Page 6 of 16 FirstFirst ... 2345678910 ... LastLast
Results 126 to 150 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #126
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. april

    1421. Kod svog ujaka srpskog despota Stefana Lazarevića, u Beogradu, umro je BalšaTreći, posljednji vladar Crne Gore iz dinastije Balšića. Na vlast je došao nakon smrti oca Đura Drugog 1403. godine, Maloljetan, bio je pod uticajem i kontrolom svoje majke Jelene, kćerke kneza Lazara i sestre srpskog despota Stefana Lazarevića. Nakon što je izgubio sina jedinca (1421), skrhan bolešću otišao je u despotovinu Srbiju kod ujaka Stefana Lazarevića na koga je, ne želeći da Zetu prepusti Stefanu Balšiću – Maramonte, prenio sva svoja prava, smatrajući da će jedino on biti u stanju da se odupre mletačkom pritisku u Zetskom primorju. Sa Mlečanima je ratovao radi povratka ustupljenih područja. Mirom iz 1412. godine stekao je Budvu, Bar i Ulcinj, a izgubio Drivast i okolinu Skadra. Posljednji gospodar Zete iz druge crnogorske dinastije, Balšića, sahranjen je uz velike počasti u Beogradu.

    1748. Na današnji dan, datiran zapis Save Petrovića o tome kako su Vilusi usli u Zbor crnogorski sa plemenom Ridjanima.

    1941. Italijanska vlast u Crnoj Gori - Nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije, njene podjele na interesne sfere i ulaska italijanskih vojnih snaga u crnogorske gradove, na Cetinju je instalisan Civilni komesarijat (kasnije Visoki komesarijat) kao organ italijanske vlasti u Crnoj Gori.

    1960. Briga o stambenim zgradama - Zakonom o nastojnicima zgrada, objavljenom u „Službenom listu Narodne Republike Crne Gore”, bilo je predviđeno da se u cilju obavljanja poslova koji se odnose na čuvanje zgrada, održavanje kućnih uređaja, kućnog reda i čistoće, mogu angažovati nastojnici uz zasnivanje radnog odnosa i dobijanje odgovarajuće plate.

    1972. Formiranje Pravnog fakulteta - Zakonom o osnivanju Pravnog fakulteta u Titogradu, koji je usvojila Skupština Crne Gore (objavljenim 25. maja u Sl. listu Crne Gore), označen je početak konstituisanja nastavno-naučne i obrazovne ustanove u kojoj se organizuje i razvija obrazovni i naučnoistraživački rad u oblasti pravnih i sa njima povezanih društvenih nauka. Poslije Ekonomskog i Tehničkog, najstariji je crnogorski fakultet. Nastava je počela krajem oktobra 1972, kada je izvršeno i konstituisanje Fakulteta. Njegovi predstavnici učestvovali su sa predstavnicima drugih fakulteta, viših škola i instituta u stvaranju Univerziteta Crne Gore.

    1999. NATO je izvršio najveći udar na Crnu Goru od početka agresije na Jugoslaviju, 24. marta. Na okolinu Podgorice, Danilovgrada i Sutormana, palo je oko 40 projektila. Najviše na aerodrom Golubovci, dok je područje Zete zasuto kasetnim bombama.

    u svijetu:

    1442. Rođen engleski kralj Edvard IV
    , sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, poslije zauzimanja Londona i pobjede kod Toutona, izabran za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.

    1789. Pobunjena posada engleskog broda "Baunti" ostavila kapetana broda Vilijama Blaja i 18 njegovih pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj posle 48 dana dramatične plovidbe i više od 3.500 milja uspio da se domogne ostrva Timor, blizu Jave.

    1878. Rođen američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor.

    1918. U zatvoru u Terezinu, u Češkoj, umro Gavrilo Princip. Na dvadesetogodišnji zatvor osudile ga austrougarske vlasti nakon atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914, čime je počeo Prvi svjetski rat.

    1919. Na Versajskoj mirovnoj konferenciji u Parizu 32 države, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, prihvatile pakt o osnivanju Lige naroda.

    1924. Rođen zambijski državnik Kenet Kaunda, prvi predsjednik Zambije i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1936. Umro egipatski kralj Fuad I. Za kralja se proglasio1922, kada je ukinut britanski protektorat nad Egiptom.

    1939. Adolf Hitler odbacio njemačko-poljski pakt o nenapadanju sklopljen u januaru 1934. i njemačko-britanski ugovor iz juna 1935.

    1945. Američki vojnici oslobodili su Dahau – prvi i jedan od najvećih Hitlerovih koncentracionih logora u Drugom svjetskom ratu.

    1952. Japanu vraćen suverenitet koji mu je, nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, bio oduzet mirovnim ugovorom iz San Franciska 1951. godine.

    1961. U Bariju rođena italijanska pjevačica albanskog porijekla Ana Oksa.

    1969. Predsjednik Francuske Šarl de Gol dao ostavku nakon referenduma o regionalizaciji zemlje i reorganizaciji Senata, na kojem je većina Francuza glasala protiv njegovih prijedloga.

    1977. Članovi njemačke ljevičarske terorističke grupe"Bader-Majnhof" osuđeni na doživotnu robiju.

    1980. Državni sekretar SAD Sajrus Vens podnio ostavku poslije neuspjele misije komandosa u spasavanju američkih talaca u Iranu.

    1992. Prokomunistička vlada u Kabulu predala vlast islamskim gerilcima, čime je okončan 14-godišnji građanski rat u Avganistanu.

    1995. U eksploziji gasa poginula najmanje 103 stanovnika južnokorejskog mjesta Tegu.

    1999. Vlada SRJ podnijela je Međunarodnom sudu pravde u Hagu tužbu protiv zemalja NATO-a zbog "neovlašćene upotrebe sile" u vazdušnim udarima koji su počeli 24. marta.

    1999. Lider Srpskog pokreta obnove, Vuk Drašković, smijenjen sa mjesta potpredsjednika vlade SRJ zbog kritika na račun vlasti tokom ratnog stanja.

    2001. godine, 28. aprila, sa Kazahtanskog kosmodroma Bajkonur na put u zemljinu orbitu krenuo je američki biznismen, nekadašnji raketni inženjer NASA, prvi svemirski turista Denis Tito, zajedno sa dvojicom kosmonauta Kazahstancem Talgatom Musabajevim i Jurijem Baturinom. Sedmodnevni pun pansion ruskoj avio i svemirskoj agenciji je platio 20 miliona dolara i ušao u istoriju kao prvi svemirski turista.

    2002. U padu helihoptera u Rusiji, poginuo gubernator sibirske oblasti Krasnojarsk, general Aleksandar Lebed, bivši savjetnik za bezbjednost predsjednika Borisa Jeljcina.

    2004. Snimci američke TV CBS o zlostavljanju iračkih zarobljenika u iračkom zatvoru Abu Graib, pod kontrolom američke vojske, izazvali su šok u svijetu. Američki predsjednik Džordž Buš uputio javno izvinjenje iračkom narodu za poniženje koje su pretrpjeli irački zatvorenici i njihove porodice.

    2005. Irak je dobio prvu demokratsku vladu u posljednjih više od 50 godina.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  2. #127
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    29. april

    1671. Umro Sv. Vasilije Ostroški. Vasilije Jovanović (svjetovno ime Stojan), episkop zahumski, ostroški svetitelj, jedan od pet crnogorskih svetaca, rođen je 28. decembra 1610. u Popovom polju u Hercegovini. Zamonašio se u manastiru Tvrdoš. Prema predanju, u Crnu Goru je došao kao jeromonah i nakon kratkog boravka vratio se u Hercegovinu, potom otputovao u Rusiju odakle je donio darove u knjigama, crkvenim potrepštinama i novac koji je dijelio sirotinji. Pred turskim nasiljem opet je napustio Hercegovinu i godinu dana proveo u Hilandaru. Godine 1651. došao je u Onogošt, ali je i taj grad morao napustiti i potražiti utočište u ostroškoj pećini – isposnici, gdje je ostao do smrti.

    1684. Nakon poraza Turske kod Beča, na sjednici Senata, Venecija je donijela odluku o objavi rata Turskoj. Rat je poznat kao Morejski, dugo je trajao i u njemu su protiv Osmanskog carstva bili Austrija, Poljska, Venecija, Rusija, Francuska, Crna Gora, Boka, Dalmacija i Hercegovina.

    1864. Po naređenju knjaza Nikole, na Grahovcu je počela izgradnja crkve u spomen na poginule crnogorske i hercegovačke vojnike. U čast oslobodiocima poginulim u bici na Grahovcu 1858. godine, na mjestu gdje se nalazio šator Husein-paše, komandanta turske vojske, počela je gradnja crkve koja je trajala koliko i bitka – tri dana. U zapisu arhimandrita Nićifora Dučića, koji je po ovlašćenju crnogorskog mitropolita osveštao crkvu, stoji kako su „glavni bojevi započeti u utorak 29. aprila, a svršeni u četvrtak na Spasov dan 1. maja 1858 godine, tako je i ta crkva započeta u utorak, a svršena u četvrtak na Spasov dan, do devet časova izjutra, 1864. godine, osvećena, liturđija u njoj služena i spomen učinjen”.

    1874. Na Cetinju je otvorena prva crnogorska pošta i u promet je puštena prva crnogorska poštanska marka. Bilo je to 34 godine nakon izdavanja i puštanja u promet prve poštanske marke u svijetu (tzv. «crne peni») u Engleskoj. Prvi poštonoša u Crnoj Gori zvao se Mihailo Tabandžija, a služio je u vrijeme Šćepana Malog. Nakon nekoliko godina zarobili su ga i pogubili Mlečani.

    1910. U Crnoj Gori donesen Zakon o ustrojstvu vojske.


    1913.
    Po završetku, za Crnu Goru teške skadarske krize koja umalo nije dovela do novog rata, formiran je kabinet Janka Vukotića. Krajem avgusta 1915. godine, Vukotićev kabinet je rekonstruisan, jer su iz njega izašli Risto Popović, ministar finansija, i Petar Plamenac, ministar spoljnih poslova.

    1936. Na Cetinju rođena Jelena Manja Radulović-Vulić. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, kao i na Muzičkoj akademiji. Kao stipendist Francuske vlade usavršavala je klavir u Parizu, a srednjevjekovnu muziku na Muzikološkom institutu pri Sorboni. Po povratku je bila urednik muzičkog programa Radio-Titograda. Za ciklus od deset emisija o Frederiku Šopenu dobila je Nagradu 19. decembar. 1974. godine osnovala je muzički program Televizije Titograd. Jedan je od osnivača Muzičke akademije u Titogradu i njen dugogodišnji dekan. U to vrijeme samostalno realizuje više različitih projekata, među kojima je i projekat za japanski JEC-Fond, vrednovan 1973. sa jedanaest miliona japanskih jena, čime je kompletirana oprema Muzičke akademije. Autor je oko sedamdeset jedinica u Leksikonu jugoslovenske muzike, više jedinica u Enciklopediji Jugoslavije, kao i recenzija i predgovora za knjige, udžbenike, leksikone i fono edicije. Njen najznačajniji rad je dvotomna studija Drevne muzičke kulture Crne Gore. Dobitnik je nagrade Oktoih i Trinaestojulske nagrade 1981. godine. Bila je član Udruženja muzičkih umjetnika Crne Gore, Matice crnogorske, Crnogorskog PEN-centra. Umrla 18. avgusta 2007. godine.

    1974. konstituisana je Skupština Univerziteta Crne Gore, koja je izabrala organe, predsjednika i potpredsjednika, zatim Izvršni odbor, rektora i dva prorektora. Ovim je faktički okončan proces osnivanja Univerziteta Crne Gore, koji je u jednom periodu nosio ime harodnog heroja Veljka Vlahovića.

    1989. Umro Đuza Radović, književnik, član CANU, redovni profesor i dekan Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, osnivač i predsjednik Jugoslovenske autorske agencije. Rođen je 7. decembra 1906. u Lipovskoj Bistrici kod Kolašina. Diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Kao student, bavio se novinarstvom, poezijom i kritikom, prosvjetno-pedagoškim radom i istorijom pozorišta. Dobitnik je visokih društvenih priznanja.

    u svijetu:

    1495. Žan d'Ark, poznatija kao
    Jovanka Orleanka, francuska nacionalna heroina, osvojila je Orlean, i porazila englesku vojsku.

    1769. Rođen engleski vojskovođa i državnik Artur Velzli, prvi vojvoda od Velingtona, koji je porazio Napoleona I 1815. kod Vaterloa.

    1818. Rođen Aleksandar II Nikolajevič Romanov, ruski car od 1855. Tokom njegove vladavine ukinuto je kmetstvo, reformisani sudovi, data ograničena samouprava gubernijama i gradovima. U februaru 1881. ubio ga pripadnik organizacije "Narodna volja".

    1854. Rođen francuski matematičar Žil Anri Poenkare, autor teorije automorfnih funkcija i jedan od osnivača topologije.

    1863. Rođen američki novinski magnat Vilijam Randolf Herst, vlasnik i izdavač brojnih novina i časopisa u SAD.

    1899. Rođen američki pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi "Djuk" Elington, jedan od najznačajnijih džez muzičara XX vijeka.

    1901. Rođen japanski car Hirohito, koji je vladao od 1921. kad je kao regent zamjenjivao bolesnog oca. Krunisan je 1926. i bio na prijestolu do smrti 1989. godine.

    1907. Rođen američki filmski režiser austrijskog porijekla Fred Cineman, dobitnik Oskara za filmove "Odavde do vječnosti" i "Čovjek za sva vremena".

    1936. Rođen indijski dirigent i violinista Zubin Mehta, jedan od najvećih dirigenata XX vijeka.

    1945. Snage nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu kapitulirale u sjevernoj Italiji, Austriji, Štajerskoj i Koruškoj.

    1975. Posljednji američki vojnici evakuisani iz Sajgona, dan uoči ulaska sjevernovijetnamskih snaga u grad.

    1980. Umro engleski filmski reditelj Alfred Hičkok, proslavljeni autor kriminalističkih filmova, majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta.

    1992. Jedinice Teritorijalne odbrane i policije BIH blokirale kasarne JNA u Sarajevu.

    1998. Kontakt grupa u Rimu usvojila paket sankcija protiv SRJ zbog pogoršanja situacije na Kosovu.

    1999. U vazdušnim udarima NATO na SRJ srušen telekomunikacioni toranj na Avali, u Beogradu.

    2003. U Zagrebu preminuo penzionisani hrvatski general Janko Bobetko (84), koga je Haški tribunal u septembru 2002. optužio za ratni zločin počinjen 1993. godine u vojnoj akciji "Medački džep".

    2007. Umro Ivica Račan, hrvatski političar koji je bio angažovan i u vrijeme SFRJ i, kasnije u samostalnoj državi Hrvatskoj. Socijaldemokrata. Bio premijer Vlade Hrvatske.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  3. #128
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    30. april

    1798. Crnogorski vladar, Petar I, dobio orden Aleksandra Nevskog. Najviše rusko odlikovanje, dodijeljeno od strane ruskog cara Pavla I crnogorskom vladici i gospodaru za upravljanje zemljom, uputio je predsjednik Ministarskog saveza Rusije Bezborotkov preko crnogorskog izaslanika Ćirkovića.

    1898. Pavel Apolonovič Rovinski, ruski istoričar, etnolog, filolog, istoričar književnosti, arheolog i botaničar, pošao je iz Crne Gore za Rusiju. U Petrovcu mu je tada Carska akademija nauka izdala treću knjigu o Crnoj Gori. Rovinski je o Crnoj Gori napisao više knjiga,a najznačajnije su «Odnosi između Rusije i Crne Gore», «Petar II Petrović Njegoš», dok mu je kapitalno djelo publikacija «Crna Gora u prošlosti i budućnosti» za koju je građu sakupljao 30 godina.

    1899. Rodjen istoricar i istoriograf Petar Popović, autor djela Crna Gora u doba Petra Drugoga. Istoričar i istoriograf, član CANU i SANU, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Skoplju. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Duže vrijeme bio je sekretar Instituta za izučavanje istorije Vojvodine. Najveći dio naučnog interesovanja posvetio je proučavanju kulturne i političke istorije Crne Gore (knjiga „Crna Gora u doba Petra I i Petra II” i zbirka dokumenata „Odnosi Srbije i Crne Gore u XIX veku”). Umro je 5. oktobra 1987. godine.

    1913. Iako su od Austrougarske i Evrope stigla protivljenja i prijetnje zbog zauzimanja Skadra, crnogorska Vlada, sa Mitrom Martinovićem na čelu, odbila je da preda Skadar.

    1919. U Rimu potpisana konvencija o izdrzavanju Crnogorske vojske u Gaeti. Njome su određeni uslovi za izdržavanje odreda crnogorske vojske u Gaeti (Italija) sredstvima italijanske vlade. Tim dokumentom, Italija se obavezala da snabdijeva crnogorsku vladu novčanim fondovima potrebnim za izdavanje plata vojnicima i oficirima izabranim među crnogorskim izbjeglicama i obezbjeđuje za vojsku stan, hranu, odijelo, opremu i, po potrebi, naoružanje – u mjerama utvrđenim za italijanske teritorijalne trupe. Životne namirnice, odjeća, oprema i naoružanje uzimale bi se po potrebi od italijanskih vojnih stanica, koje bi odredilo italijansko vojno ministarstvo. Konvenciju su potpisali u ime crnogorske vlade generalni konzul u Rimu, Velimir Ramadanović, a u ime italijanske vlade ministar vojni, Enriko Kavilja.

    1944. u selu Kuta kod Niksica obnovljen rad Crnogorskog Crvenog Krsta, najstarije humanitarne otganizacije na Balkanu.
    Nakon ilegalnog rada tokom II svjetskog rata, na oslobođenoj teritoriji u selu Kuta- opština Nikšić, na osnivačkoj skupštini obnovljen je rad najstarije humanitarne organizacije na Balkanu. Za njenog prvog predsjednika izabran je prof. dr Pavle Miljanić. Crveni krst Crne Gore nastao je 1875. godine, kao Crnogorsko društvo Crvenog krsta, i iste godine primljen u međunarodnu organizaciju Crvenog krsta.

    1956. U Nikšiću je rođena crnogorska grafičarka Anka Burić. Završila Akademiju likovnih umjetnosti (1981) u Sarajevu, u grafičkoj klasi profesora Dževada Hoza. Specijalizovala se (1982-1983) na praškoj Akademiji Vitvvarne Umeniu kod profesora Ladislava Cepelaka, a magistrirala (1983) na beogradskoj Akademiji likovnih umjetnosti u grafičkoj klasi Branka Miljuša. Dobitnica brojnih priznanja, izdvajaju se „Trinaestojulska nagrada"; „Zlatna presa" Grafički trijenale — Kairo. Redovni je profesor grafike na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, i vanredni član CANU od 2004. godine.

    1999. NATO je bombardovao varošicu u Crnoj Gori – Murina. Poginulo je šest osoba, od kojih troje djece. Cilj je bio most na Limu. Pričinjene su i velike materijalne štete. Istog dana na Avali, kod Beograda, porušen je televizijski toranj.

    u svijetu:

    313. Rimski car Konstantin I Veliki
    objavio Milanski edikt, kojim je legalizovano hrišćanstvo u Rimskom carstvu.

    1777. Rođen njemački matematičar i astronom Karl Fridrih Gaus. Izumio više metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji. Smatra se jednim od najvećih matematičara svih vremena.

    1789. Džordž Vašington inaugurisan je za prvog redovnog predsjednika SAD. Tu funkciju obavljao je do 3. marta 1975. godine. Kamen temeljac za izgradnju predsjedničkog zdanja, poznatog kao Bijela kuća, u budućem glavnom gradu SAD, koji je kasnije dobio njegovo ime, položio je 1792. godine. Poslije dva predsjednička mandata, u septembru 1796. uputio narodu SAD oproštajnu poruku i povukao se na svoje imanje.

    1803. SAD od Napoleona Bonaparte za 15 miliona dolara kupile Lujzijanu, koja je istog dana 1812. i formalno ušla u sastav SAD kao 18. članica.

    1804. U borbama u Surinamu Britanci prvi put upotrijebili šrapnel, nazvan po izumitelju Henriju Šrapnelu.

    1883. Umro francuski slikar Eduar Mane, jedan od začetnika impresionizma.

    1883. Rođen češki pisac Jaroslav Hašek, autor romana "Doživljaji dobrog vojnika Švejka".

    1893. Rođen Joahim fon Ribentrop, šef diplomatije nacističke Njemačke. Međunarodni sud u Nirnbergu osudio ga na smrt zbog zločina u Drugom svjetskom ratu. Smrtna kazna vješanjem izvršena 1946.

    1895. Svečano otvorena Prva internacionalna izložba u Veneciji. Vremenom postala najveća smotra savremene likovne umjetnosti u svijetu, Venecijanski bijenale.

    1900. Havaji postali dio SAD.

    1909. Rođena holandska kraljica Julijana. Kraljica postala 1948, 1980. abdicirala u korist starije kćerke Beatrise.

    1934. Austrija donijela novi ustav kojim je ozakonjena diktatura kancelara Engelberta Dolfusa.

    1941. Nezavisna Država Hrvatska donijela zakon o rasnoj pripadnosti. Počeli progoni Srba, Jevreja i Roma.

    1945. Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe ušle u centar Berlina, osvojile Rajhstag i druge državne institucije. Savezničke trupe osvojile Minhen, francuske ušle u Austriju.

    1945. Jugoslovenska vojska oslobodila ustaški logor Jasenovac.

    1973. Predsjednik SAD Ričard Nikson prihvatio odgovornost za prisluškivanje stranačkih protivnika u aferi Votergejt 1972, što je dovelo do njegove ostavke, u avgustu 1974.

    1975. Padom Sajgona, u koji su ušle snage Sjevernog Vijetnama, okončan vijetnamski rat. U ratu poginulo oko 58.000 Amerikanaca i tri miliona Vijetnamaca, od kojih dva miliona civila.

    1989. Umro italijanski filmski režiser Serđo Leone, autor špageti-vesterna.

    1991. U ciklonu u Bangladešu poginulo najmanje 125.000 ljudi.

    1995. Predsjednik SAD Bil Klinton naložio prekid trgovine sa Iranom i zabranio investicije u tu zemlju, optuživši Teheran da podržava međunarodni terorizam.

    2000. Preminuo bivši premijer Danske Pol Hartling. 1978. postao komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice, 1981. dobio Nobelovu nagradu za mir.

    2002. Predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe proglasio vanredno stanje u zemlji zbog velike nestašice hrane koja je dovela hiljade stanovnika na ivicu gladi.

    2003. SAD, Rusija, Evropska unija i UN zvanično objavile mapu za mirovne pregovore Izraela i Palestine, koji bi trebalo da dovedu do stvaranja nezavisne palestinske države 2005.

    2005. Na jugu Iraka međunarodni istražioci otkrili masovnu grobnicu s 1.500 tijela, za koja se vjeruje da su većinom ubijeni Kurdi, koji su tokom osamdesetih, u vrijeme režima Sadama Huseina, primorani da napuste domove na sjeveru zemlje.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  4. #129
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    1. maj

    1. maj od se od 1889. godine slavi kao Medjunarodni praznik rada. Toga dana, 1886. godine, u Čikagu je 40.000 radnika stupilo u štrajk zahtijevajući bolje uslove rada izražene u paroli 'tri osmice'. U sukobu s policijom ubijeno je šest i ranjeno oko 50 radnika.

    1781. Rođen je Jeremija Gogić, srpski političar i trgovac. Kao veliki rusofil, 1812. godine prešao je u rusku službu i od 1815. godine je bio ruski generalni konzul u Dobrovniku. Sve do penzije 1856. vodio je vrlo interesantnu prepisku sa crnogorskim vladarima, naročito sa Petrom II Petrovićem. Nije imao dovoljno snage da se snađe sa zamršenim odnosima evropskih država u odnosu na Crnu Goru. Cuvao je original Njegosevog testamenta i bio izvrsilac potonje volje Njegoseve. Napisao je spis, Dnevnik moj u Srbiji.

    1858. Na Grahovu je crnogorska vojska napala Turke. Ishod borbe koja je počela 29. aprila pratio je veliki broj Portinih i predstavnika Velikih sila, smatrajući je ključnom za razrješenje teritorijalnih sporenja između Crne Gore i Osmanskog carstva. Odbrana Grahova značila je, prema mišljenju knjaza Danila, odbranu Crne Gore. Crnogorskom vojskom komandovao je vojvoda Mirko Petrović, a osmanskom, koja se našla u prethodnog dana formiranom obruču, Husein-paša. Okolnosti su nametnule borbu prsa u prsa, a jedini izlaz osmanske vojske bio je povlačenje. U bici završenoj najvećim porazom Osmanlija na Balkanu od bitke na Krusima (1796.), poginuo je Hadri-paša- zamjenik Husein-paše, a prema mnogim procjenama i sedam hiljada turskih vojnika i dvije hiljade crnogorskih. Osvojen je i veliki plijen. Bitka na Grahovcu imala je veliki, ne samo vojni već i politički značaj za Crnu Goru, u definisanju njene pozicije kao nezavisne države. Nakon višednevne borbe, Turci su konačno poraženi 13. maja. Poslije te pobjede, međunarodna komisija je 1860. odredila granice između Otomanskog carstva i Crne Gore, kojoj su pripojeni Grahovo, Rudine, Nikšićka Župa i Gornji Vasojevići.

    1874. Puštene su u promet prve poštanske marke u Crnoj Gori. Istog dana upotrijebljen je i dnevni poštanski žig. Autor poštanske marke bio je vojvoda Simo Popović, koji je za motiv uzeo lik knjaza Nikole Petrovića, za čije je vladavine napravljen veliki napredak u razvoju poštanske službe u Crnoj Gori.

    1891. Knjaževina Crna Gora i Srbija sklopile su prvi trgovački sporazum prema kojem crnogorski podanici u Srbiji imaju pravo «upravljajući se po zakonima zemaljskim, dolaziti putovati, baviti se i nastanjivati ma gdje bilo u državi, uživajući istu zaštitu i sigurnost kao i sopstveni državljani.» Ugovor je, zapravo, bio kompenzacija za propale pregovore o savezu dvije knjaževine.

    1901. Knjaževina Crna Gora donijela je prvi Zakon o državnom budžetu.

    1919. Po nalogu Pariske mirovne konferencije, u Kotor je stigla još jedna strana misija koja je imala zadatak da ispita stanje u Crnoj Gori nakon Podgoričke skupštine i Božićne bune. U američko – britanskoj misiji bili su potpukovnik Šerman Majls, britanski predstavnik grof Džon De Salis. I ova misija dala je izvještaj u kojem su bile veoma teške ocjene o stanju u Crnoj Gori. Mirovna konferencija u Parizu i te kako je bila obaviještena o dešavanjima u Crnoj Gori, ali niko, pa ni američki predsjednik Vilson nije pokazao dovoljno spremnosti da se konfrontira sa saveznicima zbog opstanka jedne male države saveznice. To je zapečatilo sudbinu Crne Gore kao države.

    1945. Devet dana prije zvaničnog okončanja Drugog svjetskog rata, na stadionu „Lovćena” na Cetinju odigrana je prva međunarodna fudbalska utakmica u tek oslobođenoj zemlji, između reprezentacija Crne Gore i Albanije. Susret odgiran pred oko pet hiljada gladalaca, završen je pobjedom Crne Gore rezultatom 2:1. Strijelci su bili Vojo Mugoša i Petar Čelebić za reprezentaciju Crne Gore, a Loro Boriči za gostujuću ekipu.

    1947.
    U Lovćencu, u Srbiji, rođen bivši slovenački fudbaler crnogorskog porijekla, Danilo Popivoda, reprezentativac Jugoslavije.

    1951.
    U Nikšiću rođen dječiji pjesnik Dragan Radulović. Zastupljen je u antologijama, čitankama i školskoj lektiri, a poezija mu je prevedena na više stranih jezika. Objavio je preko dvadeset knjiga za djecu i odrasle. Među brojnim nagradama, najznačajnije su Trinaestojulska i Zmajeva nagrada. Zapažene rezultate ostvario je i kao urednik Redakcije programa za djecu i mlade Televizije Cme Gore. Njegove dokumentame emisije za djecu „Velike nevolje malog Borisa", „Ljubica ljubičica", „Gorki slatkiši", „Kolijevka", i brojne druge storije o sudbinama djece iz ciklusa „Mali veliki", obišle su svijet i dobile značajne domaće i međunarodne nagrade i priznanja. Osim književnim i televizijskim radom, bavio se fotografijom i slikarstvom. Umro je 7. februara 2002. u Podgorici.


    1956. u Nikšiću su povodom 1. maja promovisane dvije nove kulturne institucije – Dječije pozorište lutaka i Dječiji bioskop, prve ustanove takve vrste u Crnoj Gori. U bioskopu su prikazivani crtani filmovi, a pozorište lutaka je pripremalo komad «Crvena kapica» Saše Jelića u režiji Sabrije Bisera. Scenu i lutke pripremio je Vojislav Žižić najzaslužniji čovjek za osnivanje lutkarskog pozorišta.

    2007. Crna Gora i Sjedinjene Američke Države potpisale sporazum o odbrambenoj saradnji, SOFA sporazum. Tekst sporazuma u Vašingtonu su potpisali predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i američka državna sekretarka Kondoliza Rajs. Kako je kazala Rajs, SAD i Crna Gora uz ovaj sporazum jačaće prijateljstvo i poboljšati bilateralne odnose. SOFA sporazum postavlja osnovu za odbrambenu saradnju u kojoj mogu dejstvovati zajedno američke i crnogorske odbrambene snage. On omogućava i održavanje zajedničke obuke dvije vojske i širenje ukupne međusobne saradnje.


    2010. Crna Gora od danas ima status pridruženog člana Evropske unije, pošto je stupio na snagu Sporazum EU i Crne Gore o stabilizaciji i pridruživanju. Svih 27 zemalja-članica EU je ratifikovalo SSP koji su Crna Gora i EU potpisale u oktobru 2007. godine.

    u svijetu:

    1218. Rođen je njemački car Rudolf I Habsburg,
    osnivač dinastije Habsburgovaca, jedne od najstarijih dinastija u Evropi. Vladao je od 1273. do smrti 1291. godine.

    1707. Stupio na snagu Zakon o Uniji kojom su se kraljevine Škotska i Engleska ujedinile u Veliku Britaniju.

    1866. U Srbiji su puštene u promet prve poštanke marke. Istog dana 1874. prve poštanske marke puštene su u promet u Crnoj Gori.

    1873. Škotski ljekar, misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston, koji je otkrio Viktorijine vodopade, pronađen mrtav u mjestu Čitambo u sadašnjoj Zambiji.

    1904. U Pragu je umro slavni češki muzičar Antonjin Dvoržak. «Slavonski plesovi» donijeli su mu svjetsku slavu.

    1925. Kipar je zvanično postao britanska kolonija. Velika Britanija je 1878. Kipar preuzela od Turske, a 1914. je izvršila aneksiju ostrva.

    1931. Zvanično je otvoren "Empajer stejt bilding", 102 sprata visok njujorški oblakoder, tada najviša zgrada u svijetu.

    1945. Njemački nacistički lider Jozef Gebels, ministar prosvjete i propagande po dolasku nacista na vlast 1933, izvršio je samoubistvo u bunkeru u Berlinu. Gebels se ubio zajedno sa cijelom porodicom u posljednjim časovima pred pad Berlina.

    1960. Na teritoriji SSSR-a je oboren američki špijunski avion 'U-2'. Pilot Frensis Pauers, koji se spasio iskakanjem, zarobljen je i u februaru 1962. razmijenjen za sovjetskog špijuna.

    1978. Japanski istraživač Naomi Uemura postao je prvi čovjek koji je sam stigao na Sjeverni pol, prešavši 950 kilometara na sankama s psećom zapregom.

    1982. U Poljskoj, 50.000 pristalica "Solidarnosti" demonstriralo je protiv vojne vlasti. Ratno stanje u zemlji uvedeno je 13. decembra 1981, kada je general Vojćeh Jaruzelski suspendovao civilne vlasti.

    1993. U atentatu u Kolombu tokom prvomajske proslave ubijen je predsjednik Šri Lanke Ranasingea Premadasu.

    1994. U trci za "Gran Pri San Marina" poginuo je brazilski automobilski as Ajrton Sena jedan od najboljih vozača "formule 1".

    1995. Artiljerijskim napadom na Pakrac počela je ofanziva hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju pod nazivom "Bljesak". Nekoliko dana kasnije Hrvatska je zauzela cijelo područje, a desetine hiljada Srba izbjeglo je u Bosnu i Srbiju.

    1997. Laburistička partija Tonija Blera pobijedila je na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji, nakon 18 godina vladavine konzervativaca.

    2001. Predsjednik SAD-a, Džordž Buš, zatražio je izmjenu ugovora koji su 1972. godine SAD sklopile sa Moskvom o antibalističkim raketama, što bi otvorilo put ka novom odbrambenom planu SAD.

    2003. U zemljotresu u Turskoj poginulo je 176 osoba, među kojima i 25 đaka tokom spavanja u internatu koji se srušio.

    2004. U Briselu su podignute zastave deset novih država članica Evropske unije, čime se broj zemalja koje čine tu najveću ekonomsko-socijalnu integraciju popeo na 25 i EU je imala 450 miliona stanovnika. Punopravne članice EU zvanično su postale: Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Kipar, Malta, Estonija, Letonija i Litvanija. To je najveće proširenje EU od osnivanja, 1957. godine.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  5. #130
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    2. maj

    1247. U Bar je iz Dubrovnika stigla episkopska delagacija da rijesi nesporazume sa Barskom nadbiskupijom. U Bar su iz Dubrovnika upućeni emisari predvođeni Matejom Teofilom, dubrovačkim kanonikom, da riješe spor koji se između dviju nadbiskupija odranije javio oko crkvene vlasti na teritoriji Barske nadbiskupije. Iz izvještaja od 12. maja, sačinjenog tim povodom, može se zaključiti da su barske crkvene vlasti ignorisale tu posjetu, pa se dubrovačka delegacija vratila neobavljenog posla. Dugotrajni spor dviju nadbiskupija ugasio se lagano, bez ikakvog rješenja, nakon što je prokurator dubrovačkog nadbiskupa početkom 1255. u Rimu izjavio da se u toj parnici ništa ne može učiniti. Nakon toga, opstanak Barske nadbiskupije nije više dovođen u pitanje.

    1449. Izbila treca pobuna u Grblju. Grbljanski kmetovi zahtijevali su vise sloboda od plemstva Kotorkoga.
    O jednoj u nizu buna antifeudalnog karaktera u Grbaljskom polju tokom 15. stoljeća, početkom uspostave mletačke vlasti na tom području, svjedoči Dukal Mletačke republike, izdat 2. maja, sa odlukama o upućivanju mletačke galije u Boku radi gušenja treće pobune Grbljana. Ta je pobuna, kao i ranije, bila podstaknuta otporom kotorskim zemljoposjednicima i težnjom grbaljskih kmetova za sticanjem što većih prava na zemlju koju obrađuju. Premda u notarskim knjigama ne postoji zapis o prvoj buni kotorskih pučana, zna se za ustanak 1380–81, kada su uspjeli preuzeti od plemstva upravu nad gradom.


    1862. Omer paša Latas ponovo je udario na Crnu Goru iz pravca Nikšića, od Vasojevića i Skadarskog jezera. Njegov pohod prekinut je primirjem kojim je Crna Gora prihvatila turske uslove. Ubrzo je knjaz Nikola velikim silama uputio zahtjev da se ponište odredbe ugovora koje su zadirale u nadležnost Crne Gore.

    1898. Knjaz Nikola je doputovao u posjetu Velikoj Britaniji gdje ga je, drugog dana po dolasku, u Vindzoru primila kraljica Viktorija. Iako je posjeta imala prevashodno privatni karakter, knjaz je nastojao da za svoje knjaževstvo dobije zajam, odnosno osnuje kompaniju za izgradnju luke u zalivu Valdanos.

    1913. Kralj Nikola je sazvao Krunsko vijeće da nađe izlaz iz delikatne situacije oko Skadra. Dvodnevni sastanak je rezultirao sa dva dijametralna mišljenja. Kralj se zalaže da se napušti Skadar, predsjednik vlade, Krunsko vijeće i prestolonasljednik Danilo "da se Skadar zadrži po svaku cijenu".

    1928. U Podgorici je izašao prvi broj "Glasa Zete", nedjeljnog političkog lista koji je uređivao Mirko Dragović. List je pratio politički život, a sačuvano je samo nekoliko brojeva.


    1939. Umro doktor filologije Danilo Vusović. Istaknuti lingvista, doktor filologije i prosvjetni poslenik. Rođen je 13. decembra 1900. u Vidrovanu, u porodici Vidaka i Zorke Vušović, čija su četiri od sedam sinova izgubili život kao pripadnici NOR-a. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a filozofski fakultet u Beogradu, 1926. godine. Nakon tri godine odbranio je doktorsku disertaciju na temu „Prilozi proučavanja Njegoševa jezika”. Iako njegova bibliografija nije obimna, obuhvata radove koji su zalazili u srž problematike savremenog jezika, narodnog govora i jezika Petra II Petrovića. Objavio je više stručnih i naučnih radova i dva puta priredio izdanja Njegoševih djela. Premda ga je prerana smrt omela u svestranijem lingvističkom angažmanu, ono što je uspio da napiše o Njegošu svrstava ga u red najboljih poznavalaca stvaralaštva velikog pjesnika.

    1943.
    pocela bitka na Javorku u kojoj su partizani porazili cetnicke i italijanske jedinice.


    1960. U Beogradu je umro Gligorije Pejanović, publicista, književnik, prevodilac, i lični pisar kralja Nikole.

    u svijetu:


    1519. Umro italijanski slikar, vajar, arhitekta, pronalazač Leonardo da Vinči
    , jedan od najvećih umova renesanse. U Francusku je prešao 1516, gdje je i umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije "Mona Liza", "Bogorodica u pećini", "Sveta Ana", "Tajna večera".

    1567. U Mlecima je umro Marin Držić, dubrovački književnik. Pisao je drame u stihovima, komedije i ljubavne pjesme. Najpoznatija djela su mu «Dundo Maroje» i «Skup».

    1660. Rođen italijanski kompozitor Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati, osnivač operske "napuljske škole".

    1729. Rođena Katarina II Aleksejevna [[Katarina Velika]] ruska carica, njemačkog porijekla. Caricom ju je proglasila dvorska garda 1762. nakon što je u zavjeri ubijen njen muž Petar III.

    1857. Umro francuski pisac Luj Šarl Alfred de Mise, kojeg je nesrećna ljubav s književnicom Žorž Sand inspirisala za najljepše i najuzbudljivije lirske pjesme "Noći" i "Pismo Lamartinu" i "Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka".

    1860. Rođen jevrejski pisac Teodor Hercl, osnivač i teoretičar modernog cionizma, koji se snažno zalagao za osnivanje jevrejske države u Palestini i razradio koncept te države.

    1892. Rođen njemački pilot Manfred fon Rihthofen, nazvan "Crveni baron", najslavniji njemački avijatičar u Prvom svjetskom ratu. Tokom rata oborio je više od 80 neprijateljskih aviona, prije nego što je i sam poginuo u vazdušnoj borbi u aprilu 1918.

    1892. Umro njemački hemičar August Vilhelm fon Hofman, značajan po istraživanjima u organskoj hemiji.

    1903. Rođen američki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok, čija je knjiga "Savjeti zdravog razuma o odgajanju beba i djece", objavljena 1946, postala bestseler, umnogome izmijenivši predstavu o pravilnom odgajanju djece.

    1904. Rođen američki pjevač i filmski glumac Hari Lilis "Bing" Krozbi, rekorder po broju snimljenih ploča, dobitnik Oskara za film "Idući svojim putem".

    1937. Blizak saradnik njemačkog diktatora Hitlera rajhsmaršal Herman Gering tajno se sastao na Bledu s knezom Pavlom Karađorđevićem i predsjednikom vlade Kraljevine Jugoslavije Milanom Stojadinovićem. Bio je to pokušaj da se Kraljevina Jugoslavija privoli na bliže odnose sa nacističkom Njemačkom.

    1945. Crvena armija, koja je podnijela najveći teret pobjede nad Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, zauzela je Berlin i istakla crvenu zastavu na zgradi Rajhstaga (Njemačka skupština).

    1960. Izvršena smrtna kazna nad Amerikancem Kerilom Česmenom, osuđenom za otmicu i silovanje. Čekajući izvršenje presude, koje je osam puta odlagano zahvaljujući upornoj i vještoj odbrani, u zatvoru je napisao tri knjige koje su postale bestseleri.

    1967. U Stokholmu počeo da radi međunarodni sud za ratne zločine Bertranda Rasela, koji je kasnije presudio da su SAD krive za agresiju na Vijetnam.

    1967. Laburistička vlada Harolda Vilsona zatražila je članstvo Velike Britanije u Evropskoj ekonomskoj zajednici (sadašnja Evropska unija), okončavši dugu debatu da li London treba da pristupi toj grupaciji.

    1975. U Londonu rođen Dejvid Bekam (engl. David Robert Joseph Beckham), engleski fudbaler. Dvaput je bio nominovan za najboljeg fudbalera organizacije FIFA, a 2004. godine je bio najplaćeniji fudbaler svijeta. Bio je kapiten Engleske od 2000. do 2006. i odigrao 58 utakmica. Karijeru je započeo u Mančester Junajtedu, '92., sa samo 17 godina. Dok je igrao, klub je šest puta bio pobjednik Premijer lige, dvaput pobjednik FA Kupa, a 1999. godine osvojio je kup UEFA Lige šampiona. Mančester napušta 2003. i prelazi u španski Real Madrid, u kom ostaje četiri sezone. 2007. potpisuje petogodišnji ugovor sa klubom iz SAD, Los Anđeles Galaksi. Oženjen je Viktorijom Adams sa kojom ima tri sina.

    1993. Bivši šef norveške diplomatije i ambasador u Beogradu, Torvald Stoltenberg postavljen je za kopredsjednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji.

    1993. U Atini je predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić potpisao Vens-Ovenov plan za Bosnu i Hercegovinu, pod uslovom da ga prihvati Skupština RS. Skupština je odbacila plan, ocijenivši da su mape razgraničenja s bosanskim muslimanima i Hrvatima nepovoljne za Srbe u BiH.

    1994. Nelson Mandela i njegov Afrički nacionalni kongres dobili su prve opšte izbore u Južnoj Africi, na kojima su prvi put i istoriji te zemlje pravo glasa imali svi građani nezavisno od rasnog porijekla.

    1995. Šest osoba je poginulo, a 176 ranjeno kada su projektili krajiških Srba pogodili centar Zagreba.

    1999. Avijacija NATO-a, u intervenciji na SR Jugoslaviju, upotrijebila je grafitne bombe koje su izazvale raspad elektro energetskog sistema u Srbiji.

    2000. U Sijera Leoneu pobunjenici Ujedinjenog revolucionarnog fronta zarobili su 500 pripadnika mirovnih snaga UN.

    2001. Ronilac Živadin Đorđević saopštio da je u proljeće 1999. iz reke Dunav izvučena hladnjača sa 50 tijela koja su kasnije tajno zakopana u masovnu grobnicu. U narednim mjesecima srpska policija je otkrila nekoliko masovnih grobnica u kojima su, kako se pretpostavlja, zakopani albanski civili ubijeni tokom sukoba na Kosovu.

    2002. Rusija je spustila zastavu u Kam Ranu, pomorskoj i vazdušnoj bazi na jugu Vijetnama, napustivši posljednju bazu u inostranstvu po okončanju hladnog rata.

    2003. Američki predsjednik Džordž Buš saopštio je da je glavni dio borbenih operacija u Iraku završen, čime je zvanično okončan rat u Iraku.

    2004. Milorad Luković Legija, bivši komandant Jedinica zaspecijalne operacije (JSO) i prvooptuženi za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića, predao se beogradskoj policiji nakon 14 mjeseci "skrivanja".

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #131
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    3. maj

    Danas je Svjetski dan slobode medija. Ustanovljen na inicijativu UNESCO-a, odlukom Generalne skupštine UN, od 1991. godine treći maj se obilježava kao Svjetski dan slobode medija. Tim povodom organizuju se tradicionalne manifestacije na kojima se ocjenjuje nivo slobode medija i zaštite i poštovanja osnovnih profesionalnih principa i standarda, nastoji odbraniti njihova nezavisnost, te odaje počast novinarima koji su izgubili život obavljajući profesionalne zadatke.


    1715. Vladika Danilo Petrovic u Petrovgradu iznio memorandum o Crnoj Gori i njenoj drzavi. Tokom prve posjete Rusiji crnogorski vladika Danilo Petrović uputio je pismo Kolegiji inostranih djela, kojim je, u formi memoranduma u šest tačaka, iznio prijedloge o budućim crnogorsko-ruskim odnosima. Došavši u Petrograd u aprilu 1715, kao prvi crnogorski vladika koji je učinio zvaničnu posjetu Rusiji, uočivši da je njegova misija pala u vrijeme kada je ruska spoljna politika, zbog rata sa Šveđanima, isključivala bilo kakve planove otvaranja fronta prema Osmanskom carstvu (što bi za Crnu Goru predstavljalo makar očekivanja za poboljšanje stanja u kom se nalazila izložena stalnim osmanskim invazijama), vladika Danilo se odlučio na upućivanje jedne vrste izvještaja sa kojim je upoznat i ruski car, tražeći prije svega da Crna Gora bude primljena pod rusku „protekciju”. Od tog i ostalih zahtjeva riješeni su oni koji su se odnosili na pitanja materijalne pomoći Crnoj Gori i subvencija Cetinjskom manastiru i poslato 160 zlatnih medalja Crnogorcima koji su se istakli u borbi protiv Osmanskog carstva. Posjeta vladike Danila utemeljila je buduću dvovjekovnu spoljnopolitičku orijentaciju Crne Gore ka Rusiji.

    1913. Kralj Nikola je sazvao Krunsko vijeće da nađe izlaz iz delikatne situacije. Dvodnevni sastanak imao je za rezultat dva suprotna viđenja. Kralj se zalagao da se napusti Skadar, dok su predsjednik vlade, Krunsko vijeće i prestolonasljednik Danilo bili za to da se Skadar zadrži po svaku cijenu.

    1922. Pero Soc uputio velikim silama notu o srpskim zlocinima u Crnoj Gori.Ministar spoljnih poslova crnogorske vlade u egzilu dr Pero Šoć uputio je notu delegatima konferencije u Đenovi koja se bavila ekonomskim pitanjima nakon I svjetskog rata, kojom je izrazio bojazan od novih zločina srbijanskih vlasti u Crnoj Gori. U njoj je naveo da je „Crnogorska vlada izviještena iz pouzdanih izvora, da okupacione srbijanske vlasti u Crnoj Gori spremaju pokolj crnogorskih prvaka, u slučaju da srbijanske trupe moradnu, prema eventualnoj odluci konferencije, u što se već uveliko vjeruje, napustiti crnogorsku teritoriju. U tu svrhu, okupatorske vlasti već su ubacile u Crnu Goru i izvjesan broj komita, poznatih sa svojih razbojništava u Maćedoniji, kojima je povjereno izvršenje ovoga zločinačkog plana”. U noti Konferenciji, Šoć je apelovao na „predstavnike svijeta civilizovanih država, na koje pada odgovornost za toleriranje zločina srbijanskih u Crnoj Gori” da zaštite crnogorski narod i njegove prvake. Nota ministra Šoća bilo je jedno u nizu obraćanja Konferenciji povodom pozicije u kojoj se Crna Gora našla poslije prisajedinjenja Srbiji.

    1928. U Podgorici je izašao prvi broj «Glasa Zete», nedjeljnog političkog lista kojeg je uređivao Mirko Dragović. Sačuvano je samo nekoliko brojeva.

    2006. Odsijek za političke nauke pri Pravnom fakultetu transformisan u Fakultet političkih nauka, koji funkcioniše kao samostalna univerzitetska jedinica. Na fakultetu su organizovana četiri smjera: diplomatija i međunarodni odnosi, novinarstvo, politikološko-administrativni smjer i smjer za socijalni rad. Najveći broj predavača na Odsjeku su nastavnici Univerziteta Crne Gore, uglavnom sa Pravnog, Ekomskog i Filozofskog fakulteta u Nikšiću i Istorijskog instituta Crne Gore.


    u svijetu:

    1469. Rođen italijanski državnik i istoričar Nikolo Makijaveli, autor dela "Vladalac", u kom je iznio shvatanje da vladar ne treba da bira sredstva da bi postigao cilj, iz čega je kasnije izveden pojam makijavelizam.

    1481. umro Muhamed II Osvajac koji je osvojio Konstatinopolj i nastavio osvajanje prema Balkanu.

    1494. Španski moreplovac Kristifor Kolumbo otkrio ostrvo, kasnije nazvano Jamajka.

    1500. Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posjedom Portugalije.

    1748. Rođen francuski političar Emanuel Žozef Sije, Abe Sije, jedan od vođa Francuske revolucije. U brošuri "Šta je treći stalež?" izložio političke zahtjeve buržoazije.

    1791. Poljski kralj Stanjislav II August Ponjatovski potpisao liberalni ustav kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija. Drugi pisani ustav u svijetu, poslije Ustava SAD.

    1814. Francuski kralj Luj XVIII vratio se, pod zaštitom saveznika, u Pariz, poslije poraza cara Napoleona I u bici kod Vaterloa.

    1841. Novi Zeland proglašen britanskom kolonijom.

    1895. Teritorije u posjedu Britanske južnoafričke kompanije, južno od rijeke Zambezi dobile naziv Rodezija.

    1898. U Kijevu rođena izraelska državnica Golda Mabovič Mejrson, Golda Meir, prva premijerka Izraela, od 1969. do 1974.

    1902. Rođen francuski fizičar Alfred Kastler, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966. Njegov naučni rad doprinio razvoju lasera.

    1922. U Parizu osnovana Međunarodna željeznička unija. Među osnivačima bile I Jugoslovenske željeznice.

    1925. Rođena glumica Olivera Marković.

    1939. Smijenjen sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, ministar postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta s nacističkom Njemačkom potpisao pakt o nenapadanju.

    1945. Britanci u Drugom svjetskom ratu zauzeli Rangun, glavni grad Burme, danas Mjanmar, oslobodivši ga japanske okupacije.

    1946. U Tokiju počeo da zasijeda Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svjetskog rata. U procesu koji je trajao do novembra 1948. od 28 okrivljenih sedam osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, ostali na vremenske kazne.

    1968. Žestokim sukobima s policijom u Parizu počele studentske demonstracije i štrajkovi zbog oklijevanja vlasti da sprovedu reforme univerziteta. Studentski protesti ubrzo zahvatili i druge evropske zemlje, protest prerastao u revolt protiv građanskog društva.

    1971. Valter Ulbriht se povukao sa mjesta generalnog sekretara komunističke partije Istočne Njemačke. Zamijenio ga Erih Honeker.

    1992. Muslimanske snage u Sarajevu napale kolonu vozila JNA koja se povlačila prema kasarni u Lukavici. Ubijeno i ranjeno više oficira, vojnika i civila.

    1996. Delegati 55 zemalja saglasili se na konferenciji Ujedinjenih nacija u Ženevi o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nijesu prihvatili njihovu zabranu.

    2003. Kongres SAD većinom glasova izglasao budžet od skoro 80 milijardi dolara namijenjen ratu u Iraku, a jedan dio saveznicima i borbi protiv terorizma.

    2006. Evropska unija odlučila da odloži pregovore o pridruženju sa Srbijom i Crnom Gorom zato što vlasti u Beogradu nijesu dostigle traženi stepen saradnje s Haškim tribunalom i nijesu uhapsile i u Hag prebacile Ratka Mladića.

    2006. Saučesnik u napadu na Svjetski trgovinski centar u Njujorku 11. septembra 2001. Zakarija Musaui odlukom savezne porote osuđen na doživotnu robiju. Prva presuda suda u SAD za napade 11. septembra.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  7. #132
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    4. maj

    1694. Crnogorski Zbor izabrao je za vladiku Savatija Kaludjerovića i odbio da bilo ko izvan Crne Gore moze birati vladike crnogorske. Dvije godine nakon smrti vladike Visariona II Borilovića Bajice, Crnogorski zbor je kod ruševina Cetinjskog manastira izabrao za mitropolita Savatija Kaluđerovića iz Očinića, odbivši prijedlog patrijarha Arsenija Čarnojevića da za mitropolita postavi beogradskog mitropolita Hadži Simeona Ljubibratića, kao i namjeru Grka Kalinika, pećkog patrijarha, koji je nudio svog čovjeka. Mitropolita Savatija Kaluđerovića (umro 1696) naslijedio je Danilo Šćepčev Petrović, osnivač četvrte crnogorske dinastije.

    1879. Rođen je Radovan Perović Tunguz, pripovjedač i novinar, sin Pera Tunguza, serdara, hercegovačkog harambaše i jednog od inicijatora i vođa Nevesinjske puške 1875. godine. Školovao se u Nikšiću, na Cetinju, u Beogradu i Briselu, gdje je završio fakultet. Doktorirao je na temu « Crna Gora uoči Krimskog rata».

    1896.
    Potpisivanjem Bernske konvencije u Crnoj Gori uvedena zastita autorskih prava.
    Bernska konvencija ustanovljena 9. septembra 1886. i dopunjene u Parizu 4. maja 1896), Crna Gora je tu oblast regulisala po savremenim evropskim mjerilima.

    1903. Umro Peko Pavlović - Crnogorski vojvoda, vojskovođa i legendarni junak, rođen je 1828. u selu Vojinići (Čevo, Katunska nahija). Potiče od čuvenog bratstva Nikolića. Jedno vrijeme bio je perjanik knjaza Danila. Istakao se u borbama tokom prve i druge Omer-pašine vojne, u Hercegovačkom ustanku (1875) i bici na Vučjem dolu (1876), nakon čega je imenovan za vojvodu. Ondašnja evropska štampa nazvala ga je „genijem gerilskog rata”. Zbog sukoba sa knjazom Nikolom, jedno vrijeme bio je van Crne Gore. Uspomena na njega živi u narodnim pjesmama, pričama, anegdotama.

    1913. Zbog prijetnje velikih sila, kralj Nikola je obavijestio engleskog ministra spoljnih poslova da Skadar predaje velikim silama, a ne Albaniji.

    1928. Osnovano Jadransko brodogradiliste Bijela. Preduzeće koje se bavi remontom i gradnjom plovnih objekata, najveće te vrste na južnom Jadranu, zvanično je registrovano 1928. a rad počelo godinu dana ranije. Nastalo je na drevnoj i bogatoj tradiciji vrsnih bokeljskih brodograditelja i izraslo, iz male brodoremontne radionice „Škver” u vlasništvu Todorovića–Prančića, u moćnu brodoremontnu i brodograditeljsku firmu. Posjeduje dva doka i tri gata, na kojima je moguće istovremeno remontovati i do 15 brodova, i dobro opremljene radioničke hale i posluje po važećim svjetskim standardima.

    1930. U Bitolju, u tadašnjoj Vardarskoj banovini Kraljevine Jugoslavije, rođen je čuveni fudbalski strateg i teoretičar, Crnogorac Miljan Miljanić. Bivši fudbalski trener klubova "Crvena zvezda", Real Madrid, Valensija, selektor fudbalske reprezentacije Jugoslavije, predsjednik FSJ. Sa Crvenom zvezdom osvojio deset trofeja, tri sa Realom. Kao selektor rerpezentacije učestvovao na svjetskim prvenstvima. Bio je instruktor-savjetnik FIFA. Učestvovao je u Narodnooslobodilačkom ratu od 1944. godine.


    1964. Emitovana prva storija televizije Titograd što je označilo i početak današnje crnogorske televizije. Dvije godine kasnije, pocelo je emitovanje informativne emisije Dnevnik. Godine 1968. počelo je emitovanje nedjeljnih hronika „Kroz Crnu Goru”, a 1971. nabavljena su reportažna kola, čime je omogućeno emitovanje programa iz sopstvenog studija. Tada su krenule i redovne dnevne informativne emisije „Novosti dana”. Dvije godine potom počela je realizacija i emitovanje Dnevnika, centralne informativne emisije. Ova TV kuća razvijala se u okrilju Radio Titograda, koji se oglasio 1. maja 1949. godine, nakon seljenja dijela opreme i kadra sa Cetinja, gdje je od 27. novembra 1944. počela da radi prva crnogorska radio-stanica.

    u svijetu:

    1493. Papa Aleksandar VI (Alexander),
    Španac, izdao je edikt o podjeli Novog svijeta između Španije i Portugalije, prema kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu Španiji. Period 1581–1640 je izgledao ovako Opširnije http://en.wikipedia.org/wiki/Inter_caetera

    1780. U Epsomu, u Engleskoj, održane prve konjičke trke.

    1825. Rođen engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli, pobornik teorije evolucije Čarlsa Darvina.

    1827. Rođen engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je, u avgustu 1858, vidio afričko jezero Viktorija i tvrdio da je ono izvorište Nila.

    1885. U Temišvaru je umro Aleksandar Karađorđević, knjaz Srbije. Zbog propasti Prvog srpskog ustanka u emigraciji je, sa roditeljima, proveo 33 godine.

    1900. Rođen hrvatski vajar Antun Augustinčić. Učio kod Ivana Meštrovića. Poznat po portretima J.B. Tita i velikim javnim spomenicima.

    1903. U borbi s Turcima poginuo vođa makedonskog nacionalno-revolucionarnog pokreta Goce Delčev.

    1919. Počele demonstracije kineskih studenata protiv odluke Versajske mirovne konferencije da njemački posjedi u provinciji Šantung budu predati Japanu. Demonstracije Pokret 4. maja prerasle u nacionalni pokret, pokrenuvši više od 10 miliona ljudi.

    1928. Rođen egipatski državnik Hosni Mubarak, predsjednik Egipta od 1981, poslije ubistva Anvara el Sadata.

    1929. Rođena američka glumica Odri Hepbern, ambasadorka dobre volje UNICEF-a. Dobitnica Oskara za film "Praznik u Rimu".

    1933. Karl Janski je pročitao u Internacionalnoj Radio Uniji u Vašintonu svoja zapažanja vezana za otkriće radio talasa emitovanih iz centra naše galaksije (Mlječnog Puta- pravac sazvežđa Strelac). Radio talasi su frekvencije 20 MHz i talasne dužine 14,6 m. Sjutradan je o tome izašao tekst u Njujork Tajmsu. Ovim je počeo razvoj radio-astronomije.
    Karl Janski http://en.wikipedia.org/wiki/Karl_Guthe_Jansky Antena-Teleskop kojom je našao ove talase http://upload.wikimedia.org/wikipedi..._telescope.jpg
    http://odin.physastro.mnsu.edu/~eskridge/astr101/jansky1.gif

    1938. Daglas Hajd postao prvi predsjednik Irske na osnovu novog ustava, kojim je proklamovana nezavisnost.

    1970. Nacionalna garda SAD ubila četiri i ranila 11 studenata Univerziteta Kent u državi Ohajo, koji su demonstrirali protiv Vijetnamskog rata.

    1979. Margaret Tačer, šefica konzervativaca, poslije pobjede nad laburistima na parlamentarnim izborima, postala prva premijerka u istoriji Velike Britanije.

    1980. U Kliničkom centru u Ljubljani, oko 15 sati i 5 minuta, umro je Josip Broz Tito, vođa jugoslovenskih partizana u II svjetskom ratu, predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predsjednik Saveza Komunista, Vrhovni Komandant oružanih snaga, Maršal Jugoslavije Josip Broz Tito. Sahranjen je 8. maja 1980. u Beogradu u Kući cvijeća. Na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država svijeta, što je zvanično najposjećeniji pogreb nekog državnika u prošlom vijeku. Vladao je Jugoslavijom 35 godina nastojeći pomiriti nezavisnost Jugoslavije, ravnopravnost među njenim nacijama i komunističku vladavinu. Izveo zemlju iz sovjetskog bloka i bio jedan od vođa Pokreta nesvrstanih zemalja. Ocjena "lika i djela" Josipa Broza Tita ne može biti jednoobrazna jer se njegova djelatnost protegla u preko pola vijeka i bitno je obilježila sudbinu, prošlost i sadašnjost, a posredno i budućnost naroda koji su stvorili bivšu SFRJ.

    1990. Na prvim višestranačkim izborima poslije II svjetskog rata u Hrvatskoj ubjedljivo pobijedila Hrvatska demokratska zajednica Franja Tuđmana.

    1994. Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali sporazum o početku primjene ograničene palestinske autonomije u Gazi i Jerihonu.

    1996. Lider konzervativaca Hoze Maria Aznar postao premijer Španije. Okončana 13 godina duga vladavina socijalista.

    2001. U Beogradu podignuta optužnica protiv Radomira Markovića, koji je u vrijeme režima Slobodana Miloševića bio načelnik Državne bezbjednosti. Po optužnici za odavanje državne tajne, Marković 6. jula 2001. osuđen na godinu dana zatvora, a po tužbi za umiješanost u ubistvo četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali, u oktobru 1999, 30. januara 2003. na sedam godina zatvora.

    2001. SAD glasanjem izbačene iz Komisije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama, prvi put u istoriji te međunarodne organizacije.

    2003. U 83. godini umro Sesto Bruskantini, italijanski operski pjevač.

    2004. Vlada Silvija Berluskonija zabilježila rekord po boravku na vlasti u Italiji od II svjetskog rata, 1.060 dana.

    2005. U aukcijskoj kući Kristi, skulptura Konstantina Brankuzija "Ptica u prostoru" prodata za 27.450.000 dolara. Rekordna cijena neke skulpture.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #133
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    5. maj

    1786. U zatvoru u Amsterdamu samoubistvo je izvršio Budvanin Stjepan Zanović, pisac i pustolov, sin Antuna, uglednog Budvanina. Srednju školu završio je u Veneciji, a studirao u Padovi. Pisao je pjesme, pripovijetke, političke i filozofske rasprave na italijanskom i francuskom jeziku. Prevođen je na ruski, njemački i švedski jezik.

    1855. Skupština glavara Crne Gore donijela je Opšti zemaljski zakon, poznat kao Prvi Ustav Crne Gore, i Zakonik knjaza Danila. Imao je 95 članova, a propisivao je prava i slobode Crnogoraca, dinastije, krivični postupak, nasljedno pravo, državljanstvo, javno pravo. Štampan je u Novom Sadu.

    1904.
    U Londonu je potpisan ugovor između Crnogorske telegrafske službe i pronalazača bežičnog telegrafa Giljerma Markonija kojim se ovom..." naučniku odobrava da u Crnoj Gori eksploatiše radio-telegrafsku stanicu". Toga dana na brdu Volujica kod Bara postavljena je prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu. U članu 2. ugovora, navedeno je da će radio-telegrafska stanica biti izgrađena na trošak i rizik Markonija i da će biti snabdjevena dovoljnim brojem aparata za pružanje stalnih usluga. Objekat je počeo rad 21. jula iste godine

    1905.
    U selu Kralje, kod Andrijevice, rodjen je Milutin Djurisić poznati strucnjak iz oblasti mikrobiologije i dozivotni pocasni clan Pasterovog instituta u Parizu. Po povratku u zemlju radio je na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gdje je 1954. izabran za redovnog profesora. Jedan je od osnivača mikrobiološke nauke kod nas. Objavio je preko dvije stotine naučnih radova, od kojih su posebno značajni oni iz domena tuberkolostatske terapije, i dva univerzitetska udžbenika. Dobitnik je visokih društvenih priznanja. Umro je 16. jula 1982.

    1911. U Šobajićima, kod Podgorice, rođen je Puniša Perović, narodni heroj i publicista. Bio je glavni i odgovorni urednik «Pobjede», direktor i glavni i odgovorni urednik «Borbe». Kao jedan od organizatora antifašističkih studentskih demonstracija u Beogradu, dva puta je izvođen na Sud za zaštitu države. Bio je jedan od organizatora 13. julskog ustanka u Danilovgradu, delegat na Prvom zasjedanju ZAVNO –a, a poslije trećeg zasjedanja CASNO-a postao je pomoćnik povjerenika za informacije, potom i ministar prosvjete. Odlikovan je brojnim ratnim i mirnodopskim odlikovanjima.

    1915. U jeku II svjetskog rata u Nišu je održan tzv. Jugoslovenski kongres, na kojem su pozdravljene ideje srbijanske Vlade i Narodne skupštine Srbije o ostvarivanju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Na ovom skupu se ne pominje ime Crne Gore, iako se i te kako računalo da i crnogorska teritorija ulazi u sastav nove države.

    1944. Bombardovana je Podgorica i tom prilikom sravnjena sa zemljom. To je bilo jedno od najžešćih bombardovanja koje su izvršile savezničke snage. Nakon šestoaprilskog, iz 1941. godine, tokom te i naredne tri godine Podgorica je bombardovana oko osamdeset puta.

    1944. Umro je Radovan Tunguz - Nevesinjski, poznat po najgnusnijim pamfletima o tajnim dogovorima Kralja Nikole i Austrougarske, koje je pisao za interese srpske vlade i radi diskreditacije Crne Gore.

    2006. U Podgorici je osnovan prvi privatni Univerzitet, Mediteran. Osnivač je Atlas Grupa. Prvi rektor je prof. dr Janko Radulović.
    Članice Univerziteta Mediteran su: Fakultet za tuziam hotelijerstvo i trgovinu Bar, Fakultet za poslovne studije »Montenegro business school«,Podgorica, Fakultet vizuelnih umjetnosti, Podgorica i Fakultet za informacione tehnologije, Podgorica.

    U svijetu su zabilježeni sledeći dogadjaji:

    1570. Otomansko carstvo objavilo je rat Veneciji zato što je odbila da preda mediteransko ostrvo Kipar.

    1600. Umro Žan Nikot, francuski diplomata, koji je donio duvan iz Portugala. Duvan se na Francuskom dvoru koristio kao lijek protiv glavobolje. Jedan sastojak u duvanu, nikotin, po njemu je dobio ime. Žan Nikot je takođe sastavio jedan od prvih francuskih riječnika.



    1705. Umro rimsko-nemački car Leopold I. Uspješno se borio protiv Turaka, a slavu mu je donijela odbrana Beča 1683. Za vrijeme njegove vladavine, od 1658. godine, Srbi su se pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića doselili u južnu Ugarsku i u Srem.

    1813. Rođen danski filozof Seren Kjerkegor, rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazivan i 'Kopenhaški Sokrat', postao je poznat po protivstavu prema sistemu filozofije Fridriha Hegela. Djela: 'O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata', 'Ili-ili', 'Pojam strepnje', 'Bolest na smrt', 'Dnevnik', 'Stadijumi na životnom putu', 'Filozofske mrvice'....

    1815. Rođen francuski pisac Ežen Martin Labiš, koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske XIX vijeka. Poznata djela su mu: 'Slamni šešir', 'Put gospodina Perišona'...

    1818. Rođen njemački filozof Karl Marks, teoretičar modernog socijalizma i komunizma. S Fridrihom Engelsom 1848. napisao Komunistički manifest i svoje navažnije delo Kapital.



    1821. Umro francuski car Napoleon Bonaparta, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji. Njegovi osvajački pohodi izmenili Evropu, a umro je na ostrvu Sveta Jelena, kao britanski zatvorenik.




    1834. Vilijam Vivel je napisao pismo Majklu Faradeju predlažući mu nazive Anoda i Katoda za elektrode u procesu elektrolize kojom su se bavili. Nazivi se baziraju na grčkim prefiksima "ana" ( "gore" ) i "kata" ("dolje").

    1846. Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905. Svjetsku slavu stekao je istorijskim romanima: 'Quo vadis', 'Ognjem i mačem', 'Potop', 'Pan Volodijovski'. Napisao je jos:'Bez dogme', 'Porodica Polanjeckih', 'Kroz pustinju i prašumu', zbirka pripovijedaka 'Skice ugljenom'....

    1883. Rođen srpski kompozitor i muzički pisac Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i upravnik Muzikološkog instituta. Inspirisao se narodnim motivima i učvrstio je nacionalni smjer u srpskoj muzici. Djela: opere 'Knez od Zete', 'Vilin veo', 'Koštana', 'Seljaci', zbirke solo pjesama 'Moja zemlja', 'Lirika', knjige 'Stevan Mokranjac', 'Miloje Milojević', 'Knjiga o muzici'.

    1936. Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prestonicu Etiopije.
    Istog dana, 1941. godine, u oslobođeni grad ušao etiopski car Haile Selasije.

    1945. Sovjetske trupe ušle su u mjesto Pinemunde,
    odakle su Njemci ispaljivali rakete 'Fau 1' i 'Fau 2'. Američke trupe su istog dana oslobodile njemački nacistički koncentracioni logor Mauthauzen, u kojem su Njemci tokom rata likvidirali 120.000 ljudi, uključujući 13.000 gradjana Kraljevine Jugoslavije.

    1954. General Alfredo Štresner je u vojnom udaru oborio predsjednika Paragvaja Federika Čavesa, započevši tako 34-godišnju diktaturu.

    1955. Zapadni saveznici su obnovili suverenitet Zapadne Njemačke i primili je u NATO.

    1961. Iz Kejp Kanaverala je poletio kosmički brod 'Merkjuri', prva kosmička letilica SAD, s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen Bartlet Šepard. Brod nije obletio planetu već je dostigao visinu od 185 kilometara i poslije 15 minuta se vratio na Zemlju.

    1977. Umro je njemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonjemački kancelar od 1963. do 1966. arhitekta privrednog oporavka i uspona Zapadne Njemačke poslije Drugog svjetskog rata.

    1978. Teroristička grupa 'Crvene brigade' saopštila je da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog marta 1978. godine, a njegovo tijelo pronađeno je dva dana kasnije.

    1981. Bobi Sends prvi je od 10 pripadnika Irske republikanske armije umro u zatvoru Mejz u Severnoj Irskoj od posljedica štrajka glađu.

    1990. U Bonu su počeli razgovori SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dvije njemačke države o ujedinjenju Njemačke.

    1999. NATO avijacija je između Kačanika i Uroševca, usred dana, gađala konvoj 'Ljekara svijeta' - vidno obilježen znacima Crvenog krsta i grčkim zastavama - koji je prevozio pomoć prištinskom Kliničko-bolničkom centru prikupljenu u Grčkoj. Od trojice ljekara i trojice vozača kamiona niko nije nastradao. Istog dana na sjeveru Albanije srušio se američki helikopter AH-64 tipa 'apač' i oba pilota su poginula. NATO je saopštio da se nesreća dogodila zbog kvara motora tokom 'rutinske vježbe'.

    2004. Slika Pabla Pikasa 'Dječak s lulom' prodata je u njojorškoj galeriji 'Sotbi' za 104.168.000 dolara, što je i najviša cijena ikad postignuta na aukciji za neku sliku.



    Uredio Hari Krisna i Septembar
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #134
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    6. maj

    6. maja se obilježava hriscanski praznik Sveti Đorđe ili Djurdjevdan. Umjetnici ga na ikonama često prikazuju kako ubija aždahu, a radi se o rimskom vojniku iz garde cara Dioklecijana, Đorđiju Lidijskom (275/281 – 303) koji je mučenički stradao tokom progona hrišćana.


    Na današnji dan, 1626. godine, holandski naseljenik Peter Minuit, za bižuteriju vrijednu 25 dolara, kupio je od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork.


    Crnogorska istorija biljezi da je 6.maj znacajan i po dogadjima:

    1697. Skupština crnogorskih glavara i sveštenika izabrala je na Cetinju vladiku Danila Šćepčeva Petrovića, za gospodara Crne Gore. Vladika je uspostavio odnose Crne Gore sa ruskim dvorom Petra Velikog, ustanovio guvernadurstvo, suprostavio se Otomanskoj imperiji i borio se za nezavisnost Crne Gore.

    1709.
    poginuo Vicko Bujović, Perastanin, koji je u dvoboju pogubio zapovijednika Herceg Novog, Osman-agu. Mletacki senat mu je dodijelio titulu konte-a. Znamenita ličnost „zlatnog doba” razvoja Perasta, dugogodišnji predsjednik te opštine, rođen je 1660. Pročuo se hrabrošću kada je u 18. godini u dvoboju pobijedio Osman-agu Ibrahimovića, osmanskog komandanta Herceg Novog. Sa 360 Peraštana učestvovao je u borbama za taj grad 30. septembra 1687. godine. Istakao se u bojevima sa Osmanlijama oko Budve, Ulcinja i Valone, Cetinja, potom u Hercegovini, kao i u borbama sa gusarima. Mletački senat dodijelio mu je titulu kontea i feud u Kumboru. Bio je prznica i često dolazio u sukob sa uglednim peraškim porodicama. Zbog zloupotrebe položaja predsjednika, svrgnut je sa vlasti. Život je izgubio u jednom uličnom sukobu sa sugrađanima, koji je sam izazvao.


    1839. Njegoš je sa Austrijom sklopio ugovor o prodaji manastira Stanjevići za 17 hiljada fiorina u srebru, a poslije dvije godine, za isti iznos, prodao je i Maine. Bio je primoran da to uradi, jer su se nalazili u graničnom pojasu sa Austrijom, koja je namjeravala da te manastire prisvoji silom, ili da ih dobije za novac. Iako Crnogorci nijesu bili zadovoljni prodajom, dogovoreno je da se to ipak prihvati, uz procjenu da je bolje imati granicu prema jednoj velikoj evropskoj državi, nego zadržati manastire za čiju opravku nije bilo dovoljno materijalnih mogućnosti.

    1872.
    U Dolu Pljesivackom rodjen je
    Đoko Š. Pavićević, najstariji partizan i narodni heroj Jugoslavije. Bio je oficir crnogorske vojske, učesnik u balkanskim i I svjetskom ratu. Iako je na početku Trinaestojulskog ustanka u Crnoj Gori (1941.) imao gotovo 70 godina, sa cijelom porodicom stupio je u partizane. Bio je borac Nikšićkog odreda, Pete crnogorske brigade, član AVNOJ-a, ZAVNO Crne Gore i Boke, član Glavnog odbora Narodnog fronta Crne Gore i Boke i dr. Poslije oslobođenja, demobilisan je u činu rezervnog pukovnika JNA. Umro je 1970. u Nikšiću i sahranjen uz najviše vojne počasti.


    1898. U Nikšiću izasao prvi broj lista Nevesinje.
    Iz štamparije Akcionarskog društva u Nikšiću izašao je prvi broj lista „Nevesinje”, nedjeljnika za politiku i književnost čiji je urednik bio novinar i publicista Stevo Vrčević, sin poznatog sakupljača narodnih umotvorina Vuka Vrčevića. Zbog antiaustrijskih tekstova prestao je da izlazi nakon 38 brojeva, 20. januara 1899. godine. Taj je list, kao i „Onogošt”, štampan sa ciljem propagande oslobodilačkih ideja. Tajno ih je pomagala crnogorska vlada.


    1910. Umro Novica Kovačević Graovski, jedan od prvih školovanih ljekara u Crnoj Gori. Rođen je 6. septembra 1861. Pored medicine bavio se žurnalistikom, publicistikom, književnim i prevodilačkim radom. Ljekarsku službu obavljao je u Podgorici, na Orjoj Luci i Cetinju, gdje je nakon ustanovljenja stajaće vojske (1896) postavljen za vojnog ljekara. U tom je svojstvu, sa manjim prekidima, ostao sve do smrti. Usljed nepogodnih opštih uslova za bavljenje stručno-medicinskim pitanjima, predano se bavio političko-istorijskim pitanjima crnogorske prošlosti. Omiljene su mu teme kult Miloša Obilića u Crnoj Gori, ratni događaji 1862–78, pobjeda Crnogoraca na Grahovcu 1858, granični crnogorsko-austrijski sukobi, skupštinski život Crne Gore i mnoge druge.

    1913. Rodjena Djina Vrbica, narodni heroj iz NOB-a. Poginula je 29. maja 1943. godine.

    1922.
    U Sofiji je umro Petar Orahovac, ljekar, bugarski političar rodom iz Orahova u Kučima. Bio je ljekar dobrovoljac u borbama protiv Turaka, čime je u Bugarskoj stekao veliku popularnost. To je bio razlog što je 1910. godine izabran za predsjednika Narodne skupštine Bugarske.

    1927. U Niksiću je rodjen Djordjije Bato Grujicic, poznati sudija i gradonacelnik Niksića.

    2009. Dotadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić, ponovo je izabran na tu funkciju. On je, u nastavku konstitutivne sjednice parlamenta, izabran tajnim glasanjem, sa 46 glasova za i 21 protiv, čime je počeo njegov treći mandat na mjestu šefa parlamenta.

    U svijetu:


    1237. U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Rastka Nemanjića – Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu u Bugarskoj. Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.

    1527. Vojska burbonskog vojvode Karla V, opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika, čime je završeno zlatno doba italijanske renesanse.

    1757. U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II osvojio je Prag, koji su branile austrijske trupe.

    1758. Rođen je jedan od vođa francuske revolucije Maksimilijan de Robespjer, vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.

    1840. Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji - od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I.

    1856. Rođen je američki istraživač Edvin Piri. Vodio je prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na Sjeverni pol.

    1856. Rođen Sigmund Frojd (6.5. 1856. - 23.9. 1939.) austrijski psihijatar poznat kao osnivač psihoanalitičke škole u psihologiji. Smatra se jednim od najuticajnijih, ali i najkontroverznijih naučnika 20. vijeka. Glavni predstavnik psihoanalize on je iznio teoriju po kojoj je čovjek velikim dijelom nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvaćanja i tumačenja čovjeka.



    1889. Ajfelova kula svečano otvorena na Svjetskoj izložbi u Parizu.

    1919. Na Versajskoj mirovnoj konferenciji, Njemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

    1932. Francuskog predsjednika Pola Dumea, ubio u Parizu ruski emigrant.

    1940. Rođena Vesna Pešić, srpska sociološkinja i političarka, jedan od osnivača Centra za antiratnu akciju.

    1949. Umro je belgijski pisac flamanskog porijekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913.

    1974. Zapadnonjemački kancelar Vili Brant podnio je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio istočnonjemački špijun.

    1979. Na izborima u Austriji pobijedila je Socijalistička partija Bruna Krajskog.

    1981. SAD su protjerale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

    1989. Grupa Riva pobijedila na Pjesmi Eurovizije.

    1991. U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA, u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.

    1993. Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendumu, 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

    1994. Otvoren je tunel ispod Lamanša.

    1996. Vlada predsjednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe ljevičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

    1999. Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa 8) dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.

    2000. U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorjelom automobilu fiat uno, pronađeno je tijelo paparaca Žan Pola Andansona, koji je posljednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvijezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu sa saobraćajnom nesrećom u Parizu, kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

    2001.
    Papa Ivan Pavao II tokom posjete Siriji posjetio džamiju, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju.

    2003. Savjet bezbjednosti UN produžio je sankcije uvedene Liberiji 2001. zbog njene navodne pomoći pobunjenicima u Siera Leoneu. Njima je uključen i embargo na uvoz oružja kao i na izvoz dijamanata.

    2004. Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarske i jednog palestinskog ljekara na smrt, zbog inficiranja oko 400 libijske djece verusom side u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. Libijski vrhovni sud je 25. decembra 2005. ukinuo je izrečene smrtne kazne i predmet prebacio na niži sud. Političkom akcijom i uključivanjem supruge francuskog predsjednika, osuđene medicinske sestre su oslobođene i vratile se u Bugarsku.



    Uredio Hari Krisna i Septembar
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #135
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    7. maj

    1685. U odlučujućoj bici na Vrtijeljci, uzvišenju nadomak Cetinja, Crnogorce i hajduke Bokelje i iz Nikšića, porazila je vojska Sulejman bega. U dvočasovnoj borbi prsa u prsa, poginuo je veliki broj branilaca Vrtijeljke, među kojima i harambaša Bajo Pivljanin. Poslije pobjede na Vrtijeljci, Sulejman beg je bez otpora ušao u Cetinje, gdje se zadržao četiri dana. Spalio je sela Ljubitinj, Građane, Bjeloše, Ugljen, Očiniće, Trnovo, i teško oglobio Crnogorce.

    1717. Mletacki senat potvrdio Danilu Petroviću pravo na vjersku juridiskcijuna svim terenima koje je Venecija zauzela od Turaka. Bio je to čin značajan za uspostavljanje vjerskog i duhovnog jedinstva podlovćenske Crne Gore i pravoslavnih hrišćana na tom dijelu Jadrana. Nakon toga, mletačka uprava mu je priznala pravo vjerske nadležnosti i nad svim krajevima koje je Mletačka republika zauzela u prethodnom ratu sa Osmanskim carstvom.

    1718. Na zahtjev i uz preporuku vladike Danila, Riječka i Crmnička nahija primljene su pod okrilje Venecije, pod istim uslovima kao i Katunska nahija prethodne godine. U aktu kojim se to konstatuje, potvrđena su vjerska prava vladike Danila nad ovim mletačkim podanicima, kao i to da «u svim mjestima na Primorju, koja budu ratom dobijena, bude uvedena jurisdikcija crnogorskih mitropolita».

    1893. Povodom 400- godišnjice osnivanja Obodske štamparije, Književno-umjetnička zajednica je pod predsjedništvom Milana Milićevića priredila prvu izložbu knjiga u Beogradu.

    1896.
    Umro prvi crnogorski memoarista Savo Matov Martinović. Proslavljeni crnogorski junak, narodni pjesnik, rođen je 1. marta 1806. u Bajicama. Mnogi ga smatraju prvim crnogorskim memoaristom. Bio je savremenik četiri crnogorska vladara: Petra I, Petra II, knjaza Danila i knjaza Nikole. Njegoš ga je opjevao u pjesmi „Kula Đurišića”. Svoj devet decenija dug i buran život i odnose sa gospodarima opisao je u knjizi „Memoari”. Imao je veliki broj prijatelja među uglednim kulturnim poslenicima i značajnim istorijskim ličnostima. Sarađivao je sa Vukom Karadžićem.

    1905. Kralj Nikola doputovao u Berlin i obnovio diplomatske odnose sa Njemackom. U posjetu Berlinu i caru Vilhelmu II, knjaz Nikola je stigao dvadeset sedam godina nakon potpisivanja Berlinskog ugovora i incidenta koji se desio na Cetinju 1878. godine, kada ni crnogorski vladar niti bilo ko od crnogorskih zvaničnika nije primio izaslanika njemačkog kancelara Bizmarka, barona Testa koji je trebalo da uruči primjerak ugovora. Tom prilikom incident je izglađen i otklonjene smetnje koje su sprječavale uspostavljanje diplomatskih odnosa između dvije zemlje. Knjazu Nikoli je uručeno visoko njemačko odlikovanje, Orden Crnog orla, a car Vilhelm II dobio najviše crnogorsko odlikovanje. Njemačko diplomatsko predstavništvo otvoreno je na Cetinju početkom jula 1906.


    1907. Na Cetinju je otvorena Škola igranja. Nastava je organizovana u Zetskom domu, a vodio je Mirko Katarivas, poznati beogradski učitelj igranja. Kandidati su učili i strane igre, a obuka je koštala 12 kruna.

    1923. Vlada Kraljevine SHS donijela je odluku da se Dvor kralja Nikole na Cetinju pretvori u Narodni muzej.

    1931. Svečano je otvorena prva autobuska linija na relaciji Podgorica – Beograd. Održavala ju je privatna firma "Grand garaža" iz Podgorice, koja je tada imala osam redovnih linija. Autobusi su nosili naziv "Bijela ptica", i za 16 sati stizali su do Beograda.

    1932. U Meranu je umro princ Petar Petrović, najmlađe dijete i treći sin kralja Nikole i kraljice Milene. Školovao se u Hajdelbergu, a brigu o njemu vodila je sestra Ana Batenberška koja je živjela u Darmštatu. U Prvom svjetskom ratu komandovao je Lovćenskim odredom. Poslije rata živio je bezbrižno u Italiji i Francuskoj. Oženio se 1924. Violetom Vagner i nijesu imali djece. Održavao je veze sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem i jugoslovenskim zvaničnicima, zbog čega je bio osuđivan i od porodice i od crnogorskih emigranata.

    1953. Umro Djuro Špadijer, autor školskih udzbenika, urednik Učiteljskog lista,
    istaknuti crnogorski prosvjetni radnik, rođen 1871. u cetinjskom Donjem Kraju. Prošavši sve faze prosvjetne hijerarhije, 1900. godine, zajedno sa Perom S. Martinovićem objavio je prvi crnogorski udžbenik geometrije za treći i četvrti razred osnovne škole, a samostalno udžbenik gramatike za isti uzrast. Godine 1905. pokrenuo je „Učiteljski list”, prvi stručni pedagoški časopisa, i bio njegov prvi urednik. Sa nešto manje uspjeha bavio se i književnošću, sakupljanjem narodnih umotvorina i prevodilaštvom. Napisao je i komediju „Nevjerna žena”.

    1962. U Baru rođen predsjednik Narodne stranke, Predrag Popović.

    1974. U Podgorici rođena rukometašica, Dragica Miličković.

    u svijetu:

    1663. U Londonu otvoreno prvo moderno pozorište
    pod pokroviteljstvom kralja Čarlsa II.

    1682. Umro ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov, a na presto je došao Petar I.

    1711. Rođen je Ruđer Bošković, matematičar, fizičar, astronom, jedan od najvećih umova svoga doba, osnivač i direktor Brerske astronomske konzervatorije i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elementarne rotacije sunca, geometrijski metod određivanja putanje kometa, jedinstven zakon sile. Sve formule trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao dimenzije i spljoštenost zemlje...

    1727. Na osnovu dekreta ruske carice Katarine I, Jevreji su protjerani iz Ukrajine.

    1832. Bavarski princ Oto fon Vitlsbah izabran je za kralja Grčke, nakon što je Grčka Londonskim ugovorom proglašena za kraljevinu.

    1833. Rođen njemački kompozitor i pijanista Johanes Brams. Njegove četiri simfonije i dva klavirska koncerta postali su standardi klasičnog repertoara.

    1840. Rođen je Petar Iljič Čajkovski, ruski kompozitor, profesor na Konzervatorijumu u Moskvi, i autor prvog udžbenika harmonije. Njegova djela prožeta su ruskim duhom i istorijom, bajkama, ponekad sa naglašenom dramatikom. Poznata su- Romeo i Julija, Hamlet, Evgenije Onjegin, Pikova dama, Labudovo jezero...

    1892. Rođen je Josip Broz Tito, a istog dana i godine i srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme "Plava grobnica".

    1901. Rođen je američki filmski glumac Gari Kuper, dobitnik Oskara za filmove "Narednik Jork" i "Tačno u podne".

    1915. Njemačka podmornica "U-20" torpedima je potopila britanski putnički brod "Lusitaniju", što je doprinijelo odluci SAD da uđu u Prvi svjetski rat. Poginulo je 1.198 putnika i članova posade, među kojima i veliki broj Amerikanaca.

    1928. U Velikoj Britaniji je starosna granica izbornog prava žena snižena sa 30 na 21 godinu.

    1939. Njemačka i Italija sklopile su politički i vojni savez (Osovina Berlin - Rim). Kasnije se tom savezu pridružio i Japan.

    1943. Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele su Tunis i Bizertu.

    1944. Sovjetske trupe su u Drugom svjetskom ratu otpočele napad na Sevastopolj i narednog dana ga oslobodile od njemačke vojske.

    1945. Potpisivanjem dokumenta o bezuslovnoj kapitulaciji Njemačke završen je Drugi svjetski rat. Dokument su u Remsu potpisali feldmaršal Jodl, u ime Vermahta, i general-pukovnik Bedel Smit, u ime američkih i britanskih snaga. Francuski i ruski oficiri bili su svjedoci. Dokument o okončanju rata potpisan je 9. maja u Berlinu.

    1954. Vijetnamske trupe potukle su Francuze kod Dijen Bijen Fua, čime je okončana francuska dominacija u Indokini.

    1960. Leonid Brežnjev je na mjestu predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a zamijenio maršala Klimenta Vorošilova.

    1995. Na predsjedničkim izborima u Francuskoj Žak Širak pobijedio je socijalističkog kandidata Lionela Žospena.

    1996. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Hagu počelo je suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin poslije Nirnberga i Tokija.

    1997. Vlada SAD osudila je Švajcarsku zbog prihvatanja zlata i dragocjenosti od žrtava holokausta za vrijeme Drugog svjetskog rata.

    1999. Papa Jovan Pavle II posjetio je Rumuniju, kao prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji je, poslije hiljadugodišnjeg raskola, posjetio neku pravoslavnu zemlju.

    2001. Roni Bigz, učesnik u "najvećoj pljački vijeka" u Engleskoj 1963, dobrovoljno se predao britanskim vlastima, nakon što je 35 godina proveo u Brazilu.

    2002. U padu aviona McDonel-Daglas MD-82, kineske aviokompanije u more u blizini grada Dalijana, poginulo je svih 112 putnika i članova posade.

    2004. Predsjednik Rusije Vladimir Putin položio je svečanu zakletvu u Kremlju i time zvanično započeo drugi predsjednički mandat.

    2006. Posljednja preživjela putnica koja se sjećala katastrofe broda "Titanik", Lilijan Asplujd, umrla je u 99. godini. U nesreći su iz njene porodice stradali otac i trojica braće, dok su ona, njena majka i brat preživjeli brodolom.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #136
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    8. maj

    Danas se nizom manifestacija u svijetu obilježava Međunarodni dan Crvenog krsta. Na današnji dan, 1828. godine, rođen je Švajcarac Anri Dinan, utemeljivač te humanitarne organizacije, koja je osnovana 1863. u Ženevi. Crveni krst Crne Gore osnovan je 1875. i krajem iste godine primljen u Međunarodnu organizaciju Crvenog krsta.

    U Crnoj Gori, na današnji dan:


    1553. Popis stanovništva Kotora - Na današnji dan je datiran izvještaj mletačkog predstavnika Đovanija Batiste Đustinina o broju žitelja Kotora, prema kojem je ovaj grad imao četiri hiljade stanovnika od kojih za vojsku sposobnih osam stotina, i to pučana 600, a plemića 200.

    1685. Tokom pohoda Sulejmana Bušatlije na Crnu Goru odigrala se čuvena bitka na Vrtijeljci u kojoj je nekoliko puta brojnija Sulejmanova vojska nanijela težak poraz Crnogorcima. U toj borbi poginuo je znameniti harambaša Bajo Pivljanin – Nikolić koji je sa svojim hajducima došao u pomoć braniocima Vrtijeljke, u želji da spriječi prolaz turske vojske na Cetinje. Pogibija velikog junaka sa žaljenjem je primljena i kod Mlečana, koji su zabilježili da „od kako je nestao harambaša Bajo, na Krajini nema starješine kome bi se moglo povjeriti da vodi hajduke”, dok je Carigrad, koji je uprkos neprijateljstvu cijenio ličnost i hrabrost Baja Pivljanina, sa olakšanjem primio vijest o njegovoj pogibiji.

    1888. Povodom proglašenja Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru, knjaz Nikola je održao besjedu u kojoj je naglasio novi način državnog i narodnog života "kojim će se Crna Gora jednim zamašnim korakom približiti državama evropskim... Crna Gora više nije vojnički tabor nego država, Crnogorac više nije vojnik nego građanin...Mi smo tek na početku svog građanskog uređenja..."

    1912.
    Rođen Jovan Koprivica, prosvjetni i kulturni poslenik, pisac udžbenika i književni prevodilac. Učestvovao je u pripremi Trinaestojulskog ustanka i NOR-a. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Zajedno sa Milanom Cerovićem napisao je udžbenik istorije za treći razred osnovne škole (1954), a nešto kasnije i Bukvar za područje Bosne i Hercegovine koji je doživio 18 izdanja. Osnovao je Arhivski centar u Nikšiću. Prevodio je njemačku literaturu. Pokretač je i prvog pionirskog lista u Nikšiću – „Pionirski rad” i časopisa za kulturu, nauku, umjetnost i društveni život – nikšićkih „Spona”. Dao je i veliki doprinos ponovnom izlaženju „Nikšićkih novina”. Umro je 22. septembra 1992.


    1950. Umro patrijarh Gavrilo Dožić. Gimnaziju je završio u Beogradu, Bogoslovsko – učiteljsku školu u Prizrenu i Carigradu, a Više teološke nauke u Atini. Od 1911. godine bio je mitropolit raško – prizrenski, a od 1913. mitropolit Pećke patrijaršije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio je dobrovoljac u crnogorsko – sandzačkoj vojsci, gdje je obavljao poslove za Crveni krst. Cetinjski mitropolit postao je 1920, a od 1938. bio je srpski patrijarh. Potpisao je prisajedinjenje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

    1960. U Baru rođen Dragoljub Kopitović, karate as Crne Gore.

    1989. Uz prisustvo velikog broja građana i vjernika Crne Gore i Hercegovine, patrijarh Srpske pravoslavne crkve gospodin German, mitropolit crnogorsko – primorski Danilo, episkopi sremski Vasilije, banatski Amfilohije, hvostanski Nikanor, i drugi crkveni velikodostojnici, osveštali su tek renoviranu Sabornu crkvu u Nikšiću.

    u svijetu:

    1429. Pobjedom francuske vojske nad Englezima
    završena opsada Orleana u Stogodišnjem ratu.

    1794. U Parizu, po nalogu Revolucionarnog suda, giljotinom pogubljen francuski hemičar Antoan Lavoazje, osnivač moderne hemije. Formulisao je Zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije.

    1828. U Švajcarskoj rođen Henri Dunan (Anri Dinana), osnivač Crvenog krsta (1863) i dobitnik prve Nobelove nagrade za mir 1901.

    1852. Potpisan Londonski protokol, kojim se garantuje integritet Danske.

    1873. Umro engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od osnivača filozofije liberalizma, političke ekonomije, tvorac teorije indukcije u logici i zastupnik utilitarizma u etici.

    1880. Umro francuski pisac Gistav Flober, autor romana "Gospođa Bovari", zbog kojeg je bio optužen za povredu javnog morala.

    1884. Rođen američki državnik Hari Truman, 33. predsjednik SAD. Predsjednik postao poslije smrti Frenklina Ruzvelta.

    1886. Dr Džon Pemberton u Atlanti objelodanio je svoj novi proizvod «koka kolu», koji je vrlo brzo postao najpopularniji osvježavajući napitak u svijetu.

    1900. Srpski fizičar Mihailo Pupin patentirao u Njujorku aparat za telefonske i telegrafske prenose na velike udaljenosti.

    1902. Od erupcije vulkana Mon Pelje na Martiniku, u Karibima, uništen grad Sen Pjer, a poginulo više od 30.000 ljudi.

    1903. Na Tahitiju umro francuski postimpresionistički slikar Pol Gogen, koji je počeo slikati u svom zrelom dobu.

    1921. U Švedskoj je ukinuta smrtna kazna.

    1949. Stvorena Savezna Republika Njemačka, u čiji sastav su ušle dotadašnje zone pod američkom, britanskom i francuskom kontrolom, uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata i poraza nacista.

    1952. Umro američki filmski producent Vilijem Foks, osnivač filmske korporacije "Foks", kasnije "Tventi senčeri Foks".

    1973. U Južnoj Dakoti, u SAD, okončana pobuna Indijanaca koji su 10 nedjelja u opsadi držali malo prerijsko naselje.

    1980. U Beogradu sahranjen predsjednik SFRJ Josip Broz Tito. Sahrani su prisustvovali najviši predstavnici više od 120 zemalja, kao i 200 partija. Direktan prenos sahrane preuzele su televizijske stanice iz više od 40 zemalja.

    1984. Sovjetski olimpijski komitet odlučio da bojkotuje Olimpijske igre u Los Anđelesu, optuživši vladu SAD za kršenje Olimpijske povelje.

    1989. Slobodan Milošević izabran za predsjednika Predsjedništva Srbije.

    1992. U SRJ penzionisano 38 generala, među kojima i načelnik Generalštaba Blagoje Adžić. Novi šef Generalštaba postao je general-pukovnik Života Panić.

    1994. Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pobijedili socijalisti Đule Horna.

    1999. Pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen Fehmi Agani, najbliži saradnik kasnijeg predsjednika Kosova Ibrahima Rugove.

    1999. Umro britanski filmski glumac Dirk Bogard.

    2001. Papa Jovan Pavle II
    okončao svoju istorijsku posjetu Siriji, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju.

    2003. U američkom Senatu jednoglasno usvojen predlog o proširenju NATO-a za sedam bivših istočnoevropskih komunističkih zemalja (Letonija, Litvanija, Estonija, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunija).

    2003. Marokanski kralj Muhamed, povodom rođenja sina nasljednika, oslobodio više od 9.000 zatvorenika, što je najveća amnestija u istoriji te zemlje.

    2006. Haški tribunal osudio bosanskog Hrvata Ivicu Rajića na 12 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjačkim civilima u srednjoj Bosni 1993. godine.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #137
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    9. maj

    Na današnji dan, 1945. godine, bezuslovnu kapitulaciju Njemačke u Berlinu potpisali su u ime njemačke vrhovne komande feldmaršal- Vilijem Kajtel, general- Hans Jirgen Štrumpf i admiral- Hans Georg Frideburg, pa se taj čin u svijetu obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom. Šest dana kasnije okončane su i završne operacije za oslobođenje Jugoslavije, kojem su veliki doprinos dali i borci iz Crne Gore. Drugi svjetski rat završen je 2. septembra 1945. kada je Japan, na američkom ratnom brodu „Misuri“ u Tokijskom zalivu, potpisao bezuslovnu kapitulaciju. Neposredno prije toga, 6. i 9. septembra američki bombarderi izručili su atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki.

    U Crnoj Gori:

    1904. Osnovana je prva Zetska štedionica AD, inače druga štedionica u Crnoj Gori. Prva je osnovana u Nikšiću 1901. godine. Formirana je kao akcionarsko društvo, na sličnim osnovama kao i Nikšićka štedionica (1901). Kao i Nikšićku, vodio ju je Joco Petrović, a i osnivački kapital bio je isti (200.000 kruna). Nije bila klasična štedna organizacija već prava bankarska institucija koja je obavljala sve vrste kreditnih poslova. Zetska štedionica premienovana je u Podgoričku banku 15. januara 1906. Bila je jedini konkurent Nikšićkoj kreditnoj banci.

    1912. Rođen Đuro Strugar, politički radnik, advokat, jedan od organizatora NOP-a u Beogradu i narodni heroj. Poslije završene gimnazije na Cetinju, diplomirao je na Pravnom fakultetu Beogradskog univerziteta. Tokom studija borio se za autonomiju Univerziteta, aktivno je djelovao kao član KPJ od 1933. Zbog toga je dva puta hapšen i zatvaran. Po završetku studija, politički je bio aktivan u Udruženju advokatskih pripravnika, a početkom 1941. radio je na formiranju oružanih grupa i prikupljanju oružja i sanitetskog materijala u cilju pružanja otpora okupatoru. U obavljanju jednog od političkih zadataka, 22. septembra 1941. upao je u policijsku zasjedu, ranjen, potom podvrgnut mučenju i ubijen. Tokom torture nije odao nijedan za policiju značajan podatak, čak ni sopstveno ime.

    1913. Obnova rada Podgoričke gimnazije. Prekid nastave u toj školi bio je uzrokovan ratom protiv Turske. Podgorička gimnazija osnovana je 1907. godine, ukazom knjaza Nikole, kao niža državna gimnazija i imala je 345 đaka. Viši razredi (V i VI) otvoreni su 1914. i 1915. godine. Ponovo je imala prekid u radu od 1914. do 1916. a poslije I svjetskog rata, radila je kao potpuna osmorazredna gimnazija.

    1942. U nikšićkom groblju kod Petrove glavice, strijeljan je narodni heroj Ljubo Ćupić, a istog dana popodne, pod Trebjesom, obješena je Joka Baletić.

    1945. U Nikšiću rođen Blagota- Baćo Mitrić. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu u Beogradu, na međunarodnom privatnom pravu. Iz ovih oblasti, objavio je po raznim časopisima i drugim publikacijama 148 članaka, rasprava, analiza. Bio je dekan Pravnog fakulteta u Podgorici i predsjednik Ustavnog suda Republike Crne Gore. Član je Dukljanske akademije nauka. Bavi se pisanjem beletristike.

    1948. Osnovan Streljački savez Crne Gore.

    1956. U Danilovgradu rođena rukometašica Zorica Pavićević.

    u svijetu:

    1502. Sa četiri broda i 150 ljudi Kristifor Kolumbo je krenuo na četvrto putovanje u Novi svijet.

    1788. Parlament Velike Britanije ukinuo trgovinu robljem.

    1800. Rođen Džon Braun, borac za ukidanje ropstva u SAD. Izvršio čuveni napad na arsenal u Harpers Feriju 1859. godine, zbog čega je optužen za izdaju i pobunu robova i osuđen na smrt vješanjem. Njegovo pogubljenje 2. decembra 1859. dovelo do zaoštravanja borbe abolicionista i robovlasnika.

    1805. Umro je jedan od najvećih njemačkih i svjetskih pjesnika Fridrih Šiler. Veliku slavu stekao je dramama 'Razbojnici', 'Don Karlos' i 'Vilhelm Tel', koje su i danas na repertoarima svjetskih pozorišta.

    1850. Umro francuski hemičar Žozef Gejlisak. Utvrdio da se pritisak gasa povećava u zavisnosti od temperature.

    1860. Rođen škotski pisac Džejms Metju Beri, autor knjige o Petru Panu.

    1869. U Novoj Varoši je rođen istoričar Jovan Tomić. Udario je temelje kritičke istoriografije i istorije turskog vremena. Osvijetlio je mnoge momente iz prošlosti, naročito istorije Crne Gore, zbog čega se sukobio sa starim romantičarskim shvatanjima prošlosti srpskog naroda.

    1877. Rumunija je proglasila nezavisnost, mjesec dana nakon što je sklopila savez sa Rusijom protiv Otomanskog carstva.

    1901. U Melburnu otvoren prvi parlament Australije.

    1926. Amerikanci Ričard Berd i Flojd Benet prvi avionom preletjeli Sjeverni pol.

    1927. Kanbera postala glavni grad Australije, umjesto Melburna.

    1931. Umro američki fizičar Albert Majkelson, koji je pomoću rotirajućeg ogledala odredio brzinu svjetlosti. Nobelovu nagradu za fiziku dobio 1907.

    1936. Italija zvanično okupirala Abisiniju, Etiopiju, i italijanskog kralja Vitorija Emanuela III proglasila abisinijskim carem.

    1945. Njemački feldmaršal Vilhelm Kajtel u Berlinu potpisao završni dokument o okončanju Drugog svjetskog rata. U ime saveznika, dokument potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder. Dokument o bezuslovnoj predaji Njemačke potpisan 7. maja u Remsu. Deveti maj je, praktično bio kraj Drugog svjetskog rata, najkrvavijeg sukoba u istoriji čovječanstva, u kome je, kako se procjenjuje, poginulo 55 miliona ljudi.

    1946. Italijanski kralj Vitorio Emanuele III, suprug Jelene, kćerke kralja Nikole, abdicirao je u korist sina Umberta od Savoje. Iako je vlast predao nekompromitovanom sinu, ovim je završena vladavina dinastije Savoja u Italiji.

    1948. KPJ odbacila optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Uslijedila Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak sovjetskog bloka na Jugoslaviju.

    1950. Ministar inostranih poslova Francuske, Rober Šuman, uputio je poziv za pomirenje Francuske i Njemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan je 1951. godine potpisalo šest zemalja. Ovaj datum obilježava se kao Dan evropskih integracija.

    1952. Širom Jugoslavije održani su masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona 'A' Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.

    1960. SAD postale prva zemlja u kojoj su legalizovane pilule za sprječavanje začeća.

    1976. Ulrike Majnhof, vođa zapadnonjemačke terorističke grupe Bader-Majnhof, objesila se u zatvorskoj ćeliji.

    1978. U parkiranom automobilu u centru Rima nađeno tijelo bivšeg premijera Italije Alda Mora, kojeg su teroristi Crvenih brigada oteli 54 dana ranije.

    1986. Umro nepalski planinar Tenzing Norgaj, koji je s Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem u maju 1953. prvi osvojio Krov svijeta, Mont Everest.

    1993. U Mostaru počeli sukobi Hrvata i Bošnjaka, koji su doveli do podjele grada na bošnjački i hrvatski dio.

    1995. Na kraju trodnevne proslave 50-godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Evropi i Dana pobjede, svjetski lideri pozvali na globalno pomirenje. Centralne proslave održane u Parizu i Moskvi.

    1996. Joveri Museveni pobijedio na prvim predsjedničkim izborima u Ugandi poslije 16 godina.

    2001. U haosu koji je na stadionu u Akri, Gana, nastao kada je policija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo život.

    2002. U eksploziji nagazne mine tokom proslave Dana pobjede u južnoj ruskoj republici Dagestan, u gradu Kaspijsku, poginule 42 osobe, a povrijeđeno 150 osoba.

    2004. Predsjednik Čečenije Ahmad Kadirov i 24 osobe poginuli u eksploziji bombe na stadionu u Groznom, glavnom gradu Čečenije, tokom proslave Dana pobjede.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #138
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    10. maj

    1737. Priznanje Zmajevićima - Nakon tri vijeka mletačke vladavine, Tajno vijeće peraške opštine odalo je priznanje Matiji Zmajeviću, proslavljenom admiralu ruske flote, istakavši da Zmajevići „do najveće mjere osvjetlaše ne samo ovu našu domovinu no pridaše ures i sjaj i svemu narodu”.

    1898. U austrijskom selu Raudovštatu kod Banjaluke, umro je u emigraciji Mašo Vrbica, istaknuti crnogorski ratnik i vojvoda. Završio je artiljerijsku Školu u Sankt Petersburgu, nakon čega je postao njeguški kapetan. U crnogorskoj vojsci organizovao je artiljeriju, kojom je komandovao u bici na Grahovcu 1858. i crnogorsko turskom ratu 1862. godine. Za vojvodu je proglašen 1875. a u srpsko- turskom ratu 1876. – 87. godine komandovao je Letećim crnogorskim korom u borbama kod Aleksinca i Deligrada. U Veljem ratu bio je jedan od komandanata snaga koje su napadale na turski grad Nikšić. Komandovao je i borbama za oslobođenje Bara. Bio je desna ruka knjaza Nikole, ministar unutrašnjih djela i finansija i povjerenik u nekim političkim misijama. Gajio je veliko prijateljstvo sa Simom Matavuljem, koji mu je pomagao u vođenju tada idealno zamišljenog ekonomskog društva. U intrigama suparnika neopravdano je optužen za saradnju sa Austrijom, zbog čega ga je Veliki sud, na inicijativu knjaza Nikole koji je u njega izgubio povjerenje, lišio ministarske funkcije. Odselio je u Bosnu i posljednje dane života proveo u Banjaluci.

    1931. Svečano je otvorena prva autobuska linija na relaciji Podgorica-Beograd. Održavala ju je privatna firma "Grand garaža" iz Podgorice, koja je tada imala osam redovnih linija. Autobusi su nosili naziv "Bijela ptica" i za 16 sati stizali su do Beograda.

    1970. Počela je izgradnja Njegoševog mauzoleja na Lovćenu.

    1919.
    u Niksicu rodjen narodni heroj Aleksa Maksimovic.

    1993. Umro prvi crnogorski kardiolog dr Rados Vilotijević. Prvi crnogorski kardiolog, nosilac „Partizanske spomenice 1941”. Rođen je 1910. u Dužima, kod Šavnika. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a medicinski fakultet i specijalizaciju iz interne medicine u Beogradu, subspecijalizaciju iz kardiologije nastavio i završio u Parizu. Tokom II svjetskog rata učestvovao je u Pljevaljskoj i bitkama na Neretvi i Sutjesci, kao partizanski ljekar u Durmitorskom odredu, načelnik saniteta u 3. sandžačkoj i 4. i 5. crnogorskoj brigadi. Nakon oslobođenja bio je načelnik u Ministarstvu zdravlja, upravnik bolnice na Cetinju i u Nikšiću a u dva mandata i direktor nikšićkog Medicinskog centra. Objavio je više radova iz interne medicine, posebno kardiologije, u domaćim i francuskim časopisima.

    u svijetu:

    1497. Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči
    krenuo na prvo putovanje u Novi svijet. Doplovio do obale Brazila i Hondurasa, uvjeren da je otkrio novi kontinent između Evrope i Azije.

    1655. Britanci od Španije preuzeli Jamajku, koja je pod španskom vlašću bila 161 godinu.

    1760. Rođen francuski oficir Klod-Žozef Ruže de Lil, koji je 1792. napisao riječi i melodiju francuske himne "Marseljeza".

    1774. Kralj Francuske Luj XV umro od malih boginja. Prijesto naslijedio kao petogodišnjak 1715, poslije smrti prađeda Luja XIV. Njegova vladavina dovela Francusku na prag revolucije.

    1865. Trupe Unije zarobile u Američkom građanskom ratu predsjednika Konfederacije Džefersona Dejvisa.

    1871. Francuska i Njemačka potpisale sporazum u Frankfurtu kojim su Alzas i Loren ustupljeni Njemcima.

    1876. Rođen je Ivan Cankar, slovenački književnik. Zalagao se za humanije odnose u društvu, razobličavao licemjerje malograđanske sredine i borio se za prava običnog čovjeka.

    1881. Krunisan rumunski kralj njemačkog porijekla Karol I Hoencolern, prvi kralj Rumunije.

    1894. Rođen američki kompozitor i dirigent Dimitri Tjomkin. Poznat i kao autor filmske muzike ("Tačno u podne", "Rio Bravo", "Starac i more").

    1923. Između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčke sklopljena je Konvencija o osnivanju Slobodne zone u Solunu, kojom je na 50 godina Kraljevini pripala carinska uprava. Novi aranžman između Jugoslavije i Grcke potpisan je 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina.

    1933. U Berlinu, ispred Rajhstaga, nacisti spalili više od 25.000 knjiga (Marksa, Frojda, Brehta, Ajnštajna...), najavljujući na taj način "novo razdoblje u istoriji njemačke kulture".

    1940. Vinston Čerčil postao britanski premijer, nakon što je Nevil Čemberlen, potpisnik Minhenskog sporazuma, podnio ostavku.

    1940. Njemačka bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija, poslije njemačke invazije na Dansku, zaposjela bivšu dansku koloniju Island.

    1941. Hitlerov zamjenik Rudolf Hes spustio se padobranom u Škotsku sa namjerom da počne mirovne pregovore. Uhapšen i kraj rata proveo u britanskom zatvoru. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen za ratne zločine na doživotnu robiju.

    1945. Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu zauzele Prag; saveznici preuzeli Rangun od Japanaca.

    1960. Američka nuklearna podmornica "Triton" završila 84-dnevno putovanje oko svijeta.

    1977. Umrla američka filmska glumica Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvijezda tridesetih godina 20. vijeka, dobitnica Oskara 1945. za film "Mildred Pirs".

    1979. Umrla Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svjetska rata, koja je slavu stekla filmom "Erotikon".

    1981. Fransoa Miteran postao predsjednik Francuske pobijedivši u drugom krugu Valeri-Žiskar D'Estena.

    1988. SAD stavile veto na rezoluciju SB UN kojom je Izrael osuđen za invaziju na jug Libana.

    1994. Nelson Mandela izabran za predsjednika Južne Afrike i postao prvi crnac predsjednik te zemlje.

    1994. Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni postao predsjednik italijanske vlade, u koju su, prvi put od Drugog svjetskog rata, ušli neofašisti.

    1995. Svjetska zdravstvena organizacija u Ženevi saopštila da bi uzročnik smrtonosne epidemije u Zairu mogao biti virus ebola.

    1997. U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo najmanje 1.560 ljudi.

    2001. Jugoslovenska skupština ratifikovala Sporazum o specijalnim, paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske, koji su 5. marta u Banjaluci potpisali jugoslovenski predsjednik Vojislav Koštunica i predsjednik RS Mirko Šarović.

    2002. Bivši agent FBI Robert Hansen osuđen u Americi na doživotnu robiju zbog prodaje Moskvi strogo povjerljivih dokumenata, čime je postao špijun koji je nanio najveću štetu u američkoj istoriji.

    2005. Egipatski parlament odobrio ustavni amandman kojim je, prvi put u istoriji ove države, dozvoljeno učešće više kandidata na predsjedničkim izborima.

    2006. Za predsjednika Italije, jedanaestog po redu poslije II svjetskog rata, izabran Đorđo Napolitano kao prvi bivši komunista na toj funkciji.



    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #139
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    11. maj

    1755. Na pismo hadzi Mehmeda, vladika Vasilije je odgovorio poslanicom, a poslanice su kasnije postale vid komunikacije. Uvršćena je u antologiju crnogorske književne baštine razvijene faze baroka („Proza baroka”). Ispisivanjem poslanica on je udario temelj posebnoj književnoj vrsti, koju je kasnije do žanra razvio Petar I.

    1814. Na sastanku velikih sila u Parizu odlučeno je da se provincija Boka ustupi Austriji. Ova odluka potvrđena je kasnije na Bečkom kongresu 1815. godine. Pariski mirovni ugovor potpisan je 30. maja iste godine. Crnogorci, koji su na skupštini u Dobroti 29. oktobra 1813. izglasali ujedinjenje sa Bokom, morali su napustiti to područje.

    1858.
    Na Grahovcu
    su Crnogorci pružili žestok otpor Husein pašinoj vojsci i Turci su bili opkoljeni sa svih strana. Kad je shvatio ozbiljnost situacije, pokušao je da se izvuče odstupanjem prema Klobuku, ali su to Crnogorci osujetili napadom sa svih strana, koji je kulminirao 13. maja.

    1864. Na mjestu gdje se za vrijeme bitke na Grahovcu nalazio Husein pašin šator, knjaz Nikola sazidao je u spomen – crkvu crnogorskim i hercegovačkim junacima. Bio je to najljepši spomenik grahovskim junacima.

    1879. Odredbama Berlinskog ugovora od 13. jula 1878. godine (čl. 29.), znatan dio teritorije Crnogorskog primorja oslobođen krajem 1877. i početkom 1878. ostao je izvan kontrole Crne Gore. Uz Ulcinj, koji je i tokom sljedeće dvije godine ostao u posjedu Osmanskog carstva, luka Spič sa selima u okolini predata je Austrougarskoj. Clj Monarhije bio je da se iz Spiča dominira Barom i spriječi pretvaranje njegove luke u ratnu.

    1956. Odluceno da se formira Centralno pozoriste u Titogradu, a sva lokalna pozorista rasformiraju. Na sjednici Savjeta za prosvjetu i kulturu NR Crne Gore, posvećenoj stanju u crnogorskim pozorištima (na Cetinju, u Titogradu, Nikšiću, Kotoru i Pljevljima) odlučeno je da se zbog slabog kvaliteta pozorišnih predstava i velikih izdataka formira jedno, centralno pozorište u Titogradu a ostala profesionalna rasformiraju. Proces ukidanja okončan je 1958. godine, uz mogućnost formiranja gradskih ansambala sa angažmanom do pet profesionalnih glumaca, uključujući i reditelja. Tim činom, Titogradsko narodno pozorište, po formi opštinsko, dobilo je kao jedino profesionalno pozorište u Republici ulogu iz koje će 1969. prerasti u nacionalni teatar.

    2003. Potpreśednik Demokratske partije socijalista, Filip Vujanović, izabran je za predsjednika Crne Gore.

    U svijetu:

    330. Rimski car Konstantin I Veliki proglasio grčki grad Vizant za novu prijestonicu Rimskog carstva.
    Grad je po njemu nazvan Konstantinopolj, a Turci ga osvojili 1453. i kao Istanbul bio prijestonica Otomanskog carstva do 1923.

    483. Rođen vizantijski car Justinijan I Veliki. Tokom vladavine, od 527, nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva, sa sjedištem u Carigradu. Zaslužan za kodifikaciju rimskog prava.

    1686. Umro njemački fizičar i izumitelj Oto fon Girike. Prvi demonstrirao vakuum, izumio vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.

    1745. Francuske trupe pobijedile Britance u bici kod Fontenoa i preuzele Holandiju od Austrije.

    1778. Umro engleski državnik Vilijam Pit Stariji, jedan od pokretača Sedmogodišnjeg rata, poslije kojeg je Britanija postala kolonijalna sila.

    1824. Britanske snage preuzele Rangun, u Burmi.

    1867. Londonskim ugovorom garantovane samostalnost i neutralnost Luksemburškog Vojvodstva.

    1896. Rođen jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu.1888. Rođen američki kompozitor Irving Berlin. Proslavio se kao autor zabavne muzike, a njegova pjesma White Christmas ubraja se u bestselere tržišta ploča u SAD.

    1904. Rođen španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih slikara XX vijeka. Radio i kao kostimograf i scenograf u filmovima "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba", španskog režisera Luisa Bunjuela.

    1931. Propast najveće austrijske banke Kredit-Anstalt označila početak finasijskog kolapsa centralne Evrope.

    1933. Rođen veliki srpski i jugoslovenski glumac Zoran Radmilović.

    1949. Sijam promijenio ime u Tajland.

    1949. Izrael primljen u Ujedinjene nacije.

    1968. U nastojanju da okonča žestoke sukobe studenata s policijom, premijer Francuske Žorž Pompidu prihvatio neke studentske zahtjeve.

    1973. Uspostavljeni diplomatski odnosi Savezne Republike Njemačke i Demokratske Republike Njemačke i okončano razdoblje nepriznavanja DR Njemačke kao suverene države.

    1981. Umro popularni rege-muzičar Bob Marli.

    1987. Premijer Indije Radživ Gandi stavio Pendžab pod federalnu kontrolu zbog pobune Siika.

    1988. U Moskvi je umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel,'Kim' Filbi, jedan od najuspješnijih špijuna u sovjetskoj obaveštajnoj službi.

    1992. Zbog umiješanosti jugoslovenske vojske u sukobe u Bosni i Hercegovini, ministri inostranih poslova Evropske zajednice odlučili da povuku ambasadore iz Beograda i tražili suspenziju članstva Jugoslavije u OEBS-u.

    1997. Superkompjuter kompanije IMB Duboko plavo pobijedio svjetskog šampiona u šahu, ruskog velemajstora Garija Kasparova, u meču od šest partija.

    2000. Indija dočekala svog milijarditog stanovnika. U državnoj bolnici Safdarjang, u Nju Delhiju, rođena djevojčica.

    2002. Umro Džo Bonano, poznat kao Džo Banana, jedan od osnivača mafije u SAD. Nikada nije osuđivan, iako je desetinama godina bio na čelu pet porodica koje su se bavile organizovanim kriminalom.

    2004. U 93. godini umro Fil Gerš, jedan od najpoznatijih holivudskih agenata. Decenijama zastupao vodeće holivudske zvijezde.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #140
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    12. maj

    1671. U manastiru Ostrog umro je Vasilije Jovanović – Sveti Vasilije Ostroški, čudotvorac. "Umro je ispod kamene greda izviše konaka, na mjestu gdje sada raste vinova loza, a sahranjen je podno Vavedenjske crkve, na mjestu koje je sam odredio", zapisano je u crkvenim knjigama. Rođen je 1610. u Popovom polju u Hercegovini, a kao dječak došao je u Trebinjski manastir Tvrdoš, gdje se zamonašio. Pećki patrijarh Gavrilo mu je 27. novembra 1651. godine izdao sinđeliju o prelasku za mitropolita istočnohercegovačke eparhije i nastanio se u Onogoštu – Nikšiću. Eparhijom je iz Ostroga upravljao 15 godina – do smrti.

    1861. Umro Krsto Kenjo Janković Istaknuti crnogorski junak i četovođa rođen je 1794. u Donjem Ceklinu. Istakao se u mnogim bojevima. Posebnu ratničku vještinu iskazao je 1835, kada su Crnogorci po Njegoševom planu prvi put zauzeli utvrđeni Žabljak na Skadarskom jezeru. Njegoš je isticao Jankovića kao primjer junaštva i ubrajao ga među Crnogorce najzaslužnije za stečeni „zrak slobode crnogorske”. Učestvovao je 1852. i u drugom zauzimanju stare prijestonice Crnojevića. Kao i u prethodnom osvajanju, prvi je ušao u utvrđeni grad, zbog čega ga je knjaz Danilo odlikovao Obilića medaljom. U spomen njegovog junaštva, knjaz Nikola mu je 1874. podigao spomenik. Opjevan je u više narodnih pjesama.


    1867. Rodjen Marko Gregović, čije ime nosi umjetnička galerija u Petrovcu na moru. Slikarstvo je učio na akademiji u Beču, nakon čega se vratio u Crnu Goru. Prvi je od crnogorskih slikara sa Primorja koji je stekao akademsko zvanje, a 1896. na Cetinju priredio prvu likovnu izložbu u Crnoj Gori. Slikao je portrete zmanenitih ličnosti svog doba, ikonostase, pejzaže. Jedno vrijeme proveo je u Dubrovniku, potom u Mostaru i Beogradu, gdje je i umro, 31. maja 1941.

    1908. na Cetinju poceo sudski proces za pokusaj drzavnog puca. Bombaska afera je dugo i pazljivo spremana od strane srpskih vlasti, a otkrivena kad je Stevan Rajkovic donio bombe na Cetinje. Na Cetinju je pokrenut sudski proces protiv 52 lica optužena za namjeru državnog puča u Crnoj Gori i likvidacije crnogorskog knjaza Nikole, ministara i članova porodice Petrović Njegoš, u oktobru 1907. Organizatori pokušaja terorističkog čina iz redova crnogorske studentske omladine koji su se školovali u Beogradu, uz podršku osoba iz visoke zvanične srpske politike i uz pomoć srpskog ministarstva vojnog, nabavili su bombe i donijeli ih tajno iz Kragujevca u Kotor. Zavjera je otkrivena kada je Stevan Rajković, jedan od učesnika, iz straha da ga kotorske vlasti ne otkriju, bombe donio na Cetinje. U procesu koji je trajao do 13. juna, šest osoba je osuđeno na smrt, tri na doživotnu robiju, četrdeset na kaznu zatvora od dvije do dvadeset godina, a tri su oslobođene zbog nedostatka dokaza.

    1981. umro je Vladimir Popović, jedan od najistaknutijih pozorišnih, filmskih i TV glumaca Crne Gore i direktor Crnogorskog narodnog pozorišta. Glumačku karijeru je započeo u KUD-u "Španac", kao student Akademije za pozorišnu umjetnost u Beogradu, bio je i stalni član beogradskog Ateljea 212. Dva puta je biran za direktora Festivala filmskih glumačkih ostvarenja u Nišu. Od 1975. godine bio je direktor CNP-a u kom je ostvario i nekoliko značajnih uloga.

    1990. Osnovana Narodna stranka, nastala na temelju tradicija Kluba narodnih poslanika, osnovanog 1905. kao izraz težnji za očuvanje državne zajednice Crne Gore i Srbije, demokratski konstituisane i uređene na principima potpune ravnopravnosti i uvažavanja njihovih istorijskih posebnosti i razvoja demokratskih institucija i osnovnih tekovina civilizacije. Prvi predsjednik bio je dr Novak Kilibarda, koji je na toj funkciji ostao do 4. marta 2000. godine, kada je za predsjednika izabran Dragan Šoć.

    2009. Andrea Demirović predstavljala Crnu Goru na "Eurosongu 2009" u Moskvi.

    u svijetu:

    1567. Rođen Klaudio Monteverdi, italijanski kompozitor.

    1607. Engleski avanturista Džejms Smit osnovao prvo englesko naselje na tlu Sjeverne Amerike, koje je kasnije po njemu dobilo ime Džejmstaun.

    1820. Rođena engleska bolničarka Florens Najtingejl, koja je otvorila prvu školu za bolničarke. U Krimskom ratu (1853-56) organizovala prvu ekipu za njegu ranjenika.

    1842. Rođen francuski kompozitor Žil Masne.

    1884. Umro češki kompozitor Bedžih Smetana, osnivač češke opere i moderne muzike.

    1888. Britanija uspostavila protektorat nad Sjevernim Borneom i Brunejom.

    1904. Rođen je Pablo Neruda, čileanski pjesnik i najveći liričar Latinske Amerike. Za vrijeme španskog građanskog rata stao je u odbranu Španske Republike, ispjevao poemu o španskoj revoluciji i posvetio se njenim idealima. Najpoznatija njegova djela su – Španija u srcu, Pokušaj beskonačnog čovjeka, Praznična pjesma, Opšta pjesma, Elementarne ode... Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1971. godine. Umro je 1973. godine.

    1918. Rođen američki inženjer Džulijus Rozenberg, koji je, sa suprugom Etel, 1953. godine, kao prvi civil u SAD, osuđen na smrt i pogubljen zbog špijunaže, uprkos kampanji širom svijeta da im bude pošteđen život.

    1925. Vrhovni Sovjet SSSR-a usvojio prvi sovjetski ustav.

    1926. Maršal Jozef Pilsudski izvršio državni udar i uspostavio vojnu diktaturu u Poljskoj.

    1929. Rođen jevrejsko-američki kompozitor i klavirista, Bert Bakarak, u Kanzas Sitiju, Misuri. Komponovao za mnoge uspješne pjevače, kao što su Areta Frenklin, Tom Džons, Karpenters, Dion Vorvik i drugi.

    1937. Engleski kralj Džordž VI krunisan u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. Ceremoniju je prenosila televizija BBC, prvi put uživo.

    1943. Predajom njemačkog generala Fon Arnima u Tunisu završene borbe u sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu.

    1949. Zvanično okončana sovjetska desetomjesečna blokada Berlina tokom koje je grad snabdijevan iz Savezne Republike Njemačke vazdušnim mostom.

    1957. Umro američki filmski glumac i jedan od najvećih režisera nijemog filma Erih fon Štrohajm.

    1965. Zapadna Njemačka uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom, a arapske zemlje prekinule odnose sa vladom u Bonu.

    1988. Svjetska zdravstvena organizacija objavila da u svijetu ima više od 34.000 oboljelih od side.

    1992. Skupština srpskog naroda u BIH na zasijedanju u Banjaluci donijela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije SRNA; nemoćni da spriječe širenje sukoba u Bosni, posmatrači EZ napustili Sarajevo.

    1994. Palestinska policija stigla na Zapadnu obalu u okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sjedište palestinske autonomije u toj oblasti.

    1995. Vlasnici 'Rokfeler centra' u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili bankrot.

    1997. Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali sporazum o obustavi neprijateljstava.

    2001. Umro popularni pjevač Peri Komo, čiji je opušteni vokalni stil šest decenija vladao scenom.

    2003. U dva samoubilačka bombaška napada u Čečeniji poginulo najmanje 75, a povrijeđeno stotine osoba.

    2003. Iranski predsjednik Mohamad Katami doputovao u Liban i on je prvi iranski lider koji je posjetio Liban od islamske revolucije 1979. godine.

    2006. U eksploziji gasovoda u Lagosu, glavnom gradu Nigerije, poginulo oko 200 osoba.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #141
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    13. maj

    1420. U Duzdevoj palati je potisan Ugovor o statusu Kotora, koji je do 1797. godine ostao pod vlascu Mletaka sa manjom ili vecom samoupravom. Pismeni ugovor o predaji Kotora Veneciji, sastavljen 15. marta iste godine u duždevoj palati, ratifikovalo je Tajno vijeće nakon izvjesnih dopuna od strane Senata. Uslov potvrde ugovora, kojim je inače bilo predviđeno da će Republika poštovati Statut Kotora i priznati opštini područje Svetomiholjske metohije, bio je da se zastava Sv. Marka nad gradom podiže tek nakon žetve i berbe, te da će mu vratiti raniji status ako više ne bude željela da ga zadrži. Mletačka vladavina nad Kotorom trajala je do 1797. godine, kada su Kampoformijskim mirom njene teritorije pripale Austriji.

    1858. Na Grahovcu je vođena odlučujuća bitka. Započeli su je Crnogorci napadom na turske jedinice žestokom bliskom borbom i sječom kako bi osujetili planirano povlačenje turske vojske. Neprijatelja su zbunili i natjerali na bjekstvo i Husein-paša je doživio potpun poraz, a bojište je davalo jeziv prizor. Crnogorci su uspjeli da otmu čak i topove, nakon čega je nastala panična bježanija i mnogi su se survavali niz mirotinjske grede. Ovim je definitivno odlučena 20-godišnja crnogorsko-turska borba oko Grahova. Ugled Crne Gore u Evropi naglo je porastao i pod pritiskom evropskih sila porta je morala prihvatiti razgraničenje sa Crnom Gorom što je na izvjestan način značilo i priznanje Crne Gore kao države koja je nakon razgraničenja, pored Grahova, dobila Rudine, Nikšićku Župu, Rovca, Moraču, Lukovo, Drobnjak, Bratonožiće, Brskut i Gornje Vasojeviće.

    1871. Prva poštanska konvencija sklopljena je sa Austrougarskom u Zadru, u cilju uvođenja redovne poštanske službe. Tim povodom knjaz Nikola se pismeno obratio Beustu, velikom kancelaru u Beču, nakon čega je u Beč pošao knjažev sekretar Jovan Sundečić koji je, nakon povratka, u ime Crne Gore i potpisao konvenciju, dok je to u ime Austrougarske učinio Adolf Lama, upravnik dalmatinskih pošta. Konvencija je stupila na snagu u januaru 1873, kada je na nju potpis stavio austrijski ministar spoljnih poslova Andraši. Do tada je razmjena pošiljki sa inostranstvom vršena preko Kotora.

    1875. U Danilovgradu je otvorena Zemoljodetska knjaževska škola, prva te vrste u Crnoj Gori. Osnovao je Đorđije Radić, prvi doktor poljoprivrednih nauka koi je na poziv knjaza Nikole iz Srbije stigao u Crnu Goru. Ogledao se posebno u uzgajanju ranih sorti krompira, kojih u tom podneblju nije bilo ranije, premda je prvi krompir u Crnu Goru iz Rusije donio vladika Petar I. Škola u Danilovgradu radila je kratko, jer je već naredne godine počeo Velji rat protiv Osmanskog carstva, u kom je učestvovala većina njenih učenika. Prve godine iz svih krajeva Crne Gore upisano je 18 učenika, od kojih 12 stipendija.

    1884. Na Cetinju je položen kamen temeljac za izgradnju Zetskog doma, budućeg zdanja za profesionalno pozorište Crne Gore.

    1899. U Nikšiću se pojavio novi list "Onogošt", četiri mjeseca nakon ukidanja "Nevesinja". Urednik je bio Stevo V. Vrčević. Prema nekim izvorima, oba lista tajno je pomagala crnogorska vlada.

    1939. Ministarstvo prosvjete Kraljevine Jugoslavije zbog strajka djaka u Pljevaljskoj gimnaziji iskljucilo je iz skole 89 ucenika. 11 ucenika je izbaceno bez prava daljeg skolovanja u toj gimnaziji, 8 bez prava skolovanja u bilo kojoj skoli u Kraljevini, a 70 je izbaceno bez prava skolovanja na ograniceni rok.

    1975. Poginuo najstariji kompozitor Kotoranin Tripo Tomas. Komponovao je preko 100 marseva, a na koncertima je nastupao i u devetoj deceniji zivota.

    u svijetu :

    1619. Po nalogu princa Morisa od Nasaua,
    pod optužbom za religioznu subverziju, pogubljen holandski državnik Johan van Oldenbarnevelt, osnivač moderne holandske države.

    1717. U Beču rođena austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija, nasljednica Karla VI od 1740, jedna od najznačajnijih ličnosti dinastije Habzburga.

    1787. Prvi brodovi sa robijašima krenuli iz Engleske prema novoj koloniji Australiji, koja je tada Engleskoj služila kao kažnjenička kolonija.

    1792. Rođen italijanski svještenik Đovani Mastai Fereti, od 1846. papa Pije IX. Za vrijeme njegovog pontifikata, najdužeg u istoriji Rimokatoličke crkve (31 godina i 236 dana), prestala je da postoji Crkvena država.

    1795. Rođen slovački filolog i istoričar Pavel Jozef Šafarik, jedan od osnivača slavistike.

    1830. Osnovana Republika Ekvador, a za prvog predsjednika izabran Huan Hoze Flores.

    1840. Rođen francuski pisac Alfons Dode, autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek-djela francuske humorističke proze.

    1846. Kongres SAD formalno objavio rat Meksiku, mada su borbe u Kaliforniji započele nekoliko dana ranije.

    1851. Rođen srpski pisac i ljekar Laza Lazarević.

    1862. Rođen srpski pisac Janko Veselinović.

    1881. Rođen Dimitrije Tucović
    , vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Poginuo 1914. godine u Kolubarskoj bici.

    1882. Rođen francuski slikar Žorž Brak, koji je s Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret.

    1888. U Brazilu ukinuto ropstvo.

    1909. Startovala čuvena biciklistička trka Điro d Italija, jedna od najvećih na svijetu.

    1914. Rođen američki bokser Džoe Luis, prvak svijeta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949, kada se povukao.

    1930. Umro norveški polarni istraživač i diplomata Fritjof Nansen, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922.

    1940. Vinston Čerčil, britanski premijer, održao je čuveni govor u kojem je rekao da nema šta drugo da ponudi do "krv, suze i znoj".

    1949. Prvi britanski mlazni avion "Kanbera" izvršio prvi probni let.

    1961. Umro američki filmski glumac Gari Kuper, dobitnik Oskara za filmove "Narednik Jork" i "Tačno u podne".

    1968. U Parizu počeli zvanični pregovori predstavnika Sjevernog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu.

    1981. Na trgu Svetog Petra u Rimu u atentatu ranjen papa Jovan Pavle II. Atentator Mehmed Ali Agdža uhapšen. Pušten iz zatvora nakon 20 godina i u junu 2000. predat Turskoj.

    1990. U Zagrebu, na stadionu u Maksimiru, na fudbalskoj utakmici zagrebačkog "Dinama" i beogradske "Crvene zvezde" dogodio se krvavi obračun navijača ova dva kluba.

    1994. Ministri inostranih poslova SAD, EU i Rusije postigli u Ženevi saglasnost o zajedničkoj strategiji u rješavanju bosanskog konflikta.

    1999. Peru i Ekvador potpisali dokument o razgraničenju, okončavši poslije šest decenija spor zbog kojeg su te zemlje tri puta ratovale.

    1999. U 97. godini umro Džin Sarazen, jedan od samo četiri golf igrača koji su osvojili četiri glavna profesionalna kupa u golfu.

    2005. Na prvoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za obnovu i očuvanje kulturnog nasljeđa na Kosovu, održanoj u Parizu u organizaciji UNESKO-a, prikupljeno deset miliona dolara.

    2007. Na takmičenju za pjesmu Evrovizije u Helsinkiju pobijedila predstavnica Srbije Marija Šerifović sa pjesmom "Molitva".

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #142
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    14. maj

    1522. Pomen Jelisavete i Konstantina Crnojevića - U jednom dokumentu IAK datirana je izjava Konstantina Crnojevića, drugog po redu od tri sina Đurađa Crnojevića, data u ime njegove majke Jelisavete (Lizbete Erico). U izjavi datoj pred kotorskim notarom stoji kako je Konstantin otkupio od Nikole Draga stvari koje je Jelisaveta zbog materijalnih neprilika dala u zalog.

    1877. Pokrajinsko školsko vijeće odlučilo je da se u svim pučkim školama Kotorskog kotara uvede nastava na narodnom jeziku. Italijanski jezik ostao je kao obavezan predmet u redovnoj nastavi.

    1881. podignut spomenik Oslobodiocima Bara i kralju Nikoli. Izgradnju obilježja u spomen Crnogorcima palim u oslobodilačkim ratovima organizovala je Barska čitaonica (ispred čijih prostorija je i smješteno). Spomenik je sagrađen od fragmenata kamene plastike iz Starog grada.

    1898. kralj Nikola posjetio Veliku Britaniju i sreo se sa clanovima kraljevske porodice. Mada se radilo o privatnoj posjeti kralj je pokusao naci pomoc za gradnju luke na Valdanosu.


    1903. Na Cetinju je umro vojvoda i ratnik Peko Pavlović, proslavljeni vojnik Duge i Golije iz vremena ratovanja knjaza Danila i Nikole Prvog. Knjaz Nikola ga je 1875. godine poslao u Hercegovinu gdje je postao vođa ustanka. Četovanjima oko Nikšića, Duge i u Gacku od drugova je dobio ime Arambaša, koje je zajedno sa Zimonjićem i Sočicom opravdao na Grahovcu 1858. i 1875. pobjeđivanjem i nadmudrivanjem nadmoćnijeg neprijatelja.

    1913. Pod pritiskom velikih sila crnogorska vojska morala je da napusti Skadar u koji je ušla 23. aprila. Istog dana u Skadar je došao međunarodni odred i Turska je bila primorana da potpiše mirovni ugovor kojim se u korist balkanskih zemalja odrekla teritorija zapadno od linije Enes-Mineja. Mir je sklopljen u Londonu 31. maja čime je završen Prvi balkanski rat.

    1916. Poginuo Jovo Šanović,
    oficir crnogorske vojske, poznati ratnik iz balkanskih i I svjetskog rata, rođen 1866. godine. Stradao je u rodnom selu Gostilj, odbijajući da austrougarskom naredniku, koji je bio u pratnji trojice vojnika, preda revolver. Braneći svoju i čast crnogorskog oružja, uspio je da, uprkos vatri koja je na njega otvorena, puca na austrougarskog narednika, koji je nešto kasnije preminuo. U čast Jova Šanovića i drugih poginulih i ranjenih Zećana u I balkanskom ratu, podignut je 1959. spomenik u selu Balabani, u Donjoj Zeti..

    1999. u Podgorici je formirana, a 14. juna zvanično promovisana, nezavisna i nestranačka organizacija "Pokret za nezavisnu Crnu Goru". Cilj Pokreta je "postizanje nezavisne međunarodno priznate slobodne crnogorske države, demokratskim sredstvima u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore".

    u svijetu:


    1316. Rođen je Karlo IV Luksemburški,
    kralj Češke od 1346, rimsko-nemački car od 1355. U Pragu je osnovao prvi Univerzitet u srednjoj Evropi [1348].

    1610. Vjerski fanatik ubio u Parizu francuskog kralja Anrija IV, prvog monarha iz dinastije Burbona.

    1643. Na francuski prijesto došao četvorogodišnji Luj XIV nakon smrti oca Luja XIII. Regentkinja bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast imao kardinal Mazaren.

    1686. Rođen njemački pronalazač Gabriel Daniel Farenhajt, koji je napravio živin termometar (1741. godine).

    1711. U Velsu, u Velikoj Britaniji, rođen Robert Oven. Smatran je socijal-utopistom i društvenim reformatorom, ocem "kooperativnog pokreta".

    1796. Engleski ljekar Edvard Džener uspješno vakcinisao protiv velikih boginja jednog osmogodišnjeg dječaka i označio početak moderne imunologije.

    1811. Paragvaj proglasio nezavisnost od Španije.

    1900. U Parizu su otvorene Druge moderne olimpijske igre na kojim su prvi put učestvovale i žene.

    1912. Umro švedski pisac August Strindberg, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih dramskih pisaca 20. vijeka.

    1940. Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svjetskom ratu, njemački bombarderi razorili dvije trećine Roterdama. Poginulo oko hiljadu ljudi, a 80.000 ostalo bez kuća.

    1948. Proglašena država Izrael, osam casova prije okončanja britanskog mandata u Palestini. Prvi predsednik nove države postao je Haim Vajcman, a premijer David Ben Gurion.

    1955. U Varšavi je potpisan ugovor o osnivanju Varšavskog pakta. Ugovor su potpisale Albanija, Bugarska, Mađarska, Njemačka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, SSSR i Čehoslovačka.

    1968. Komunistička vlada Čehoslovačke sa Aleksandrom Dubčekom na čelu proglasila je velike društvene reforme - Praško proljeće koje su prekinute ulaskom sovjetskih trupa u Prag avgusta iste godine.
    1973. Lansirana prva američka vasionska laboratorija "Skajlab I".

    1989. Vođa peronista Karlos Menem postao predsjednik Argentine, pobijedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa.

    1991. Samoubistvo izvršila Đang Čing, udovica kineskog lidera Mao Cedunga, jedan od vođa "Kulturne revolucije".

    1998. Umro američki pjevač i filmski glumac Frenk Sinatra, koji je svjetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova kao što su 'Stranac u noći i 'Njujork, Njujork'... Dobitnik je Oskara za ulogu u filmu 'Odavde do vječnosti'.

    1999. U vazdušnim udarima NATO na SRJ pogođena kolona izbjeglica kod sela Koriš na Kosovu. Poginulo 87 osoba, među kojima najviše djece.

    2001. Savet NATO odobrio povratak jugoslovenske vojske i policije u sektor B Zone kopnene bezbjednosti na administrativnoj granici između Kosova i Srbije, počev od 24. maja.

    2001. Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni pobijedio na parlamentarnim izborima u Italiji i potom formirao 59. italijansku vladu od 1945.

    2002. Na donatorskoj konferenciji u Njujorku, koju su pokrenule UN za prikupljanje pomoći za obnovu Srebrenice, koja je tokom rata u BiH bila enklava pod zaštitom UN, obećano 5,2 miliona dolara za obnovu tog grada.

    2003. Poslije skoro četrdeset godina planiranja i debata, otpočeli su podzemni radovi na zaštiti Venecije od tonjenja.

    2003. Pred Tribunalom u Hagu počelo suđenje grupi bivših oficira snaga bosanskih Srba (Vidoje Blagojević, Dragan Obrenović, Dragan Jokić) optuženih za zločine u Srebrenici u julu 1995. Četvrti optuženi Momir Nikolić, nakon priznanja krivice i nagodbi sa Tužilaštvom, izuzet iz postupka.

    2003. Irački zvaničnici saopštili da je iz masovnih grobnica u toj zemlji otkopano preko 2.200 tijela, žrtava režima Sadama Huseina.

    2003. Alžirska vojska oslobodila 17 evropskih turista, koje su oteli islamski militanti i držali ih dva mjeseca u Sahari.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #143
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    15. maj

    1396. Prvi put je u nekom dokumentu pomenut Novak Kovač, opjevan u pjesmama kao kovač mačeva. U dokumentima IAK srijeće se pomen ove znamenite ličnosti opjevane i u narodnoj pjesmi. Jedan ugovor govori o tome kako poznati kotorski majstor, kovač mačeva, uzima zemlju pod zakup. Pored toga što je bio vrsni majstor, Novak Kovač se nalazio i na čelu Bratovštine Sv. Duha.

    1421. Odmah nakon Drivasta, Veneciji se predao i Ulcinj, ubrzo potom i Bar i na svim gradovima Balše Trećeg u Primorju istaknute su mletačke zastave. Uspostavljena je mletačka vlast, najzaslužniji ljudi dobili su službu uz nadoknadu i nekretninu, a tamošnje stanovništvo ekonomske i druge povlastice.

    1654. Turci su iznenada i prije zore napali Perast. Pomoć daleko slabijoj odbrani stigla je iz Kotora, ali kasno. Turci su zapalili tridesetak kuća i opljačkali jedan broj domaćinstava u Stolivu i Lepetanima, kao i manastire Svetoga Đorđa i Svete Bogorodice. Napad je organizovao hercegovački sandžak-beg Ali-paša Čengić, inače mletački agent, a izvođenje akcije povjerio je Mehmed-agi Rizvanagiću. Grad je branilo svega tridesetak vojnika i malobrojno lokalno stanovništvo, jer je većina Peraštana plovila morima, a neborački živalj je odmah sklonjen na Školj. Poslije tri sata borbe prekinut je napad u kom je zarobljen a potom pogubljen Mehmed-aga. Neki izvori navode da je cijela operacija namjerno vođena mlitavo, zbog veza koje su organizatori imali sa Mlečićima. Taj boj opjevao je Andrija Zmajević, a jedini prepis te pjesme, čuvan u porodici Smekja, izgubljen je.

    1767. Šćepan Mali je donio akt o razdvajanju svjetovne od duhovne vlasti u Crnoj Gori, koji su podržali i prihvatili svi glavari Crne Gore, po odluci Opštecrnogorskog zbora. Taj čin bio je u saglasnosti sa evropskim trendovima razdvajanja krune, mača i krsta. Ipak, politička sekularizacija nailazila je na otpore sa svih strana i završila se nakon nasilne smrti Šćepana Malog.

    1784. Umro je crnogorski mitropolit Arsenije Plamenac, kojeg je, mimo volje većine Crnogoraca, za mitropolita odredio njegov ujak vladika Sava. Plamenac je na tom mjestu bio samo tri godine, i smatran je najnesposobnijim crnogorskim mitropolitom 18. vijeka. U vrijeme njegovog vladikovanja u Crnoj Gori su se vodile žestoke političke borbe između guvernadura Radonjića i njegovih pristalica, sa jedne strane, i glavara i većeg dijela naroda, sa druge, koji su isticali mladog arhimandrita Petra I Petrovića. Ove dvije struje su gotovo nezavisno od starog i bolesnog vladike vodile zemaljsku politiku – unutrašnju i spoljnu, dok se vladika Arsenije, koliko je to mogao, posvetio rješavanju tekućih, životnih problema svog naroda. Nakon njegove smrti vladičansko zvanje ponovo je vraćeno članovima dinastije Petrović Njegoš.

    1804. Vukolaj Radonjic i formalno izabran za gubernadura Crne Gore. Vukolaj Radonjic, sin gubernadura Jovana Radonjica, je posle smrti svoga oca vrsio duznost gubernadura, a 15.05.1804. je i formalno izabran za gubernadura.

    1858. Objavljena je prva lirska pjesma Nikole I Petrovića, "Šetnja na Lovćen". Pjesme je objavljivao u listu "Orlić", koji je uređivao Jovan Sundačić.

    1910. Dobrovoljno diletantsko Pozorišno društvo cetinjske Čitaonice, koje je osnovano 1884. godine, preimenovano je u Knjaževsko crnogorsko narodno pozorište. Društvo je prvu predstavu odigralo 1. januara 1884. godine, a prvi njegovi glumci bili su Simo Matavulj, prof. Jovo Ljepava, pjesnik Laza Kostić, potom Jovan Popović Lipovac, Mašo Vrbica, Niko Tatar i drugi.

    1998. U Crkvi Svete Paraskeve u Sofiji hirotonisan je za crnogorskog mitropolita Mihailo. Hirotonisao ga je mitropolit Bugarske pravoslavne crkve Pimen. Crnogorska crkva radi na jačanju duhovne i nacionalne svijesti Crnogoraca i njihovom okretanju iskonskim narodnim korijenima.

    u svijetu:

    1536. Engleski sud proglasio krivim za preljubu i incest Anu Bolen,
    drugu ženu kralja Henrija VIII, i njenog brata, lorda Rošfora, i osudio ih na smrt.

    1571. Tatari osvojili i zapalili Moskvu.

    1767. Đenova prodala Francuskoj ostrvo Korziku.

    1773. Rođen austrijski državnik knez Klemens Meternih, najuticajnija ličnost u Evropi tokom gotovo 40 godina, koliko je bio na mjestu ministra inostranih poslova i kancelara Austrije.

    1796. Trupe Napoleona Bonaparte ušle u Milano.

    1847. U Italiji umro irski političar Danijel O'Konel, zvani Osloboditelj. Kao član britanskog parlamenta uspio da prisili britansku vladu da prihvati Zakon o emancipaciji katolika (1829).

    1848. U Beču izbio ustanak protiv apsolutističkog režima, koji je primorao vladu da povuče oktroisani ustav, donijet 25. aprila, i da raspiše izbore.

    1859. Rođen francuski fizičar Pjer Kiri. Proučavao magnetizam i radioaktivnost, a sa suprugom Marijom otkrio 1898. polonijum i radijum. Nobelovu nagradu za fiziku 1903. supružnici Kiri podijelili sa Antoan-Anrijem Bekerelom.

    1869. Svečano otvorena Bečka državna opera, izvođenjem Mocartovog Don Đovanija. Jedna od najpoznatijih u svijetu.

    1886. Umrla američka književnica Emili Dikinson. Njene pjesme otkrivene su i izdate nakon njene smrti, a tek u 20. vijeku postala jedna od najvećih američkih pjesnikinja.

    1891. Rođen ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, autor romana "Majstor i Margarita".

    1918. Prva avionska pošta u svijetu krenula između Njujorka, Filadelfije i Vašingtona.

    1940. U SAD počele da se prodaju prve najlon čarape.

    1940. Kapitulirala holandska vojska u Drugom svjetskom ratu.

    1943. Raspuštena Komunistička internacionala.

    1945. Završen je Drugi svjetski rat i na jugoslovenskim prostorima. Velika ratna avantura Adolfa Hitlera odnijela je oko 56 miliona ljudskih života od kojih 31 milion vojnika i 25 miliona civila, a iz rata je izašlo 35 miliona invalida. U četvorogodišnjem ratu u Jugoslaviji poginulo 1.706.000 ljudi, a zemlja porušena i opustošena.

    1948. Novostvorenu državu Izrael napali egipatski avioni, a sa sjevera i istoka libanske i jordanske trupe.

    1955. U Beču potpisan Austrijski državni ugovor, kojim je okončana desetogodišnja saveznička okupacija, a Austrija postala nezavisna republika u granicama od 1. januara 1938.

    1957. Velika Britanija izvršila prvu probu hidrogenske bombe u centralnom Pacifiku.

    1986. Slobodan Milošević postao je predsjednik Organizacije komunista Beograda. Od tada počinje njegov munjeviti politički uspon.

    1987. Umrla je američka filmska glumica Rita Hejvort, holivudski seks simbol četrdesetih godina 20. vijeka.

    1989. Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov objavio u Pekingu kraj kinesko-sovjetskih raskola.

    1989. Emitovana prva emisija radija B 92, koja je uz TV B 92, koja je počela emitovanje 2000. postala ne samo jedna od najuticajnijih medijskih kuća u Srbiji, nego i veoma uvažena i šire.

    1991. Edit Kreson postala prva žena premijer Francuske.

    1992. Hiljade pristalica opozicije u Azerbejdžanu zauzelo u Bakuu zgradu parlamenta i predsjedničku palatu. Narednog dana s vlasti zbačen predsjednik Ajaz Mutalibov, koji je potom izbjegao u Moskvu.

    1992. Tokom povlačenja JNA iz Bosne, u Tuzli napadnut vojni konvoj. Poginulo 49 vojnika.

    1996. Desničarski lider Atal Bihari Vadžpaji postao premijer Indije, pošto je njegova Baratija Džanata partija na parlamentarnim izborima osvojila relativnu većinu. To je bilo prvi put da hindu nacionalista dobije mjesto premijera.

    1996. Skupština SRJ smijenila guvernera Narodne banke Jugoslavije Dragoslava Avramovića, tvorca privredne reforme koja je početkom 1994. zemlju izvukla iz hiperinflacije. Avramović je prethodnog dana u svom ekspozeu u Skupštini optužio Vladu SRJ da blokira pregovore sa međunarodnim finansijskim organizacijama i time gura zemlju u propast.

    1999. Italija dobila novog predsjednika Karla Azelja Čampija.

    2001. Šef UNMIK-a Hans Hekerup potpisao u Prištini Ustavni okvir za samoupravu na Kosovu, i pored protivljenja Srba sa Kosova, koji su smatrali da taj najviši pravni akt Pokrajine nije u skladu s rezolucijom UN o njenom budućem statusu.

    2002. Narodna banka Jugoslavije saopštila da je dinar postao konvertibilan u svim tekućim transakcijama sa inostranstvom, prvi put od 1946, kada je bivša Jugoslavija postala član MMF-a.

    2003. Haški tribunal za ratne zločine počinjene u Ruandi osudio na doživotnu robiju bivšeg ministra informacija Eliezera Nijitegeka, a bivšeg gradonačelnika Lorenta Semanzu na 25 godina zatvora, zbog učešća u genocidu 1994.

    2003. Bivši direktor najveće aukcijske kuće Sotbi, A. Alfred Taubman oslobođen iz zatvora, u kome je bio oko godinu dana zbog "namještanja" provizije sa rivalskom kućom Kristis.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #144
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    16. maj

    1380. Zbog izuzetno teških ekonomskih i socijalnih problema u Kotoru je buknuo ustanak. Zbog visokih dažbina koje je nametalo kotorsko plemstvo ustanici su se digli na oružje i prevratom zbacili plemićku vlast.

    1858. Samo par dana nakon sjajne pobjede crnogorske vojske na Grahovcu, u Jadransko more, u teritorijalne vode Austrije, uplovili su francuski ratni brodovi, čime je Austriji, koja nije bila raspoložena prema Crnoj Gori, stavljeno na znanje da Francuska želi da je zaštiti od eventualnih napada na njenu teritoriju.

    1867. Knjaz Nikola je zahvalio srbijanskom knezu Mihailu za pomoć u oružju koje je dobio za predstojeće borbe sa Turcima. Iz Srbije je tom prilikom pristiglo pet hiljada pušaka.

    1876. Na inicijativu Rusije, Srbija i Crna Gora sklopile su vojni savez o ratu za oslobođenje od Turaka. Cilj je bio oslobođenje BiH i ujedinjenje Bosne sa Srbijom, a Hercegovine sa Crnom Gorom. U Crnoj Gori ovaj rat bio je diplomatski dobro pripremljen i u narodu veoma popularan, ali su se protivile Engleska, zbog straha od uticaja Rusije na Balkanu, i Austro-Ugarska koja je imala aspiracije prema BiH.

    1876. U Piperima kod Podgorice rođen je Spasoje Piletić, političar. Nižu gimnaziju završio je na Cetinju, višu u Dubrovniku, a prava u Zagrebu. Bio je protivnik autokratskog režima knjaza Nikole i 1907. godine izabran za narodnog poslanika.

    1879. Pocetak gradnje prvog kolskog puta u Crnoj Gori od Cetinja do Kotora. Put do Kotora, dug 25,5 km, završen u proljeće 1881. godine, prvi je u nizu saobraćajnica čija je gradnja bila prioritet na listi državnih poslova neposredno nakon što je Crna Gora međunarodno priznata na Berlinskom kongresu. Oduševljenje okončanjem ovog poduhvata izraženo je u jednom od brojeva „Glasa Crnogorca”: „Crna Gora dovršila je ovog proljeća (1881) jedno veliko djelo, što se može uporediti sa sjajnim pobjedama na Grahovcu, Vučjem dolu, Fundini... Odmah nakon ovog počela je i gradnja puta Cetinje–Rijeka Crnojevića.

    1910. Otvoreno Kraljevsko Crnogorsko pozoriste. Prvo profesionalno, nacionalno i državno pozorište u Crnoj Gori, otvoreno je u zdanju Zetskog doma na Cetinju predstavom „Balkanska carica” po tekstu knjaza Nikole, koju je režirao Mašo (Mano) Petrović, prvi crnogorski ukazni reditelj, a izvela profesionalna grupa Narodnog pozorišta, sastavljena od bivših članova Narodnog pozorišta Radničkog cetinjskog društva i nekoliko glumaca i reditelja koji su stigli iz Beograda i Zagreba. Tom prilikom, u prigodnom govoru, knjaz Nikola je rekao: „Pravilno shvaćeno i postavljeno pozorište druga je škola u narodu, u kojoj mogu učiti najsiromašniji kao i najbogatiji, ljudi najnižeg i najvišeg društvenog staleža; ono je svagda i od sva vremena služilo hranom prosvjete i nauke”. U avgustu iste godine pozorište je dobilo ime „Kraljevsko crnogorsko narodno pozorište”.

    U svijetu:

    1532. Španski osvajač Fransisko Pizaro
    iskrcao se sa malom grupom vojnika na sjevernu obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija 1572. osvojila Peru i držala ga u svom posjedu do 1824.

    1703. Umro francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", u kojoj su i "Mačak u čizmama", "Crvenkapa" i "Uspavana ljepotica".

    1770. U Versaju se vjenčali francuski prestolonasljednik Luj (kasnije Luj XVI) i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije. Nakon Francuske revolucije 1789, osuđeni na smrt i pogubljeni na giljotini 1793.

    1881. U okolini Berlina pušten u saobraćaj prvi električni tramvaj.

    1898. rođena je Desanka Maksimović, srpska pjesnikinja. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i radila kao profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Poznate njene zbirke pjesama su: Pesme, Zeleni vitez, Miris zemlje, Otadžbino tu sam, Tražim pomilovanje, Nemam više vremena...

    1916. Potpisan ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli Palestine radi podjele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.

    1917. Utopio se u Jonskom moru kod Krfa Vladislav Petković Dis, srpski pjesnik, kada je njemačka podmornica torpedovala brod na kome se nalazio. Poznate pjesme su mu: 'Mi čekamo cara','Tamnica', 'Nirvana', 'Možda spava'....

    1924. Rođen gambijski državnik Daud Džavara, predsjdnik Gambije od 1970. do 1994, kada je svrgnut državnim udarom.

    1929. U Holivudu dodijeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. poznate kao Oskar) filmu "Krila", glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

    1941. Parlament Islanda ukinuo ugovor s Kraljevinom Danskom iz 1814. po kojem je zemlja bila pod danskom dominacijom i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena je 17. juna 1944. nakon narodnog plebiscita.

    1947. Umro engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima.

    1953. Rođen je Pirs Brosnan, irsko-američki filmski glumac i producent. Najpoznatiji po ulogama tajnog agenta Džejmsa Bonda u filmovima „Zlatno oko", „Sjutra ne umire nikad", „Svijet nije dovoljan" i „Umri drugi dan". U julu 2003. godine kraljica Elizabeta IIodlikovala ga je Medaljom britanskog carstva. Brosnan je 2004. godine postao državljanin SAD. Trenutno živi u Malibuu (Kalifornija) sa svoja tri sina.

    1961. General Park Čung Hi izvršio vojni udar u Južnoj Koreji. Bio je na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbjeđenja.

    1969. Sovjetski vasionski brod "Venera 5" približio se Veneri i izbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.

    1972. Predsjednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolaje Čaušesku pustili u rad hidroenergetski sistem "Đerdap" na Dunavu.

    1972. Umro ganski političar i državnik Kvame Nkrumah, prvi predsjednik nezavisne Gane. Za doživotnog predsjednika proglašen 1962, državnim udarom 1966. oboren sa vlasti.

    1974. Skupština SFRJ proglasila Josipa Broza Tita za doživotnog predsjednika države.

    1974. Helmut Šmit postao kancelar Zapadne Njmačke poslije ostavke Vilija Branta.

    1975. Japanka Junko Tabei postala prva žena koja se popela na najviši svjetski vrh, Mont Everest.

    1984. Umro američki pisac Irvin Šo. Proslavio se romanom "Mladi lavovi".

    1989. Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov i kineski lider Deng Hsijaoping sreli se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalo, nakon 30 godina, prekinut "tihi hladni rat" između te dvije najveće komunističke države.

    1989. Automobilom-bombom u Bejrutu ubijeni libanski vjerski vođa šeik Hasan Halid i još 21 osoba.

    1990. Umro poznati američki zabavljač Semi Dejvis Junior.

    1991. Britanska kraljica Elizabeta, tokom zvanične posjete SAD, postala prva kraljica koja se obratila Kongresu.

    1992. Povlačeći se iz Bosne, JNA digla u vazduh bihaćki aerodrom pod planinom Plješevicom vrijedan oko šest milijardi dolara.

    1997. Predsjednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio Kinšasu kako su nezadrživo nadirali pobunjenici, čime je okončana njegova 32-godišnja autokratska vladavina.

    1997. Umro italijanski filmski režiser Đuzepe de Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma, nastalog u Italiji u prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata.

    2003. Od srčanog udara umro američki glumac Robert Stak, koji je slavu stekao ulogom detektiva Eliota Nesa u TV seriji o borbi protiv mafije "Nesalomivi".

    2005. Usvajanjem zakona u kuvajtskom parlamentu, poslije više od 40 godina, žene dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #145
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    17. maj


    1424. Potpisan ugovor o patronatu Mlečića nad Paštrovićima. Jedan od potpisnika toga ugovora bio je i Kanjos Macedonović.

    1453.
    Prepis Vlastareve sintagme za koju se moze reci da je iscrpna enciklopedija čitavog vizantijskog crkvenog i svjetovnog prava. Na zahtjev Stefana Crnojevića i uz angažovanje zetskog mitropolita Josifa, đakon Damjan završio je prepis ,,Vlastareve sintagme”, značajnog vizantijskog pravnog zbornika, djela monaha Matije Vlastara. Prepis ,,Sintagme” obavljen je u Koporinji, mjestu za koje se pretpostavlja da je najvjerovatnije postojalo u tadašnjoj Zeti.


    1853. Knjaz Danilo je donio Naredbu o braku, kojom niko nije smio da stupi u brak do određenog uzrasta, zrelosti i bez svoje volje. Roditeljima je bilo zabranjeno da žene sina ili udaju kćerku bez njihovog pristanka „pod prijetnjom žestokim kastigom” .

    1913. Ugovorom potpisanim u Londonu nakon povlačenja crnogorske vojske iz Skadra, sklopljen je mir između balkanskih saveznika i Turske, čime je okončan Prvi balkanski rat. U tom ratu Crna Gora je dobila dio Sandžaka i gradove: Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Plav i Gusinje, kao i Peć i Đakovicu u Metohiji. Ugovorom su obuhvaćene znatne teritorijalne izmjene na Balkanu. Turska je istisnuta iz Evrope, a njena evropska teritorija ustupljena balkanskim saveznicima na osnovu njihovih vojnih uspjeha. U Evropi joj je ostao samo dio Carigrada i teritorija istočno od linije Enos – Midija.

    1925. U Martinićima kod Danilovgrada rođen je Veselin Đuranović, crnogorski i jugoslovenski društveno-politički radnik i političar. Gimnaziju je završio u Podgorici, a Učiteljsku školu na Cetinju, gdje se priključio revolucionarnom pokretu, zbog čega je isključen iz škole na dvije godine. Učestvovao je u NOR-u od 1941. i bio na raznim vojnopolitičkim dužnostima. Nakon oslobođenja obavljao je niz odgovornih dužnosti u Crnoj Gori i Jugoslaviji. Duže vremena bio je glavni i odgovorni urednik "Pobjede", od 1977. do 1982. bio je predsjednik SIV-a, od 1984. član, potom i predsjednik Predsjedništva SFRJ. Bio je odlikovan sa više visokih odlikovanja. Tokom događaja vezanih za tzv. Antibirokratsku revoluciju 1988-1989. dao je ostavku na funkciju člana Predsjedništva SFRJ i partijske funkcije i povukao se iz političkog života. Umro je 31. avgusta, 1997. godine.

    1962. U Podgorici rođen novinar Draško Đuranović. Radio je u Ministarstvu inostranih poslova Crne Gore. Januara 1993. postao novinar crnogorskog nezavisnog nedjeljnika "Monitor". Bio je dopisnik novinske agencije Beta iz Beograda, zatim glavni i odgovorni urednik nedjeljnika "Monitor", urednik Alternativne informativne mreže bivše Jugoslavije i Balkana, redovni politički komentator za "Radio Slobodna Evropa", direktor nedjeljnika "Monitor". Draško je, inače, sin Veselina Đuranovića.

    1988. Formiran Prirodnomatematicki fakultet. Dotadašnji Institut za matematiku i fiziku, formiran 1979. prerastao je u Prirodno-matematički fakultet, sa Odsjekom za matematiku i računarske nauke i Odsjekom za fiziku. Dvije godine nakon toga na Prirodno-matematičkom fakultetu otvoren je još jedan odsjek, za biologiju.

    u svijetu:

    1102. Prvi ugarski kralj iz dinastije Arpadovića
    krunisan je u Biogradu za kralja Hrvatske i Dalmacije.

    1395. U bici na Rovinama protiv vlaškog vojvode Mirče poginuo je Marko Kraljević, najpopularnija ličnost srpskih narodnih pjesama. Kao najstariji sin i nasljednik kralja Vukašina Mrnjavčevića, poslije očeve pogibije 1371. g. u Maričkoj bici protiv Turaka, nastavio je da vlada srpskim oblastima oko Prizrena, Skoplja i Prilepa.

    1510. Umro italijanski slikar Sandro Botičeli. Njegova djela "Proljeće" i "Rođenje Venere" smatraju se ovaploćenjem renesansnog duha. Po narudžbi Lorenca Medičija prvi je među italijanskim slikarima uradio ilustracije za Danteovu "Božanstvenu komediju".

    1749. Rođen engleski ljekar Edvard Džener, pronalazač vakcine protiv velikih boginja.

    1814. Norveška proglasila nezavisnost od Švedske i usvojla novi ustav.

    1838. Umro francuski sveštenik i političar Moris de Taljeran Perigor, jedan od najvještijih diplomata u istoriji. Zahvaljujući njegovoj vještini Francuska je, mada poražena strana, na Bečkom kongresu (1814-15) uspjela da zadrži granice iz 1792.

    1861. Tomas Kuk organizovao je prvi turistički "paket aranžman" u svijetu, šestodnevno putovanje iz Londona u Pariz.

    1866. Rođen francuski kompozitor i pijanist Erik Sati, autor "Gimnopedija". Poznat je postao skandalom koji je izazvao izvođenjem baleta "Parada" na tekst Koktoa i sa scenografijom Pikasa, koji je prikazan 1916. kao "kubistički manifest".

    1900. Rođen iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini. U Iran se vratio iz izbjeglištva 1979. nakon što je u "islamskoj revoluciji" zbačen šah Reza Pahlavi, uspostavio teokratsku diktaturu i vladao Iranom do smrti 1989.

    1903. U Španiji nacionalizovana imovina crkve i ukinute su crkvene škole.

    1906. Rođena hrvatska pjevačica Zinka Kunc, prvakinja Zagrebačke opere (1928-36) i solistkinja Metropoliten opere (1937-66).

    1939. Švedska, Norveška i Finska odbile su Hitlerov prijedlog da potpišu pakt o nenapadanju. Pakt su potpisale Danska, Estonija i Litvanija.

    1940. Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu ušle su u Brisel.

    1946. Premijer Rumunije u vrijeme Drugog svjetskog rata Mitri Antonesku osuđen je na smrt i strijeljan zbog saradnje s njemačkim nacistima.

    1949. Velika Britanija priznala nezavisnost Republike Irske i potvrdila pripadnost Sjeverne Irske Ujedinjenom Kraljevstvu.

    1954. Vrhovni sud SAD osporio propis iz 1896. da obrazovanje treba da bude "odvojeno, ali jednako", čime je formalno odbačena rasna segregacija u državnom školskom sistemu.

    1965. Prvi put je prenijet TV program u boji iz Velike Britanije u SAD. To je bio prenos emisije američke TV mreže NBC "Novi pogled na staru Englesku" preko američkog komercijalnog telekomunikacionog satelita "Erli Bird".

    1973. Specijalni komitet američkog Senata počeo je istragu o aferi Votergejt u kojoj su pristalice republikanske stranke bile optužene da su pred predsjedničke izbore 1972. radi špijunaže provalile u sjedište Demokratske stranke. Administracija tadašnjeg predsjednika SAD Ričarda Niksona optužena je da ometa istragu, pa je pokrenut postupak za opoziv predsjednika. Nikson je u avgustu 1974. dao ostavku, a predsjednički položaj preuzeo je dotadašnji potpredsjednik Džerald Ford.

    1974. U tri eksplozije automobila-bombi u centru Dablina 32 osobe su poginule, a više stotina je ranjeno.

    1987. Irački ratni avion "F-I Miraž" ispalio je dvije "egzoset" rakete na američki vojni brod "Stark" koji je patrolirao Zalivom. Poginulo je 37, a ranjena su 62 mornara.

    1997. Loran Kabila je sa svojim trupama ušao u Kinšasu, preuzeo vlast u Zairu i promijenio naziv države u Demokratska Republika Kongo. Kabila je ubijen u pokušaju državnog udara u januaru 2001, a vlast je preuzeo njegov sin Žozef.

    1998. Pripadnici separatističkog pokreta "Tamilskih tigrova" ubili su Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na sjeveru Šri Lanke.

    1999. Izbore u Izraelu dobio je vođa Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua, lidera desničarskog Likuda.

    2000. Vlada Srbije preuzela beogradski radio i televiziju "Studio B" upadom policije u redakcije. Vlasti su u narednim mjesecima na različite načine onemogućavale rad nezavisnih elektronskih medija u Srbiji i istovremeno otvarale nove pod državnom kontrolom i kontrolom vladajućih partija.

    2000. U Indoneziji održano prvo suđenje za kršenje ljudskih prava. U tom procesu dvadesetčetvoro vojnika i civila optuženo je za ubistvo desetina seljaka u masakru u provinciji Aće 1999.

    2001. Svih 30 putnika, ukljucujući i iranskog ministra saobraćaja Rahmana Dadmana i zamjenike ministara iz njegove delegacije poginulo je kada se na sjeveru Irana srušio ruski avio Jak-40.

    2003. U najvećoj poplavi u posljednjih 50 godina, koja je poslije velikih kiša zadesila Šri Lanku, poginulo je oko 250 ljudi, oko 55.000 kuća je potpuno uništeno, a neka sela su zbrisana sa lica zemlje. Procijenjeno je da je oko 150.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom.

    2004. Masačusets je postao prva američka država koja je dozvolila zaključenje braka sa osobom istog pola.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #146
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    18. maj

    1721. U Perastu je rođen Andrija Balović, pisac i istoričar. Vicko Zmajević ga odvodi u Zadar da ga sprema za sveštenički poziv, a odatle odlazi u Ilirski kolegijum, gdje je završio školovanje. Od 1767. godine obavljao je dužnost u Opatiji Svetoga Đorđa u Perastu gdje je i ostao do smrti. Bavio se prevođenjem i prepjevima crkvenih pjesama, a jedini njegov rad, Hronika Perasta, napisan je na italijanskom jeziku.

    1832. Umro Vukolaj Vuko Radonjić, posljednji crnogorski guvernadur, umro kao izgnanik u Kotoru. Za guvernadura je izabran 1802. nakon smrti svog oca Jovana Joka Radonjića. Zvanje guvernadura oduzeto mu je 1818. poslije sukoba sa Petrom I, ali i vraćeno nakon dvije godine. Zbog njegovih tajnih veza sa austrijskim vlastima, Njegoš i crnogorski glavari ponovo su ga (1830) lišili tog čina. Početkom 1832. on i njegov brat Marko su protjerani iz Crne Gore.

    1870. U Progonovićima je rođen Jovan Roganović, prosvjetar, književnik i publicista. Bavio se izučavanjem folklora, leksikografije, književnim radom i prevodilaštvom. Školovao se na Cetinju, u Beogradu, pragu i Moskvi, učiteljevao na Cetinju, gdje je radio i na izdavanju udžbenika za crnogorske škole. Zbog neosnovanih intriga, u burnim vremenima stvaranja prve Jugoslavije, emigrirao je u Rusiju gdje je stekao ugled. Pisao je prozu i poeziju.

    1902. Završena je izgradnja kolskog puta Bogetići- Donji manastir Ostrog. U manastir su karocom stigli upravitelj građevine, inženjer Marko Đukanović i arhimandrit ostroški, Petronije Raičević. Do Gornjeg manastira Ostroga put je već bio izgrađen, kao i put Danilovgrad-Nikšić, pa su od tada do ovih svetilišta mogli da dođu i stari i bolesni.

    1903. U Crnoj gori formiran monopol duvana,
    na osnovu ugovora između crnogorske vlade i italijanskog „anonimnog društva”, uz investiciju italijanske strane od dva i po miliona lira. Nova kompanija dobila je naziv „Crnogorsko anonimno društvo”. Društvo je, po ugovoru, imalo pravo na „prodaju svijeh vrsta domaćeg duvana, gajenje, preradu za pušenje ili za šmrkanje, te pravo na njegov izvoz u inostranstvo”.


    1905. Osnovana je na Cetinju Compagnia di Antivari ili Barsko društvo, talijansko dioničarsko društvo. Cilj je bio izgradnja i upotreba savremene luke Bar i s njom povezane Željezničke pruge Bar- Virpazar i plovidbe Skadarskim jezerom. Compagnia di Antivari je ugovorom obavezana da crnogorskoj državi izgradi uskotračnu (0,75 cm) prugu Virpazar-Bar, s voznim parkom na kojem bi pisalo Crnogorska željeznica, što je do novembra 1908. i urađeno. Izgradila je i pristaništa Virpazar, Rijeka Crnojevića i Plavnica na Skadarskom jezeru. Compagnia di Antivari bila je najveća i najambicioznija strana firma koja je u crnogorskoj državi ulagala novac na početku XX vijeka.

    1923.
    Parobrod „Zeta” zaplovio jezerom. Paroborod koji je pripadao luci Kotor, kupila je „Jadransko-skadarska plovidba”. Premda je 15. aprila 1944. bio potopljen od strane savezničke avijacije, nedugo potom je izvađen i ponovo počeo plovidbu.


    1949. Na Cetinju je rođen dr. Petar Vukoslavčević. Doktorirao je na Mašinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Kao Fulbrajtov stipendista boravio na Univerzitetu u Merilendu, SAD, a na istom Univerzitetu kasnije je proveo oko pet godina kao gostujući profesor i istraživač. Bavi se istraživanjem u oblasti termalne anemometrije, radeći na razvoju metoda i instrumenata za mjerenje karakteristika turbulentnih strujanja. Najpoznatije rezultate je ostvario u razvoju specijalne sonde i odgovarajućih metoda kojima je prvi put izmjereno trodimenziono brzinsko i vrtložno polje. Za dostignuća u nauci dobitnik je Trinaestojulske nagrade 1993. godine, a za dostignuća u nauci i nastavi, Plakete Univerziteta Crne Gore. Član je CANU.

    1994. Osnovano Udruzenje Crnogoraca Amerike, a za prvog predsjednika izabran Blazo Sredanović. Prva takva asocijacija u SAD osnovana je u San Francisku, sa ciljem da okuplja Crnogorce i prijatelje Crne Gore, bez obzira na njihove etničke, religijske ili političke razlike. Značajan dio aktivnosti Udruženja predstavlja pružanje pomoći i saradnja sa nezavisnim crnogorskim udruženjima i institucijama u domovini, koje se trude da očuvaju istorijske, kulturne, političke i religijske tradicije u Crnoj Gori. Za prvog predsjednika Udruženja, izabran je Blažo Sredanović.

    u svijetu:


    1711. Rodio se Ruđer Josip Bošković,
    dubrovački matematičar, astronom i filozof, jedan od najvećih naučnika svoga vremena. Živio i radio u Rimu, Milanu, Parizu i Londonu. Po njemu je nazvan jedan od kratera na Mjesecu.

    1781. Španci u Kusku pogubili peruanskog revolucionara Tupaka Amarua II.

    1797. Rodjen je saksonski kralj Friferik August. Prva krunisana glava koja je posjetila Crnu Goru. Bio je gost Njegosev i kao pasionat flore biljezio biljke koje je tu prvi put vidio, napravio je i Njegosev portret.

    1799. Umro francuski dramski pisac Pjer Bomarše, autor komedija "Seviljski berberin" i "Figarova ženidba", koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere.

    1800. U Sankt Peterburgu je umro ruski vojskovođa i strateg Aleksandar Suvorov, koji je ratovao punih 55 godina i vodio ukupno 60 bitaka. Njegos ga pominje u Gorskom vijencu.

    1803. Britanija objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.

    1804. Napoleon Bonaparta proglašen carem Francuske, a u decembru je krunisan kao Napoleon I.

    1836. Rođen austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svjetski šampion. Titulu svjetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobjedom nad Johanesom Cukertortom.

    1860. Abraham Linkolna proglašen za predsjednika SAD.

    1868. Rođen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. Sa prestola je zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, a naredne godine je pogubljen zajedno sa članovima porodice.

    1872. Rođen britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel, osnivač i predsjednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950.

    1911. Umro austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Bečke opere, koja je pod njegovom upravom doživjela zlatno doba (10 simfonija, ciklusi solo pjesama za glas i orkestar).

    1919. Rođena britanska primabalerina Margot Fontejn, jedna od najslavnijih balerina u 20. vijeku. Od 1962. bila je partnerka proslavljenog Rudolfa Nurejeva.

    1920. U Poljskoj, blizu Krakova, rođen je Karol Vojtila, koji je 1978. postao papa Jovan Pavle II, prvi neitalijanski papa poslije 455 godina.

    1936. Izbio španski građanski rat.

    1944. U Sovjetskom Savezu počelo je protjerivanje više od 200.000 Tatara sa Krima, pod optužbom da su sarađivali sa Njemcima.

    1951. Ujedinjene Nacije prebacile glavno sjedište organizacije u Njujork, u SAD.

    1954. Stupila je na snagu Evropska konvencija o ljudskim pravima.

    1973. Umrla je američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD.

    1974. Indija je izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

    1977. F.K. Juventus osvojio šesti Kup UEFA u fudbalu.

    1978. Uprkos velikom otporu katoličke crkve, Italija je legalizovala prekid trudnoće, abortus.

    1988. Počelo je povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.

    1990. Potpisan ugovor izmedju Istočne i Zapadne Njemačke, kojim je postavljena osnovica za monetarno ujedinjavanje dve Njemačke.

    1992. Visoki komesarijat UN za izbjeglice saopštio je da je zbog rata iz Jugoslavije izbjeglo milion i 300 hiljada ljudi što je stvorilo najveću izbjegličku krizu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

    1995. Umro je ruski baletski igrač Aleksandar Godunov, koji je poslije emigriranja iz SSSR-a stekao svjetsku slavu.

    1996. Romano Prodi postao je premijer 55. italijanske vlade od Drugog svjetskog rata.

    1996. Pod pritiskom međunarodne zajednice, ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se sa mjesta predsjednika Republike Srpske. Dužnost predsjednika preuzela je potpredsjednica Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je u novembru 1995. Karadžića za ratne zločine i genocid.

    1998. Vlada SAD-a podnijela veliku tužbu protiv korporacije Majkrosoft, najjače softverske kompanije na svjetu, zbog monopola.

    1999. Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili su se o prekidu vatre, čime su okončane sedmogodišnje surove borbe.

    2000. Savjet bezbjednosti UN jednoglasno je usvojio embargo na oružje protiv Etiopije i Eritreje, kao posljedicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #147
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    19. maj

    1443. Venecija zauzela Bar, a braniocima obecala siroku autonomiju. Nakon kratkotrajne vlasti Stefana Vukčića Kosače nad tim gradom, i snažne višemjesečne opsade (septembar 1442. – maj 1443) od strane mletačke flote potpomognute kopnenim trupama branioci grada predali su vlast Veneciji. Tokom pregovora o predaji, obećano im je poštovanje autonomnih prava opštine i date garancije da Bar neće biti predat nekom drugom gospodaru. Period mletačke vlasti nad gradom trajao je do 1571.

    1701. Mletačke vlasti su donijele odluku da ubuduće zdravstvenu kontrolu brodova, osoblja, putnika i robe, vrši hercegnovski, a ne kotorski lazaret. Ovom odlukom, pravo na inspekcijsku kontrolu brodova koji su išli prema Dalmaciji, imali su samo hercegnovski i splitski lazaret, što je teško pogodilo Kotor. Međutim, zbog nepodesnosti hercegnovskog lazareta, kotorski lazaret je ipak ostao u funkciji još tridesetak godina.

    1820. U Morinju - Boka Kotorska, rođen je Nikola Berberović, sveštenik i pisac. Školovao se u Risnu, Kotoru i Šibeniku, a u Zadru je završio bogosloviju i 1844. godine rukopoložen je za sveštenika. Bio je paroh u Ublima i Morinju, i nadzornik škola risanskog okruga.

    1898. Umro Viljem Juert Gledston - Engleski državnik, vođa liberala u britanskom parlamentu od 1868. do 1894. i premijer Velike Britanije u četiri mandata. Rođen je 29. decembra 1809. Protivio se nadiranju Austrougarske na Balkan i zalagao za nacionalna prava balkanskih naroda. Pomogao je Crnoj Gori da ostvari pravo na Ulcinj, na osnovu Berlinskog ugovora, i štitio njene interese tokom rasprava u parlamentu rekavši jednom prilikom da „herojski podvizi Crne Gore prevazilaze one junake kod Termopila i Maratona”. Povodom njegove smrti knjaz Nikola uputio je poslanicu londonskom listu „Dejli kronikl”, u kojoj je saopštio: „Velika Britanija, vaša otadžbina, bogata je znamenitim i genijalnim ljudima, a onaj koji je sada umro bio je bliski i iskreni prijatelj moje zemlje. Smrt njegova, težak je bol za mene. On nas je pomagao i svojim perom i svojom besjedom”.

    1905. Zemljotres u Baru - U 5 sati i 42 minuta pogodio je širi region Primorja, a osjetio se u cijeloj Crnoj Gori. Trajao je oko 20 sekundi i bio izuzetno jak. Prema pisanju „Glasa Crnogorca”, mogu se uočiti velike sličnosti sa onim koji je pogodio Crnu Goru 15. aprila 1979. godine: „Zemljotres je bio talasast, a pravac mu je bio od juga ka sjeveru, i bio je praćen jakom podzemnom tutnjavom. U Crmnici i Primorju opažene su neke pojave vulkanskog karaktera. Rijeke i izvori su se zamutili i dobili za dva puta za čas tamnocrvenu boju i slan ukus”. Bilo je i ljudskih žrtava, a po pristiglim vijestima još jači udar pretrpio je Skadar. Velike štete pričinio je i u Bokokotorskom zalivu. Te godine u Crnoj Gori zabilježen je veliki broj zemljotresa različitog intenziteta.

    1905. U Podgorici je puštena u rad nova Fabrika duvana. Svečanosti tim povodom u ime oca, prisustvovao je i prestolonasljednik Danilo. Fabrika je izrasla u danas poznati Duvanski kombinat. Osnovana je dekretom Knjaževine Crne Gore 1903. kao AD sa crnogorskim i italijanskim kapitalom, pod nadzorom Monopola duvana. Nacionalizovana je poslije Prvog svjetskog rata kada je Crna Gora postala dio Kraljevine SHS. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je uništena, a pedesetih godina 20. vijeka izgrađena je nova fabrika.

    1908. 19. maja u Risnu je rođen Nikola Đurković, crnogorski Sorbonac, pravnik, sudski advokat. Na opštinskim izborima 1936. izabran je za predsjednika risanske opštine, ali je smijenjen zbog otpremanja dobrovoljaca u španski građanski rat. Kasnije se bavio advokatskim poslom i političkim aktivnostima u Boki, a u Drugom svjetskom ratu obavljao je niz odgovornih poslova u KPJ. Ubili su ga četnici 1943. u rodnom Herceg-Novom. Proglašen je za narodnog heroja.

    u svijetu:

    1535. Francuski istraživač Žak Kartije
    krenuo na svoje drugo putovanje u Sjevernu Ameriku, sa tri broda i 110 članova posade medju kojima su bili i dva sina indijanskog poglavice Donakone, koje je Kartije oteo na svom prvom putovanju.

    1536. Izvršena smrtna presuda nad Anom Bolen, drugom ženom engleskog kralja Henrija VIII.

    1568. Engleska kraljica Elizabeta I je uhapsila Meri, kraljicu Škotske.

    1604. Osnovan grad Montreal u provinciji Kvebek u Kanadi.

    1635. Francuska u Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648) objavila rat Španiji.

    1649. Prvi put upotrijebljen naziv Komonvelt, kojim je Oliver Kromvel označio englesku republiku.

    1762. Rođen njemački filozof Johan Gotlib Fihte, istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Erlangenu, rektor Berlinskog univerziteta.

    1780. Dogodilo se totalno pomračenje u sred dana, u 14 sati, u istočnoj Kanadi i ameriočkoj državi Novoj Engleskoj. Nikada nije dato prihvatljivo objašnjenje za ovaj prirodni fenomen.

    1802. Napoleon Bonaparta ustanovio Orden legije časti za civilne i vojne zasluge.

    1861. Rođena australijska operska pevačica Neli Melba, jedan od najvećih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. vijeka.

    1890. Rođen vijetnamski državnik Ngujen Tat Tan, poznat kao Ho Ši Min, vodja otpora protiv francuske kolonijalne vlasti u Indokini i predsjednik Demokratske Republike Vijetnam (Sjeverni Vijetnam) od njenog proglašenja 1945. do smrti 1969.

    1890. U Glini kod Siska rođen je Petar Pjer Križanić, jugoslovenski karikaturista i slikar, jedan od tvoraca savremene jugoslovenske karikature i osnivač satiričnog lista "Jež".

    1898. Umro engleski državnik Vilijam Juert Gledston, koji je između 1868. i 1894. četiri puta bio premijer Velike Britanije. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu.

    1906. Italijanski kralj i švajcarski predsjednik zvanično otvorili tunel Simplon kroz Alpe kojim su povezane Italija i Švajcarska.

    1925. Rođen američki borac za građanska prava Malkolm Litl, poznat kao Malkolm X. Ubijen je u Njujorku u februaru 1965. dok je govorio okupljenim pristalicama.

    1928. Rođen kambodžanski diktator Salot Sar, poznat kao Pol Pot. Tokom njegove vladavine (1975-78) pobijeno je više od milion ljudi.

    1930. Bijele žene u Južnoj Africi dobile su pravo glasa.

    1935. U saobraćajnom udesu poginuo engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens, arheolog i pisac, poznat kao Lorens od Arabije. Proslavio se kao ratnik u arapskim zemljama u Prvom svjetskom ratu, a svoje doživljaje opisao je u knjizi 'Sedam stubova mudrosti'.

    1945. Više od 40 američkih bombardera napalo je Tokio u Drugom svjetskom ratu.

    1954. Stupila je na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima.

    1974. Tijesnom većinom Valeri-Žiskar d'Esten pobijedio je Fransoa Miterana na predsjedničkim izborima u Francuskoj.

    1989. Tokom studentskih demonstracija u Pekingu smijenjen je generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang jer se usprotivio vanrednim mjerama i primjeni sile protiv studenata. Tada je stavljen u kućni pritvor u kome je bio do smrti 17. januara 2005.

    1994. Umrla je Žaklina Kenedi Onazis, supruga predsjednika SAD Džona Kenedija, ubijenog 1963. u atentatu, i grčkog brodovlasnika, milijardera Aristotela Onazisa.

    1997. U Bangladešu je u snažnom ciklonu izgubilo život najmanje 350 ljudi, a više od milion je ostalo bez kuća.

    2000. Kina i Evropska unija postigle su sporazum o trgovini kojim je otvoren put Kini u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Kina je naredne godine primljena u STO.

    2002. Nakon više od četiri i po vijeka strane dominacije i 32 mjeseca uprave Ujedinjenih nacija, Istočni Timor je proglasio Samostalnost i postao prva država novog milenijuma. Svečanosti tim povodom prisustvovali su predstavnici 92 zemlje i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan.

    2003. Indonežanska vojska započela je ofanzivna dejstva na baze separatističke pobunjeničke grupe Pokret za slobodni Aceh. Napadi su označili prekid primirja koji su potpisale obje strane u decembru 2002. godine i predstavljaju najveću vojnu operaciju od aneksije Istočnog Timora 1975. godine.

    2004. U Velikoj Britaniji otvorena je prva banka embriona na svijetu.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #148
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    20. maj

    1697. Umro Sveti Petar Piperski. Jedan od pet svetaca Crnogorske pravoslavne crkve rodjen je u Kutima - Zupa Niksićka, a poslije progona nastanio se u Trmanji, a 1637. godine u Piperima sagradio crkvu u kojoj je ostao do smrti. Oskudni podaci o njegovom životu sadržani su u tri kratka žitija i narodnom predanju. Jedan od pet crnogorskih svetitelja rođen je u selu Kuta u Župi nikšićkoj, od roditelja Radoja i Jaćime. U manastiru Morača je zamonašen, rukopoložen za jerođakona i jeromonaha, a potom postao iguman manastira Morača, odakle su ga Osmanlije protjerali. Nastanio se u Trmanji, koja se docnije u literaturi javlja pod nazivom Ćelište. Pred novim osmanskim naletom prešao je u Pipere i sagradio 1637. crkvicu u ime roždestva presvete Bogorodice, na mjestu zvanom Gospođina voda, gdje je ostao do kraja života.

    1842. U Kotoru osnovan prvi duvacki orkestar, prihvatanjem pravilnika o osnivanju „Građanske glazbe grada Kotora”. Posebno je okupljao zanatlijsku omladinu i odigrao muzičko vaspitnu ulogu u širim slojevima građanstva.

    1850. U Prčanju je Petar II Petrović Njegoš napisao testament, kojim je svu svoju zaostavštinu ostavio crnogorskom narodu. U testamentu ističe da ništa ne ostavlja crkvi i nalaže da njegov nasljednik bude Danilo Stankov, kojemu ujedno ostavlja i vladičanstvo. Crnogorska pravoslavna crkva se nije protivila što Danilo nije izavršio Njegoševu oporuku i što se nije zavladičio, već se proglasio knjazom i postao svjetovni gospodar Crne Gore - prvi iz dinastije Petrovića. U posljednjoj oporuci, napisanoj u Prčanju, crnogorski vladika je saopštio: „Za nasljednika mojega ostavljam Danila, Stankova sina, a mojega sinovca. Njemu ostavljam vladičestvo kako je od starine ozakonjeno u Crnu Goru. Istome Danilu, svekoliko dvižimo i nedvižimo što imam u Crnu Goru ostavljam, a preporučujem mojemu bratu Peru da Danila u svačemu, kako svojega sina, nastavlja doklen se Danil učini sposoban narodom upravljati”.

    1909. U Lukovu kod Niksica rodjen je Dusan Vujović, narodni heroj i proslavljeni bombaš V crnogorske brigade.

    1910. U Kairu rodjen narodni heroj Filip Bajković.

    1919. Nakon boravka u Crnoj Gori, Mirovnoj konferenciji u Parizu, američki izaslanik- potpukovnik Šerman Majls, podnio je opširan izvještaj o stanju u CG nakon Podgoričke skupštine i Božićne bune. U Izvještaju je istakao "dva moguća načina za rješenje crnogorskog pitanja:
    1. predaja Crne Gore Srbiji, što bi bio politički kriminal i 2. učvršćivanje Crne Gore kao nezavisne države". Majls je predložio i ulazak Crne Gore u Jugoslaviju, ali da joj se pri tom garantuju autonomija i politička prava, jednaka pravima Srba, Hrvata i Slovenaca.


    1925. U Banjanima kod Niksića umro Obren Sarić, učesnik Veljeg rata i perjanički kapetan poslije rata.

    1928. Rođen Vasko Ivanović, novinar, publicista, književnik. U ratu koji je prekinuo njegovo školovanje hapšen je kao pristalica NOP-a. Poslije bjekstva iz zatvora priključio se 1943. partizanskim jedinicama. Poslije oslobođenja studirao na Novinarsko-diplomatskoj školi i Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bio je urednik brojnih listova, reporter „Borbe”, istaknuti novinar „Politike”. Objavio je na stotine reportaža, novinskih članaka, humoreski... Ogledao se uspješno i u književnom stvaralaštvu: pisao je pripovijetke, drame, romane, književne i filmske kritike. Za svoj rad dobio je niz visokih društvenih i profesionalnih priznanja, među kojima Trinaestojulsku nagradu i nagradu Saveza novinara Jugoslavije „Moša Pijade“ za životno djelo. Umro je 1999.

    1941. Italija je anektirala Boku Kotorsku i dio Dubrovačkog sreza i tu svoju tvorevinu nazvala Provincija Boka Kotorska. Civilnu upravu obavljao je prefekt podređen guverneru za Dalmaciju. Područje Ulcinja, Tuzi, Plava, Gusinja i Rožaja pripojeno je tzv. Velikoj Albaniji, tvorevini nastaloj pod protektoratom Italije, a na ostalom dijelu Crne Gore, talijanski fašisti su pokušali da obnove nezavisnu državu.

    1999. U Kotoru otvoren fakultet za turizam.

    2006. Rukometašice podgoričke Budućnosti- Moneta, osvojile Kup pobjednika kupova Evrope. U Mađarskoj su pobijedile domaći Đer, rezultatom 23:26. Ljepši predreferendumski poklon rukometašice Budućnost- Moneta nijesu mogle podariti Crnoj Gori. Nakon velikog trijumfa u Đeru, u Podgoricu poslije 19 godina stiže novi evropski trofej, treći u klupskoj istoriji, a finalna revanš utakmica Kupa kupova nikoga u gradskoj dvorani u Đeru nije ostavila u dilemi - tim Nikole Petrovića odigrao je blistavih 60 minuta, poslije kojih su i domaći navijači "morali" da aplaudiraju. Osvajanje Kupa pobjednika kupova Evrope, rukometašicama, trenerima i rukovodstvu Budućnost Moneta, čestitali su predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i Skupštine Ranko Krivokapić, u čijem telegramu, između ostalog, stoji: "Crnogorske vile uzlećele su nad Evropom. Crna Gora će slaviti Budućnost, kao što je Budućnost njeno ime popela na vrh Evrope".


    2009. u Bajicama otkriven spomenik borcima Bozićnog ustanka.

    u svijetu:

    1347. Rimski narodni tribun Kola di Rienco
    proglasio Rimsku Republiku protjeravši vlastelu iz grada. Već naredne godine Rienco je bio pisiljen da napusti Rim. Njegov lik inspirisao je Riharda Vagnera za operu "Rienco".

    1498. Portugalski moreplovac Vasko da Gama stigao u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade.

    1506. Umro italijanski moreplovac Kristofer Kolumbo, koji je na svojim putovanjima u Novi svijet otkrio Ameriku.

    1639. U Parizu je umro Tomazo Kampanela, italijanski filozof. Zbog širenja smjele filozofije, prošao je tri inkvicizijska procesa i bio osuđen na doživotnu robiju. Iz zatvora je oslobođen na intervenciju pape Urbana Osmog.

    1779. Rođen je francuski književnik Onore de Balzak. Napisao je veliki broj romana u kojim je prikazao ličnosti iz svih slojeva francuskog društva, ekonomske, političke, kulturne i druge prilike svoga vremena.

    1806. Rođen engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od osnivača političke ekonomije i zastupnik utilitarizma u etici.

    1834. Umro francuski general i državnik markiz Lafajet, dobrovoljac u američkom ratu za nezavisnost od 1777. Po povratku u Francusku 1789. bio je komandant Nacionalne garde.

    1867. Britanska kraljica Viktorija položila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.

    1881. Rođen poljski general i političar Vladislav Sikorski, koji je u Drugom svjetskom ratu organizovao poljske emigrante za borbu protiv Hitlera.

    1882. U Beču potpisan ugovor o Trojnom savezu Njemačke, Austro-Ugarske i Italije.

    1902. Američke trupe napustile su Kubu nakon što je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsjednik republike bio je Tomas Estrada Palma.

    1915. Rođen izraelski general i političar Moše Dajan.

    1920. Ubijen meksički predsjednik Venustijano Karansa. Novi predsjednik Meksika postao je Adolfo de la Uerta.

    1922. Najmanje 90 ljudi poginulo kada je britanski brod "Egipat" potonuo nakon sudara u gustoj magli s francuskim brodom "Sena". Brod je nosio i zlato i srebro u vrijednosti od milion funti.

    1927. Potpisivanjem mirovnog sporazuma u Džedi sa kraljem Ibn Saudom Velika Britanija je priznala nezavisnost Saudijske Arabije.

    1956. Amerikanci su izvršili prvu eksploziju hidrogenske bombe bačene iz aviona iznad pacifičkog ostrva Bikini.

    1958. Umro Đuro Salaj, jedan od osnivača Komunističke partije Jugoslavije i prvi predsjednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije (1945).

    1980. U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto birača glasalo je protiv otcjepljenja.

    1985. Film "Otac na službenom putu" jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je "Zlatnu palmu" na 38. međunarodnom festivalu u Kanu.

    1989. Skupština Srbije donijela je odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije. Zajam nikada nije vraćen zajmodavcima, a srpska privreda je u narednoj deceniji doživjela kolaps.

    1991. Vlasti u Sovjetskom savezu počele da dozvoljavaju gradjanima da slobodno izlaze iz zemlje.

    1995. Zairska vlada uspostavila karantin u regionu pogođenom smrtonosnim ebola virusom.

    1997. Turska vojska saopštila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedjeljnoj ofanzivi unutar sjevernog Iraka.

    2000. Na posljednjoj donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu održanoj u sjedištu EU u Briselu prikupljeno je 850 miliona dolara. Za obnovu te bivše jugoslovenske republike nakon trogodišnjeg rata (1992-95), ukupno je prikupljeno 5,1 milijarda dolara.

    2000. Tajvan je inaugurisao predsjednika Čen Šui-biana, što je po prvi put u kineskoj istoriji da demokratski izabran opozicioni lider polaže zakletvu kao lider države.

    2002. Istočni Timor zvanično je proglasio nezavisnost, nakon više od četiri i po vijeka strane dominacije i 32 mjeseca vlasti administracije UN.

    2003. Bivši pilot Jugoslovenske narodne armije (JNA) Emir Šišić osuđen je u Rimu na doživotnu robiju, zbog ubistva petorice diplomata, od kojih su četvorica bili italijanski državljani. Šišić je u januaru 1992. na području Hrvatske oborio avion Evropske zajednice.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #149
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    21. maj

    Na današnji dan, 2006. godine, održan referendum za nezavisnost Crne Gore. Pravo glasa je imalo 484.718 birača, a na birališta je izašlo 86,5 % ili 419.240 građana.
    Za obnovu državnosti Crne Gore glasalo je 230.661 birača ili 55,5%, a za zajedničku državu 185.002 birača ili 44,5%. Zaključak svih domaćih i međunarodnih faktora, koji su nadgledali kampanju i referendumski dan, je bio jedinstven - sve je proteklo demokratski i u skladu sa međunarodnom praksom i pravilima. Održavanju referenduma prethodili su pregovori predstavnika blokova za nezavisnost i zajedničku državu kojima je preko slovačkog diplomate Miroslava Lajčaka posredovala Evropska unija. U višemjesečnim pregovorima najviše sporenja bilo je oko većine koja je potrebna da bi referendum uspio.
    Skupština Crne Gore usvojila je 1. marta Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku EU. Za uspjeh referenduma u Crnoj Gori, mimo demokratske prakse u svijetu, a po preporukama upravo svijeta, bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto izašlih birača. Referendumsko pitanje glasilo je: "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom". Skupština Crne Gore je na sjednici 2. marta, na osnovu predloga predsjednika Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja. Za predsjednika Republičke referendumske komisije izabran je Slovak, František Lipka. Pravo izjašnjavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo. Referendum je nadgledalo više od 3.400 posmatrača, od kojih 2.270 domaćih i oko 630 stranih. Izjašnjavanje građana pratilo je i više od 630 domaćih i novinara iz regiona.


    Uredio Hari Krisna

    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #150
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    21. maj

    21. maj. Dan nezavisnosti Crne Gore.

    1501. U vrijeme zaposijedanja Crne Gore od strane Osmanlija i kratkotrajnog prekida saradnje Crnogoraca sa Mletačkom republikom, koja je bila u ratu sa Osmanskim carstvom, mletačko Vijeće je, razmatrajući molbu crnogorskih starješina da ih Venecija primi u svoje podanstvo, a za njihovog gospodara prihvati Salamona, starijeg sina Đurađa Crnojevića, odlučilo da primi Crnu Goru pod svoju zaštitu i uputi u nju 200 pješaka i 50 stradiota (konjanika). Zbog nepovjerenja prema potomstvu Đurađa Crnojevića sa kojim je i ranije imala neprilika, Mletačka republika je odbila predlog da u Crnu Goru uputi Salamona i njegovu majku Lizbetu. Premda je taj prvi pokušaj otklona od Osmanlija uz pomoć Venecije, i restauracije dinastije Crnojevića završio neuspješno, sam prijedlog o prihvatanju vlasti Mletačke republike govori o tome koliko je i u tako nepovoljnim okolnostima bila čvrsta ideja o jedinstvu zemlje i jak duh crnogorske slobode.

    1744. Gramatom ruske carice Jelisavete, uručenom vladici Savi Petroviću prilikom završetka njegove posjete Rusiji, određena je isplata redovne godišnje pomoći od 500 rubalja Cetinjskom manastiru, tri hiljade rubalja jednokratne pomoći crnogorskom narodu i hiljadu rubalja vladici za putne troškove. Dio pomoći, u iznosu tri i po hiljade rubalja, dao je i ruski Sinod.

    1803. Uspostavljen je redovni poštanski saobraćaj između Kotora i Zadra preko Herceg-Novog do Opuzena. Poštanski saobraćaj Boke Kotorske i Dalmacije imao je tada dosta problema, naročito kopneni prenos pošiljaka preko Dubrovačke Republike.

    1806. Tokom zaposijedanja Dalmacije i Boke od strane francuskih vojnih trupa, koje je nakon Požunskog mira trebalo da napusti Austrija, vođene su borbe Crnogoraca predvođenih Petrom I i Francuza pod komandom generala Loristona. Osvajanjem Dubrovnika, Francuzima je bio otvoren put ka ulasku u Boku Kotorsku, koja je bila i interesna sfera crnogorskog Vladikata. U okolini Cavtata vođene borbe Crnogoraca, Bokelja i Rusa protiv Napoleona. Iako je Francuska napredovala prema Boki, vladika Petar Prvi Petrović uspio je da ih odbije, ali je ruski car Aleksandar prvi naredio da se Boka mora predati Francuskoj. Kasniji vojni i politički događaji istisnuli su crnogorske jedinice sa tih područja koja su, nakon pada Napoleona, Pariskim mirom pripale Austriji.

    1858. Najautoritativniji evropski list Tajms dao je opširan izvještaj toka Grahovačke bitke. I narednih dana detaljno je opisivao sjajnu pobjedu Crnogoraca, a 29. maja dao je i prevod izvještaja vojvode Mirka knjazu Danilu, u kom su izneseni detaljni podaci o turskim gubicima, crnogorskoj pobjedi, ratnom plijenu i slično.

    1892. Na Cetinju je umro Bogdan Memedović - Drobnjak, jedan od prvih crnogorskih pravnika, borac hercegovačkih ratova, novinar i memoarista. Jedan od prvih crnogorskih pravnika, rođen je 1849. u Dužima kod Šavnika. Po završetku pravnog fakulteta (1875), na početku ustanka u Hercegovini angažovan je kao sanitet u improvizovanoj bolnici u Šavniku, a nakon šest mjeseci prešao u štab vojvode Lazara Sočice i bio njegov pisar i ordonans do kraja rata. Učestvovao je u gotovo svim bitkama sa Osmanlijama, a za hrabrost pokazanu u bici pod Ostrogom dobio od knjaza Nikole zlatnu medalju Miloša Obilića. Od 1878. bio je pisar načelstva Goransko u Pivi, potom u Nikšićkom sudu gdje je radio kao okružni sudija, a 1891. u Kolašinu je postavljen na mjesto okružnog kapetana i predsjednika suda. Bio je omiljen i kod naroda i kod glavara. Napisao je ratni dnevnik, objavljen 1934. pod nazivom „Ustaški bojevi 1875–1877, prilog istoriji Hercegovačkog ustanka”. Život je završio pod nerazjašnjenim okolnostima na Cetinju. Po zvaničnim nalazima izvršio je samoubistvo, mada kod nekih njegovih biografa postoje indicije da se radilo o ubistvu.

    1900. Pocela gradnja Ruskog poslanstva na Cetinju, a zgrada je zavrsena 1903.

    1916. U Brcelima rodjen Vladimir Rolović, nosilac partizanske spomenice. Ambasador u Svedskoj je bio do 7. aprila 1971. kad je ubijen od strane ustaskih terorista.

    2006. Održan referendum za obnovu nezavisnosti Crne Gore.

    u svijetu:

    1471. Rođen njemački slikar i graver Albreht Direr,
    jedan od najvećih renesansnih majstora. Izradio portrete velike umjetničke i dokumentarne vrijednosti i izvanredne gravire u drvetu i bakru, koje odlikuje precizan crtež.

    1471. U londonskom zatvoru Tauer ubijen engleski kralj Henri VI, posljednji monarh iz dinastije Lankaster, svrgnut u dinastičkim borbama, nazvanim Rat ruža. Njegov lik inspirisao Vilijama Šekspira za dramu Henri VI. Prijesto preuzeo Edvard IV.

    1502. Portugalci otkrili nenastanjeno ostrvo Sveta Jelena u južnom Atlantiku.

    1527. Rođen španski kralj Felipe II, sin i nasljednik Karla V. Politikom fanatičnog katoličanstva izazvao pobunu u Holandiji, što je kasnije dovelo do njene nezavisnosti.

    1639. Umro italijanski filozof - dominikanac Tomazo Kampanela, zastupnik utopijske filozofije. Optužen da širi jeretičku nauku, 1599. osuđen na doživotni zatvor. Oslobođen poslije 27 godina, na intervenciju pape Urbana VIII. Ideal države opisao u djelu "Grad sunca", koji je postao udžbenik utopijske filozofije.

    1844. Rođen francuski slikar Anri Ruso Carinik, prvi slikar-naivac čije su slike ušle u Luvr.

    1860. Rođen holandski ljekar Vilem Ejnthoven, osnivač elektrokardiografije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1924.

    1895. Umro austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Supe, autor popularnih opereta.

    1904. U Parizu osnovana Svjetska fudbalska federacija, FIFA.

    1921. Rođen ruski nuklearni fizičar Andrej Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Kao nepomirljiv protivnik režima, 1980. izgnan iz Moskve u Gorki, gdje je ostao do 1986.

    1922. Komunisti preuzeli kontrolu u Bugarskoj. Bugarski kralj Boris pobjegao u inostranstvo.

    1927. Američki pilot Čarls Lindberg prvi preletio Atlantik. Let od Njujorka do Pariza trajao 33 sata i 29 minuta. Na isti dan 1932. Amelija Erhart kao prva pilotkinja preletjela Atlantski okean.

    1935. Umro holandski botaničar Hugo de Fris, osnivač eksperimentalne genetike.

    1935. Umrla američka pacifistkinja i društvena reformatorka Džejn Adams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931.

    1945. Sirija i Liban prekinuli pregovore s Francuskom i tražili punu nezavisnost.

    1967. Više od 300 ljudi stradalo u požaru u jednoj robnoj kući u Briselu.

    1969. Sirhan Sirhan, koji je 1968. ubio Roberta Kenedija, brata predsjednika SAD Džona Kenedija, takođe ubijenog u atentatu, osuđen na smrtnu kaznu. Kazna preinačena u doživotnu robiju.

    1981. Socijalista Fransoa Miteran postao predsjednik Francuske, Pjer Moroj premijer.

    1982. Britanske trupe iskrcale se na Foklandska ostrva, koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Suecke krize 1956.

    1989. Kineski studenti, koji su okupirali centralni pekinški trg Tjenanmen tražeći reforme, odbacili zahtjev vlade da napuste trg.

    1991. Bivši premijer Indije Radživ Gandi ubijen bombom skrivenom u buket cvijeća tokom predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madrasa.

    1991. Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam oboren poslije 14 godina vladavine. Otišao u izbjeglištvo.

    1992. Senat SAD donio zakon kojim se Jugoslaviji uskraćuje svaka pomoć SAD-a zbog umiješanosti u sukobe u bivšim jugoslovenskim republikama.

    1993. Senat Venecuele suspendovao predsjednika države Karlosa Andresa Peresa pod optužbom za korupciju.

    1996. Na jezeru Viktorija, u istočnoj Africi, potonuo tanzanijski feribot. Od oko 1.000 ljudi spaslo se njih 114.

    1997. Poljska i Ukrajina potpisale sporazum o pomirenju i tako i formalno okončale viševjekovno neprijateljstvo.

    1998. Pod pritiskom masovnih demonstracija, predsjednik Indonezije Suharto podnio ostavku poslije 32 godine diktatorske vladavine.

    2001. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija proglasio rijeku Kongo ponovo otvorenom, poslije rata koji je trajao više od dvije i po godine. Zatvaranje imalo za posljedicu nestašicu hrane i ljekova za milione stanovnika te zemlje.

    2002. Državni sekretar SAD Kolin Pauel saopštio da su SAD odlučile da deblokiraju ekonomsku pomoć Jugoslaviji.

    2003. U zemljotresu jačine 6,7 stepeni Rihterove skale u glavnom gradu Alžira i okolini poginula 2.241 osoba, povrijeđeno njih 10.243.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 6 of 16 FirstFirst ... 2345678910 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •