Zavod za zastitu kulturne bastine. Uočavajući značaj kulturnog nasljeđa na svom području i prihvatajući obaveze iz Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972), Skupština opštine Kotor donijela je odluku o formiranju Opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Usljed naglašenog interesa za pitanja zaštite kulturnog nasljeđa šireg područja, odlukom Skupštine Crne Gore prerastao je (1992) u Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture za područje Boke kotorske – opština Kotor, Herceg Novi i Tivat.

    1951. Na Cetinju rođen Miroslav Miro Vicković, član Liberalnog saveza Crne Gore od prvih dana. Bio je odbornik ove stranke u SO Podgorica, poslanik u Skupštini Crne Gore. Za predsjednika LSCG biran je dva puta, 1999. godine i 2002. Bio je gradonačelnik Cetinja. Umro je 10. juna 2004. godine.

    1953. Osnovan Stonoteniski savez Crne Gore.

    1995. Umro je Dimitrije Dimo Vujović, istoričar, jedan od prvih školovanih crnogorskih istoričara, akademik i član CANU i profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Učestvovao je u NOR-u, bio internirac u Italiji, poslije drugog svjetskog rata jedno vrijeme obavljao je odgovorne poslove na Cetinju, ali se ubrzo opredijelio za izučavanje crnogorske prošlosti. Bio direktor Istorijskog instituta Crne Gore. Objavio je devet monografija, oko 300 radova, 175 članaka studija i priloga... Bio je dobitnik Trinaestojulske nagrade i Nagrade AVNOJ-a.

    2004. Ubijen direktor i glavni urednik dnevnika "Dan" Duško Jovanović. Jovanović je ubijen u klasičnoj sačekuši ispred redakcije podgoričkog dnevnog lista. Smrtonosni hici ispaljeni su iz "golfa 3", koji je dva dana kasnije pronađen na parkingu udaljenom nekoliko stotina metara od mjesta zločina.

    u svijetu:

    1358. Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I
    uručio gradu Dubrovniku Višegradsku povelju. Dubrovačka komuna dobila samoupravu, uz obavezu plaćanja godišnjeg danka i pružanja pomorske pomoći novom gospodaru.

    1564. Umro švajcarski teolog francuskog porijekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi. Ta frakcija imala mnoge pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj, izazvala velike društvene potrese. Njegovo djelo "Temelji hrišćanstva" postalo priručnik protestantske teologije.

    1679. Parlament Engleske usvojio Habeas Corpus Act, zakon koji štiti građane od nezakonitog hapšenja i utamničenja. Osnovni principi tog zakona ugrađeni u Ustav SAD.

    1703. Ruski car Petar Veliki osnovao Sankt Peterburg, novu prijestonicu Rusije, na ušću rijeke Neve u Baltičko more. Od 1924. Lenjingrad, od 1991. ponovo Sankt Peterburg, glavni grad Rusije bio do 1918. godine.

    1806. Francuska vojska ušla u Dubrovnik. Dubrovačka Republika izgubila viševjekovnu nezavisnost, formalno ukinuta 31. januara 1908. i pripojena Italiji.

    1840. Umro italijanski virtuoz na violini i kompozitor Nikolo Paganini.

    1860. Đuzepe Garibaldi, u pohodu za ujedinjenje Italije, zauzeo je Palermo na Siciliji.

    1868. U Mostaru rođen pjesnik Aleksa Šantić. Pripadao mostarskom krugu oko književnog lista Zora, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

    1905. U Rusko-japanskom ratu, ruska flota doživjela težak poraz u bici kod Cušime, izgubivši 26 od 45 brodova.

    1910. Umro njemački bakteriolog Robert Koh, jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik dvije Nobelove nagrade. 1882. otkrio bacil tuberkuloze. Izolovao i bacil antraksa i utvrdio izazivača kolere.

    1923. Rođen Henri Kisindžer, američki diplomata i političar njemačkog porijekla.

    1937. U San Francisku pušten u saobraćaj Golden gejt, jedan od najvećih mostova na svijetu.

    1941. Britanska mornarica, uz pomoć avijacije, u II svjetskom ratu potopila njemački ratni brod Bizmark. Poginulo 2.300 ljudi.

    1942. U okupiranoj Čehoslovačkoj smrtno ranjen šef Gestapa Rajnhard Hajdrih. Njegova smrt 4. juna izazvala talas represalija protiv stanovništva u Češkoj i Moravskoj.

    1960. U Turskoj vojnim udarom oborena vlada Adnana Menderesa. Vlast preuzeo Komitet nacionalnog jedinstva s generalom Kemalom Girselom na čelu.

    1964. U Nju Delhiju je umro Džavaharlal Nehru, indijski državnik, prvi ministar - predsjednik nezavisne Indije. Sa Mahatmom Gandijem važio je za najistaknutijeg Indijca u borbama za Indiju i njen moderni razvoj bio je nezaobilazan faktor indijskog života, a u Drugom svjetskom ratu pokrenuo je borbu protiv fašizma.

    1988. Sirijske trupe ušle u južna predgrađa Bejruta i okončale tronedjeljene ulične borbe rivalskih muslimanskih šiitskih milicija.

    1992. U redu za hleb, u centru Sarajeva, od eksplozije granate 16 osoba poginulo, 144 povrijeđene.

    1993. U eksploziji automobila-bombe ispred galerije Ufici u Firenci pet ljudi poginulo, kolekcija galerije oštećena.

    1997. NATO i Rusija potpisali Osnivački akt o međusobnoj saradnji, formiran zajednički Stalni savjet NATO-Rusija za konsultacije o evropskoj bezbjednosti.

    1997. Šefovi diplomatija Hrvatske i Jugoslavije Mate Granić i Milan Milutinović u Zagrebu potpisali konzularnu konvenciju kojom se uređuje status diplomatskih predstavništva.

    1999. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i četiri funkcionera Jugoslavije i Srbije za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine na Kosovu.

    2001. U Japanu održan prvi referendum na temu energetike. Stanovnici sela Kariva, u kom je najveća nuklearna elektrana na svijetu, izjasnili se protiv korišćenja recikliranog plutonijuma u njenim postrojenjima.

    2002. Na referendumu u Tunisu građani su se izjasnili za ustavne reforme na osnovu kojih Predsjednik Zine El Abidine Ben Ali može, praktično, da ostane doživotno na vlasti.

    2004. Srpski biznismen Bogoljub Karić registrovao je u Beogradu stranku Pokret 'Snaga Srbije' i postao njen Predsjednik. Dje je sad i sta je sa pokretom djaoli ca ga znati.

    2006. U snažnom zemljotresu koji je pogodio indonežansko ostrvo Java poginulo je 5.782 ljudi, a više od 130.000 osoba je ostalo bez domova.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 27-05-10 at 13:02.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  7. #157
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. maj

    1866.
    Povodom glasina koje su se pronijele u Beogradu da je knjaz Nikola obećao „Austriji poslati u pomoć hiljadu vojnika u predstojećem ratu sa Pruskom i Italijom”, o čemu ga je izvijestio Ilija Garašanin, srpski ministar spoljnih poslova, crnogorski suveren je odgovorio tvorcu „Načertanija”, poznatog velikosrpskog projekta: „Odlučno Vas uvjeravam da ja nikome nikakva obećanja nijesam učinio, niti ga namjeravam činiti. Uviđam i ja da nam snagu za nas čuvati treba; a pustimo novine neka gataju, što im se bolje sviđa”.


    1876. Vojna konvencija sa Srbijom - Potpisana je po savjetu Rusije, u težnji da Crna Gora sa Srbijom zajednički istupi u odbrani svojih sunarodnika. Na taj čin reagovala je Austrougarska plašeći se da on ne doprinese razbuktavanju Hercegovačkog ustanka i njegovog širenja na cijeli Balkan, što bi ugrozilo i njene i interese drugih velikih sila. Beč je ponudio knjazu Nikoli mogućnost teritorijalnog proširenja na račun Osmanskog carstva ukoliko odustane od konvencije. Po savjetu Rusije knjaz Nikola je odbio ponudu i potpisao ugovor kojim se Srbija obavezala da Crnoj Gori uputi 40 hiljada dukata za opremanje vojske, nabavku oružja i municiju. Osamnaestog juna iste godine dvije države su, prvi put zajedno u svojoj istoriji, objavile rat Osmanskom carstvu.

    1910. U Pragu je potpisan ugovor izmedju Crne Gore i ceške firme o prevozu poštanskih pošiljki - Odsjek pošta i telegrafa Knjaževine Crne Gore i Akcionarskog društva Laurin i Klement iz Češke, kojim je bio predviđen prevoz poštanskih pošiljki i putnika na linijama Cetinje–Kotor, Cetinje–Podgorica, Podgorica–Nikšić i Podgorica–Plavnica. U tu svrhu bilo je angažovano deset automobila koji su se kretali brzinom do 30 km na sat.

    1919.
    U Versaju kod Pariza potpisan je mirovni ugovor između država pobjednica u Prvom svjetskom ratu i Njemačke - čime je okončan ovaj rat. Jugoslovenska vlada, u čijem sastavu su bili Nikola Pašić, Ante Trumbić, Milenko Vesnić, Ivan Žolger, Mateja Bošković, Josip Smodlaka i Otokar Ribarž, učestvovala je na konferenciji, ali nije imala nikakvog uticaja na njen rad.
    Sve poslove vodile su SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, povremeno i Japan. Ovim ugovorom priznata je nova država Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a Crna Gora je za vrijeme zasjedanja uzalud pokušavala da zauzme mjesto koje je bilo određeno za njenog delegata.

    1921. Rimski "L idea nacionale" objavio je Izvještaj francuskog potpukovnika Albera Rajua o situaciji u Crnoj Gori i o izborima za konstituantu od novembra prethodne godine, u kom, između ostalog, piše: Crnogorci primjećuju da je njihovo prisajedinjenje Srbiji pravo ropstvo i stalno se spremaju za revoluciju protiv Srba. Nikad neće biti mirni. S pravom, jer je Crna Gora bila nacija koja je postojala prije rata. Nezavisna. Srbi na sve načine pritiskaju Crnogorce da priznaju srpsku vlast.

    1976. tačno u 9 sati ujutro, sa svečano ukrašenog prvog perona beogradske željezničke stanice, novosagrađenom
    prugom Beograd - Bar, krenuo je prvi voz. Bio je to plavi voz predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Pruga je duga 476 kilometara (kroz Crnu Goru 175 km), na trasi ima 254 tunela ukupne dužine 114.437 metara, a najduži su: Sozina - 6.170 m Zlatibor - 6.169, Trebišnjica 5.170 i Goleš - 4.949 metara. Na njoj ima 234 mosta ukupne dužine 14.593 m a najduži su Mala rijeka, 498 metara. Od Bara do Beograda vozovi su savlađivali nadmorsku visinu, od tri metra u Baru preko više od 50 metara u Titogradu i 1.032 metra u Kolašinu, i 90 metara u Beogradu. Time je okončana realizacija ideje stare više od jednog stoljeća. Gradnja komunikacije od izuzetne važnosti za čitav region počela je 1952. na dionicama Resnik–Valjevo i Titograd–Bar, koja je puštena u saobraćaj 19. novembra 1959. Radovi su prekinuti zbog nedostatka sredstava i nastavljeni 1968. Pruga je omogućila izlazak na more mnogim krajevima i regijama u bivšoj Jugoslaviji, povezavši je sa Evropom, što je bilo od velikog značaja i za Luku Bar. Redovan saobraćaj uspostavljen je 30. maja 1976.

    2006. Mitropolit CPC Mihailo, osvještao je prvu crkvu poslije ukidanja Svete Crnogorske Pravoslavne Crkve. Crkva je posvecena Svetom Petru čudotvorcu.

    u svijetu:


    1503. Potpisan 'Ugovor o vječitom miru'
    izmedju Škotske i Engleske. Mir je trajao sljedećih 10 godina.

    1522. Turci zauzeli utvrđeni grad Knin i proglasili ga sjedištem Ličkog sandžaka.

    1660. U Osnabriku rođen Džordž I, prvi britanski kralj iz Hanoverske dinastije. Tokom njegove vladavine, od 1714. do smrti, 1727, položaj premijera dobio ključnu ulogu u izvršnoj vlasti.

    1742. Prvi put u Britaniji napravljen i pušten na korišćenje 'zatvoreni' bazen, bazen u okviru neke zgrade.

    1738. Rođen francuski ljekar Žozef-Injas Gijotin, profesor anatomije. U vrijeme Francuske revolucije predložio izvršenje smrtne kazne spravom za odsijecanje glave, koja bi skratila muke osuđeniku. Od 1792. ta sprava nosi njegovo ime.

    1759. Rođen engleski državnik Vilijam Pit Mlađi. 1783. postao najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. 1805. bio glavni organizator Treće evropske koalicije protiv Napoleona.

    1812. Rusija i Turska potpisale su mirovni ugovor u Bukureštu. Rusija dobila Besarabiju, Turskoj prepustila Vlašku i Moldaviju. Mir omogućio ruskom caru da vojne snage usmjeri na Napoleona Bonapartu.

    1843. Umro američki filolog i leksikograf Noa Vebster. 1806. objavio svoj prvi rječnik engleskog jezika, "Compendious Dictionary of the English Language". 1828. objavio rječnik koji i danas nosi njegovo ime.

    1871. Srušen je otpor pariskih komunara. Komuna je živjela svega 72 dana, a francuski vojnici uz pomoć Prusa u posljednjoj takozvanoj "krvavoj nedjelji" ubili su više od 30 hiljada stanovnika Pariza.

    1884. Rođen češki državnik Eduard Beneš, osnivač moderne čehoslovačke države, predsjednik od 1936. do 1938, kada je pred njemačkom okupacijom izbjegao u London. Poslije Drugog svjetskog rata ponovo bio šef države, do dolaska komunista na vlast, 1948.

    1908. Rodjen je Jan Fleming, autor serije knjiga o tajnom agentu 007, Džejmsu Bondu.

    1918. Proglašena je Demokratska Republika Jermenija.

    1918. Proglašena je Azerbejdžanska Demokratska Republika. To je bila prva demokratska republika u muslimanskom svijetu.

    1934. Kanađanka Oliva Dion u Kalenderu, u kanadskoj državi Ontario, rodila pet djevojčica. Petorke Dion, prve petorke u svijetu za koje se zna da su preživjele.

    1937. Nevil Čemberlen, poslije povlačenja Stenlija Boldvina, postao premijer Velike Britanije. Potpisnik Minhenskog sporazuma 1939, koji je omogućio Njemcima da okupiraju Čehoslovačku.

    1937. Most Golden Gejt u San Francisku, u Kaliforniji, svečano je pustio u saobraćaj američki predsjednik, Frenklin Delano Ruzvelt.

    1937. Umro austrijski psiholog Alfred Adler, jedan od sljedbenika Sigmunda Frojda.

    1940. Belgijski kralj Leopold III u Drugom svjetskom ratu potpisao kapitulaciju.

    1961. Ukinut Orijent-ekspres, voz koji je 78 godina saobraćao na liniji Pariz-Istanbul.

    1968. Rođena Kajli Minog, australijska pjevačica i manekenka.

    1971. SSSR lansirao kosmički brod u pravcu Marsa.

    1972. U Parizu umro vojvoda od Vindzora. Kao engleski kralj Edvard VIII stupio na prijesto 1936. i iste godine abdicirao zbog ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson.

    1976. SSSR i SAD potpisali ugovor o ograničenju podzemnih nuklearnih proba.

    1982. Papa Jovan Pavle II stigao u Veliku Britaniju, u prvu posjetu rimokatoličkog pape toj zemlji od 1531.

    1986. Dva sovjetska kosmonauta izašla su iz orbitalne stanice Saljut 7 i provela oko četiri sata u kosmičkoj šetnji.

    1987. Devetnaestogodišnji Zapadni Njemac Matijas Rust preletio sportskim avionom "cesna" od Helsinkija do Moskve i spustio se na Crveni trg u glavnom gradu SSSR-a, prošavši neprimijećeno kroz sovjetski vazdušni prostor.

    1995. Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Irfan Ljubijankić poginuo u padu helikoptera oborenog raketom kod Bihaća.

    1995. Na filmskom festivalu u Kanu, jugoslovenski reditelj Emir Kusturica dobio je Zlatnu palmu za film "Podzemlje, bila jednom jedna zemlja".

    1997. Rusija i Ukrajina potpisale ugovor kojim je ruskoj Crnomorskoj floti omogućeno da 20 godina koristi pomorsku bazu u luci Sevastopolj na poluostrvu Krim.

    1998. Pakistan izvršio petu nuklearnu probu i zvanično postao nuklearna sila.

    1999. Pošto je avijacija NATO-a pojačala napade na Jugoslaviju, sa 740 polijetanja aviona u 24 sata, predsjednik Jugoslavije Slobodan Milošević poslije razgovora sa specijalnim predstavnikom predsjednika Rusije Viktorom Černomirdinom prihvatio uslove zapadnih zemalja za prekid bombardovanja.

    1999. U Milanu je, u Italiji, poslije 22 godine restauratorskih radova, ponovo otvoren pristup slici 'Posljednja večera' (Tajna večera), remek djelu Leonarda da Vinčija.

    2001. U Kairu održana prva Dječija konferencija afričkih nacija.

    2004. Apelacioni sud u Čileu ukinuo imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinočeu kako bi mu bilo suđeno za kršenje ljudskih prava.

    uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #158
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    29.maj

    1327.
    Prvi put se u pisanim dokumentima pominje Kčevo, tj. Kočova i Kočeva (Cocova, Coceva), odnosno Čevo, toponim koji označava ne samo selo već i čitavi predio. U jednom dokumentu stoji kako se „Gruboje Dedoslavov iz Kčeva, stanovnik Kotora, zadužio kod sveštenika Jakova Milola za 20 perpera”.

    1857.
    U Carigradu je ubijen Stevan Perović Cuca, crnogorski politički emigrant, pjesnik, junak i veliki protivnik knjaza Danila, sin serdara Andrije Perovića, a sestrić Petra Drugog Petrovića Njegoša. Talentovana ličnost koja se pored politike bavila i poezijom. Rođen je 1830. (Zovina, Cuce) u porodici Andrije Perovića. Stevanova majka, Marija, bila je rođena sestra Petra II Petrovića Njegoša. Istakao se u ratu 1852–53, u borbama u okolini Grahova. Prozreo je i odbio namjere Omer-paše da ga podmiti i izazivao ga na dvoboj. Pisao je poeziju pod uticajem Njegoševog stvaralaštva. Bio je žestoki protivnik politike knjaza Danila, zbog čega je u novembru 1853. sa Perom Tomovim Petrovićem i Milom Martinovićem emigrirao na austrijsku teritoriju. Atentat na Perovića bio je, po mnogim pretpostavkama, naručen.

    1910. Svečano je otvoreno Knjaževsko crnogorsko narodno pozorište na Cetinju. Prva predstava na sceni ovog pozorišta bila je Balkanska carica, po tekstu knjaza Nikole.

    1917. Ukazom knjaza Nikole obrazovana je nova crnogorska vlada u egzilu. Mandat je povjerio Evgeniju Popoviću, dugogodišnjem crnogorskom generalnom konzulu u Rimu, koji je za ministre imenovao Mila Vujovića, Veljka Milićevića i Nika Hajdukovića. Ova vlada je, naročito nakon podgoričke skupštine bila dosta neaktivna. Popović je decembra 1918. pokušao da podnese ostavku, ali mu to nije uvažio kralj Nikola sve do februara naredne godine kada je osnivanje nove Vlade povjerio Jovanu Plamencu.

    1923. Umro je Joko Adzić, plemenski kapetan Pive i glasoviti crnogorski junak. Crnogorski brigadir, sin glasovitig pivskog junaka Vula Adžića rođen je 16. jula 1860. Nakon očeve pogibije (31. oktobra 1875.) naslijedio je titulu plemenskog kapetana Župe Pivske. Učestvovao je u Hercegovačkom ustanku i ratu protiv Osmanlija 1876-78. Bio je član krunskog savjeta crnogorske vojske. Učesnik je oba Balkanska i Prvog svjetskog rata, tokom koga se, u već poodmakloj životnoj dobi, nalazio na čelu Durmitorske brigade. Nakon okupacije Crne Gore bio je interniran u logor Karlštajn do maja 1918. Bio je protivnik ujedinjenja Crne Gore i Srbije i nije prihvatio pomoć Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje. Poslije stvaranja Kraljevine SHS odbio je da potpiše izjavu o lojanosti kralju Petru obrazloživši: „Ja sam se jednom kralju zakleo, i ne mogu više da se kunem nikome.“ Zbog toga što mu se sin Mihailo, takođe protivnik bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom, odmetnuo u komite, i u decembru 1919. uhapsili su ga srpski žandarmi. Sproveden je bosonog do Nikšića gdje je bio izložen javnoj poruzi i fizičkom nasilju.

    1962. Umro Nikola Zlatarov, inicijator osnivanja Društva ljekara Crne Gore i njegov prvi predsjednik, predsjednik Odjeljenja medicinskih nauka Naučnog društva Crne Gore, pokretač i prvi urednik časopisa „Medicinski zapisi” (1952) i upravnik bolnice „Danilo I”. Rođen je na Cetinju, 22. septembra 1900. Medicinski fakultet i specijalizaciju iz rendgenologije završio je u Beogradu. Učesnik je NOR-a. Jedan je od osnivača i prvi direktor Srednje medicinske škole na Cetinju. Autor je velikog broja naučnih i stručnih radova iz oblasti rendgenologije i istorije crnogorskog saniteta i saradnik na izradi Jugoslovenske enciklopedije. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade.

    1965. U Beogradu je umro Milan Zloković, arhitekta. Jedan je od prvih u Evropi koji je proučavao koordinaciju mjera u arhitektonskom projektovanju. Izveo je više značajnih objekata u Srbiji, najviše u Beogradu, a značajniji njegovi projekti u Crnoj Gori su Bolnica za koštane bolesti u Risnu i turističko naselje u Ulcinju.

    u svijetu:

    1167. Vojska udruženih italijanskih gradova Lombardijske lige
    u bici kod Lenjana pobijedila trupe njemačkog cara Fridriha I Barbarose.

    1453. Poslije duge opsade, Turci osvojili Konstantinopolj i ubili cara Konstantina XI Paleologa.

    1500. Portugalski moreplovac Bartolomeo Dijas, koji je otkrio Rt dobre nade, utopio se u brodolomu na olujnom moru.

    1894. Rođen američki filmski režiser austrijskog porijekla Džozef fon Šternberg, autor filmova "Šangaj ekspres" i "Plavi anđeo", u kojima se proslavila Marlen Ditrih.

    1903. Ubijeni su srpski kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga Mašin. Zavjerenike - oficire su predvodili poručnici Anta Antić i Dragutin Dimitrijević Apis.

    1914. U sudaru britanskog putničkog broda Carica Irske i norveškog teretnjaka Storstat na rijeci Sent Lorens u Kanadi poginulo 1.012 osoba.

    1917. Rođen američki državnik Džon Ficdžerald Kenedi, predsjednik SAD od januara 1961. do 22. novembra 1963, kada je ubijen u atentatu u Dalasu.

    1929. Prikazan prvi zvučni film u boji "On With the Show". Film prikazan u Njujorku.

    1942. Umro američki filmski i pozorišni glumac Džon Barimor, poznat po ulogama ljubavnika u doba nijemog filma.

    1953. Novozelanđanin Edmund Hilari i Nepalac Tenzing Norgaj osvojili, prvi u svijetu, Mont Everest, najviši planinski vrh na svijetu, visok 8848 metara.

    1968. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija uveo sankcije Rodeziji zbog rasne dikriminacije koju je sprovodio režim Jana Smita.

    1972. Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a Leonid Brežnjev i predsjednik SAD Ričard Nikson u Moskvi potpisali deklaraciju kojom je otvorena era boljih, miroljubivih odnosa dvije svjetske sile.

    1979. Umrla zvijezda nijemog filma Meri Pikford. S Daglasom Ferbanksom, D.V. Grifitom i Čarlijem Čaplinom 1919. osnovala United Artists Corporation.

    1985. Na stadionu Hejsel u Briselu, u neredima pred finalni meč evropskog Kupa šampiona italijanskog prvaka Juventusa i engleskog Liverpula, poginulo 39, povrijeđeno više od 400 ljudi, uglavnom italijanskih navijača.

    1990. Boris Jeljcin izabran za prvog predsjednika Ruske Federacije. U decembru 1999. podnio ostavku i imenovao premijera Vladimira Putina za vršioca dužnosti. Putin 26. marta 2002. izabran za predsjednika Rusije.

    1994. U izbjeglištvu u Čileu umro Erih Honeker, komunistički lider i predsjednik Istočne Njemačke od 1976. do 1989, kada je, pod pritiskom masovnih antirežimskih protesta, primoran da ode sa vlasti. Pod njegovim nadzorom 1961. izgrađen Berlinski zid.

    1997. Loran Kabila preuzeo dužnost predsjednika Demokratske Republike Kongo, 12 dana pošto su njegove snage, u sedmomjesečnom građanskom ratu, porazile armiju lojalnu diktatoru Mobutuu Sese Seku.

    1999. Hrvatska odbila zahtjev Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu za pokretanje istrage o zločinima nad srpskim civilima u operaciji Oluja u avgustu 1995.

    2001. Četiri sljedbenika Osame bin Ladena, šefa Al Kaide, osuđena u SAD za planiranje ubistava Amerikanaca u inostranstvu i postavljanje bombi u dvije ambasade SAD u Africi.

    2002. U Velikoj Britaniji, Pol Boteng imenovan za generalnog sekretara Trezora. Prvi crnac u vladinom kabinetu koji je zauzeo tako visok položaj.

    2003. Predsjednik SAD Džordž Buš povukao naredbe, objavljene 11 godina ranije, koje su omogućile uvođenje sankcija Jugoslaviji. Na snazi ostale sankcije koje se odnose na bivšeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i njegovu porodicu.

    2004. Umro Arčibald Koks, specijalni tužilac u aferi Votergejt, kog je smijenila Bijela kuća. Njegova smjena izazvala političku buru koja je uzdrmala podršku predsjedniku SAD Ričardu Niksonu.

    2005. U Libanu održani parlamentarni izbori, prvi u 30 godina bez prisustva sirijskih snaga.

    2005. Francuzi ubjedljivom većinom na referendumu odbacili ustav Evropske unije. Francuska, jedna od osnivačica EU i prva država koja je odbacila ustav EU, koji je do tada ratifikovalo devet evropskih država. Dva dana kasnije premijer Francuske Žan-Pjer Rafaren podnio ostavku, na taj položaj imenovan Dominik de Vilpen.

    2006. U zemljotresu od 6,3 stepeni Rihterove skale na indonežanskom ostrvu Java, poginulo 5.115 osoba.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #159
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    30. maj

    1661.
    U jeku Kandijskog rata (1645- 1669), koji su vodili Mletačka Republika i Turska i izvjesnog crnogorskog zahlađenja odnosa sa Mletačkom republikom, prema sporazumu od 4. decembra 1660. godine, 29 plemenskih predstavnika Crne Gore i vladika Visarion Kolinović, sa odobrenjem Opštecrnogorskog zbora, potpisali su sa Mletačkom republikom ugovor, koji je trebalo da ima snagu zakona o političkoj i vojnoj saradnji. Glavne obaveze Crnogoraca bile su: sprečavanje odreda Osmanlija koji nijesu brojniji od stotinu ljudi da prelaze na područje Kotora, Budve i Paštrovića; slanje pravovremenih informacija kotorskom providuru u slučaju kretanja osmanskih odreda brojnijih od stotinu ljudi; čuvanje granice Crne Gore i dr. Ovaj zvanični dokument, sačuvan u IAK, dokaz je autonomije Crne Gore odnosno njenog Vladikata u tom vremenu.

    1832. U Kotoru je u izgnanstvu umro Vukolaj Vuko Radonjić, posljednji crnogorski guvernadur. Poslije smrti oca Joka 1802. prihvatio se guvernadurstva. Čim je umro mitropolit Petar I, guvernadur Vuko Radonjić je istupio sa tezom, da je mitropolitov testament, po kome je za nasljednika odredio Rada Tomova, bio falsifikovan od strane Sime Milutinovića - Sarajlije. Okupio je stotinak ljudi i sa njima agitovao po crnogorskim plemenima protiv Petra II. U tome je imao i pomoć sa strane i zbog tajnih veza sa Austrijom, krajem 1830. lišen je te funkcije i osuđen od glavara na smrt. Na intervenciju vladike Petra II, ta kazna je preinačena u progonstvo, on je zajedno sa bratom i porodicom protjeran, njihove kuće na Njegušima zapaljene, a guvernadurstvo ukinuto. Isto je važilo i za njegovu širu porodicu, te su aprila 1831. godine ispraćeni u Kotor, na austrijsku teritoriju, i nikada se više nijesu vratili.

    1844. Poginuo Nikola Vasojević – Radonjić, samozvani knez, avanturista i putopisac. U Zagaraču, na putu za Cetinje, izgubio je život pod nerazjašnjenim okolnostima. Službovao je u Srbiji, Osmanskom carstvu, Rusiji, bio je engleski vicekonzul u Novom Pazaru. U nekoliko navrata posjećivao je Petra II Petrovića Njegoša. Zanosio se idejom o stvaranju tzv. „Države Holmije” sastavljene od Vasojevića, djelova Albanije i okolnih krajeva.

    1863. U Petrogradu je za episkopa crnogorskog rukopoložen Ilarion Roganović, dotadašnji arhimandrit cetinjskog manastira. Nakon smjene mitropolita Nikanora Ivanovića, Ilarion Roganović je imenovan za novog duhovnog poglavara Crnogoraca. Započeo je značajne reforme u okviru Crnogorske pravoslavne crkve. Rukopoložio ga je mitropolit Isidor, a po povratku u Crnu Goru preuzeo je upravu nad svojom eparhijom i kao poglavar Crnogorske pravoslavne crkve ostao je do 1882. godine.

    1889. Zdravica „caru junaka” - Povodom vjeridbe Milice Petrović za velikog knjaza Petra Nikolajeviča Romanova, Aleksandar III, ruski car, na svečanom ručku u Petrogradu podigao je čuvenu zdravicu: „Pijem u zdravlje knjaza crnogorskog, jedinog iskrenog i vjernog prijatelja Rusije”. Zdravica koja je označavala počast rezervisanu samo za vladare ovjenčane slavom na bojnom polju sa dosta tjeskobe i zaziranja primljena je u zvaničnom Beogradu i Sofiji.

    1913. U Londonu su predstavnici Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj, i otomanske imperije, na drugoj strani potpisali mirovni ugovor kojim je završen Prvi balkanski rat. Pošto je Crna Gora osvojila Pljevlja, Bijelo Polje, Mojkovac, Berane, Plav, Gusinje, Rožaje, Peć i Đakovicu, a Srbija Novopazarski Sandžak, Kosovo i dio Metohije, Turska je priznala poraz i odrekla se teritorija zapadno od linije Enos-Mideja.

    1914. u Kutima - Zupa Niksićka, rodjen je Dusan Bojović jedan od organizatora trinaestojulskog ustanka. Poginuo u bici na Sutjesci.

    1920. Jadranskim morem zaplovio je prvi parobrod sa jugoslovenskom zastavom. Bio je to parabrod "Lovćen" braće Zuber, koji je iz dubrovačke luke otplovio prema Kotoru.

    1976. U Herceg Novi je stigao novi savremeni trajekt za saobraćaj na liniji Kamenari - Lepetane, prvi te vrste na južnom dijelu Jadrana.

    1983. Na svjetskoj selekciji piva u Madridu nikšićko pivo dobilo je najveće priznanje "Internacionalnu zlatnu medalju" za kvalitet.

    u svijetu:

    1416. Rimska Katolička Crkva spalila je u Pragu na lomači Jana Husa,
    zbog njegovih 'jeretičkih' izjava uperenih protiv učenja crkve.

    1431. U Ruanu, na lomači, spaljena francuska nacionalna heroina Jovanka Orleanka. Po nalogu Engleza pred crkvenim sudom optužena da je činila jeres i da je vještica. Rehabilitovana na reviziji procesa 1456, odlukom pape Benedikta XV 1920. proglašena za sveticu.

    1498. Kristofer Kolumbo sa šest brodova isplovio iz španske luke Sanlukar na treće putovanje u Novi svijet.

    1536. Engleski kralj Henri VIII vjenčao se s trećom ženom Džejn Sejmor, 11 dana po pogubljenu njegove druge žene Ane Bolen.

    1593. U tuči u jednoj londonskoj kafani ubijen Kristofer Marlou, najznačajniji engleski dramski pisac renesanse prije Šekspira.

    1640. U Antverpenu umro flamanski barokni slikar Peter Paul Rubens. Kao uglednom građaninu povjeravane mu diplomatske misije u Parizu, Londonu i Madridu.

    1744. Umro engleski pjesnik i satiričar Aleksander Poup.

    1778. Umro francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Volter, jedan od najznačajnijih mislilaca evropskog prosvjetiteljstva u XVIII vijeku.

    1814. Rođen ruski revolucionar anarhist Mihail Aleksandrovič Bakunjin. Zbog širenja liberalnih ideja ruski Senat ga 1844. lišio plemićke titule i osudio na robiju u Sibiru.

    1876. Zbačen turski sultan Abdul Azis, na prijesto stupio njegov nećak Murat V. Murat V svrgnut nekoliko mjeseci kasnije i stavljen u doživotni pritvor u jednu carigradsku palatu.

    1909. U Čikagu rođen Beni Gudman, prvi veliki bijeli džez muzičar.

    1912. Umro američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt, pionir avijacije. 1903. s bratom Orvilom izveo prvi let avionom u istoriji vazduhoplovstva.

    1918. Umro ruski filozof Georgij Valentinovič Plehanov. 1883. u Ženevi osnovao prvu rusku marksističku grupu Oslobođenje rada, koja je početkom devedesetih usko sarađivala s Lenjinom.

    1942. Britansko ratno vazduhoplovstvo s 1.047 aviona bombardovalo njemački grad Keln, u II svjetskom ratu.

    1946. Rođen jedan od najboljih jugoslovenskih fudbalera Dragan Džajić.

    1956. Jugoslovenska državno-partijska delegacija s Josipom Brozom Titom na čelu
    doputovala u SSSR, u prvu posjetu poslije smrti Staljina i raskida s Moskvom 1948.

    1960. Umro je Boris Leonidovič Pasternak, ruski pisac i prevodilac. Pisao je pjesme, novele i romane. Duboko intimnom revolucionarnom lirikom predstavlja jednu od prekretnica ruske poezije 20. vijeka. Poznata njegova djela su zbirke pjesama Iznad barijera, U ranim vozovima... poeme: Poručnik Šmit, Visoka bolest... roman: Doktor Živago, za koji je 1958. dobio Nobelovu nagradu.

    1973. Zapadna Njemačka i Čehoslovačka postigle dogovor o normalizaciji odnosa, poslije 32 godine dugog prekida.

    1980.
    Papa Jovan Pavle II stigao u Pariz, u prvu posjetu nekog pape Francuskoj od 1814.

    1989. U Njujorku umrla
    hrvatska operska pjevačica svijetske slave Zinka Kunc Milanov.

    1991.
    Hrvatska, Bivša republika SFRJ, proglasila je nezavisnost. Već u junu u Hrvatskoj su počele borbe koje su ubrzo prerasle u rat.

    1992. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio je i drugu rezoluciju o bivšoj Jugosaviji (prvu je usvojio 25.septembra prethodne godine) kojom je Savjet uveo sankcije protiv Srbije i Crne Gore. Izolacija SRJ trajala je 1.253 dana, sve do 22.novembra 1995.

    1994. Umro srpski nuklearni fizičar i hemičar Pavle Savić, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1971. do 1981.

    1995. Rusija formalizovala odnose s NATO-om, ali ponovila upozorenje da bi širenje zapadnog vojnog saveza na istok Evrope moglo da podijeli kontinent.

    1998. U sjevernoj avganistanskoj provinciji Tahar u zemljotresu poginulo najmanje 3.000 ljudi.

    2001. Na posljednjem suđenju u Njemačkoj za zločine u II svjetskom ratu, bivši oficir SS-a i nadzornik u koncentracionom logou Terezijenštat, 89 godina star Anton Malot, osuđen na doživotni zatvor zbog ubistva tri i pokušaja ubistva četvrtog zatvorenika jevrejske nacionalnosti na svirep način.

    2003. Franscuska avio kompanija Er Frans izvršila je posljednji let supersoničnim putničkim avionom Konkord.

    2003. Savjet bezbjednosti UN odobrio slanje mirovnih trupa u sjeveroistočnu provinciju Ituri u Kongu radi uspostavljanja mira i sigurnosti u regionu, narušenih nasiljem između etničkih milicija. EU odobrila odlazak oko 1.400 svojih trupa u tu zemlju.

    2004. Izraelski nuklearni naučnik Mordekaj Vanunu izjavio da je izraelska invazija na Liban 1982. uticala na njegovu odluku da 1986. progovori o tajnom nuklearnom vojnom programu njegove zemlje. On je tada britanskom novinaru dao fotografije izraelskog nuklearnog reaktora koje je objavio Sandej tajms iz Londona. Agenti Mosada uhapsili Vanunua u Rimu i prebacili u Izrael, gdje je osuđen na 18 godina zatvora zbog izdaje.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #160
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    31. maj

    1838.
    Fridrih Avgust II, strastveni poklonik botanike, u okviru putovanja po Istri, Dalmaciji i Boki doputovao je u Kotor brodom „Konte Mitrovski” 30. maja, da bi narednog dana sa brojnom pratnjom u kojoj su bili i italijanski botaničar Bartolomeo Bjazoleto i komandant kotorske tvrđave, slikar – akvarelista grof Karačaj, stigao u crnogorsku prijestonicu. Prethodno, Petar II Petrović Njegoš ga je dočekao kod sela Mirac na granici sa Austrijom, jer kao gospodar nezavisne zemlje nije želio da gosta, pa makar on bio i kralj, dočekuje na tuđoj teritoriji. Kako je Bjazoleto zapisao, Njegoš je saksonskog kralja zamolio da se udostoji posjetiti njegovu rezidenciju na Cetinju, jer to ne učiniti značilo bi isto što i otići u Rim, a ne vidjeti papu. Tokom boravka na Cetinju, kralj kome su ukazane sve počasti upoznao je znamenitosti prijestonice. Zabilježeno je, takođe, da su tokom objeda služeni, između ostalog, sladoled i šampanjac. Na kraju posjete, inače prve koju je jedan strani vladar učinio Njegošu, saksonski kralj mu je darovao za uspomenu prsten sa kraljevskim inicijalima od brilijanata.

    1853. Crnogorski knjaz Danilo Petrović pokrenuo je inicijativu za prenošenje posmrtnih ostataka mitropolita Danila Šćepčeva Petrovića, rodonačelnika četvrte crnogorske dinastije, iz manastira Stanjevići (koji je tada bio na teritoriji Austrije) u Cetinjski manastir. Ta inicijativa realizovana je 16. juna iste godine.

    1871. Srpski političar Jovan Ristić izjavio je: „Otkad Rusi dadoše Crnogorcima sablju kralja srpskoga od onda su njihove glave pune smešnih pretenzija”. Izjava se odnosi na događaj iz 1868. koji se simbolično uklapao u neutemeljenost velikodržavnih ambicija crnogorskog knjaza Nikole, koji je naročito u prvim godinama vladavine maštao o obnovi Dušanovog carstva, pretendujući na srpski prijesto. Naime, prilikom posjete Petrogradu krajem 1868. knjaz Nikola je, od ruskog cara Aleksandra II, uz savjet da održava prijateljske odnose sa Srbijom, dobio na poklon sablju koja je navodno bila vlasništvo srpskog kralja Milutina. Na sablji postoji tekst za koji se ustanovilo da nije originalan i koji je ispisan ruskom ćirilicom iz XVIII vijeka, iako je poznato da je srpski kralj Milutin umro 1321. godine.

    1871. Napustivši nakon smrti srpskog kneza Mihaila ugovor koji su Srbija i Crna Gora potpisali u septembru 1866. u cilju koordinacije eventualnog zajedničkog nastupa protiv spoljnjeg neprijatelja, knjaz Nikola je u kontaktima sa Srpskim knjaževskim namjesništvom, koje je insistiralo na stvaranju vojne konvencije sa Crnom Gorom, odlučno odbijao takve ponude. U jednom od pisama upućenih Namjesništvu tim povodom, knjaz Nikola je poručio da je je stvaranje jedne takve konvencije izlišno i nepraktično.

    1881. Završen je put Cetinje - Kotor koji je projektovao Josip Slade Šilović. Glas Crnogorca je pisao: "Crna Gora je završila jedno veliko djelo što se može usporediti sa sjajnim pobjedama na Grahovcu, Vučjem Dolu, Fundini itd. Iza dvije godine neumornog rada koji je bio više puta prekidan, koje rđavijem vremenom, koje neprilikama našijem sa Turcima, evo danas pomoći Božjom dočekasmo da vidimo dovršen put od Cetinja do Kotora. A prvi putnici ovim putem koji su išli kočijama bili su knjeginja Milena i prestolonasljednik.

    1910. Potpisan ugovor o gradnji elektricne centrale.

    1998. Odrzani prijevremeni izbori izazvani podjelom DPS-a.

    u svijetu:


    1223. Dogodila se bitka na rijeci Kalka
    (u blizini današnjeg Donjecka, u Rusiji) između armije mongolskog osvajača Džingis Kana i ratnika istočno slovenskih plemena. Bio je to veliki poraz razjedinjenih kneževa kijevskih slovena. Džingis Kan i njegovi 'psi rata', nastavili su svoje osvajanje ka Evropi.

    1594. Umro italijanski slikar Đakopo Tintoreto, jedan od najvećih majstora 16. vijeka, čuven po vještini postizanja izuzetnih svjetlosnih efekata bojom.

    1740. Umro pruski kralj Fridrih Vilhelm Prvi. Diplomatskim i ratnim poduhvatima značajno je proširio i ojačao zemlju. Naslijedio ga je sin Fridrih Drugi Veliki.

    1793. Hapšenjem žirondinaca u Francuskoj počela vladavina jakobinskog terora.

    1809. Umro austrijski kompozitor Jozef Hajdn. Napisao je više od 100 simfonija, više gudačkih kvarteta, klavirskih sonata, a prema njegovom "Carskom kvartetu" nastala je himna Austrije.

    1819. Rođen američki pisac Volt Vitmen, jedan od najznačajniji pjesnika američke književnosti, čija je zbirka pjesama "Vlati trave" imala presudan uticaj na moderno pjesništvo. Neshvaćen od savremenika u svojoj zemlji, prvo priznanje dobio je od engleskih "prerafaelista" i pokreta za "slobodan stih" (vers libre) u francuskoj poeziji.

    1859. Počeo da radi veliki sat, Big Ben, na kuli britanskog parlamenta u Londonu.

    1884. Amerikanac Džon Harvi Kelog patentirao je 'korn-fleks', kukuruzne pahuljice. Kelog je osnivač velike prehrambene industrije 'Kellogg'.

    1894. U Beču je umrla Mina Vukanović Karadžić, slikarka, kćerka Vuka Stefanovića Karadžića. Slikala je uglavnom portrete, a poznati njeni radovi su: Autoportret, Dimitije Karadžić, Crnogorac sa kapom, Mladi Crnogorac, Djevojka sa vinovom lozom...

    1902. Mirom u Verenigingu
    završen britansko-burski rat u kojem su poginula 5.774 Britanca i najmanje 4.000 Bura.

    1910. Ujedinjenjem britanskih kolonija Natal, Transval i Rt Dobre Nade, osnovana Južnoafrička unija sa statusom britanskog dominiona.

    1924. Kina priznala SSSR.

    1930. Rođen američki filmski glumac, režiser i producent Klint Istvud. Karijeru je počeo ulogama u italijanskim "špageti-vesternima" Serđa Leonea, da bi potom postao zvijezda Holivuda i uspješan režiser.

    1931. U Bahreinu pronađena nafta - prvo nalazište petroleja u nekoj arpaskoj zemlji.

    1938. Prvi put prikazan film na televiziji. Bio je to film "Povratak Skarlet Pimpernel" koji je prikazala američka televizijska kuća NBC.

    1939. Danska sa Njemačkom potpisala pakt o nenapadanju. U aprilu naredne godine njemačke trupe okupirale su Dansku.

    1961. Južna Afrika je proglasila republiku s predsjednikom Čarlsom Robertsom Svartom na čelu i napustila Britanski komonvelt.

    1962. U Izraelu je obješen njemački ratni zločinac Adolf Ajhman, šef Gestapoa, nakon što je sud utvrdio da je kriv za smrt nekoliko miliona Jevreja u Drugom svjetskom ratu.

    1965. Rođena Bruk Šilds, američka filmska glumica.

    1970. U zemljotresu jačine 7,9 Rihterove skale u Peruu poginulo više od 70.000, a 600.000 ljudi ostalo je bez domova. Potpuno su razoreni gradovi Jungaj, Huares i Čimbote.

    1985. 41 tornado se pojavio u istom danu od Ohaja, preko Pensilvanije, države Njujork, sve do Ontarija u Kanadi. Bilo je velikih materijalnih šteta i 76 žrtava.

    1990. Prvi put javno, putem televizije, prenošena skupštinska debata u Sovjetskom savezu.

    1991. U Lisabonu je potpisan mirovni sporazum o Angoli, kojim je poslije gotovo 16 godina okončan građanski rat.

    1992. U organizaciji Centra za antiratnu akciju održane su u Beogradu demonstracije više desetina hiljada građana koji su nošenjem crnog flora dugog 1.300 metara izrazili svoje saućešće sa žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.

    1996. Dražen Erdemović priznao je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu da je učestvovao u masovnim pogubljenjima. To je bilo prvo priznanje krivice pred Haškim tribunalom.

    1997. Ukrajina i Rusija potpisale su sporazum o strateškom partnerstvu.

    1997. Pušten je u saobraćaj dugački 'Most konfederacije' u Kanadi, između Ostrva Princa Edvarda i kopna u Nju Branzviku. Most je poznat pod nadimkom 'fiksna veza' jer je to bilo prvi put da stanovnici ostrva mogu nesmetano da prelaze na kopno u bilo koje doba godine.

    2000. U Sofiji je umro bivši predsjednik Bugarske Petar Mladenov. Bio je visoki funkcioner za vrijeme komunističkog režima Todora Živkova, a krajem 1980-tih postao je lider reformističkih snaga koje su pod uticajem Gorbačovljeve "perestrojke" srušile vlast komunista u Bugarskoj.

    2001. Agent FBI, veteran Robert Hansen, optužen za špijunažu, izjavio je da nije kriv. Američka vlada optužila je Hansena da je 15 godina prenosio strogo povjerljive informacije Moskvi za sumu od 1.400.000 dolara i određenu količinu dijamanata.

    2003. U gradu Marfiju u sjevernoj Karolini uhapšen Erik Robert Rudolf osumnjičen za postavljanje bombi na klinici za abortuse, u noćnom klubu za homoseksualce, kao i u Atlanti, tokom Olimpijade 1996. godine.

    2005. "Vašington post" potvrdio da je bivši zamjenik direktora FBI Mark Ferlt bio povjerljivi izvor koji je tim novinama dostavio informacije koje su dovele do afere Votergejt i ostavke predsjednika SAD Ričarda Niksona 1974. godine.

    2007. Uhapšen je haški optuženik, penzionisani general Vojske Republike Srpske Zdravko Tolimir i isporučen Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine nad Muslimanima u Srebrenici i Žepi 1995. godine.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #161
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    1. jun

    1331. Sklopljen ugovor sa grčkim slikarima koji su počeli slikanje fresaka u Katedrali Sv. Trifuna u Kotoru. Ugovor sklopljen sa grčkim slikarima datiran na ovaj dan, premda ne sadrži neposredno imena majstora, ukazuje na angažman stvaralaca čiji je slikarski rukopis bio simbioza vizantijskih shvatanja i romanike, odnosno poetike i simbolike katolicizma i pravoslavlja, trajno karakterističnih za to područje. Iz posrednih izvora poznato je da su se majstori zvali Nikola i Manojlo.

    1863. Akcionarsko društvo za gradnju, sa vojvodom Mirkom Petrovićem na čelu, donijelo je odluku da se u crnogorskoj prijestonici izgradi ugostiteljski objekat poznat kao Velika lokanda, odnosno Grand hotel. U tu svrhu bila je izdvojena suma od 10 hiljada fiorina u cvancikama. Već naredne godine hotel je bio osposobljen za prijem gostiju. Imao je restoran i osam spavaćih soba. Po kazivanju Ljube Nenadovića, svagda je bio pun stranaca, tako da su jednoga dana za stolom nabrojali devet narodnosti i devet jezika.

    1903. Završen je put od Donjeg do Gornjeg manastira Ostroškog. Put je rađen svega 40-ak dana, a prvi putnici novom trasom bili su ruski ministar pri crnogorskom dvoru, gospodin Ščeglov, i Pavle Rovinski. Tom prilikom ruski ministar je šezdesetorici radnika dao do 60 kruna, a troškove gradnje ovog puta platili su prestolonasljednik Danilo i knjeginja Milica.

    1919. U engleskom parlamentu prvi put poslije Podgoričke skupštine vođena je rasprava o crnogorskom pitanju.

    1928. Umro Lazo Popovic, prosvetni i naučni radnik, skupljao je izvorne pjesme, poslovice, predanja, a u Kijevi objavio monografiju o Petru I. Jedan iz plejade crnogorskih intelektualaca, značajnih prosvjetnih i naučnih radnika koji su najviše obrazovanje sticali u Rusiji, rođen je 1872. godine u Donjem kraju kod Cetinja. Tokom studija na Duhovnoj akademiji u Kijevu napisao je monografiju o Petru I i raspravu „Crnogorske vladike pri kraju XIX vijeka”, a po povratku na Cetinje i dva udžbenika. Bio je v. d. rektora Bogoslovsko-učiteljske škole na Cetinju, direktor gimnazije u Pljevljima (1913–1916), a od 1919. do 1926. i direktor Cetinjske gimnazije. Tokom putovanja po Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini prikupljao je izvornu građu i narodna predanja. Iz tog opusa nastala je i rasprava „Smrt Smail-age Čengića”.

    1988. Poceo program radio Budva. Lokalna radio-stanica koja je djelovala u okviru tadašnjeg Kulturno-informativnog centra počela je emitovanje petosatnog programa podređenog interesima turističke privrede. Prvi glavni urednik bio je Velibor Čović.

    1995. pocela program prva privatna televizija u Crnoj Gori, Blu Moon.

    1996. umro Ljubo Kosović koji je zaslužan za razvoj radio i tv prenosa u Crnoj Gori.

    u svijetu:

    1479. Osnovan univerzitet
    u Kopenhagenu.

    1780. Rođen pruski general Karl Marija fon Klauzevic, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara.

    1792. Kentaki postaje 15. država SAD.

    1804. Rođen je Mihail Ivanovič Glinka, ruski kompozitor, tvorac ruskog muzičkog nacionalnog stila. Komponovao je u ruskom duhu, a poznate su njegove opere Ivan Sanjin, Život za cara, Ruslan i Ljudmila i druge.

    1869. Španija donijela Ustav kojim je proglašena sloboda vjeroispovjesti i štampe, uveden sud sa porotom i građanski brak.

    1880. U SAD instalirana prva javna telefonska kabina u svijetu, u zgradi "Jejl banke" u Nju Hejvnu.

    1926. Rođena američka filmska glumica Norma Džin Mortenson, poznata kao Merilin Monro.

    1952. Istočna Njemačka prekinula odnose sa Zapadnom.

    1958. General De Gol dekretom imenovan za premijera Francuske na šest mjeseci. U decembru te godine prvi put je izabran za predsjednika države. Drugi predsjednički mandat dobio na izborima 1965.

    1964. Osnovana Palestinska Oslobodilačka Organizacija (PLO).

    1964. Kandidat degolista Žorž Pompidu izabran za predsjednika Francuske nakon što je Šarl de Gol podnio ostavku.

    1973. Grčka proglasila republiku, odbacivši dotadašnju monarhiju.

    1979. Poslije skoro 90 godina, ukinuta vladavina bijele manjine u Rodeziji, sada Zimbabve.

    1980. CNN, globalna, kablovska televizijska mreža vijesti 'Cable News Network', počela emitovanje programa.

    1990. Predsjednici SSSR-a i SAD, M. Gorbačov i Dž. Buš potpisali sporazum o prestanku proizvodnje hemijskog oružja i njegovom uništavanju do kraja 1992.

    1993. Smijenjen predsjednik SRJ Dobrica Ćosić. Novi predsjednik 25. juna postao Zoran Lilić.

    1997. Na parlamentarnim izborima u Francuskoj pobijedila udružena ljevica, a premijer postao lider socijalista Lionel Žospen.

    2003. Predsjednik Rusije V. Putin doputovao u posjetu Velikoj Britaniji i, kao prvi šef ruske države poslije cara Aleksandra Drugog 1874., ušao u kraljevsku palatu u Londonu.

    2005. Na referendumu u Holandiji odbijen je Evropski ustav.

    2008. Na parlamentarnim izborima u Makedoniji apsolutnu većinu u Sobranju osvojila vladajuća stranka VMRO-DPMNE.

    2008. Prestao, iz finansijskih razloga, izlaziti hrvatski političko-satirični nedjeljnik Feral Tribjun.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #162
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    2. jun

    1889. Počasti zetu - U Crnu Goru je stigao veliki knez Petar Nikolajevič Romanov, vjerenik knjeginje Milice Petrović. Budućeg zeta na Njegušima je dočekao knjaz Nikola, a u okviru počasti ukazanih gostu, narednog dana izvedena je predstava „Balkanska carica”.

    1901. U Kolašinu je rođen Mirko Kujačić, slikar, grafičar i konzervator, sin poznatog crnogorskog ljekara i medicinskog pisca dr Jovana Kujačića. Slikarstvo je učio u Beogradu i Parizu, bio je profesor Umjetničke škole u Herceg Novom, a više godina živio je u Mostaru, gdje se bavio uglavnom konzervatorskim poslovima. Napravio je ciklus motiva iz života ribara na primorju, a poznati su i njegovi ciklusi "Gorštaci", "Goloruki" i "Autoportret".

    1901. U Nikšiću je rođen Stanko Danilović, publicista i bankar. Između dva svjetska rata radio je u filijalama Državne Hipotekarne banke u Skoplju i Cetinju i bio direktor filijale u Ljubljani. Učesnik je Trinaestojulskog ustanka. Poslije rata bio je prvi generalni direktor Državne investicione banke. Napisao je brojne članke u kojima se bavio pitanjima socijalne i privredne politike i problemima Crne Gore.

    1902.
    Prvi automobil na Cetinju - Na Cetinje je stigao prvi automobil. Prema pisanju „Glasa Crnogorca“, njime je iz Kotora doputovao princ Burbonski, sin Don Karlosa, španskog pretendenta, koji je služio u ruskoj carskoj gardi. Automobil je izazvao veliko interesovanje i oduševljenje stanovništva ali i poštanskih službenika, posebno Jova Popovića, upravnika pošta i telegrafa Crne Gore, koji je već tada razmišljao o uvođenju automobila za transport poštanskih pošiljki i putnika.

    1942. Umro Dionisije Miković, crnogorski sveštenik, pisac i pokretač časopisa tokom narodnog preporoda na Primorju, rođen 1861. u Paštrovićima. Čitav život, koji je okončao u manastiru Duljevu kod Budve, posvetio je, prvo kao iguman, a potom kao arhimandrit, čuvanju manastira Banja kod Risna. Zbog patriotskog djelovanja bio je u nemilosti kod austrijskih vlasti i osuđivan na robiju. Tokom 1881. godine i Drugog bokeljskog ustanka, bio je prinuđen da emigrira na slobodnu crnogorsku teritoriju. Trpio je progon i od italijanskog okupatora, koji ga je prisilio da napusti Risan. Izdao je nekoliko bogoslovskih i istorijskih knjiga, sakupljao narodno stvaralaštvo i sarađivao u časopisima. Iako je kratko boravio među Bokeljima, dao je dragocjeni doprinos intelektualnoj borbi Bokelja za njihovu kulturnu i političku samostalnost.

    2001. Zajednička istraživanja kotorskog Jugopetrola i engleske naftne komapnije Meduza Ramko utvrdila da u Crnogorskom primorju postoje određene količine prirodnog gasa - plina.


    U svijetu:

    1624. Rođen poljski vojskovođa i kralj Jan III Sobjeski.
    Oslobodio je Beč od turske opsade 1683. i time spriječio dalji prodor Turaka u srednju Evropu. Slavljen je kao spasilac Evrope i njene kulture.

    1740. Rođen francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad, poznat kao Markiz de Sad, čiji se romani smatraju patološkom pornografijom, ali i djelima koja ruše ustaljene društvene norme.

    1882. Umro italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, vođa pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije. Legendarnim pohodom sa svojim dobrovoljcima ("hiljadu crvenih košulja") oslobodio je 1860. Siciliju od vlasti Burbona i u septembru trijumfalno ušao u Napulj.

    1904. Rođen američki olimpijski šampion i filmski glumac Džoni Vajsmiler. Prvi preplivao 100 metara za manje od jednog minuta. Osvojio pet zlatnih olimpijskih medalja. Poznatiji je, međutim, po ulozi u filmovima o Tarzanu.

    1924. Američki Kongres priznao državljanstvo Indijancima, starosjediocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD.

    1940. Rođen grčki kralj Konstantin II, posljednji monarh Grčke.

    1946. Italijani se na referendumu izjasnili za republiku i time odbacili monarhiju Savojske dinastije.

    1949. Država Transjordanija promijenila naziv u Hašemitska kraljevina Jordan.

    1955. Jugoslovenski i sovjetski lideri, J. B. Tito i N. Hruščov potpisali Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR, narušeni rezolucijom Informbiroa 1948.

    1966. Američki vasionski brod Servejer, izveo prvo uspješno meko spuštanje na Mjesec i počeo da šalje prve slike Mjesečeve površine.

    1969. U sudaru australijskog nosača aviona Melburn i američkog razarača Frenk E. Evans u Južnokineskom moru poginula 74 američka mornara.

    1979. Papa Jovan Pavle II stigao u Poljsku, u prvu posjetu pape jednoj komunističkoj zemlji.

    1987. Umro španski gitarista Andres Segovija, koji se proslavio interpretacijama klasične muzike na gitari.

    1987. Sovjetski i kanadski skijaši prvi put prešli iz jedne u drugu zemlju prelazeći preko Sjevernog pola.

    1992. Danci se na referendumu izjasnili protiv Mastrihtskog ugovora Evropske unije.

    1999. Žene Japana izborile se za upotrebu pilula za kontracepciju, tri decenije nakon što se pilula pojavila na Zapadu.

    2000. Glavna tužiteljka Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu Karla del Ponte izjavila u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da nema osnova za pokretanje istrage o ratnim zločinima NATO-a tokom bombardovanja Jugoslavije 1999.

    2001. Vlada Kolumbije i pobunjenici, pripadnici ljevičarskog pokreta FARC, potpisali sporazum kojim je dozvoljena prva razmjena zatvorenika u 37 godina dugom ratu.

    2002. Na referendumu u Švajcarskoj ublažen izuzetno strog zakon o abortusu, čime se zakonodavstvo u toj oblasti približilo pravnoj regulativi drugih evropskih država.

    2005. Umro Džordž Majkan, legendarni američki i svjetski košarkaš i prva superzvijezda NBA.

    uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #163
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    3. jun

    1876. Vođe hercegovačkog ustanka sastale su se na Grahovu, sastanku je prisustvovao i Petar Vukotić, tast knjaza Nikole. Tom prilikom knjaz Nikola je izabran za knjaza Hercegovine i upućena mu je molba da se prihvati za njenog gospodara. Crnogorski suveren je pristao pod uslovom da to prihvate velike sile.

    1888. Na Jezerima kod Žabljaka rođen je Novica Šaulić, političar, publicista, sakupljač narodnih umotvorina. Radio je kao sudija u Podgorici, potom kao advokat u Beogradu, bio je član prvog Redakcijskog odbora Slobodne misli. Iako je bio pristalica ujedinjenja i branio odluke Podgoričke skupštine, u svojim publicističkim tekstovima iznio je razočarenje položajem Crne Gore u novoj državi. Napisao je knjigu «Crna Gora» i objavio desetak knjiga narodne poezije i narodnih umotvorina.

    1899. Pjesnik - pjesniku - Povodom pedesetogodišnjice pjesničkog rada Jovana Jovanovića Zmaja, knjaz Nikola je uputio srpskom pjesniku pozdravni telegram napisavši: „Osobito mi je zadovoljstvo na dan narodne svjetkovine ukrasiti zvijezdom za nezavisnost Crne Gore Vaše prsi, u kojima neka bi, daj bože, još dugo kucalo plemenito pjesničko srce i odjekivalo divnom pjesmom i u one dane, kada pjesnik neće biti samo prorok nego i očevidac slave narodne.“ Knjaz je Zmaja toplo pozdravio i 1875. na dvadesetpetogodišnjicu njegovog pjesničkog rada i odlikovao ga ordenom knjaza Danila za nezavisnost Crne Gore.

    1910. rodjen narodni heroj Krsto Popivoda.

    1937. rodjen Novo Vukovic, univerzitetski profesor, knjizevnik i clan CANU. Diplomirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Na Nastavničkom, kasnije Filozofskom, fakultetu u Nikšiću predavao književnost realizma, književnost za djecu i omladinu, kulturu govora, stilistiku. Uređivao je književne časopise („Riječ”), publikacije iz književnosti, bio član žirija za dodjelu nagrada iz književnog stvaralaštva (Njegoševa, Ratkovićeva nagrada). Objavio je sedam knjiga i kritičko izdanje „Pričanja Vuka Dojčevića” S. M. Ljubiše, kao i preko 200 ogleda, studija, članaka, rasprava. Za naučni, književni i pedagoški rad dobio je niz priznanja. Umro je 26. februara 2002.

    1954. Zajedno sa republičkim rukovodstvom sa Cetinja je u Titograd preseljena i redakcija «Pobjede» koja je od marta 1952. izlazila dva puta nedjeljno.

    1998. umro Vojislav Vuleković Boljevic, istoricar i knjizevnik,
    rođen 27. marta 1923. u Boljevićima (Crmnica). Nakon prekida gimnazijskog školovanja tokom II svjetskog rata, priključio se crnogorskim oslobodilačkim jedinicama. Po oslobođenju završio je Filozofski fakultet u Zagrebu. Predavao je istoriju u Kotorskoj gimnaziji. Bio je višegodišnji rukovodilac kotorske sekcije Društva istoričara Crne Gore, a potom i predsjednik Društva istoričara Crne Gore. Učestvovao je na brojnim naučnim skupovima, u serijskim i monografskim publikacijama objavljivao rezultate svog naučnoistraživačkog rada. Njegovo je najopsežnije djelo istorijsko-etnološka studija „O crmičkom plemenu Boljevićima”. Za svoj angažman dobio je niz visokih društvenih i stručnih priznanja.

    2006. Crna Gora proglasila odluku o nezavisnosti.

    U svijetu:

    1098. Poslije petomjesečne opsade,
    krstaši u Prvom krstaškom ratu zauzeli grad Antiohiju.

    1657. Umro engleski ljekar Vilijam Harvi. Otkrio cirkulaciju krvi i funkciju srca kao pumpe.

    1783. Francuski pronalazači, braća Etjen i Žozef Mongolfje, prvi put javno demonstrirali letjenje balonom punjenim zagrijanim vazduhom.

    1798. Umro italijanski avanturista Đovani Kazanova. Bio sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju ušao kao neumorni ljubavnik.

    1808. Rođen državnik SAD Džeferson Dejvis, predsjednik Konfederacije Država Amerike za vrijeme Američkog građanskog rata. Poslije poraza Konfederacije uhapšen, proveo dvije godine u zatvoru.

    1818. Završen posljednji britanski rat protiv Marata, Britanija stekla prevlast u Indiji.

    1875. Umro francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", koja se smatra remek-djelom francuske i svjetske opere. Prvo izvođenje te opere izazvalo skandal, potom postala jedno od najpopularnijih djela operske muzike.

    1899. Umro Johan Štraus Mlađi, austrijski dirigent i kompozitor. Sa svojim orkestrom nastupao širom svijeta.

    1906. Rođena francuska pjevačica i igračica američkog porijekla Žozefina Beker, zvijezda pariskih kabarea Foli Berže i Kazino de Pari. Borila se protiv rasizma, u Drugom svjetskom ratu priključila se francuskom Pokretu otpora.

    1920. U dvorcu Trijanon kod Pariza, sile Antante, poslije Prvog svjetskog rata potpisale mirovni ugovor sa Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo izvan matične zemlje, najviše u Rumuniji.

    1924. Umro češko-njemački književnik jevrejskog porijekla, Franc Kafka, jedan od najznačajnijih stvaralaca na njemačkom jeziku 20. vijeka.

    1940. Pariz pretrpio teško bombardovanje njemačke avijacije.

    1944. Savezničke trupe ušle u Rim.

    1946. General Huan Peron izabran za predsjednika Argentine.

    1968. U Beogradu, a potom i u drugim univerzitetskim centrima u Jugoslaviji, počele studentske demonstracije, prve u komunističkoj Jugoslaviji. Protest protiv privilegija komunističkih funkcionera, nezaposlenosti i ugrožavanja osnovnih demokratskih prava prekinut poslije sedam dana pošto se studentima putem Televizije Beograd obratio predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, koji je podržao studente i obećao im brže rješavanje društvenih problema.

    1973. Sovjetski supersonični avion "tupoljev 144" srušio se blizu Pariza tokom vazduhoplovne izložbe. Poginulo svih šest članova posade i sedam francuskih seljaka.

    1974. Jicak Rabin preuzeo mjesto izraelskog premijera od Golde Meir.

    1985. Italija ukinula katoličanstvo kao državnu religiju.

    1986. Rođen španski teniser Rafael Nadal Parera, jedan od najboljih tenisera na početku 21. vijeka.

    1989. Umro iranski vjerski vođa, ajatolah Ruholah Homeini. 1979, po zbacivanju šaha Mohameda Reze Pahlavija, vratio se iz izbjeglištva u Iran, zahvaćen islamskom revolucijom. Pod njegovom vlašću prozapadni Iran pretvoren u militantnu vjersku republiku.

    1989. U eksploziji gasovoda na Transsibirskoj željeznici dignuta u vazduh dva putnička voza. Poginulo 575 ljudi, 600 povrijeđeno.

    1989. Kineske vlasti tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tijenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo 300 ljudi, a 7.000 povrijeđeno, a prema izvještajima većine svjetskih medija poginulo više hiljada ljudi.

    1989. Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, nakon skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret "Solidarnost" nadmoćno pobijedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa "Solidarnosti" Leh Valensa u decembru 1990. postao predsjednik Poljske.

    1993. SB UN odobrio slanje naoružanih trupa u Bosnu radi zaštite šest "zona bezbjednosti" sa ovlašćenjem da upotrijebe oružje, a u slučaju potrebe, odobreno je dejstvo NATO avijacije.

    1995. Ministri odbrane NATO-a i EU donijeli odluku o stvaranju Snaga za brzo reagovanje u Bosni i Hercegovini, koje će štiti mirovne trupe Ujedinjenih nacija od napada bosanskih Srba.

    1999. Predsjednik Jugoslavije Slobodan Milošević prihvatio mirovni plan SAD, EU i Rusije koji su u Beograd donijeli finski i ruski posrednici Marti Ahtisari i Viktor Černomirdin. Prihvatanje plana, koji je podrazumijevao dolazak međunarodnih snaga na Kosovo, bio uslov za prestanak vazdušnih napada NATO-a na Jugoslaviju.

    1999. Sazvano zasijedanje novog parlamenta Nigerije, poslije više od 15 godina okončana vladavina vojnim dekretima u toj najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji.

    2001. U 86. godini umro holivudski glumac Entoni Kvin.

    2004. U specijalnom sudu u Sijera Leoneu počelo suđenje odgovornima za zločine tokom građanskog rata u toj zemlji, u kome je stradalo oko 200 ljudi. Sud osnovan dvije godine ranije.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #164
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    3. jun 2006.

    Skupština Crne Gore, na svečanoj sjednici, donijela Odluku o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore. Tekst Odluke glasi:

    Izvršavajući odluku građana Crne Gore da se obnovi nezavisnost države Crne Gore i njen puni međunarodno pravni subjektivitet, slobodno donesenu na referendumu od 21. maja 2006. godine organizovanom u partnerstvu sa Evropskom unijom i utvrđenu Izvještajem Republičke komisije za sprovođenje referenduma o državno - pravnom statusu Republike Crne Gore, koristeći pravo iz člana 2 Ustava Republike Crne Gore i člana 60 Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora;
    Skupština Republike Crne Gore, na sjednici održanoj 03. juna 2006. godine, na osnovu člana 81 tačka 2 Ustava Republike Crne Gore, donosi

    O D L U K U O PROGLAŠENJU NEZAVISNOSTI REPUBLIKE CRNE GORE

    1. Republika Crna Gora je nezavisna država sa punim medjunarodno-pravnim subjektivitetom u njenim postojećim državnim granicama.
    2. Republika Crna Gora, obnovom državne nezavisnosti, preuzima sve poslove koje je usvajanjem Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora povjerila da vrše institucije državne zajednice.
    3. Republika Crna Gora primjenjivaće i preuzeće međunarodne ugovore i sporazume koje je zaključila i kojima je pristupila državna zajednica Srbija i Crna Gora, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u saglasnosti sa njenim pravnim poretkom.
    4. Do donošenja odgovarajućih propisa Republike Crne Gore, shodno će se primjenjivati kao njeni propisi oni koji su na dan stupanja na snagu ove odluke važili kao propisi državne zajednice Srbija i Crna Gora, ako nijesu u suprotnosti sa pravnim poretkom i interesima Republike Crne Gore.
    5. Republika Crna Gora urediće način preuzimanja poslova koji su do sada vršile institucije državne zajednice Srbija i Crna Gora i posebnim aktima Skupštine i Vlade Republike Crne Gore utvrdiće i objaviti načela na kojima će se izgrađivati i voditi unutrašnja i spoljna politika.

    3. jun 2006.

    Skupština Crne Gore, nakon konstatovanja rezultata referenduma o državno-pravnom statusu Crne Gore, održanog 21. maja, donijela je Deklaraciju nezavisne Republike Crne Gore.

    Tekst Deklaracije:

    Polazeći od viševjekovne državne nezavisnosti i međunarodnog priznanja Knjaževine Crne Gore na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine; na osnovu slobodno izražene volje građana na referendumu o državno- pravnom statusu Republike Crne Gore odžanom 21. maja 2006. godine, koji je sproveden u skladu sa međunarodnim standardima i u saradnji sa Evropskom Unijom;
    Iskazujući posvećenost održavanju i promovisanju međunarodnog mira i stabilnosti, potvrđujući spremnost da poštuje princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država, zalažući se za rešavanje međunarodnih sporova mirnim spredstvima, promovišći prijateljske odnose i saradnju sa svim zemljama na ravnopravnim osnovama;
    Na osnovu Odluke o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore i člana 81. tačka 2, Ustava Republike Crne Gore; Skupština Republike Crne Gore, na sjednici održanoj 3. juna 2006. godine donosi:
    DEKLARACIJU NEZAVISNE REPUBLIKE CRNE GORE

    1. Republika Crna Gora, nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom, nastaviće da se izgrađuje kao građanska država, multinacionalno, multietničko, multikulturno i viševersko društvo, zasnovana na poštovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava, prava manjina, principima parlamentarne demokratije, vladavine prava i tržišne ekonomije što će se unaprijediti donošenjem novog Ustava Republike Crne Gore.
    2. Polazeći od obnovljene državne nezavisnosti, Republika Crna Gora:
    - Prihvatajući principe utvrđene dokumentima Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i drugih međunarodnih organizacija, pokrenuće postupak za punopravno članstvo u njima;
    - Prihvata i preuzeće prava i obaveze koji proističu iz dosadašnjeg aranžmana sa Evropskom unijom, Ujedinjenim nacijama, Savjetom Evrope i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju i drugim međunarodnim organizacijama, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u skladu sa njenim pravnim poretkom, pružajući punu podršku radu njihovih agencija i predstavništava na svojoj teritoriji;
    - Potvrđuje kao strateški prioritet ubrzano integrisanje u Evropsku uniju i odlučna je da nastavi efikasno ispunjavanje uslova i zahtjeva sadržanih u Kopenhaškim kriterijumima i Procesu stabilizacije i pridruživanja;
    - Čvrsto je opredijeljena da pristupi evropskim i evroatlantskim-NATO bezbjednosnim strukturama i da nastavi da doprinosi učvršćivanju regionalne stabilnosti i bezbjednosti;
    - Posvećena daljem napredaku u procesu pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, spremna je da ispunjava obaveze koje proizilaze iz članstva;
    - Nastaviti i unapredi postojeću saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama i pokrenuti postupak za regulisanje samostalnog članstva;
    - Poštovaće principe međunarodnog prava, odluke Međunarodnog suda pravde i odlučna je da nastavi punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
    3. Republika Crna Gora će na principima međunarodnog prava uspostaviti i razvijati bilateralne odnose sa drugim državama, prihvatajući prava i obaveze iz dosadašnjih aranžmana i nastaviti sa aktivnom politikom dobrosusjedstva i regionalne saradnje.
    4. Potvrđujući dobre namjere, Republika Crna Gora iskazuje poseban interes i punu spremnost da sa Republikom Srbijom, riješi dosadašnja međusobna prava i obaveze i da razvija dobre i prijateljske međudržavne odnose.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #165
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    4. jun

    1443. Bar se, nakon borbi, predao Mlečanima. Vlast Veneciji, takođe su priznali Paštrovići i okolna naselja.

    1718. Mletačka Republika potvrdila duhovnu vlast Cetinjske mitropolije u Boki, koju je ona imala još od septembra 1456. godine. Jurisdikciju Cetinjske mitropolije u Boki ukinule su francuske vlasti 1810. g. ali na kratko, mada je crnogorski mitropolit Petar I Petrović u Boki uvijek imao eliki uticaj i uživao nesporan ugled.

    1821. u Boljevićima, u Crmnici, rođen Ilija Plamenac, crnogorski vojvoda, senator, ministar vojni i jedan od najbližih saradnika knjaza Nikole. Bio je svještenik, plemenski kapetan, učesnik brojnih diplomatskih misija i ratnik. Po nalogu knjaza Nikole, pop Ilija sa svojim odredima je 1862. zauzeo Muriće i Šestane i razbio turske pogranične posade prema Skadru. Direktnim pregovorima sa Portom riješio je neke pogranične probleme, imao je 1871. posebnu misiju o saradnji Crne Gore i Srbije, učestvovao u misijama u Beču i Petrogradu... Komandovao je odredom u ratu 1876-78, učestvovao u bitci na Fundini, u oslobađanju Nikšića, Bara, Ulcinja, a poslije Berlinskog kongresa u Primorju i Krajini organizovao je crnogorsku vlast i bio politički komesar i pregovarač u ime crnogorske Vlade o spornim pitanjima. Bio je prvi upravitelj Podgorice i od 1879-1905. ministar vojni.

    1839. rodjen Filip Radicevic najpoznatiji skupljac narodnih pjesama i umotvorina u Crnoj Gori koje su objavljene u knjizi Gusle Crnogorske. Veliki dio njegovog skupljenog narodnog blaga objavio je Vuk Karadzić. Prosvjetni i kulturni radnik, jedan od najznačajnijih sakupljača narodnih umotvorina u Crnoj Gori. Šezdesetih godina XIX vijeka počeo je da sarađuje sa Vukom Karadžićem, za koga je sakupljao narodne epske pjesme. Svoj sakupljački rad sabrao je u zbirci „Gusle crnogorske”. Pisao je članke, studije i priloge u serijskim publikacijama. Aktivno je radio u Društvu crnogorskog Crvenog krsta, a u toku rata 1876–78. jedno vrijeme bio upravnik bolnice „Danilo I”. Za svoj humanitarni rad dobio je značajna crnogorska i ruska priznanja. Umro je 11. oktobra 1917.


    1907. U Nikšiću je izašao prvi i jedini broj lista "Zemljoradnik". Vlasnik lista bio je Dušan Vujica, a glavni urednik vojvoda Petar Vojvodić. Ovaj jedini broj štampala je Akcionarska štamparija Nikšić.

    1911. rođen Milovan Đilas politički radnik, pisac i publicista. Bio je jedan od organizatora ustanka 1941. godine, član Vrhovnog štaba NOV i POJ, član CK KPJ i Politbiroa CKKPJ, ministar bez portfelja u vladi FNRJ, potpredsjednik SIV-a i predsjednik Savezne narodne skupštine. Zbog liberalističkih antipartijskih i antisocijalističkih shvatanja i djelovanja 1954. godine smijenjen je sa svih funkcija. A zbog pisanja protiv Jugoslavije u stranoj štampi 1955. i 1966. godine osuđen na strogi zatvor.

    1949. Predstavom Nemirna starost otvoreno pozoriste u Niksiću. Nakon odluke Narodnog odbora grada Nikšića od 15. marta iste godine, predstavom „Nemirna starost”, u Domu kulture u Nikšiću otvoreno je Narodno pozorište. Na plakatima je, bez podjele uloga bio, potpisan veoma brojan umjetnički ansambl i umjetničko i tehničko osoblje (30-ak angažovanih). Za upravnika pozorišta postavljen je Veljko Šakotić, a za sekretara, glumac Veljko Mandić. Novoosnovanom pozorištu na korišćenje je dodijeljen dom bivšeg Zanatlijsko-radničkog udruženja.


    1970. U Titogradu je počela prva stomatološka nedjelja SR Crne Gore tokom koje su najeminentniji stručnjaci sa svih stomatoloških fakulteta Jugoslavije govorili o dostignućima iz različitih oblasti struke. Tom prilikom razmijenili su iskustva stečena u dotadašnjem radu, kako na polju razvoja stomatološke službe tako i u podizanju zdravstvene kulture stanovništva. Značajan doprinos toj visokostručnoj manifestaciji dali su crnogorski stomatolozi – primarijus dr Milenko Lainović, koji je bio i predsjednik organizacionog odbora, dr Miloš Mandić, dr Aleksandar Vesković, dr Biljana Vučinić, dr Hasan Dervišević, dr Nikola Vujović, dr Branko Drecun i drugi.

    1978. Na Trgu Lenjina u Nikšiću mehanizacija GP "Crna Gora" iz Nikšića počela pripremne radove na izgradnji Doma revolucije. Po tadašnjim procjenama monumentalni "spomenik borcima palim za slobodu i socijalističku revoluciju" trebalo je završiti za četiri godine. Odmah se pokazalo da je riječ o promašenoj investiciji.

    2006. Zvanično s radom počela RTV Atlas, čija je programska orjentacija biznis, šou- biznis, zabava, ekologija, kultura i umjetnost, kod nas i u svijetu. Radio i Televizija Atlas je bazirana na digitalnim tehnološkim rješenjima, koja omogućavaju veliki stepen produktivnosti i programske raznolikosti uz poštovanje najviših standarda produkcije
    .

    u svijetu:

    1133. Njemački kralj Lotar II krunisan za rimskog cara,
    tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Inoćentija II.

    1783. Francuski izumitelji, braća Etjen i Žozef Mongolfje, prvi put demonstrirali letjenje balonom punjenim zagrijanim vazduhom.

    1831. Belgijski Kongres proglasio princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.

    1859. Rođen srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član SANU, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju.

    1916. Kod Ljvova, u I svjetskom ratu, počela ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom frontu i u Italiji. Brusilov u avgustu potukao trupe sila Osovine i zarobio oko 400.000 vojnika.

    1917. Dodijeljena prva Pulicerova nagrada, koju za pisanu riječ daje Fakultet novinarstva Kolumbija. Nagradu ustanovio Jozef Pulicer, američki novinar mađarskog porijekla.

    1925. Rođen američki filmski i TV glumac Denis Viver, poznat po seriji, Šerif Meklaud.

    1938. Sigmund Frojd, otac psihoanalize, napustio Austriju zbog narastajućeg nacizma, i potražio utočište u Londonu.

    1941. U izbjeglištvu u Holandiji umro Fridrih Vilhelm II, pruski kralj i njemački car. Sprovodio politiku ekspanzije Nemačke preko Balkana na Bliski i Srednji istok i učvršćivanja kolonijalnih posjeda.

    1943. Vojnim pučem zbačen predsjednik Argentine Ramon Kastiljo.

    1944. Savezničke trupe ušle u Rim, u II svjetskom ratu.

    1946. General Huan Peron izabran za predsjednika Argentine. Oboren vojnim pučem 1955, potom živio u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore i ponovo izabran za predsjednika. Poslije njegove smrti 1974. položaj predsjednika preuzela njegova supruga Izabela Peron.

    1971. Umro mađarski marksista i književni kritičar Đerđ Lukač. Ministar u vladi Imrea Nađa 1956, po njegovom padu privremeno protjeran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.

    1975. U Los Anđelesu rođena Anđelina Džoli, američka filmska glumica, bivša manekenka i ambasador dobre volje Visokog komesara za izbjeglice UN. Međunarodnu filmsku slavu je postigla ulogom heroine video-igara Lare Kroft u filmu „Lara Kroft: Pljačkaš grobnica", nakon čega je postala jedna od najpoznatijih i najplaćenijih glumica Holivuda. Najveći komercijalni uspjeh postigla je akcionom komedijom „Gospodin i gospođa Smit". Dobitnik je tri nagrade Zlatni globus, dvije nagrade američkog Udruženja filmskih glumaca i jednog Oskara. Nakon dva neuspjela braka sada živi sa glumcem Bredom Pitom. Imaju troje usvojene i četvoro svoje djece.

    1989. Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj poslije skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret Solidarnost nadmoćno pobijedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa Solidarnosti Leh Valensa u decembru 1990. postao predsjednik Poljske.

    1991. Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnijela ostavku poslije generalnog štrajka koji je trajao 20 dana.

    1996. Evropska raketa Arijana 5 eksplodirala 40 sekundi po lansiranju.

    2003. Vlada Hrvatske na šest mjeseci suspendovala vizni režim za građane Srbije i Crne Gore, na snazi oko 12 godina.

    2003. Na izborima u Togou predsjednik Gnasingbe Ejadema osvojio novi petogodišnji mandat.

    2004. U Rimu umro italijanski komičar Nino Manfredi, posljednji iz četvorke italijanskih komičara, u kojoj su bili i Toto, Vitorio Gasman i Alberto Sordi.

    2006. Umjereni ljevičar Alan Garsija, nakon šesnaest godina ponovno izabran za predsjednika Perua.

    2008. Barak Obama sakupio je dovoljnu podršku partijskih delegata da postane kandidat Demokratske stranke na izborima za predsjednika SAD koji su održani u novembru.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #166
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    5. jun

    Današnji dan se obilježava kao Svjetski dan zaštite životne sredine, ustanovljen od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u vrijeme održavanja prve konferencije UN o životnoj sredini 1972. u Stokholmu. Deklaracijom o životnoj sredini, koja je tada usvojena, međunarodna zajednica utvrdila je načela u oblasti zaštite životne sredine. Značajno je načelo po kome se prirodni izvori zemlje (podrazumijevajući vodu, vazduh, zemljište, floru i faunu, a naročito reprezentativne primjerke prirodnih ekosistema) brižljivim planiranjem i upravljanjem moraju sačuvati za dobro sadašnjih i budućih generacija. Crna Gora je Ustavom iz 1992, odnosno Deklaracijom usvojenom godinu dana ranije (20. septembra) na Žabljaku, pod Durmitorom, definisana i kao ekološka država.

    U Crnoj Gori:

    1723. U vrijeme vladavine vladike Danila, prvog crnogorskog vladike iz dinastije Petrovića, na Cetinju je održan opštecnogorski zbor koji je osnovao komisiju sa zadatkom da rješava sporove unutar crnogorskih plemena. Akt o osnivanju komisije i njenim obavezama imao je zakonsku snagu, jer su za protivljenje njenim odlukama bile predviđene oštre kazne. Opštecrnogorski zbor, stara institucija crnogorske vlasti koju mletački hroničari pominju početkom 16. stoljeća, bila je snažna koheziona snaga koja je dugo održavala jedinstvo Crne Gore i predstavljala neku vrstu crnogorskog parlamenta.

    1875. Poceo ustanak u Hercegovini poznat kao Nevesinjska puska. Borbama u okolini Nevesinja, organizovanim zbog otpora nesnošljivom ugnjetavanju hrišćanskog stanovništva od strane Osmanlija, označen je početak Hercegovačkog ustanka koji je knjaz Nikola podsticao, podržavao i značajno pomagao – vojno, materijalno i moralno. Ustanaku poznatom pod nazivom „Nevesinjska puška” prethodile su akcije organizovane tokom 1872. Vodili su ga glasoviti junaci: Peko Pavlović, pop Bogdan Zimonjić, Lazar Sočica, Maksim Baćović, Ivan Musić, tijesno sarađujući sa vojvodom Petrom Vukotićem. Borbe su ubrzo zahvatile i pogranični pojas prema Crnoj Gori, označivši uvod u Velji rat i dovele do žive političke aktivnost Velikih sila posebno Austrougarske kojoj su Bosna i Hercegovina bile interesna sfera.

    1877. Na Krscu su se sudarile turska i crnogorska vojska. Gubici su bili veliki, naročito na turskoj strani. Turcima nije uspjelo da se sastanu na Planinici i unište crnogorsku vojsku, niti da stignu do Spuža, još manje da razmišljaju i o osvajanju Cetinja.

    1914. Na Cetinju je rođen Niko Simov Martinović, istoričar i pravnik. Kao srednjoškolac bio je član SKOJ-a i KPJ, potom aktivni borac NOR-a u Drugom svjetskom ratu. Poslije oslobođenja bio je jedno vrijeme direktor i glavni i odgovorni urednik «Pobjede», potom direktor Instituta za proučavanje istorije crnogorskog naroda, kasnije Istorijskog instituta Crne Gore. Po povratku sa Golog Otoka radio je u Istorijskom institutu, a od 1973. bio je direktor Centralne narodne biblioteke «Đurđe Crnojević» na Cetinju.

    1932. Za titulu nogometnog prvaka Crne Gore, kao i 1931. godine, borili su se cetinjski "Crnogorac" i nikšićki "Obilić".
    U meču odigranom na Cetinju "Obilić" je izgubio rezultatom 8:3. Crnogorska fudbalska liga imala je 12 klubova.

    1942. na Scepan polju osnovan Treći sandzacki bataljon.

    1947. U Kotoru rođena Borka Pavićević, dramaturg. Karijeru je započela u Ateljeu 212. Radila u pozorištima širom bivše Jugoslavije. Osnivač teatra "Nova osećajnost", početkom devedesetih bila umjetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta, dok od 1994. godine vodi Centar za kulturnu dekontaminaciju, nastao iz Beogradskog kruga. Bavi se i publicistikom. Pisala je za "Susret", "Književne novine", "Nin". Nosilac je francuskog ordena legije časti i dobitnica nagrade "Hirošimaprist".

    2006. Predsjednik Crne Gore uputio pismo Kofi Ananu: "U skladu sa rezultatima referenduma u Republici Crnoj Gori, održanog 21. maja 2006. godine, organizovanog u skladu sa članom 60 Ustavne povelje državne zajednice SCG, u svojstvu predsjednika Republike Crne Gore imam čast da zamolim za prijem Republike Crne Gore u članstvo u Ujedinjenim nacijama". Predsjednik Vujanović u pismu, uz koje je proslijeđena i Deklaracija nezavisne Republike Crne Gore, usvojena 3. juna u Skupštini, u ime Crne Gore naglašava da će se Republika Crna Gora pridržavati povelje Ujedinjenih nacija i njenih principa i da će izvršavati sve svoje obaveze sadržane u Povelji.

    u svijetu:

    1723. Rođen škotski ekonomista i filozof Adam Smit,
    uz Dejvida Rikarda najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije.

    1826. Umro njemački kompozitor i pijanist Karl Marija fon Veber, jedan od kreatora romantičnog izraza u njemačkoj muzici.

    1827. Turske trupe zauzele Akropolj i ušle u Atinu, nakon što su slomile ustanak za oslobođenje Grčke.

    1878. Rođen meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja, lider seljačke revolucije u Meksiku, uz Emilijana Zapatu najpopularniji meksički narodni tribun. 1966. proglašen za meksičkog nacionalnog junaka.

    1882. Rođen Igor Stravinski, ruski kompozitor i dirigent.

    1883. Rođen engleski ekonomista Džon Kejnz, koji je nakon velike ekonomske krize 1930. godine počeo zagovarati teoriju o potrebi jačeg učešća države u ekonomiji.

    1898. Rođen Federiko Garsia Lorka, španski pjesnik. Kad je izbio građanski rat, Lorka se zatekao u Granadi. 19. avgusta1936. fašistički vojnici su ga ubili i tijelo bacili u neobilježen grob. Frankova vlada je pokušala uništiti spomen na Lorku tako što je uništila sva njegova djela. Budući da je bio među prvim i najslavnijim žrtvama španskog građanskog rata, Lorka je ubrzo postao simbol žrtve političke represije i fašističke tiranije.

    1915. Žene u Danskoj dobile pravo glasa.

    1945. Predstavnici SSSR-a, SAD, Velike Britanije i Francuske potpisali u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Njemačkom i njenoj podjeli na četiri okupacione zone.

    1947. Državni sekretar SAD Džorž Maršal iznio plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svjetskom ratu, "Maršalov plan", kojim su SAD u periodu od 1948. do 1952. dodijelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama.

    1967. Počeo 'Šestodnevni rat' između Izraela i arapskih zemalja - Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage su u narednih šest dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, dio Jordana i Golansku visoravan u Siriji.

    1968. Palestinac Sirhan Sirhan u atentatu u Los Anđelesu smrtno ranio američkog senatora Roberta Kenedija, mlađeg brata predsjednika Džona Kenedija.

    1972. U Stokholmu počela prva konferencija UN posvećena problemima zaštite i unaprjeđenja čovjekove okoline.

    1986. U Izvještaju Ujedinjenuh nacija procijenjeno da 50.000 stanovnika Afrike ima SIDU, ili AIDS.

    1992. JNA napustila kasarnu "Maršal Tito" u Sarajevu, čime je završeno povlačenje JNA iz Bosne i Hercegovine.

    2001. Laburistička stranka ubjedljivo pobijedila na izborima u Velikoj Britaniji, a Toni Bler postao prvi premijer laburista sa dva uzastopna mandata.

    2001. Ujedinjene nacije obilježile 20-togodišnjicu pojave AIDS-a. Procjenjuje se da je 58 miliona ljudi zaraženo HIV virusom i da je više od 22 miliona umrlo u posljednje dvije decenije.

    2004. U 93-oj godini umro bivši američki predsjednik Ronald Regan, četrdeseti po redu.

    2006. Srbija proglasila nezavisnost, odnosno preuzimanje međunarodnopravnog subjektiviteta bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #167
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    6. jun

    1876. U Veneciji Srbija i Crna Gora sklopile ugovor o Savezu i stalnoj vojnoj konvenciji. Za razliku od onog od 5. oktobra 1866. ovaj put u tekstu dokumenta ni riječ o ujedinjenju dvije kneževine, već da dvije nezavisne države kao ravnopravni saveznici vode nezavisne ratne operacije protiv neprijatelja.

    1877. Bitka na Planinici - U okviru Veljeg rata (1876–1878 ) počela je bitka poznata kao Devet krvavih dana. Dobro strateški osmišljen otpor osmanskoj vojsci trajao je do 14. juna i odvijao se dolinom Zete, od Ostroga do Spuža. Po osmanskim izvorima, okršaji su trajali sedam dana i nijesu, kako je Sulejman-paša predviđao, išli na ruku planovima tog dijela sultanove vojske da se sjedini sa južnom vojskom već sjutradan. O ishodu ovih borbi izvještaji se ne podudaraju, ali je nesporno da je Sulejmanova vojska bila prepolovljena, a ostatak ubrzo povučen ka Bugarskoj gdje je nedugo potom ušao u sukob s ruskim trupama.

    1912. Nakon ostavke Vlade Lazara Tomanovića obrazovana je nova crnogorska vlada Mitra Martinovića. Odmah potom, zajedno sa knjazom Nikolom, Martinović se angažovao na priključivanju Balkanskom savezu. Najprije je sa Grčkom dogovorena vojna konvencija i krenula je akcija za zaključivanje sličnog saveza i sa Srbijom i Saveza za zajedničku borbu balkanskih zemalja protiv Turske.

    1912. Kralj Nikola doputovao u Austriju, a docekao ga je licno Franjo Josip.

    1921. rodjen Petar Stojanović doktor nauka i pisac preko 60 studija iz Pravne istorije Crne Gore.
    Žurnalista, publicista, advokat i profesor univerziteta. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Učesnik je NOR-a od 1941. do 1945. U osnovi njegovog naučnoistraživačkog rada je pravna istorija Crnogoraca o kojoj je objavio preko 60 studija u domaćim i stranim publikacijama. Prvu studiju Stojanović je napisao 1982, uz fototipsko izdanje Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević” – „Zakonika Petra I” i „Danilovog zakonika”. Za pravnu istoriju značajno mu je i djelo „Pravni položaj žene u Crnoj Gori u XIX vijeku”, kao i naučni projekati u sklopu CANU: „Normativna aktivnost crnogorske države (1850–1918 )” i „Nasljedno-običajno pravo u Crnoj Gori, Sjevernoj Albaniji i Boki”. Umro je 1990.


    1996. Oformljen Biotehnicki institut.
    Prema odluci Vlade Republike Crne Gore o organizovanju naučnih ustanova u Republici, Poljoprivredni institut u Podgorici (najstarija naučna institucija u Crnoj Gori) reorganizovan je u Biotehnički institut koji ima deset naučno-istraživačkih zavoda.

    2001. Vesna Perović, predstavnica Liberalnog saveza CG, postala je predsjednica Skupštine CG, prva žena na toj funkciji u Crnoj Gori.

    U svijetu:

    1599. Rođen španski slikar Dijego Rodriges de Silva Velaskes,
    jedan od najvećih u istoriji slikarstva.

    1606. Rođen francuski dramski pisac Pjer Kornej, jedan od najznačajnijih predstavnika klasicizma u evropskoj književnosti.

    1683. U Oksfordu, u Engleskoj, otvoren prvi javni muzej u svijetu "Ešmolien".

    1799. Rođen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin. Pjesnik buntovnog duha često je bio na udaru cenzure, a zbog stihova posvećenih slobodi prognan je iz Moskve na jug Rusije. Umro je u 38. godini od rana zadobijenih u dvoboju s jednim francuskim avanturistom.

    1801. Mirovnim sporazumom u Badahozu završen je šestogodišnji rat između Španije i Portugala. Portugalija je izgubila dio teritorije istočno od rijeke Gvadijane.

    1861. Umro je italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur, prvi premijer ujedinjene Italije (1861). Jedan je od osnivača lista "Il risorđimento" (1847) u kojem se zalagao za ustavne reforme i oslobađanje Italije od austrijske dominacije.

    1871. Njemačka je anektirala Alzas, nakon poraza Francuske u francusko-pruskom ratu.

    1875. Rođen njemački pisac Tomas Man, jedan od najznačajnijih njemačkih i svjetskih književnika u 20. vijeku. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929.

    1901. Rođen indonežanski državnik Ahmed Sukarno, prvi predsjednik Indonezije, pod čijim je rukovodstvom zemlja stekla nezavisnost, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1903. Rođen jermenski kompozitor Aram Iljič Hačaturijan, koji je u svom djelu spojio elemente folklorne muzike Jermenije sa savremenom evropskom muzikom.

    1944. Savezničke snage iskrcale se u Normandiji u najvećem desantu u istoriji, nazvanom "Dan D".

    1945. Ruske snage pronašle tijelo Adolfa Hitlera.

    1949. Objavljena knjiga Džordža Orvela "1984", vizija svijeta kojim vlada Veliki Brat.

    1954. Prenosom manifestacije "Festival cvijeća" iz Švajcarske počela s radom Evrovizija, televizijska mreža evropskih zemalja.

    1956. Rođen švedski teniser Bjorn Borg.

    1961. Umro švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung,
    začetnik psihologije u kojoj se razlikuju dva sloja podsvjesnog - individualno i kolektivno.

    1967. Egipat je zatvorio Suecki kanal, dan poslije izbijanja izraelsko-arapskog rata.

    1972. U eksploziji u rudniku uglja u Rodeziji je poginuo 431 rudar.

    1981. U najtežoj nesreći u istoriji željeznice poginulo je najmanje 800 ljudi kad je sedam vagona pretrpanog putničkog voza iskliznulo iz šina i palo u rijeku Kosi u državi Bihar u Indiji.

    1982. Izrael je počeo invaziju Libana u nastojanju da istjera pripadnike Palestinske oslobodilačke organizacije.

    1989. Umro iranski vjerski i političi lider, Ajatolah Homeini, koji je sproveo iransku muslimansku revoluciju svrgavanjem šaha Reze Pahlavija.

    2000. Ferenc Madl postao predsjednik Mađarske.

    2004. Vlada izraelskog premijera Arijela Šarona odobrila plan o povlačenju izraelskih snaga iz pojasa Gaze.

    2004. Njemački kancelar Gerhard Šreder prisustvovao svečanom obilježavanju 60-godišnjice iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji. To je prvi put da Njemačka učestvuje na proslavi.

    uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #168
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    7. juna

    1798. Kotor – grad štampara - Tridesetak godina prije početka rada Njegoševe štamparije, štampar Frančesko Andreala, koji je u Veneciji imao štampariju, prenio je svoju tipografiju u Kotor. Tako je grad štampara: Šimuna Kotoranina, Andrije Paltašića Kotoranina i Jerolima Zagurovića Kotoranina, konačno dobio svoju štampariju.

    1909. Početak gradnje Vladinog doma - Zdanje crnogorskog parlamenta završeno je 1910. godine i svečano otvoreno 15. avgusta, prilikom proglašenja Crne Gore za kraljevinu. Pretpostavlja se da je građena po projektu talijanskog arhitekte Koradinija. Radove su izvodili uglavnom strani majstori pod rukovodstvom „Talijana koji je ranije radio rusku i italijansku legaciju”, a nadzor je obavljao inženjer Marko Đukanović. Fasada objekta, inače prvog zdanja u Crnoj Gori napravljenog od armiranog betona, izrađena je u baroknom stilu, sa pravougaonom osnovom i unutrašnjim atrijumom dimenzija 66 x 52 m.

    1920. Regent Aleksandar Karađorđević donio je ukaz kojim je izvršeno "ujedinjenje" pravoslavnih crkava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i izabran "Središnji arhijerejski sabor". Ovim su potvrđene odluke konferencije episkopa, od 26. maja prethodne godine. Već 30. avgusta iste godine regent Aleksandar i predsjednik Vlade Vesnić donijeli su novi ukaz, kojim je, kako piše u dokumentu proglašeno "vaspostavljanje Srpske patrijaršije, i za poglavara vaspostavljene patrijaršije određen je Srpski patrijarh Pravoslavne crkve Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca". Patrijaršija je zvanično proglašena 10. septembra. Cetinjska autokefalna pravoslavna mitropolija nikad nije potvrdila ovaj ukaz "jer nije bio saglasan sa Ustavom Svetoga Sinoda, osim toga, Zakonom o nevažnosti pravnih propisa koji su doneseni prije 6. aprila 1941. i za vrijeme NOR-a, ukinut je i ovaj ukaz".

    1940. Rođen Velibor – Bucko Radonjić - Nakon završene Umjetničke škole u Herceg Novom, diplomirao je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Čitav radni vijek posvetio je scenografiji i realizovao preko 150 predstava u CNP-u, kao i na scenama drugih pozorišta. Bavio se i slikarstvom, grafikom, dizajnom, ilustracijom, skulpturom, kostimografijom, unutrašnjom arhitekturom i nizom slobodnih likovnih disciplina. Objavio je grafičke mape: „Gorski vijenac”, „Skadarsko jezero”, „Stara Podgorica” i „Žena i muzika”, mapu o šahu „Gens una summus” posebno rađenu za velemajstoara Fišera, zatim „Veselice”, „Crnojevići” i pripremio za štampu mapu „Znameniti ljudi Crne Gore”. Godine 1996. štampana je u Milanu opsežna ilustrovana knjiga njegovih scenografija. Imao je veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi i dobio niz značajnih nagrada i priznanja. Umro je 26. januara 1998.

    1941. Princ Mihailo odbio „krunu” - Princ Mihailo Petrović, sin princa Mirka i unuk kralja Nikole odbio je vladarsku krunu koja mu je u toku okupacije Crne Gore bila ponuđena od strane italijanskog protektorata.

    1943. Na Cetinju je umro Ivan Bulatović, crnogorski oficir, vođa komita u Rovcima i španski borac. Za junaštvo u Balkanskom ratu odlikovan je Obilića medaljom, bio je organizator i vođa bune Rovčana (Rovčka republika) protiv bezuslovnog ujedinjenja Srbije i Crne Gore. Nakon višemjesečnih borbi emigrirao je u Italiju gdje je postao član Glavnog štaba crnogorske vojske u izbjeglištvu i od kralja Nikole dobio je titulu vojvode. Dospio je u SSSR gdje je postao sovjetski general, a poslije Španskog građanskog rata vratio se u Crnu Goru gdje ga je zatekao Drugi svjetski rat. U Rovcima je formirao zelenaško nacionalistički bataljon i na Cetinju postao član crnogorske nacionalne komande i zamjenik njegovog komandanta Krsta Zrnova Popovića.

    2006. Šef Misije OEBS u SCG Hans Ola Ursad čestitao je najvišim crnogorskim zvaničnicima na organizaciji i konačnom rezultatu referenduma o državnom statusu." U čestitci Urstad je potvrdio da se crnogorski narod izjasnio na miran način i u skladu sa dogovorenim pravilima i procedurama.


    u svijetu:

    1494. Portugal i Španija potpisali sporazum u Tordesiljasu o podjeli Novog svijeta. Granicu odredio papa Aleksandar VI da bi spriječio sukobe kolonijalnih sila. U XVII i XVIII vijeku u borbu za kolonije umiješali se Englezi i Holanđani koji nijesu poštovali papinu podjelu.

    1502. Rođen Ugo Buonkompanjo, papa Grgur XIII od 1572. do 1585. Reformisao julijanski kalendar koji je kasnije po njemu nazvan gregorijanski.

    1523. Poslije pobjede nad Dancima, Gustav Vasa proglašen, kao Gustav I, kraljem Švedske. Time ukinuta Kalmarska unija formirana 1397, unija Švedske, Danske i Norveške.

    1848.
    Rođen je Pol Gogen, francuski slikar, jedan od najvećih XIX vijeka. Počeo je kao samouki slikar pojednostavljene forme u čvrstoj konturi i jakih kontrasta boja.

    1861. U američkom gradu Nju Orleans izvedena prva predstava striptiza.

    1862. SAD i Velika Britanija potpisale sporazum o suzbijanju trgovine robljem.

    1896. Rođen mađarski državnik Imre Nađ, premijer do oktobra 1956, kada je u Mađarskoj izbila antikomunistička pobuna. Pobuna ugušena sovjetskom intervencijom, a Nađ uhapšen i osuđen na smrtnu kaznu, koja je izvršena u junu 1958.

    1905. Norveški parlament donio odluku o raskidu unije sa Švedskom i svrgnuo sa prijestola kralja Oskara I, koji se protivio toj odluci.

    1920. Rođen francuski političar i publicista Žorž Marše, generalni sekretar francuske Komunističke partije i, uz Enrika Berlinguera, iz KP Italije, i Santijaga Karilja, iz KP Španije, jedan od protagonista reformi u komunističkom pokretu u Zapadnoj Evropi početkom osamdesetih godina prošlog vijeka.

    1921. Otvoren prvi parlament Sjeverne Irske.

    1929. Ponovo uspostavljena Papska država, Vatikan, u Rimu. Crkvena država prestala da postoji 1870, kada je s gradom Rimom inkorporirana u ujedinjenu Italiju.

    1935. Umro ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, koji je metodom aklimatizacije uzgajio nove otporne vrste trešanja, kajsija, vinove loze, i tako ih proširio prema sjeveru.

    1939. Kralj Džordž VI i kraljica Elizabeta došli u posjetu SAD, što je bila prva posjeta britanskog monarha toj zemlji.

    1948. Predsjednik Čehoslovačke Eduard Beneš podnio ostavku ne želeći da potpiše novi ustav, prema kome su komunisti preuzeli vlast.

    1971. Sovjetski vasionski brod Sojuz II spojio se u Zemljinoj orbiti sa svemirskom stanicom Saljut.

    1973. Kancelar Zapadne Njemačke Vili Brant doputovao u Izrael, u prvu posjetu jednog zapadnonjemačkog lidera toj zemlji.

    1974. U Ivanjici puštena u rad prva zemaljska satelitska stanica u Jugoslaviji za međukontinentalne telefonske linije i TV programe.

    1980. Umro Henri Miler, jedan od najpoznatijih američkih pisaca

    1981. Izraelski avioni razorili irački nuklearni reaktor Osirak blizu Bagdada.

    1988. U Bangladešu islam proglašen državnom religijom, a jake policijske snage stavljene u stanje pripravnosti da bi spriječile proteste protivnika te odluke.
    1990. Predstavnički dom Kongresa SAD izglasao zabranu prodaje kompjutera i telekomunikacione opreme SSSR-u dok Moskva ne počne pregovore o nezavisnosti Litvanije.

    1992. Sedam dana poslije posljednjeg dogovora o prekidu vatre, nastavljene borbe na bosansko-hercegovačkom ratištu. U Sarajevu artiljerijski dueli trajali po 20 sati.

    1993. U saobraćajnoj nesreći u Njemačkoj poginuo jedan od vrhunskih svjetskih košarkaša Dražen Petrović, jedan od najboljih hrvatskih košarkaša svih vremena i reprezentativac SFRJ.

    1996. Vojna hunta Mijanmara donijela zakon kojim je onemogućila rad Nacionalne lige za demokratiju, glavne opozicione partije pod vođstvom Aung San Su Ći, dobitnice Nobelove nagrade za mir.

    1998. Jake policijske snage Srbije rasturile u Prištini proteste kosovskih Albanaca koji su 57. dan uzastopno protestovali protiv srpskih vlasti pod motom "Kosovo, najveći zatvor na svijetu".

    1999. U Indoneziji održani demokratski parlamentarni izbori, prvi poslije 40 godina.

    2001. Bivši predsjednik Argentine Karlos Menem stavljen u kućni pritvor zbog navodne trgovine oružjem.

    2005. Apelacioni sud u Santjagu ukinuo imunitet bivšem predsjedniku Čilea Augustu Pinočeu, čime je otvoren put da mu se sudi za finansijske malverzacije i prebacivanje novca na njegove tajne bankarske račune u SAD.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #169
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    8. jun

    1771. Od 12 najuglednijih crnogorskih glavara Šćepan Mali je obrazovao sud, koji je imao zadatak mirnim putem da rješava sve međuplemenske sporove i održi mir u Crnoj Gori. Bila je to samo jedna od njegovih mjera zavođenja rada i mira na bazi tada važećih običajnih prava. A odluke koje je donosio najprije su bile bezpogovorno poštovane i izvršavane. Za nekoliko godina oštrim mjerama, u prvom redu onim za krvnu osvetu, krađe i međusobne sporove, skoro da je ukinuo sve te pojave, i stvorio je mir i slogu kakvih nije bilo nikad ranije.

    1812. U crkvi u podlovćenskom selu Mircu, koje danas pripada kotorskoj opštini, a tada je bilo granično mjesto između Crne Gore i Francuske, održan je sastanak vladike Petra I Petrovića i francuskog generala Gotjea. Francuskom predstavniku vladika je priredio srdačan i protokolaran doček što je iznenadilo gosta. Sam vladika, glavari i počasna smotra uvjerili su francuskog oficira da ima posla sa narodom koji iako njemu nepoznat, "zna da da sve za očuvanje nezavisnosti i da je iznad svega hrabar" - istakao je Gotje. Vladika je gostu stavio na znanje da njegov narod želi da živi u miru sa velikom francuskom nacijom. Razgovori su trajali kratko i postignut je dogovor" da vladika u slučaju da od ruskog cara dobije naredbu da napadne Francusku, obavezno o tome izvijestiti generala dva mjeseca unaprijed". Pregovarači su se srdačno rastavili a francuski general je kasnije priznao da je imao susret sa "pravim predstavnikom jedne države a ne sa poglavicom plemena" , kako je očekivao kada se spremao za susret.

    1814. Nakon predaje Dubrovnika, austrougarski general Milutinovic zauzeo je i Herceg Novi.
    Prije nego što je prešao granicu na Debelom brijegu uputio je proglas Bokeljima kojim ih je obavijestio da je ta oblast, saglasnošću saveznika, ponovo ustupljena na upravljanje Austriji. Dva dana nakon toga, i Kotor je došao u ruke Austrijanaca.

    1875. Rođen Pero Bogdanović. Upravnik Kraljevskog pozorišta „Zetski dom” i profesor Cetinjske gimnazije, rođen je u Rumi (Vojvodina). Bavio se istorijom književnosti, jezikom i pozorištem. Pisao je udžbenike gramatike za srednje škole. Objavio je, kao rukopis, „Istoriju srpske književnosti” (Cetinje, 1910). Sarađivao je u crnogorskoj štampi: „Glasu Crnogorca” i „Cetinjskom vjesniku”. Nakon kapitulacije i okupacije Crne Gore u I svjetskom ratu, otišao je sa crnogorskom vladom u izbjeglištvo i od 1917. do 1920. uređivao u Neju kod Pariza „Glas Crnogorca”. Umro je u Novom Sadu, 18. februara 1927. godine.

    1991. Na prvoj smotri likovnog stvaralaštva te vrste u Crnoj Gori, koju je osnovao princ Nikola II Petrović Njegoš, praunuk kralja Nikole, učestvovalo 19 jugoslovenskih i šest stranih autora. Nastao je uoči raspada Jugoslavije i bio jedini prozor u svijet Crne Gore i najbolji način da ona iskaže svoje antiratno raspoloženje. Za idejno rješenje zaštitnog znaka Bijenala poslužila je poznata Čermakova slika „Spasavanje dragocjenosti iz Cetinjskog dvora”. U okviru Bijenala otvoren je atelje–muzej renomiranog evropskog slikara Miodraga – Dada Đurića. Međunarodni susret predstavnika savremene umjetnosti trajao je do 30. septembra iste godine.

    1994. U Podgorici je počeo sa radom Radio Elmag, prva privatna radio stanica u Crnoj Gori, vlasništvo Gojka Mitrovića. Počela je emitovanje programa koji je imao naglašenu zabavnu i komercijalnu dimenziju. Za to vrijeme imao je veoma dobru pokrivenost teritorije Crne Gore svojim signalom. U govornoj komunikaciji sa slušaocima preovlađivala je ekavica.

    2000. U Podgorici je iz štampe izašao prvi broj Doklee, lista Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, koji je između ostalog donio niz dokumenata. U ovom listu po prvi put na pravi način tretiraju se neka naučna pitanja. Doklea je zapravo multidisciplinarno djelo ove naučne institucije Crne Gore.

    2006.
    Vlada Islanda saopštila je da ta zemlja priznaje Crnu Goru kao suverenu i nezavisnu državu. To je prvo zvanično priznanje od strane jedne države. Ministar inostanih poslova Islanda Geir Harde u pismu crnogorskom kolegi Miodragu Vlahoviću naveo je da mu je čast da u ime Vlade Islanda saopšti da ta zemlja priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. On je u ime Vlade Islanda prenio čestitke Vladi i narodu Crne Gore na Deklaraciji o crnogorskoj nezavisnosti koja je usvojena 3. juna, nakon referenduma održanog 21. maja.

    u svijetu:

    632. U Medini umro Abul Kasim Muhamed,
    osnivač islama, monoteističke religije zasnovane na Kuranu. Sproveo političko i vjersko ujedinjenje Arapa i time stvorio osnovu za njihovu vojno-političku i kulturnu ekspanziju.

    1810. Rođen njemački kompozitor Robert Šuman, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma.

    1845. Umro Endrju Džekson, u dva mandata predsjednik SAD.

    1869. Rođen američki arhitekta Frenk Lojd Rajt. Prvi u SAD upotrijebio armirani beton i industrijski građevinski materijal.

    1871. Austrougarski car Franc Jozef I objavio odluku o ukidanju Vojne krajine, koja je predstavljala austrijski granični pojas prema Turskoj po uspostavljanju dvojne Austro-Ugarske monarhije.

    1876. Umrla francuska književnica Žorž Sand, preteča feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča. Ostavila obimnu prepisku i memoare.

    1883. Francuska uspostavila kontrolu nad Tunisom, svojim protektoratom od 1881. Tunis stekao nezavisnost 1956.

    1916. Rođen engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju nasljednih osobina.

    1921. Rođen indonežanski general i diktator Suharto. Uz pomoć vojske, 1967. postao premijer, preuzevši ingerencije i šefa države Ahmeda Sukarna. 1998. pod pritiskom studentskih demonstracija i nemira prinuđen da podnese ostavku.

    1929. Margaret Bondfild postavljena za ministarku rada kao prva ministarka u britanskoj istoriji.

    1940. Njemačke krstarice potopile britanski nosač aviona Glorijus i razarače Ardent i Akasta. Poginulo više od 1.500 ljudi.

    1941. Britanske snage i jedinice Slobodne Francuske izvršile invaziju na Siriju da bi spriječile osnivanje baza Sila osovine.

    1942. Japanske podmornice bombardovale najveći australijski grad Sidnej.

    1965. Armija SAD u Južnom Vijetnamu dobila ovlašćenje da preduzima ofanzivne operacije.

    1986. Uprkos optužbama da je kao nacistički oficir u Drugom svjetskom ratu odgovoran za zločine u Jugoslaviji i Grčkoj, bivši generalni sekretar UN Kurt Valdhajm izabran za predsjednika Austrije.

    2001. Briselski sud proglasio krivim i tražio doživotnu robiju za četiri osobe, među njima dvije opatice, zbog zločina u Ruandi. Savjet ministara Ruande saopštio u decembru, da je u toj zemlji 1994. ubijeno više od milion ljudi.

    2001. U jednoj školi u Ikedi, u Japanu, mentalni bolesnik nožem usmrtio osam učenika, a 15 nastavnika i učenika ranio.

    2004. Predsjednik Kine, Hu Đintao, doputovao u posjetu Poljskoj, prvu posjetu nekog šefa kineske države Varšavi poslije 55 godina.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #170
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    9. jun

    1761. Rođen Jovan Bošković, trgovac iz Smirne, rođen u Toploj kod Herceg Novog. Testamentom 1826. zavještao je svoju imovinu za otvaranje pomorske škole u Boki na narodnom jeziku, kako bi u domovini stvorio uslove za školovanje bokeljskih pomoraca koji su znanja iz pomorskih vještina sticali uglavnom u Trstu. Umro je u Smirni, u junu 1832.

    1815. Završen je kongres u Beču, na kom su pobjednice nad Napleonom Prvim preuredile dobar dio Evrope. Kongres je imao zadatak da spriječi uticaj francuske revolucije u Evropi i da pomogne reakcionarnim snagama da zavladaju u pojedinim zemljama. Odredbama kongresa Boka Kotorska i dio Crnogorskog primorja postali su dio Austrije. Pored primorskih gradova Austriji su pripali Krivošije, Pobori, Maine, Brajići, zapadne padine Lovćena i Paštrovske gore, koji su pod okupacijom zadržani do 1918. god.

    1890. Umrla je ruska carica Marija Aleksandrovna, supruga cara Aleksandra Drugog. Za Crnu Goru značajna je po finansiranju i podizanju Đevojačkog instituta na Cetinju 1871. godine, koji je nosio njeno ime sve do zatvaranja 1913. godine, kada je prestao da radi.

    1894. Prodavnice Anglo–montenegrina - Trgovačko društvo, koje je bilo filijala firme sa Malte, u Podgorici je otvorilo trgovinu manufakturne robe, potisnuvši u drugi plan značaj plovidbe crnogorskih parobroda i transport roba na Skadarskom jezeru. Poznato kod stanovnika u okolini Skadarskog jezera pod imenom „Hammer”, imalo je poslovne objekte u Podgorici, Plavnici, Njegušima i na Rijeci Crnojevića. Jedno vrijeme, neovlašćeno je obavljalo prenos pošte na Skadarskom jezeru parobrodom „Danica”. Prestalo je da radi 1905.

    1903. Francuska je na zahtjev Jova Popovića isporučila automobil koji je Crna Gora koristila u poštanske svrhe. Imao je 16 konjskih snaga i mogao primiti devet osoba. Izazvao je veliko interesovanje stanovništva, a „Glas Crnogorca” je tom prilikom napisao da „opasnosti nema nikakve, jedino se treba uklanjati sa stokom, čim se čuje nadaleko znak da dolazi otomobil, i to nikad pri parapetu, jer se stoka može preplašit i panut niz parapet”. Tako je u Crnoj Gori, prvi put u Evropi, uveden prevoz putnika i pošte automobilom u režiji države

    1907. Osnovano je Cetinjsko radničko društvo, prva sindikalna organizacija u Crnoj Gori, u čije članstvo su bili činovnici i intelektualci.


    1960. Osnovan Ekonomski fakultet - Stupanjem na snagu Zakona o Ekonomskom fakultetu koji je usvojila Skupština NR Crne Gore 30. maja, formirana je najstarija visokoškolska ustanova u Crnoj Gori i jedan od osnivača Univerziteta Crne Gore. U to vrijeme Fakultet je od sopstvenog naučno-nastavnog kadra imao jednog vanrednog profesora, pet predavača i dva asistenta, dok je ostali kadar angažovan sa strane. Tokom više od četiri decenije na Fakultetu je diplomiralo preko 5.000 studenata, 105 je steklo titulu magistra, a 43 titulu doktora nauka.

    2004. Visoki funkcioner Liberalnog saveza Miroslav Vicković preminuo je u Kliničko-bolničkom centru u Podgorici, poslije kratke i teške bolesti. Rođen je 27. maja 1951. godine, na Cetinju. Od 1992. do 1996. godine bio je odbornik LS u Skupštini opštine Podgorica. Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore od 1997. godine. Za predsjednika LS izabran je prvi put 1999. godine na Konferenciji u Igalu, a na istu funkciju ponovo na Konferenciji 2002. godine održanoj u Podgorici. Miroslav Vicković je izabran za gradonačelnika Cetinja 2002. godine

    2006. Predsjednik Republike imenovao za prvog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, kao vršioca dužnosti, general-majora Jovana Lakčevića, a dotadašnji komandant Mornarice Dragan Samardžić postavljen je za zamjenika načelnika General-štaba.

    2006. Švajcarski Federalni savjet priznao je Crnu Goru kao nezavisnu državu, saopšteno je iz te institucije."Federalni savjet odlučio je da prizna državu Crnu Goru u međunarodnom pravu i da preduzme korake na uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa".

    u svijetu:

    68. Rimski car Neron izvršio samoubistvo
    pošto ga je Senat proglasio neprijateljem naroda i osudio na smrt.

    1357. U Pragu na Vltavi počela gradnja kamenog mosta koji je dobio naziv Karlov most, po imenu tadašnjeg imperatora Njemačko-rimskog carstva i češkog kralja Karla IV. Prema predanju, datum početka gradnje odredili astrolozi.

    1462. Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije, otkazao danak turskom sultanu Mehmedu II i priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije I Korvina. Turci 1463. osvojili Bosnu i pogubili Stjepana.

    1672. Rođen je Petar Prvi Nikolajevič Romanov, veliki ruski car. Na prijesto je došao 1682. Izvršio je reforme socijalnog, ekonomskog i društvenog života, i rusku državu učinio svjetskom silom. Istakao se kao vojskovođa, vješt političar i diplomata. Osnovao je škole, Akademiju nauka i prijestonicu preselio u novosagrađeni Peterburg, kasnije nazvan Petrograd.

    1781. Rođen engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson, konstruktor lokomotiva. U Njukaslu 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva, a njegova lokomotiva vukla prvi putnički voz na svijetu, 1825, na pruzi Stokton-Darlington.

    1815. Završen Bečki kongres, koji je zasijedao od septembra 1814, kada su ga sazvale velike sile da bi otklonile posljedice Francuske revolucije i Napoleonovih ratova u evropskim zemljama.

    1870. Umro je britanski književnik Čarls Dikens. Bio je izvanredan poznavalac i hroničar života najsiromašnijih slojeva u Britaniji i borac protiv društvenih nepravdi.

    1874. Umro indijanski vojskovođa Kočiz, poglavica apačkog plemena Čirikahua, vođa Indijanaca u borbama s bijelim naseljenicima i američkom vojskom na jugozapadu SAD.

    1875. Na brdu Gradac kod Nevesinja izbio jedan od prvih većih sukoba Hercegovaca s Turcima u Bosansko-hercegovačkom ustanku. Ustanak, nazvan Nevesinjska puška, brzo se širio i za mjesec dana zahvatio i Bosansku krajinu.

    1892. Rođen američki kompozitor Kol Porter, autor šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su prenijeti na film.

    1898. Potpisan sporazum kojim je Kina Velikoj Britaniji ustupila Hongkong na 99 godina. Hongkong vraćen Kini 1. jula 1997.

    1923. U Bugarskoj državnim udarom oborena vlada Aleksandra Stamboliskog, lidera Zemljoradničkog narodnog saveza Bugarske. Nekoliko dana poslije prevrata, Stamboliski i njegovi saradnici ubijeni.

    1928. Aleksandar Fleming, poznati engleski bakteriolog i profesor londonskog univerziteta objelodanio je svoje otkriće, prvi antibiotik – penicilin. Masovna primjena penicilina počela je tek 1942. a Fleming je 1945. dobio Nobelovu nagradu za medicinu.

    1934. "Rođen" Paja Patak,
    jedan od najpopularnijih likova u stripovima američkog crtača, filmskog animatora i producenta Volta Diznija.

    1945. Predsjedništvo AVNOJ-a donijelo Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, na osnovu kog je država preuzela imovinu Trećeg rajha i jugoslovenskih državljana koji su sarađivali sa okupatorom.

    1945. Jugoslavija s Velikom Britanijom i SAD postigla sporazum kojim je Julijska krajina podijeljena na dvije okupacione zone, A i B. Prva potpala pod savezničku, druga pod jugoslovensku vojnu upravu.

    1963. U Ovensberou u Kentakiju rođen Džoni Dep, američki filmski glumac. Poznat je po ulogama neobičnih i ekscentričnih likova kao u filmu „Svini Tod: Pakleni berberin iz ulice Flit", Džek Sparou u serijalu „Pirati s Kariba" i Vili Vonka u filmu „Čarli i fabrika čokolade". Ima priznanja i za portrete stvarnih figura kao što su „Edvard D. Vud" u Edu Vudu, Džozefa D. Pistona u filmu „Doni Brasko" i Džordža Janga u „Bijelom prahu". Triput bio nominovan za Oskara, a osvojio je Zlatni globus i nagradu Udruženja filmskih glumaca.

    1972. Bombarderi SAD napali Hanoj i Hajfong u najžešćem bombardovanju Severnog Vijetnama od početka Vijetnamskog rata.

    1995. Kolumbijska policija uhapsila vođu kartela Kalija Hilberta Rodrigesa Orehuelu, šefa najvećeg svjetskog sindikata droge.

    1999. Predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a u Kumanovu potpisali Vojno-tehnički sporazum o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova. Time okončani vazdušni udari NATO-a na Jugoslaviju, a na Kosovu, na osnovu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, raspoređene međunarodne snage, među njima najveći broj vojnika iz zemalja članica NATO-a.

    2000. Savjet bezbjednosti UN produžio mandat mirovnih snaga UN na Kosovu.

    2001. Pakistanski sud osudio bivšu premijerku Benazir Buto na tri godine zatvora zbog odbijanja da se pojavi u sudu pred kojim je optužena za korupciju.

    2003. Papa Jovan Pavle II okončao posjetu Hrvatskoj, 100. posjetu nekoj stranoj zemlji.

    2004. Svojevremeno kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir Lejla Zana iz Turske oslobođena poslije 10 godina robije zbog povezanosti s kurdskim pobunjenicima.

    uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #171
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    10. jun

    1331. Sa grčkim slikarima potpisan je ugovor o ikonopisanju katedrale Sv. Tripuna u Kotoru. Nakon toga počelo je slikanje centralne i bočnih apsida, krstatih svodova u istočnom dijelu hrama, zidnih pilastera i svodnih površina koje su bile pod malterom.

    1789. Povodom sve ucestalijeg iseljavanja Crnogoraca Petar I uputio apel da se ne iseljavaju iz Crne Gore.


    1814. Kotor predat Austrijancima- U Prčanju je sačinjen tekst kapitulacije grada Kotora i Bokokotorske provincije, kojim je u 18 tačaka potvrđena primopredaja vlasti od strane opunomoćenih crnogorskih predstavnika: guvernadura Vukolaja Radonjića i izaslanika Miroslava Zanovića – opunomoćenim predstavnicima Austrije majoru Fediniju i inženjeru Voteru.

    1878. U Prizrenu je održana Skupština albanskih prvaka sa Kosova, Sjeverne Albanije i Makedonije - Prizrenska liga, koja je sebi stavila u zadatak da otpočne političku akciju u interesu turske vlasti. Odmah su uputili memorandum vladama Velike Britanije, Njemačke i Austrougarske koje inače nijesu bile naklonjene Crnoj Gori i Srbiji i od njih tražile da Berlinski kongres zaustavi teritorijalno širenje ove dvije knjaževine na račun teritorija na kojima žive Albanci. Po završetku Kongresa oni su organizovali otpor pripajanju plavsko gusinjske oblasti Crnoj Gori.

    1902. U namjeri da se Crna Gora što prije oslobodi austrougarskog uticaja preko monetarne sfere, Jan Vaclik, crnogorski konzul u Skadru i sekretar knjaza Nikole, predložio je crnogorskom suverenu da kuje crnogorski novac. Navodeći razloge inicijative, Vaclik je istakao da i na taj način Crna Gora pored drugih nezavisnih država „treba da bude na visosti svoje nezavisnosti, o kojoj smo sanjali i sa knjazom Danilom u našim razgovorima da crnogorski narod ima Vama blagodariti takođe i svoj crnogorski novac”. Iako tada nije uspio u svojoj namjeri, knjaz je tri godine potom u Ustav ugradio mogućnost da „gospodar ima pravo kovanja novca” pa su, na osnovu ukaza od 11. aprila 1906, iskovani perperi u bakru i bronzi, a potom 1909. i 1910. u srebru i zlatu.


    1942. Na Zelengori formirana IV crnogorska brigada U sastav brigade, formirane naredbom Vrhovnog štaba NOP i DVJ na Zelengori, ušli su: dva bataljona Lovćenskog i po jedan bataljon Zetskog, Komskog i Durmitorskog odreda, a u
    vrijeme formiranja imala 1080 boraca. Tokom rata iz te brigade je poginulo oko 5000 boraca a dala je i 48. narodnih heroja.

    1943. Narodni heroj Vojin Katnic izvrsio samoubistvo da ne bi pao u ruke neprijatelja.

    1995. Umrla Dobrila Ojdanic- Dedic narodni heroj.
    vijećnik ZAVNO Crne Gore i Boke, rezervni major JNA. Rođena je 15. septembra 1919. u Lubnicama kod Berana. Kao omladinka, aktivno je učestvovala u svim političkim akcijama KPJ u beranskom srezu pred II svjetski rat, a potom i u pripremama Trinaestojulskog ustanka. Od početka oslobodilačkih borbi 1941. učestvovala je u nizu bitaka tokom kojih je tri put ranjavana: za oslobođenje Pljevalja i Berana, u Sandžaku i Potarju, na Neretvi i Sutjesci, i borbama za oslobođenje Kolašina.Tokom rata bila je inicijatorka formiranja AFŽ Crne Gore i Boke, sekretarka a kasnije i predsjednica te organizacije. Poslije oslobođenja, bila je član GO Narodnog fronta, savezni poslanik, član CK SK Crne Gore, i GO SUBNOR-a Crne Gore, član Centralnog odbora SUBNOR-a Jugoslavije, pomoćnica ministra za zdravlje i socijalnu politiku i dr. Nosilac je Partizanske spomenice, od 1941. i više odlikovanja.

    2002. Po prvi put u svojoj istoriji, košarkašice podgoričke Budućnosti postale su državni prvak pobijedivši Hemofarm.

    u svijetu:

    1190. Rimsko-njemački car Fridrih I Barbarosa
    utopio se u rijeci Salef u Maloj Aziji na povratku iz Trećeg krstaškog rata.

    1610. Prvi holandski doseljenici iskrcali se na ostrvo Menhetn, sada centralni dio Njujorka. Holanđani su 1626. za nekoliko bala tkanine i jeftinu bižuteriju otkupili od Indijanaca ostrvo i na njegovom južnom dijelu podigli naselje Novi Amsterdam.

    1793. U Parizu otvoren prvi javni zoološki vrt, "Žarden d Plant".

    1819. Rođen francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole u vrijeme krutog akademizma, smatra se najrevolucionarnijim slikarom 19. vijeka.

    1832. Rođen njemački inženjer Nikolaus August Oto, izumitelj četvorotaktnog motora sa unutrašnjim sagorijevanjem (1876).

    1836. Umro francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike.

    1898. Američke trupe izvršile su, u špansko-američkom ratu, invaziju na Kubu.

    1909. Prvi put upotrijebljen signal S.O.S. kada je linijski brod "Slavonija" kompanije Kjunard, doživio brdolom na Azorskim ostrvima.

    1915. Rođen američki pisac Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1976.

    1922. Rođena američka filmska glumica i pjevačica Džudi Garland.

    1923. Rođen britanski medijski magnat češkog porijekla Jan Ludvik Hoh,
    poznat kao Jan Robert Maksvel. Poginuo 1991. kada je pao u vodu sa svoje luksuzne jahte na Kanarskim ostrvima.

    1924. Fašisti su kidnapovali, a potom ubili Đakoma Mateotija, lidera italijanskih socijalista.

    1940. Italija, kao saveznik Njemačke u Drugom svjetskom ratu, objavila rat Francuskoj i Velikoj Britaniji.

    1946. Umro američki bokser Džek Džonson, prvi crnac koji je osvojio titulu svjetskog prvaka u teškoj kategoriji.

    1967. Umro američki filmski glumac Spenser Trejsi, prvi glumac koji je dve godine uzastopno dobio Oskara.

    1967. Završen šestodnevni izraelsko-arapski rat u kojem je Izrael zauzeo teritorije Sirije, Jordana i Egipta, koje uključuju istočni Jerusalem, Zapadnu obalu, Gazu i Sinajsko poluostrvo; SSSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom.

    1971. SAD ukinule 20-godišnji embargo na trgovinu sa Kinom.

    1990. Peruanski političar japanskog porijekla Alberto Fudžimori pobijedio na predsjedničkim izborima u Peruu književnika Marija Vargasa Ljosu.

    1990. Na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima u Čehoslovačkoj od 1946., pobijedio Građanski forum, koji je osnovao književnik Vaclav Havel; u Bugarskoj je izbornu pobjedu odnijela Bugarska socijalistička partija (bivši komunisti).

    1996. Predstavnici čečenskih separatista i Rusije potpisali sporazum kojim su utvrđene osnove za okončanje 18-mjesečnog rata u Čečeniji.

    1997. Po nalogu lidera Crvenih Kmera, Pola Pota, ubijen jedan od njegovih najbližih saradnika Son Sen i 11 članova njegove porodice.

    1998. Protestom u Prištini, na kojem su zatražili dolazak snaga NATO-a na Kosovo, kosovski Albanci prekinuli svakodnevne polusatne protestne šetnje, koje su pod motom "Kosovo-najveći zatvor na svijetu", organizovali tokom dva mjeseca.

    1999. NATO prekinuo bombardovanje SRJ nakon što su se prve jedinice VJ, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma, potpisanog prethodnog dana u Kumanovu, povukle sa Kosova.

    2000. U Damasku umro Hafez el Asad, predsjednik Sirije od 1971. Za novog predsjednika izabran 11. jula njegov sin Bašar el Asad.

    2001. Medijski magnat, Silvio Berluskoni, drugi put postao premijer Italije, nakon što je njegova partija osvojila 30 procenata glasova više od bilo koje druge partije.

    2003. U Torontu, prvi put legalno, sklopljen brak između dva homoseksualca.

    2004. Umro čuveni bluz i džez muzičar Rej Čarls. Dobitnik 12 muzičkih nagrada "Gremi", među kojima i za najbolju pjesmu, koju je dobio tri puta za redom.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #172
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    11. jun

    1768. U Perastu je rođen Vicko Balović, pisac, istoričar, potomak poznate plemićke peroške porodice. Školovao se u Italiji. Od 1810. godine do smrti bio je kanonik katedrale u Kotoru, Pisao je na italijanskom, a uglavnom se bavio istorijom Perasta. Svoja djela štampao je u Kotoru, Zadru i Veneciji.

    1877. Bitka kod manastira Morača. Sukob osmanske vojske predvođene Ali-pašom, koja je nastupala Limskom dolinom i niz Moraču, i crnogorske pod komandom Miljana Vukova tokom operacija u Veljem ratu za oslobođenje Crne Gore od osmanske vlasti donio je još jednu značajnu pobjedu Crnoj Gori. U znak priznanja za uspješno komandovanje ustaničkim snagama Vasojevića, vojvoda Miljan Vukov je dobio na dar sablju Mahmut-paše Bušatlije, čuvenog osmanskog vojskovođe koji je poginuo u bici na Krusima.

    1904. Knjaževina Crna Gora potpisala je Ugovor o trgovini sa Italijom. Naredne godine dvije zemlje potpisale su Ugovor o monopolu duvana, a 1906. i Ugovor o gradnji i eksploataciji barskog pristana.

    1915.
    U Budvi su se sastali crnogorski princ Petar i austrijski major Gustav von Hubka. Cilj je bio postizanje dogovora o prestanku bombardovanja crnogorskih gradova od strane Austrougarske, kako bi se spriječila eventualna crnogorska odmazda prema gradovima koji su bili pod austrougarskom kontrolom. Taj susret motivisan humanitarnim pobudama bio je, od strane srpskog pukovnika i načelnika štaba Vrhovne komande Petra Pešića, protumačen i interpretiran kao plod navodnog tajnog sporazuma između Crne Gore i Austrougarske. Takve glasine imale su za cilj kompromitaciju dinastije Petrović i crnogorske vlade.


    1919. Prvi broj „Narodne riječi”, Organ Nezavisne demokratske omladine, štampan je na Cetinju do 5. januara 1929. Prvi urednik bio je dr Neško Radović, a vlasnik u ime Saveza omladinskih organizacija u Crnoj Gori Stevo Bogdanović. Od 1920. i formalno je postao organ Demokratske stranke. Tokom izlaženja, vodio je stalnu polemiku sa pristalicama Srpske radikalne stranke.

    1928. Na Cetinju je osnovan Savez za unapređenje saboraćaja, putnika i turista. To je bila centralna turistička organizacija ondašnje Zetske oblasti i ubrzo je prerasla u društvo za saobraćaj putnika i turista, pod novim imenom „Putnik” – Cetinje. Cilj Saveza bio je razvijanje što većeg interesovanja za Cetinje i Crnu Goru uopšte na turističkom tržištu Evrope i izvan nje. Zbog slabe materijalne podrške i lokalnih vlasti, Društvo nije imalo većih uspjeha.


    1944. U Nikšiću je osnovana Vazduhoplovna škola. Za prvog upravnika postavljen je Tomo Kovačević i bio je to zapravo početak rada nikšićkog Aero kluba.

    U svijetu :

    1727. Umro britanski kralj Džordž I,
    prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije. Tokom njegove vladavine učvršćena vlast ministarskog kabineta.

    1776. Rođen engleski slikar Džon Konstabl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Smatra se pretečom Vilijama Ternera i francuskih impresionista.

    1812. Rođen je Izmail Ivanovič Sreznjevski, ruski i ukrajinski slavista i univerzitetski profesor. Bio je član grupe mladih slavista, koje je ruska Akademija uputila u slovenske zemlje radi izučavanja jezika, kulture i običaja slovenskih naroda. Zato je jedno vrijeme boravio i u Crnoj Gori.

    1859. Umro austrijski državnik, princ Klemens Meternih, najuticajnija ličnost u Evropi tokom gotovo 40 godina, koliko je bio šef diplomatije i kancelar Austrije.

    1864. Rođen je Rihard Štraus, njemački kompozitor, jedan od najvećih operskih kompozitora 20. vijeka i dirigent Bečke opere. Počeo je da stvara u maniru kasnog romantizma i dospio je do ekspresionizma. Simfonijsku poemu ispunio je novim modernim elementima.

    1880. Rođena američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva kongresmenka SAD.

    1891. Velika Britanija i Portugalija potpisale konvenciju o podjeli interesnih sfera sjeverno i južno od rijeke Zambezi u Africi.

    1910. Rođen francuski okeanograf Žak-Iv Kusto. Izumio ronilački aparat "vodena pluća" i kamere za podvodno snimanje. Dobitnik tri Oskara i Zlatne palme u Kanu 1956. za film "Svijet tišine", koji je snimio s Lujem Malom.

    1936. U Moskvi uhapšeno, osuđeno na tajnom suđenju i potom pogubljeno osam sovjetskih vojnih rukovodilaca, uključujući maršala Mihaila Tuhačevskog. Početak masovne čistke u vojnom vrhu SSSR-a.

    1942. U Vašingtonu potpisan sporazum SSSR i SAD o uzajamnoj pomoći u Drugom svjetskom ratu.

    1949. Pogubljen Koči Dzodze, albanski revolucionar, jedan od osnivača Komunističke partije Albanije, ministar unutrašnjih poslova od 1946.

    1955. Na automobilskoj trci "24 sata Le Mana" poginulo 80, povrijeđeno više od 100 ljudi, poslije sudara tri automobila i ulijetanja u gledalište.

    1963. Vijetnamski budistički kaluđer Kvang Duk spalio se u Sajgonu u znak protesta protiv tretmana kom je vlada Južnog Vijetnama podvrgla budiste.

    1970. Umro ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski, član, potom predsjednik, privremene vlade poslije Februarske revolucije 1917. u Rusiji.

    1970. Posljednji vojnik SAD napustio vazduhoplovnu bazu "Vilus" u Libiji na zahtjev pukovnika Moamera el Gadafija, koji je 1. septembra 1969. oborio kralja Idriza I.

    1979. Umro američki filmski glumac Džon Vejn, zvijezda vestern-filmova.

    1984. Umro italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar KP Italije, koju je oslobodio sovjetskog uticaja.

    1990. Umro srpski istoričar Vasa Čubrilović, učesnik atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanada 1914. u Sarajevu.

    1999. Početak razmiještanja mirovnih snaga na Kosovu doveo do napetosti kada je ruski bataljon tokom prijepodneva neočekivano prešao iz BIH na teritoriju Jugoslavije i uveče prispio na Kosovo kao prva jedinica iz sastava međunarodnih snaga.

    2001. Jugoslavija postala članica Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu. Na skupštini banke izvršena podjela akcija, zlata i deviznih sredstava SFRJ koja su u toj banci bile pohranjene.

    2001. U federalnom zatvoru u Indijani, SAD, pogubljen Timoti Mekvej, osuđen zbog bombaškog napada na federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju u aprilu 1995, kada je poginulo 168 ljudi.

    2004. Specijalna komisija Vlade Republike Srpske priznala da je u Srebrenici učinjen zločin nad hiljadama Muslimana 1995.

    2005. Umro bivši premijer Portugalije, general Vasko Gonsalves. Na čelu četiri privremene vlade poslije revolucije 1974, koju je izvela ljevica.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #173
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    12. jun

    1814. Petar I Petrović Njegoš je sa vojskom napustio Boku Kotorsku koja je predata Austriji. Bio je to jedan od najtežih trenutaka u njegovoj dugogodišnjoj državničkoj i vojničkoj karijeri.

    1907. Datiran je na današnji datum falsifikovani ugovor između Crne Gore i Austrougarske, potpisan navodno u Beču od strane austrougarskog cara Franja Josifa i crnogorskog knjaza Nikole. Taj „Ugovor” je djelo Radovana Perovića Tunguza, književnika iz Hercegovine koji je bio pitomac srpske vlade. Istoričar Risto Dragićević je dokazao da je taj dokument u suštini nevješt falsifikat, sačinjen iz osvetničkih motiva autora prema knjazu Nikoli.
    Pamflet, korišćen u propagandne svrhe, imao je veoma štetne posljedice po Crnu Goru i njen međunarodni ugled, i bio osnova za stalno sumnjičenje za navodno neiskreno držanje Crne Gore i kralja Nikole prema saveznicima u I svjetskom ratu.


    1942. Crnogorci i Hercegovci su na Tjentištu održali konferenciju na kojoj su usvojili rezoluciju i svijetu objavili istinu o izdaji Draže Mihailovića.

    1942. Formirana Peta crnogorska proleterska brigada - Odlukom Vrhovnog štaba NO partizanske i dobrovoljačke vojske Jugoslavije, koju je potpisao Josip Broz Tito, u selu Smriječno u Pivi osnovana je brigada koja je dala izuzetan doprinos Narodnooslobodilačkoj borbi upravo u trenucima snažne Treće ofanzive Njemaca i Italijana sredinom 1942. U njen sastav su ušli Prvi, Drugi i Treći bataljon Nikšićkog i Četvrti bataljon Zetskog narodnooslobodilačkog odreda. Za komandanta legendarne Pete proleterske postavljen je Sava Kovačević, za njegovog zamjenika Velimir Terzić, a za političkog komesara Radomir Babić.

    1954. U Beogradu rođena Vesna Perović. Bila je predsjednica Skupštine Crne Gore, nakon parlmentarnih izbora 2001. godine, kao prva žena na toj funkciji. Bila je i liderka jedne političke partije, što, takođe, nije često u Crnoj Gori. U Liberalni savez Crne Gore ušla je 1994. godine i nakon nekoliko godina postala njegova predsjednica.

    1978. Pušten je u probni rad i sedmi agregat HE Perućica, snage 58 megavata.

    1993. Osnovana Socijaldemokratska partija Crne Gore - U sadašnjem obliku nastala je ujedinjenjem Socijalističke partije Crne Gore i Socijaldemokratske partije reformista Crne Gore, koje su 1990. bile dio Saveza reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru. Kolektivni osnivači stranke koja se zalaže za socijalnu pravdu, nacionalnu ravnopravnost i suverenu Crnu Goru jesu političke organizacije koje su od formiranja do ujedinjenja faktički i programski slijedile ideju socijaldemokratije. Osnivačko jezgro SDP (parlamentarne stranke) je Partija socijalista Crne Gore, osnovana 26. jula 1990, čiji je predsjednik bio lider SDP Žarko Rakčević.


    1999. Poslije 78-dnevne vazdušne kampanje na vojne ciljeve u SRJ, NATO je sa 15 hiljada vojnika ušao na Kosovo i Metohiju. Zapadni vojni savez, pored protektorata u BiH, ovim je dobio još jedan protektorat na teritoriji bivše Jugoslaavije, čime je istovremeno preuzeo odgovornost i za stabilnost u Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori, kao i za obnovu Balkana. Glavni zadatak NATO-a bio je, prije svega, da obustavi krvave sukobe na Balkanu.

    2006.
    Evropska unija je i zvanično priznala nezavisnost Crne Gore. Ministri spoljnih poslova EU su rekli da je usvajanje Deklaracije o nezavisnosti 3. juna u crnogorskom parlamentu, predstavljalo potvrdu rezultata referenduma na kome je 55,5 odsto Crnogoraca glasalo za svoju državu. U pismu ministara EU se ističe da su zemlje EU odlučile da dalje razvijaju odnose sa Crnom Gorom kao suverenom i nezavisnom državom. SAD su priznale Crnu Goru kao nezavisnu i suverenu državu. Konzul SAD u Podgorici Arlin Feril predala je ministru inostanih poslova Crne Gore Miodragu Vlahoviću pismo, koje je potpisala američka državna sekretarka Kondoliza Rajs, u kome se navodi da SAD priznaju Crnu Goru kao suverenu i nezavisnu državu, u saglasnosti sa zahtjevom vlade i voljom naroda Crne Gore. Kao prva država bivše SFRJ, Hrvatska je priznala crnogorsku nezavisnost. Uz odluku o priznanju, Vlada je na sjednici usvojila i izjavu o odnosima Hrvatske i Crne Gore u kojoj izražava spremnost da razvija s Crnom Gorom dobrosusjedske odnose i saradnju na načelima ravnopravnosti i uzajamnosti, na liniji pridruživanja evroatlantskim integracijama. Crnu Goru priznale i Češka, Turska, Mađarska, Bugarska, Letonija i Malta.

    U svijetu:

    1667. Žan Batist Deni, ljekar Luja XIV,
    izveo prvu uspješnu transfuziju krvi petnaestogodišnjem dječaku koristeći krv ovce.

    1683. Turska vojska počela drugu opsadu Beča. Grad je u septembru iste godine oslobodio poljski kralj Jan Sobjecki.

    1691. Ahmed II na turskom prijestolu naslijedio sultana Sulejmana III u veoma teškim prilikama za carstvo. Vodio je neuspješne ratove protiv Austrije, Venecije i Rusije i bio prisiljen da prihvati nepovoljne uslove Karlovačkog mira 1699.

    1798. U pohodu na Egipat, Napoleon Bonaparta zauzeo ostrvo Malta.

    1849. Mađari su topovima sa Petrovaradina skoro potpuno uništili Novi Sad, braneći se od napada vojske hrvatskog bana Jelačića, koji je kao austrijski oficir imao naređenje da uguši mađarsku revoluciju.

    1897. Rođen engleski državnik Robert Entoni Idn, lider Konzervativne stranke, ministar inostranih poslova i premijer. Pod pritiskom javnog mnenja, zbog britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u novembru 1956, podnio ostavku.

    1900. Njemački Rajhstag usvojio zakon o povećanju njemačke ratne pomorske flote, koja će potom postati jedna od najjačih u svijetu.

    1929. rođena je Ana Frank, Holanđanka jevrejskog porijekla, poznata po dnevniku "Zadnja kuća", kod nas preveden pod naslovom "Dnevnik Ane Frank". Nacisti su je, zajedno sa porodicom, zatvorili u koncentracioni logor Bergen.

    1934. Vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u maju 1934, zabranila političke partije.

    1964. Nelson Mandela, Volter Sisulu i još šest vođa antirasističkog pokreta u Južnoj Africi, osuđeni na doživotnu robiju.

    1987. Bivši car Centralnoafričke Republike Žan Bedel Bokasa osuđen na smrt zbog zločina izvršenih tokom 13-godišnje vladavine.

    1988. U Bangladešu izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana kojim je islam postao državna religija.

    1991. Boris Jeljcin izabran za predsjednika Rusije na prvim neposrednim predsjedničkim izborima u toj zemlji. Drugi mandat osvojio u julu 1996, da bi se u decembru 1999. dobrovoljno povukao s vlasti i za svog nasljednika predložio Vladimira Putina.

    1999. Na Kosovu počelo razmještanje međunarodnih bezbjednosnih snaga (Kfor), na osnovu Rezolucije 1244 SB UN.

    2001. Makedonija poništila priznanje Tajvana, što je učinila dvije godine ranije i okrenula se političkoj saradnji sa Kinom.

    2001. Mohamed Rašid Daud Al-Ovali, sljedbenik Osame Bin Ladena, osuđen u Njujorku na doživotni zatvor, bez prava na žalbu, za ubistvo 213 osoba u eksploziji bombe koju je postavio 1998. u ambasadi SAD u Keniji.

    2003. SB UN usvojio rezoluciju kojom je za godinu dana produženo izuzeće Amerikanaca od Međunarodnog krivičnog suda.

    2003. Umro Gregori Pek, jedan od posljednjih filmskih velikana njegovog doba. Oskara dobio 1962. za ulogu u filmu "Ubiti pticu rugalicu".

    2005. Masume al-Mubarak, dugogodišnji borac za prava žena, imenovana na funkciju ministra za planairanje i razvoj administracije kao prva žena u istoriji Kuvajta koja je postala ministarka.

    2006. Umro kanadski medijski magnat Ken Tomspon, koji je od štamparskog carstva svog oca napravio najvećeg elektronskog izdavača na svijetu - Korporaciju Tomson.

    2007. Haški tribunal osudio bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Milana Martića na 35 godina zatvora, za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Kninskoj krajini, zapadnoj Bosni i Zagrebu 1991-95.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #174
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    13. jun


    1878. Počeo je Berlinski kongres koji je trebalo da izvrši reviziju Sanstefanskog ugovora. Rješavanju crnogorskog pitanja na kongresu pristupilo se tek 1. jula. Crnu Goru su zastupali vojvoda Božo Petrović, predsjednik Senata i vojvoda Stanko Radonjić, šef kancelarije za spoljne poslove. Britanski zvaničnici bili su naklonjeni austrijskim planovima u Bosni i Hercegovini, pa su neke provincije vezane za granice Crne Gore i Srbije ustupljene Austrougarskoj.
    Knjaz Nikola je želio da se Crnoj Gori na Kongresu priznaju osvojene teritorije, međutim, Andrašiju se nije dopadalo prisustvo Crne Gore u Hercegovini niti njen izlazak na more, jer je ugrožavao monopol Austrije na trgovinu. Knjaz Nikola je iznio spremnost čak i da ponovo zarati da bi očuvao ono što je oružjem stekao. Stoga je priznat doprinos Crne Gore u ratu sa Turcima. Austriji je dato pravo da 30 godina upravlja Bosnom i Hercegovinom, a dobila je i Spič.
    Kongres je nakon mjesec dana rada (završen 13. jula) verifikovao nezavisnost Crne Gore kojoj je obezbijeđen izlaz na more, a teritorija poslije svih razgraničenja udvostručena (9.475 km kvadratnih) u odnosu na stanje prije Veljeg rata, premda mnogo manja od one definisane mirom u San Stefanu (15.355 km kvadratnih). Jedna od nepovoljnih okolnosti bila je odredba člana 29. ugovora koja je davala Austrougarskoj pravo policijskog i sanitarnog nadzora nad crnogorskim pristaništem u Baru, koji je bio na snazi do 1909.
    Pune dvije godine Crna Gora je čekala na poštovanje odluka Kongresa koje su definisale njene teritorije na jugu i prema istoku. Veliku pomoć pri tom pružila joj je Rusija koja je prisilila Portu da napusti Ulcinj, dok su Plav i Gusinje ostali pod Turskom upravom sve do Balkanskog rata.

    1906. Osnovano je Barsko društvo, italijansko preduzeće koje je imalo zadatak da izgradi barsku luku i željeznicu Bar- Virpazar radi plovidbe na Skadarskom jezeru.

    1914. rodjen Vuko Pavićevic, poznati kriticar, etičar, sociolog, filozof, dopisni član CANU, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu. Filozofski fakultet završio je u Skoplju, doktorirao u Zagrebu. Njegove knjige godinama su bile udžbenici za studente, a objavio je i niz zapaženih članaka, studija, osvrta, intervjua, komentara o raznim pitanjima filozofije i morala savremenog društva. Važan dio interesovanja posvetio je tumačenju misaonih odlika Njegoševe poezije. Dobio je niz visokih društvenih priznanja. Umro je 8. oktobra 1978.

    1943. na Sutjesci je kao komandant divizije poginuo Sava Kovačević, revolucionar. Bio je jedan od organizatora 13-julskog ustanka, obavljao je odgovorne funkcije u NOR-u i komandovao operativnim jedinicama. Učestvovao je i u borbama za oslobođenje Grahova, Vilusa i Lastve, kao i u borbama kod Gornjeg Polja, Javorka, Budoša, Maglića i Vučeva.

    1981. Umro Milan Vujacić, pedagog i jedan od direktora Cetinjske gimnazije u čijoj istoriji zauzima značajno mjesto. Rođen je 16. jula 1899. u selu Strugu, u Uskocima (opština Šavnik). Po završetku studija istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu službovao je u Nikšiću, Požarevcu, Beogradu i na Cetinju, gdje je proveo najviše vremena kao profesor i direktor Više realne gimnazije i Više pedagoške škole. Tokom italijanske okupacije pružao je otpor, zbog čega je interniran u italijanski, a potom i njemački logor. Poslije oslobođenja ponovo je bio direktor pomenutih škola na Cetinju. Bio je omiljen i poštovan među učenicima i studentima. Objavljivao je radove iz istorije, u štampi i stručnim časopisima.

    1981. Pušten je u saobraćaj novi magistralni put Nikšić-Trebinje, dužine 60 kilometara. Put su gradili GP Crna Gora iz Nikšića i sarajevski "Put", a investiciju su finansirali sizovi za puteve Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

    1981. U Nikšiću otvoreno dopisništvo Pobjede.

    2006. Vlada Velike Britanije priznala je Crnu Goru kao nezavisnu i suverenu državu i najavila uspostavljanje diplomatskih odnosa između dvije zemlje na nivou ambasadora. Šefovi crnogorske i estonske diplomatije u Podgorici potpisali zajedničku izjavu o uspostaviljanju diplomatskih odnosa.

    2006. Narodna stranka saopštila je da treba prihvatiti činjenicu da je nakon referenduma Crna Gora postala nezavisna država i ocijenila da opozicija sada treba da se pripremi za parlamentarne izbore. "Bilo je šta je bilo, a činjenično stanje je ovakvo kakvo je. Idemo dalje i vidjećemo šta se može i koliko se može uraditi na sljedećim parlamentarnim izborima".

    2006. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić zvanično je otvorio renovirani i prošireni objekat terminalne zgrade aerodroma u Tivtu, čijom je rekonstrukcijom finaliziran predviđeni projekat izgradnje i modernizacije crnogorskih vazdušnih luka. U novi, savremeni objekat u Tivtu, duplo većih prihvatnih mogućnosti (12 terminala za čekiranje, dodatnih 1.200 kvadrata prostora) uloženo je oko osam miliona eura, od čega oko četiri u novi objekat, a ostalo na tehničke i tehnološke intervencije.


    2007. Četvorogodišnjom strategijom partnerstva sa Crnom Gorom koju je usvojio odbor izvršnih direktora Svjetske banke opredijeljeno je deset miliona dolara za razvoj održivog turizma u Crnoj Gori. Ovaj kredit Crna Gora će dobiti po veoma povoljnim uslovima Međunarodnog udruženja za razvoj IDA. Cilj je da se umanji degradacija životne sredine i podstakne ekološki održiv turizam, zašto je glavna prepreka nedovoljna snabdjevenost vodom, ali i ubrzana degradacija životne sredine na Primorju.

    2007. Agencija za radio difuziju dodijelila osam licenci za izgradnju i korišćenje kablovskih i bežičnih sistema za distribuciju radio i televizijskih programa.

    U svijetu :

    323. p.n.e. U Vavilonu umro Aleksandar III Makedonski,
    Aleksandar Veliki, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji.

    1381. Pod vođstvom Vata Tajlera, u engleskim pokrajinama Kent, Norfok, Safok i Kembridžšir počeo ustanak seljaka protiv feudalaca zbog visokih poreza.

    1865. Rođen irski pjesnik i dramski pisac Vilijam Batler Jejts, uz Šoa i Džojsa jedan od najvećih irskih pisaca. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923.

    1897. Rođen finski trkač na duge staze Pavao Nurmi. Osvojio devet zlatnih medalja na tri Olimpijade. Oborio 29 svjetskih rekorda.

    1900. U Kini počeo Bokserski ustanak, pobuna seljaka i gradske sirotinje protiv stranog kapitala i domaćih feudalaca. Ustanak u septembru 1901. ugušile evropske sile, Japan i SAD.

    1917. S 14 bombardera tipa "gota" Njemci u Prvom svjetskom ratu prvi put bombardovali London. Poginule 162 osobe.

    1921. Rođen srpski političar i diplomata Marko Nikezić. Sa svih funkcija smijenjen 1972. godine pod optužbom za anarholiberalizam.

    1943. Umro Kočo Racin, makedonski pjesnik čija zbirka "Beli mugri" predstavlja jedno od najznačajnijih poetskih djela savremene makedonske literature.

    1944. Prvi put je upotrijebljena leteća bomba, - aerodinamični projektil sa sopstvenim pogonom i daljinskim upravljanjem.

    1953. Državnim udarom na vlast u Kolumbiji došao Gustav Rojas Pinilja. Diktatorski vladao do 1957, kada je vraćen demokratski režim.

    1956. Posljednji britanski vojnici napustili bazu kod Sueckog kanala, kojim je Velika Britanija upravljala 74 godine. Upravu nad kanalom preuzeo Egipat.

    1983. Američki vasionski brod Pionir 10 prošao kroz orbitu Neptuna, kao prva letjelica koja je izašla iz Sunčevog sistema.

    1986. Umro američki klarinetista Beni Gudmen, najpopularniji džez muzičar tridesetih godina XX vijeka. Jedan od prvih muzičara među bijelcima koji se usprotivio rasnoj segregaciji.

    1990. Zbog neusjpelog početka razgovora vlasti i opozicije u Srbiji, 8. juna, u Beogradu na Trgu Republike održan prvi protestni miting opozicije protiv vlasti Slobodana Miloševića.

    1990. U Bukureštu poginule četiri, a povrijeđeno oko 200 osoba kada je policija pokušala da suzbije proteste studenata koji su se smestili u šatore u centru grada.

    1994. Sjeverna Koreja saopštila da se povlači iz Agencije UN za atomsku energiju i da više neće dozvoliti dolazak njenih inspektora u zemlju.

    2000. U Pjongjangu počeo istorijski samit dviju Koreja na kom su predsjednici Kim Dae Džung i Kim Džong Il vodili razgovore o pomirenju dviju država.

    2002. Na prvim slobodnim izborima u istoriji Avganistana za predsjednika izabran Hamid Karzai.

    2003. U Beogradu uhapšen oficir JNA, pukovnik Veselin Šljivančanin, i izručen Haškom tribunalu, pred kojim je krajem 1995. optužen za zločine na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara, u Hrvatskoj, 1991.

    2003. U Briselu usvojen prvi nacrt ustava EU, 46 godina poslije potpisivanja Rimskog sporazuma, odnosno osnivanja EU.

    2004. Na izborima za Evropski parlament partija njemačkog kancelara Gerharda Šredera pretrpjela najveći poraz od Drugog svjetskog rata, a francuska opozicija, socijalisti, velikom većinom glasova porazili konzervativnu partiju predsjednika Žaka Širaka.

    2005. Umro bivši komunistički lider Portugala Alvaro Kunjal, 31 godinu na čelu komunista. Simbol otpora nekadašnjem fašističkom režimu Antonia Oliveire Salazara.

    2005. Američka pop-zvezda Majkl Džekson oslobođen svih optužbi u sudskom procesu zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnih dečaka.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #175
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    14. jun

    1827. U Prčanju je rođen Jozo Đurović, pisac. Licejske škole završio je u Mlecima i Padovi. Završio je i Pomorsku školu, plovio porodičnim brodom, bavio se i političkim radom. U Prčanju je 1861. godine osnovao čitaonicu, bio je poslanik prvog Dalmatinskog sabora u Zadru, i počasni građanin Kotora. Sarađivao je u više listova, pisao je pobožne, rodoljubive i prigodne pjesme i ostavio nedovršenu dramu "Danilo".

    1876. Na Grahovu umro Petar Vaisiljevic Polisadov poznati ruski ljekar.

    1904. Umro J.J. Zmaj srpski pjesnik i veliki postovalac Crne Gore. Kralj Nikola ga je odlikovao ordenom knjaza Danila za nezavisnost Crne Gore, poklonio mu dvorac Ismail-paše u Baru, imanje u Ulcinju i odredio penziju od pet hiljada dinara.

    1906.
    Ugovorom, sklopljenim između Glavne uprave pošta i telegrafa Crne Gore i „Društva Barske luke i Željeznice” osnovanog italijanskim kapitalom, Društvo je dobilo koncesije za gradnju i eksploataciju barskog pristaništa i željezničke pruge Bar–Virpzar, kao i slobodnu plovidbu Skadarskim jezerom. Radovi su počeli prije potpisivanja ugovora, a obaveza italijanskog partnera bila je da izgradi pristanište koje bi odgovaralo zahtjevima prometa, ozidanu obalu dugu 300 m, kolski put i krak do željezničke pruge na pravcu Bar–Virpazar, objekta na koji je Društvo dobilo koncesiju od 60 godina.

    1907. Crna Gora je potpisala Međunarodni haški protokol o mirnom rješavanju međunarodnih sporova iz 1899. godine.

    1912. biznismen Lasenar iz Njujorka, predsjednik evropske trgovačke kompanije, uputio je pismo kralju Nikoli kojim je tražio koncesiju za izgradnju novog Monte Karla na Skadarskom jezeru. Kao početni kapital nudio je pet miliona dolara. U pismu Lasenar ističe: "Mi smo pripravni posvetiti se i pitanju cesta, električnih željeznica, rasvjeta, parabrodarskih sveza itd., a obavezali bi se i za prvi početak investirati pet miliona dolara američkog kapitala u poduzeća. Mi bi se obavezali upotrijebiti domaće radnike koji bi se javili i godimice doprinašati najmanje 100 hiljada franaka državnom budžetu Kraljevine Crne Gore." Projekat su onemogućili balkanski ratovi.

    1915.
    U toku I svjetskog rata crnogorska vojska pod komandom generala Radomira Vešovića zauzela je Skadar bez borbe. Taj čin bio je veoma značajan za crnogorske odrede jer je njime otvoren slobodan prolaz za snabdijevanje vojske i stanovništva hranom. Na takav korak kralj Nikola se odlučio ne tražeći saglasnost načelnika štaba Vrhovne komande Bože Jankovića, kome je inače bila podređena crnogorska vojska, jer je znao da se srpska vlada protivi zauzimanju tog grada smatrajući da je to štetno po velikosrpske interese. Zauzimanju Skadra doprinio je i Esad-paša, albanski plemenski starješina, koji je time želio da parališe srpske i italijanske okupacione planove. Tokom boravka crnogorske vojske u tom gradu nije zabilježen nijedan slučaj pljačke ili bilo kakvog nasilja.

    1963. U Kotoru rođen Antonije Pušić, crnogorski rok pjevač i tekstopisac, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus. Diplomirao na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, na smjeru turizmologije. Muzičku karijeru počeo je 1979. godine u dzez-pank bendu "Radioaktivni otpad". 1984. godine s grupom "Egzodusi" svirao u sarajevskom hotelu "Bristol" na otvaranju Olimpijskih igara. Njegove pjesme kombinuju satirične tekstove o prirodi običnog čovjeka i besmislenosti aktuelne politike, a koristi mješavinu muzičkih stilova. Rambo Amadeus je poznat po kritici turbofolka (on je i skovao naziv za taj „muzički" pravac) i nacionalizma.

    2006. Nezavisnost i suverenost Crne Gore zvanično priznale NR Kina, Njemačka, Italija, Francuska, Švedska, Grčka, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Singapur. Uspostavljeni diplomatski odnosi sa Mađarskom i Makedonijom.

    2006. Komitet ministara Savjeta Evrope potvrdio je da je primljen zahtjev Crne Gore za prijem u punopravno članstvo u tu organizaciju i, u skladu sa uobičajenom procedurom, proslijedio ga za mišljenje Parlamentarnoj skupštini. Nakon sjednice na kojoj je razmatran crnogorski zahtjev, Komitet ministara SE pozdravio je namjeru crnogorskih vlasti da poštuju i implementiraju pravila i obaveze koje je ugovorila još državna zajednica Srbija i Crna Gora, kao država članica SE.

    U svijetu:

    1645. U građanskom ratu u Engleskoj
    snage parlamentarista pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa porazile, kod Nejzbija rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinejta.

    1777. Kongres SAD prihvatio zastavu "zvijezda i pruga" kao zvanično državno znamenje.

    1800. Napoleon Bonaparta porazio austrijske trupe u presudnoj bici kod Marenga u Italiji.

    1811. Rođena je Harijet Bičer Stou, američka književnica. Njeno najpoznatije djelo "Čiča Tomina koliba" oštar je istup borbe za crnačka prava u SAD.

    1837. U Napulju umro italijanski pisac Đakomo Leopardi, najveći lirski pjesnik italijanskog romantizma.

    1904. Umro srpski pisac i ljekar Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19.vijeka, borac za nacionalno i političko oslobođenje

    1928. Rođen je Ernest Če Gevara, argentinski revolucionar. Postao je simbol revolucije u Južnoj Americi i širom svijeta, sa ekspedicijom Fidela Kastra 1956. iskrcao se na Kubu i poslije pobjede revolucije 1959. postao je ministar pravde. Sa Kube je 1965. prešao u Boliviju, gdje je namjeravao da organizuje ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Ubijen je 1967. u Boliviji.

    1936. Umro ruski pisac Maksim Gorki. Smatra se osnivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti.

    1940. Zastava sa kukastim krstom podignuta na Ajfelovoj kuli dok su trupe nacističke Njemačke ulazile u centar Pariza.

    1941. Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt naredio zamrzavanje imovine Njemačke i Italije u Americi.

    1946. Umro škotski pronalazač Džon Logi Berd, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike, a 1928. prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD.

    1966. Vatikan objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum). Popis djela koje katolički vjernici po crkvenoj zabrani nijesu sjmeli čitati objavio je 1559. papa Pavle IV.

    1968. Umro je Salvatore Kvazimodo, italijanski pjesnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Pisao je pjesme i eseje, poznate njegove zbirke pjesama su "Dati i imati", "Vode i zemlje", "Miris eukaliptusa", "Život nije san".

    1986. Umro argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih i najuticajnijih književnika 20. vijeka.

    1990. U Bukureštu 10.000 rudara, uz podršku vlasti kako je tvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sjedišta opozicionih stranaka.

    1992. U organizaciji Građanskog saveza Srbije nekoliko hiljada Beograđana učestvovalo na manifestaciji "Poslednje zvono" sa porukom režimu Slobodana Miloševića da je njegovo vrijeme isteklo.

    1993. Tansu Čiler postala prva žena premijer u istoriji Turske.

    1995. Čečenski pobunjenici izvršili napad na grad Buđonovsk na jugu Rusije, uzeli 1.500 talaca i zauzeli vladine zgrade. U napadu je poginulo oko 100 ljudi, a taoci su vraćeni nakon pregovora sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom.

    2000. Italijanske vlasti isporučile Turskoj Mehmeda Ali Agdžu, nakon što ga je predsjednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Jovana Pavla II, proveo 19 godina u italijanskom zatvoru.

    2003. Na referendumu u Češkoj, 81 odsto građana glasalo za pristupanje EU.

    2007. Umro Kurt Valdhajm, austrijski predsjednik, generalni sekretar OUN, koji se sa javne scene povukao zbog dokazanih optužbi na račun njegove aktivnosti u II svjetskom ratu na strani fašizma.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 7 of 16 FirstFirst ... 34567891011 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •