Page 5 of 16 FirstFirst 12345678915 ... LastLast
Results 101 to 125 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #101
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    3. april

    1779. Propao je plan vrbovanja Crnogoraca za odlazak u frajkore, dobrovoljačke odrede austrijske vojske. Naime, iako su dvojica avanturista iz Boke, Božo Kamenarević i Nikola Marković, uspjeli da okupe jedan broj Crnogoraca propao im je plan da ih prevedu do Senja ili do Rijeke, jer u trenutku kada je trebalo da ih ukrcaju u austrijske brodove koji su ih čekali u Budvi, suprostavio se veliki broj Crnogoraca i mitropolit Sava. Sazvali su zbor i odlučili "da se svakome zapali kuća ko napušti zemlju", a vladika Sava je zaprijetio i "prokletstvom" svakom Crnogorcu koji pođe u službu bečkog dvora.

    1881. Izvršena je smrtna kazna vješanjem nad Nikolajem Ivanovičem Kibalčičem, matematičarem, za koga se vjeruje da je potomak starih Trebješana, Nikšića. Kibalčič je rođen 1853. u Černogorsku - Ukrajina, a njegovi izumi korišćeni su u raketnoj industriji SSSR-a. Smatraju ga jednim od najvećih matematičih umova u istroji čovječanstva. Smrtna kazna mu je izrečena zbog učešća u atentatu na ruskog cara Aleksandra Drugog, jer je konstruisao bombu kojom je počinjen napad. Uzalud je genijalni 28-godišnjak molio da mu se život produži samo mjesec dana kako bi završio svoje istraživanje.

    1903. U Piperima kod Podgorice, rođen jeMihailo Stevanović, lingvista. Bio je član više naučnih institucija, glavni urednik stručnih časopisa i direktor Instituta za srpskohrvatski jezik. Bavio se dijalektologijom, proučavao pitanja savremenog knjiženovg jezika, pitanja akcenata i sintakse. Napisao je: Gramatiku srpskohrvatskog jezika za više razrede srednjih škola, Istočnocrnogorski dijalekat, Savremeni srpskohrvatski jezik, Funkcije i značenja glagolskih vremena...

    1910. Rodjen Djordjije Lopicic, književnik i književni kritičar, revolucionar. Poslije završene gimnazije na Cetinju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor u Prilepu i prije rata u podgoričkoj gimnaziji. Zbog pripadnosti KPJ bio je hapšen i zatvaran. Literaturom se bavio i kao gimnazijalac i kasnije, u međuratnom periodu, kada se kao književnik afirmisao u brojnim listovima i časopisima. Bio je jedan od urednika časopisa „Razvršje”, i urednik kulturne rubrike u „Glasu Crne Gore”, organu PK KPJ za Crnu Goru. Poginuo je kao pripadnik NOR-a, 17. jula 1942. godine, u bici za Bugojno.

    1919. Kralj Nikola je uputio pismo američkom predsjedniku Vudru Vilsonu u kom mu, između ostalog, piše: "Crna Gora je danas žrtva najgore agresije. Srpska okupaciona vojska sastavljena, organizovana i opremljena od strane saveznika i dejstvujući pod komandom francuskog generala, glavnokomandujućeg Blisko istočnih snaga, izvršila je invaziju na moju zemlju, i to u vrijeme kada na crnogorskom tlu nije bilo ni jednog jedinog neprijateljskog vojnika. Odmah po dolasku ovi uljezi su objavili aneksiju Crne Gore Srbiji - državi saveznici". U nastavku kralj Nikola ističe razne probleme koje mu pravi srbijanska vlada, počev od onemogućavanja formiranja borbene jedinice od crnogorskih izbjeglica i isljenika, preko zabrane napuštanja zemlje egzila, zabrane povratka u Crnu Goru, povlastica otpadnicima crnogorskog naroda i sl. Stoga kaže "vjerujem da najelementarnija pravda kao i zvanična obećanja saveznika i univerzalna savjest imperativno zahtijevaju da se Crna Gora obnovi u što je moguće skorijem trenutku sa punim pravima koja je imala prije rata, jer je to ono što većina naroda crnogorskoga zahtijeva".

    1920. Odgovarajući iz Kana na pismo dr Pera Šoća, ministra u crnogorskoj izbjegličkoj vladi, kralj Nikola je oslikao tešku materijalnu situaciju u kojoj se nalazio. „Iscrpio sam i potonju paru, prodao sam i prodajem moje lične stvari i moje familije, za svakodnevno izdržavanje. A vjeruje li mi se? Kami da je! Naprotiv, drži se da imam novaca, no da mi je srce okorelo”.

    1922. rođen je dr Ljubinko Budeč poznati crnogorski oftalmolog.

    1923. Rođen je Radivoje Lola Đukić, književnik publicista i dramski stavaralac. Akademiju likovnih umjetnosti i režiju završio je u Beogradu, gdje je radio kao urednik dječjeg, humorističkog, zabavnog i dramskog programa Radio i TV Beograd.

    1924. Umro je Jovan Tomašević, vođa i osnivač komunističkog pokreta u Crnoj Gori, rođen 3. jula 1891. u Brčelima. Studirao je prava u Beogradu i Francuskoj. Rano je ispoljio revolucionarne sklonosti. Zbog sumnji da je učestvovao u „Bombaškoj aferi” i zavjeri protiv knjaza Nikole 1907. godine, u odsustvu je osuđen na 10 godina zatvora. Bio je nosilac komunističke liste koja je 1920. na izborima za Ustavotvornu skupštinu dobila četiri poslanička mandata. Zbog svoje djelatnosti proganjan je i hapšen, a česte fizičke torture kojima je bio izložen uslovile su njegovu preranu smrt.


    1990. Osnovan CDNK- Crnogorsko društvo nezavisnih književnika- u Podgorici, kao protivteža djelovanju Udruženja književnika Crne Gore i sa ciljem da se suprotstavi tadašnjoj politici rata i etničkog čišćenja. U svoje programske odredbe CDNK je uvrstilo komunikaciju sa svjetskim kulturnim trendovima, afirmisanje crnogorske kulture, otvorenog društva i njegove ukupne demokratizacije. U okviru izdavačke djelatnosti, publikuje časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, „Ars”.

    U svijetu:

    1512. Turski sultan Bajazit II
    abdicirao u korist sina Selima I.

    1682. Umro španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, jedan od najznačajnijih predstavnika visokog baroka.

    1897. U Beču umro njemački kompozitor i pijanista Johanes Brams.

    1915. U Valjevu umrla slikarka Nadežda Petrović, začetnica modernog srpskog slikarstva.

    1922. Josif Visarionovič Staljin izabran za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije.

    1930. Ras Tafari postao car Haile Selasije I od Abisinije.

    1930. Rođen Helmut Kol, kancelar Zapadne Njemačke od 1982. i prvi kancelar Njemačke poslije ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke 1990.

    1941. Premijer Mađarske, Pal Teleki, izvršio samoubistvo dan po usvajanju njemačko-mađarskog plana za napad na Jugoslaviju. Teleki bio član delegacije koja je 12. decembra 1940. u Beogradu potpisala Ugovor o vječnom prijateljstvu i miru Jugoslavije i Mađarske. Mađarska je s Njemačkom, 6. aprila 1941. godine, napala Jugoslaviju.

    1948. Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove", u režiji Bojana Stupice, otvoreno Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu.

    1948. Predsjednik SAD Hari Truman potpisao Maršalov plan ekonomske pomoći poslijeratnoj Evropi.

    1975. Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao svjetski prvak u šahu pošto je dotadašnji prvak Bobi Fišer odbio da brani titulu.

    1979. U Pakistanu pogubljen bivši premijer Zulfikar Ali Buto, zbačen vojnim udarom 1977.

    1986. IBM predstavio prvi prenosivi računar.

    1991. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmiještanje mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.

    1991. U Švajcarskoj umro engleski pisac Grejem Grin.

    1992. Komunistički lider i predsjednik Albanije Ramiz Alija podnio ostavku dvije nedjelje poslije parlamentarnih izbora na kojima su komunisti izgubili većinu u Skupštini.

    1995. Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku Burundija.

    1996. U avionskoj nesreći kod dubrovačkog aerodroma Čilipi poginuli ministar trgovine SAD Ronald Braun, svi putnici, njih 29, uglavnom članovi njegove pratnje, i svih šest članova posade.

    1999. Avioni NATO-a bombardovali centar Beograda, prvi put od početka vazdušnih napada na Jugoslaviju 24. marta.

    2000. Pripadnici SFOR-a na Palama uhapsili jednog od ratnih lidera i funkcionera bosanskih Srba, Momčila Krajišnika, i predali ga Haškom tribunalu.

    2003. Državna zajednica Srbija i Crna Gora primljena u Savjet Evrope.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  2. #102
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    4. april

    1770. Skadarski vezir, Mehmed paša Bušatlija, ubio je na prevaru domamljenog crnogorskog vojvodu Iliju Drekalovića i njegova dva pratioca, a njegovu glavu je poslao u Carigrad. Drekalović je sredinom XVIII vijeka u Kučima više puta organizovao borbe protiv Turaka, a u Skadar je došao na dogovorene pregovore o oslobađanju talaca.

    1862. Deset godina nakon prvog napada, izvedenog u vrijeme vladavine knjaza Danila, počeo je drugi silovit udar Omer-paše Latasa na podlovćensku Crnu Goru. Okrivljujući Crnu Goru za ustanak u Hercegovini pod vođstvom Luke Vukalovića, bijesna zbog poraza na Grahovcu 1858. godine, Turska je organizovala temeljan kombinovani napad, upućujući vojsku preko Nikšića, Vasojevića i od Skadra preko Podgorice, sa ciljem da razori Cetinje i pokori Crnu Goru. Na istim pravcima, u kontrasmjeru, knjaz Nikola je organizovao odbranu. Operacija koja se odvijala u dvije faze, tokom kojih je poginulo oko 2000 Crnogoraca, prekinuta je krajem avgusta zbog pritiska Velikih sila, prihvatanjem uslova od strane Osmanlija. Knjaz je Velikim silama odmah uputio zahtjev za poništavanje onih odredbi mirovnog ugovora koje su zadirale u nezavisnost Crne Gore.

    1924. Umro je Jovan Tomašević, osnivač i organizator KPCG i publicista. Kao učesnik bombaške afere, u odsustvu je osuđen na 10 godina, a nakon okupacije Crne Gore stigao je u Francusku gdje je završio prava. U Crnu Goru se vratio početkom 1919. i radio kao organizator KPCG, organizovao je predizbornu kampanju i kao nosilac liste postao predsjednik crnogorskih komunista. Značajni su njegovi rukopisi o crnogorskom nacionalnom pitanju.

    1936. Ubijen Žarko Marinović, crnogorski student iz Očinića kod Cetinja. „Simbol studentske borbe", kako su ga nazvali, nastradao je od strane režima, braneći druga od policijskih batina u studentskim protestima na Beogradskom univerzitetu, ispred zgrade Patološkog instituta Medicinskog fakulteta. To ubistvo dovelo je u Crnoj Gori do antirežimskih demonstracija, poznatih kao „Belvederski događaji”. Četvrti april, u znak sjećanja na žrtvu Žarka Marinovića, studenti crnogorskih Univerziteta i pojedini iz bivših jugoslovenskih republika, obilježavaju kao Dan studenata.

    1995. Osnovan Prirodnjački muzej Crne Gore. Izrastao je iz Prirodnjačke zbirke Republičkog zavoda za zaštitu prirode (1961.) preuzevši njene stručnjake, prostor, eksponate i opremu, sa ciljem da prikuplja, proučava i čuva prirodnjački materijal.

    1997. Umro Jovan Petrić, izuzetan stručnjak iz oblasti matematike, dopisni član CANU i član Naučnog društva Srbije, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu. Rođen je 15. avgusta 1930. u Gotovuši kod Pljevalja. Diplomirao na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu (doktorirao 1960.), a potom i na Elektrotehničkom fakultetu. Rukovodio je Laboratorijom za primijenjenu matematiku u Institutu za prostornu tehniku JNA. Angažovao se na nizu naučno-istraživačkih projekata za potrebe EI Niš i Vojnotehničkog instituta Beograd, realizaciji programa „Optimizacija pomorskog transporta na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru”. Rezultati brojnih naučnih istraživanja koje je obavio sa svojim saradnicima objavljeni su u 160 naučnih i stručnih radova, više od 20 knjiga i 63 naučno-istraživačka projekta, publikovanih u eminentnim inostranim časopisima i na evropskim i svjetskim naučnim skupovima. Dobitnik je visokih društvenih i stručnih priznanja.

    2004. Dvanaest bugarskih srednjoškolaca poginuli su u mjestu Gostun, dvadeset kilometara od Bijelog Polja prema Prijepolju, kada se autobus, u kome je bilo 50 učenika i njihovih nastavnika, survao u Lim nakon što mu je pukla prednja guma. Srednjoškolci iz Svištova su se vraćali kući. Povrijeđeno je više od dvadesetoro djece, koja su zbrinuta u bjelopoljskoj bolnici.

    2007. Crnogorska ambasadorka u Francuskoj, Milica Pejanović-Đurišić, predala je akreditivno pismo generalnom direktoru UNESKO-a Koićiru Macuri, čime je oficijelno počela sa radom Stalna Misija Crne Gore pri toj organizaciji.

    u svijetu:

    1284. Umro kralj Kastilje Alfons Deseti Mudri,
    utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, pobornik vjerske tolerancije. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti, dvor u Toledu pretvorio u centar učenosti i utočište za mnoge Jevreje, Mavare i hrišćanske skolastičare.

    1581. Engleska kraljica Elizabeta i proglasila za viteza Frensisa Drejka, gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svijet.

    1617. Umro škotski matematičar Džon Neper, koji je pronašao i sastavio logaritamske tablice i dao uputstvo o njihovom sastavljanju.

    1765. U Petrogradu umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pjesnik i akademik, enciklopedista svjetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprinio razvoju tih nauka. Autor prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755.), koji i danas nosi njegovo ime.

    1905. U zemljotresu u provinciji Lahore, tada dijelu britanske Indije, poginulo 19.000 ljudi.

    1912. U Tibetu proglašena Kineska republika.

    1914. U Milfordu, američka država Pensilvanija, umro filozof, matematičar i naučnik Čarls Sanders Pirs, začetnik filozofije pragmatizma.

    1939. Na irački prijesto stupio Fejsal II, nakon smrti svog oca, kralja Gazija I.

    1949. Ministri spoljnih poslova SAD i 11 zapadnoevropskih država potpisali, u Vašingtonu, Sjevernoatlantski pakt, vojni ugovor kojim je stvorena snažna vojnopolitička formacija zapadnih saveznika, NATO. Glavna odredba ugovora između država članica je tačka V. Dio tog dijela ugovora glasi: Članice se slažu da će se oružani napad protiv jedne ili više članica u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve članice. Osnova Sjeverno-atlantskog saveza je Sporazum država članica, koji je po svojoj prirodi međunarodni ugovor. Sporazum priznaje i podržava njihova pojedinačna prava kao i njihove međunarodne obaveze u skladu s Poveljom Ujedinjenih Nacija. Obavezuje svaku državu članicu da sudjeluje u rizicima i odgovornostima, uspostavlja sistem zajedničke odbrane i zahtijeva od svake od njih da ne prihvata nikakve međunarodne obaveze koje bi mogle biti u suprotnosti sa Sporazumom. Političko sjedište Organizacije i trajno sjedište Sjevernoatlantskog saveza je u Briselu (Belgija).

    1960. Francuska i Federacija Mali (Senegal i Sudan) potpisale sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost.

    1968. U Memfisu, u američkoj saveznoj državi Tenesi, ubijen Martin Luter King, borac za građanska prava i mir. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD služio se Gandijevim metodama nenasilja i građanske neposlušnosti. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. godine.

    1969. U Hjustonu, američka država Teksas, izvršena prva operacija ugrađivanja vještačkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent sa ugrađenim vještačkim srcem živio samo četiri dana.

    1975. Tokom "Operacije bejbilift", američki vojni avion koji je prevozio vijetnamsku ratnu siročad srušio se nakon polijetanja iz Sajgona. Poginule su 172 osobe, većinom djece.

    1983. Umrla američka pozorišna i filmska glumica Glorija Svanson, zvijezda nijemog i zvučnog filma.

    2002. Angolska vojska i UNITA potpisali primirje u Luandi, čime je okončan jedan od najdužih i najkrvavijih afričkih ratova. Oko milion ljudi poginulo u borbama vladinih snaga i UNITA, koje su počele 1975. godine, nakon sticanja nezavisnosti od Portugalije.

    2003. Američke vojne snage zauzele bagdadski međunarodni aerodrom "Sadam" i preimenovale ga u "Bagdad Internešenel".

    2005. General MUP-a Srbije Sreten Lukić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine tokom sukoba na Kosovu 1999. godine.

    2006. U Kuvajtu su, prvi put u istoriji te države, žene izašle na izbore, nepunih godinu dana od kada su, izmjenama izbornog zakona, dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  3. #103
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    5. april

    1888. Knjaz Nikola je donio Ukaz o proglašenju Opšteg imovnog zakona Knjaževine Crne Gore, Valtazara Bogišića. Nakon 15-godišnjeg temeljnog izučavanja crnogorskog života i običaja, Bogišić je sačinio ovaj pravni akt, najznačajnije njegovo djelo u oblasti pravne nauke. Opšti imovini zakonik Knjaževine CG postao je kasnije recept za pisanje pravnih akata i ubrzo je bio preveden na druge jezike.

    1902. Novo priznanje mitropolitu CPC.
    Crnogorski mitropolit Mitrofan Ban dobio je diplomu počasnog člana Slovenskog društva u Kijevu. U ovom, kao i svim drugim svjedočanstvima, oslovljavan je najvećim crkvenim titulama u pravoslavnim crkvama.


    1909. Razmjenom nota između Crne Gore i Austrougarske ukinut je član 29. Berlinskog ugovora po kojem je Monarhija tri decenije vršila pomorsko-zdravstveni policijski nadzor na Pristanu, Ulcinju i Crnogorskom primorju, a crnogorskoj zastavi pružala konzularnu zaštitu. Do ove izmjene došlo je angažovanjem Italije, koja je u ime sila potpisnica Berlinskog ugovora posredovala između Crne Gore i Austrougarske. Izmjenom odredbi navedenog člana bilo je definisano da „Luka Bar ima da zadrži karakter trgovačke luke te da se u njoj ne smiju izgrađivati utvrđenja koja bi je pretvorila u ratnu luku”.

    1926. Rođen Žarko Šćepanović, ugledni prosvjetni i naučni radnik. Tokom II svjetskog rata koji je prekinuo njegovo školovanje, učestvovao je u NOB-u, a nakon oslobođenja završio učiteljsku školu i službovao kao učitelj i direktor u školama bjelopoljskog sreza, a potom kao prosvjetni savjetnik. Po završetku studija na Grupi za istoriju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i odbrane doktorske teze „Donji Kolašin – etnološko-istorijska rasprava”, predavao je na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću. Objavio je više od 100 radova, među kojima značajno mjesto zauzimaju oni tematski vezani za Srednje Polimlje i Potarje, potom veliki broj jedinica za drugo izdanje Enciklopedije Jugoslavije i niz vrijednih priloga za monografiju o rodnom Bijelom Polju. Umro je 31. avgusta 1995. godine.

    1967. Osnovana 1966. godine, eminentna galerija „Josip Bepo Benković”, na današnji dan 1967. godine, počela da djeluje u sklopu Zavičajnog muzeja Herceg Novi.

    1973. U Nikšiću rođen crnogorski književnik Pavle Goranović. Bavi se prozom, poezijom i književnom teorijom. Objavio je nekoliko knjiga, koje su prevođene na više jezika, objavljene u nekoliko crnogorskih i ex-yu antologija. Član Crnogorskog P.E.N. Centra, Matice Crnogorske i jedan od osnivača Otvorenog kulturnog foruma (Cetinje-Sarajevo-Zagreb).

    u svijetu:

    1242. U bici na zaleđenom Čudskom jezeru
    , Rusi, pod komandom kneza Aleksandra Nevskog potukli njemačke i holandske ritere, sprječivši ih da okupiraju sjeverozapadne oblasti Rusije.

    1588. Rođen engleski filozof Tomas Hobs. Ideje o čoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao vještačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, iznio u svojim djelima.

    1724. U Veneciji rođen Đovani Đakopo Kazanova. Tokom burnog života bio je učenik verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik.

    1794. Giljotiniran francuski revolucionar Žorž Danton, vođa radikalne grupe montanjara, protivnika monarhije u Francuskoj revoluciji.

    1818. U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe porazile špansku vojsku, čime je obezbijeđena nezavisnost Čilea.

    1881. Velika Britanija u Pretoriji zaključila mirovni ugovor sa Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval.

    1896. Otvorene prve moderne Olimpijske igre u Atini, njihovoj domovini, gdje su rođene prije 2672. godine. Na prvim igrama modernog doba učestvovalo 14 država, nije bilo žena takmičarki. Prvi olimpijski šampion poslije 1500 godina pauze, postao američki troskokaš Džejms Konoli.

    1902. Na stadionu Ibroks Park u Glazgovu poginulo 20, a povrijeđeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.

    1908. Rođen austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka. Bio je dirigent Berlinske filharmonije i Bečke državne opere.

    1932. U Zagrebu rođen Bora Ćosić, srpski i hrvatski romanopisac i esejist. Raspad Jugoslavije odveo je pisca u progonstvo. Najčešće boravi u Rovinju i Berlinu, dok objavljuje u Hrvatskoj.

    1932. Osiguranje putnika - Definisano je Pravilnikom o obaveznom osiguranju putnika u redovnom automobilskom saobraćaju u Kraljevini Jugoslaviji.

    1945. Predsjednik Privremene vlade Jugoslavije Josip Broz Tito potpisao u Moskvi ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći i poslijeratnoj saradnji bivšeg SSSR-a i Jugoslavije.

    1947. Rođena Đurđa Bjedov, jugoslovenska plivačica iz Hrvatske, osvojila olimpijsku medalju u plivanju prsnim stilom.

    1951. Sud u Njujorku osudio na smrt Džulijusa i Etel Rozenberg zbog navodne atomske špijunaže u korist bivšeg SSSR-a.

    1955. Britanski premijer Vinston Čerčil podnio ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. vijeka.

    1958. U Beogradu je umrla Isidora Sekulić, srpska književnica i prevodilac, Završila je Višu pedagogiju u Budimpešti a doktorirala u Njemačkoj. Pisala je putopise, pripovjetke i eseje, a poznata njena djela su: Pisma iz Norveške, Đakon Bogorodične crkve, Njegošu - Knjiga duboke odanosti, Govor i jezik, kulturna smotra naroda i dr.

    1975. U Tajpehu, glavnom gradu Tajvana, umro kineski general i političar Čang Kaj Šek. Poražen od snaga Mao Cedunga, Čang se 1949. povukao sa ostatkom svojih trupa na Tajvan (Formozu), gdje je proglasio Republiku Kinu, kojom je vladao do smrti.

    1989. Poljska vlada legalizovala opozicioni radnički sindikat "Solidarnost". Osnovana 1980. kao nezavisni sindikat, "Solidarnost" je ubrzo prerasla u masovni društveno-politički pokret sa oko 10 miliona sljedbenika.

    1992. U Sarajevu, glavnom gradu BiH, bivše republike bivše SFRJ, došlo je do incidenta. Na mirnim demonstracijama u znak podrške Deklaraciji o
    nezavisnosti BiH od Jugoslavije, ubijene su 21-godišnja studentkinja medicine Suada Dilberović i 34-godišnja Olga Sušić, majka dvoje djece. Bio je to
    povod za početak 42-mjesečne opsade Sarajeva.

    1997. Umro američki pisac Alen Ginzberg. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pejsme" smatra se najznačajnijim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka.

    1999. Libija predala škotskom pravosuđu dvojicu svojih državljana optuženih za rušenje putničkog aviona u 1988. iznad Lokberija kada je poginulo 270 putnika. UN su suspendovale sankcije protiv Libije uvedene 15. aprila 1992.

    2002. Predsjednik SAD Džordž Buš pozvao Izrael da se povuče sa palestinskih teritorija i najavio novu mirovnu misiju na Bliskom istoku.

    2005. U 90. godini umro Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i jedan od najznačajnijih američkih pisaca poslije Drugog svjetskog rata.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  4. #104
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    6.april

    1667.
    Zemljotres na Primorju, pogodio je, uz područje Dubrovnika, i Boku Kotorsku. U osam časova ujutro počelo je slabo podrhtavanje tla da bi kasnije, ponavljajujući se svakih nekoliko sekundi u toku 15 do 30 minuta, katastrofalni zemljotres uništio Kotor. Prema prvim zabilježenim izvještajima, stihija je srušila tri četvrtine stambenih zgrada, mnoge crkve i gradske zidine i odnijela 200 ljudskih života. Osim Kotora, razorila je i gotovo sva naselja u Boki.


    1885. Hirotoniju Mitrofana Bana u čin episkopa autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve u Petrogradu je izvršio Isidor, petrogradski mitropolit i poglavar Svetog ruskog Sinoda, u prisustvu svih članova Svetog Sinoda, sedam episkopa, svještenstva, plemstva i ruskog cara Aleksandra III. Tim činom, Crnogorska pravoslavna crkva je dobila svog novog mitropolita.

    1892. Na Cetinju je umro Jovan Pavlović, novinar i publicista, rodom iz Sremskih Karlovaca. Pravni fakultet završio je u Beogradu, a doktorirao je političke i ekonomske nauke u Minhenu. U Crnu Goru došao je 1879. godine, gdje je uređivao "Glas Crnogoraca", "Crnogorku" i "Zetu", a kasnije i Prosvjetu. Bio je direktor cetinjske Gimnazije, predsjednik Cetinjske čitaonice, jedan od osnivača prve knjižare i antikvarnice na Cetinju, i ministar prosvjete. Radio je na reorganizaciji školstva i donošenju savremenih zakona u oblasti prosvjete i kulture Crne Gore. Pišući o crnogorstvu skrenuo je pažnju na idealan spoj čojstva i junaštva, zbog čega je često padao u nemilost srbijanskog režima.

    1905. U Baru je osnovana prva zvanična apoteka.

    1931.
    Spomenik kralju Nikoli u Sanremu, prvi spomenik crnogorskom suverenu, izradio je poznati italijanski vajar Pjetro Kanonika. Postavljen je u parku vile „Ormond”, a skulptor se uz korišćenje fotografija kralja Nikole upravljao i prema sugestijama njegove kćerke, italijanske kraljice Jelene. Izgradnju je finansijski pomogla gradska uprava Sanrema.


    1941. Odmah nakon bombardovanja Beograda izvršeno je i bombardovanje Podgorice. U toku Drugog svjetskog rata Podgorica je iz vazduha napadana 84 puta i od grada je napravljena prava pustoš, a maja i novembra 1944. godine, gotovo da je sravnjena sa zemljom.

    1943. Poginuo Mirko Vešović, advokat, novinar i politički aktivista. Završio je prava u Beogradu, u Podgorici je pokrenuo časopis Granit, bio je član redakcije "Glas Crnogorca", sarađivao je i sa drugim listovima i pisao o problemima u Crnoj Gori. Učestvovao je u protestima na Belvederu 26.juna 1936. godine kada je uhapšen i predat Sudu za zaštitu države u Beogradu, učesnik NO ustanka u Vasojevićima, učesnik Ostroške skupštine i skupštine rodoljuba na Tjentištu, Prvog zasijedanja AVNOJ-a u Bihaću.

    u svijetu:

    885. Umro je slovenski apostol i prosvetitelj Metodije.
    Sa starijim bratom Ćirilom radio je na širenju hrišćanstva i pismenosti u vrijeme vizantijskog osavajanja slovenskih teritorija i previranja između istočne i zapadne crkve. Poslije Ćirilove smrti 869. godine Metodije je nastavio borbu za slovensko bogosluženje i sukobljavao se sa papom, a poslije njegove smrti jedno vrijeme njegovi učenici su bili žestoko proganjani.

    1199. Umro engleski kralj Ričard I Plantagenet, Lavlje Srce, jedan od vođa u III krstaškom ratu i junak srednjevjekovnih legendi.

    1490. Umro mađarski kralj Matija I Korvin, reformator mađarske države. U Požunu, danas Bratislavi, 1465. godine, osnovao je univerzitet, a 1472. prvu štampariju. Nazvan je "Korvin" zbog gavrana, latinski corvus, na svom štitu.

    1528. Umro njemački slikar i grafičar Albreht Direr, poznat po portretima velike umjetničke i dokumentarne vrijednosti i izvanrednim gravirama u drvetu i bakru.

    1652. Predstavnik Holandske istočnoindijske kompanije Jan van Ribek osnovao u Kapuu prvo naselje bijelih doseljenika u Južnoj Africi.

    1667. Dubrovnik pogodio zemljotres u kome je poginulo više hiljada ljudi. Od zemljotresa i požara, koji je harao dvadesetak dana, grad skoro uništen. Obnova trajala više od 50 godina.

    1690. Austrijski car Leopold balkanskim hrišćanima uputio proglas u kome ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im razne povlastice.

    1812. Rođen ruski knjizevnik i filozof, prosvjetitelj, revolucionar i demokrata Aleksandar Hercen.

    1909. Američki istraživač Robert Peri osvojio Sjeverni pol, prešavši sa ekspedicijom na sankama 1.600 kilometara.

    1917. Objavom rata Njemačkoj, SAD ušle u I svjetski rat.

    1939. Musolinijeve trupe ušle u Albaniju.

    1941. Njemačke trupe napale Grčku i Jugoslaviju. Napad na Jugoslaviju počeo bombardovanjem Beograda, koji je gotovo razoren, poginulo oko 12.000 ljudi.

    1941. Etiopske i britanske trupe oslobodile Adis Abebu, koju su u ratu sa Etiopijom početkom 1935. okupirale italijanske snage.

    1961. U Splitu rođena hrvatska pjevačica Doris Dragović.

    1971. U Njujorku umro kompozitor Igor Stravinski,
    jedan od začetnika i glavnih pobornika nove muzike XX vijeka.

    1985. Vojnim udarom u Sudanu svrgnut Džafer Nimeiri. Vladao od 1969, kada je, takođe državnim udarom, svrgao predsjednika Abdua.

    1992. Evropska zajednica priznala nezavisnost bivše jugoslovenske republike Bosne i Hercegovine. Istog dana u Sarajevu pale prve žrtve i označile početak rata u Bosni i Hercegovini.

    1994. U Ruandi, tokom građanskog rata plemena Hutu i Tutsi, raketom oboren avion u kome su bili predsjednici Ruande i susjednog Burundija Žuvenal Habjarimana i Siprijen Ntarjamira. U masakrima koji su uslijedili, ekstremni Huti pobili oko 800.000 manjinskih Tutsa, uglavnom civila.

    1995. U Kigaliju, u Ruandi, osnovan prvi sud za genocid. Na sud potom izvedeno 30.000 Huta optuženih za masakr nad Tutsima.

    1999. Počeo je rat u BiH. Trajao je tri godine, odnio je oko 200 000 ljudskih života, milion ljudi ostalo je bez domova i materijalne štete su neprocjenjive.

    2000. Umro Habib Burgiba, osnivač modernog Tunisa.

    2001. Predstavnici Haškog tribunala saveznom ministru pravde Momčilu Grubaču predali optužnicu za ratne zločine i nalog za hapšenje Slobodana Miloševića.

    2003. Hrvatska policija uhapsila haškog optuženika Ivicu Rajića, zbog ratnih zločina u Stupnom Dolu, u BiH, u oktobru 1993.

    2003. Ministarstvo pravde SAD saopštilo da se broj zatvorenika u zatvorima SAD u 2002. povećao i da je, prvi put, prešao dva miliona, a da je u junu te godine u zatvorima registrovano 2.019.234 ljudi.

    2004. Parlament Litvanije opozvao predsjednika Rolandasa Paksasa zbog veza s ruskim biznismenima i ruskom obavještajnom službom.

    2005. Umro Renije od Monaka. Monakom vladao od 1949. godine, na prestolu ga naslijedio sin, princ Albert.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  5. #105
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    7. april

    7. aprila je Medjunarodni dan zdravlja, a u Mozambiku Dan zena.
    Na današnji dan su rođeni: britanski kompozitor
    Charles Burney 1726. godine, 1770. godine William Wordsworth engleski pjesnik, francuski filozof Charles Fourier 1772. godine, čileanska književnica Gabriela Mistral (1889.), američki režiser Francis Ford Coppola 1939. godine, a njemački političar i državnik Gerhard Schröder 1944. godine.
    7. aprila umrli su: kralj Francuske
    Karlo VIII 1498. godine, 1789. Abdul Hamid I - sultan Osmanlijskog carstva, 1943. bosanskohercegovački pjesnik Jovan Dučić, a 1947. Henry Ford, američki biznismen i osnivač Ford Motor Company.

    U Crnoj Gori:

    1520. U štampariji Božidara Vukovića Podgoričanina odštampan je "Psaltir", starozavjetna pjesnička zbirka sa 150 psalama. Bilo je to samo 25 godina poslije njenog štampanja u štampariji Đurđa Crnojevića na Cetinju.

    1845. Petar II Petrović Njegoš završio je Luču mikrokozma. To je u stvari poema o borbi duha i tijela, svjetlosti i mraka, dobra i zla, šest filozofsko-religioznih spjevova u desetercu.

    1898. rodjen Blagota Radovic, crnogorski ekonomista koji je ostavio značajan trag u istoriji ovdašnje ekonomske misli u prvim decenijama XX vijeka. Nakon više realne gimnazije u Podgorici, diplomirao na Karlovom univerzitetu u Pragu na Fakultetu komercijalnih i finansijskih nauka. Po povratku u domovinu bio je profesor u Državnoj trgovačkoj akademiji u Podgorici, potom 14 godina generalni sekretar Trgovinsko-industrijske i zanatske komore za Zetsku oblast (Zetsku banovinu) u Podgorici. Po ocjeni akademika Obrena Blagojevića, Radoviću pripada jedno od prvih mjesta u istoriji ekonomske misli u Crnoj Gori. Objavio je 90 radova koji se odnose na crnogorsku privredu, njen položaj i perspektive. Njegovi radovi publikovani su u dva toma, 1995. i 2000. godine u Podgorici. Umro je 1951. godine.

    1911. Umro je Aleksandar Lekso Saicic, glasoviti crnogorski junak, kapetan carske ruske i crnogorske vojske. Umro je od povreda koje je dobio gaseći pozar na dvoru kralja Nikole. Aleksandar Lekso Saicic, rođen je 5. avgusta 1873. (Vinicka, Berane). Gimnaziju učio na Cetinju i Dubrovniku, a Pješadijsku podoficirsku školu u Beogradu. Bio je ađutant Vasojevićke brigade. Po stupanju u rusku vojnu službu, proslavio se u Rusko-japanskom ratu (1904–1905) pogubivši čuvenog japanskog samuraja u dvoboju kod Vladivostoka. Odlikovan je najvišim ordenima ondašnje Rusije.

    1941. U Orahovu (Kuči) kod Podgorice rođen je poznati crnogorski pjesnik i novinar Ratko Vujošević,autor poeme "Orevuar Montenegro", koja se ubraja u najbolja ostvarenja moderne crnogorske poezije. Gimnaziju je završio u Titogradu, a studije političkih nauka u Beogradu 1968. Bio je novinar u Izvršnom vijeću Crne Gore, "Titogradskoj tribini", "Pobjedi" i gotovo dvije decenije, odgovorni urednik edicije "Savremena literatura" u izdavačkim
    kućama "Pobjeda" i "Ljetopis". Recenzirao je i priredio za štampu brojna izdanja savremenih pisaca. Osnovao je 1961. godine Klub mladih pisaca Doma omladine "Budo Tomović". Dobitnik je nagrade "19 decembar" i drugih društvenih i književnih priznanja. Pjesme Ratka Vujoševića prevedene su na ruski, njemački, turski i švedski jezik. Objavio je četiri knjige poezije: Znak na putovanju,
    Pastirica, Čini i Beskonačna dozivanja. Umro je u Podgorici 21. juna 2004. godine.

    1944. Nikšić je bombardovalo 35 savezničkih aviona. Tom prilikom poginula su 83 njemačka vojnika i 178 civila, a uništene su stambene zgrade, škole, pošta, ulice...

    1962. Uhapšen jugoslovenski političar i disident Milovan Đilas, bivši najbliži saradnik Josipa Broza Tita. Razlog hapšenja bilo objavljivanje njegove knjige "Razgovori sa Staljinom". Bilo je to četvrto hapšenje i suđenje Đilasu od kako se, januara 1954. godine, razišao sa rukovodstvom Kumunističke partije Jugoslavije.

    1963. Donesen je novi ustav kojim je FNRJ preimenovana u SFRJ.

    1971.
    U jugoslovenskoj ambasadi u Stokholmu ustaše su izvršile atentat na ambasadora Vladimira Rolovića, koji je teško ranjen sa dva hica u glavu i jednim u noge. Atentatori su ranili i službenicu ambasade Miru Štempihar, a Rolović je povredama podlegao nekoliko dana kasnije.


    u svijetu:

    1348. Češki kralj Karlo IV osnovao univerzitet u Pragu
    (Karlov univerzitet), prvi univerzitet u centralnoj Evropi.

    1614. Umro Domeniko Teotokopulos, čuveni El Greko, španski slikar rođen na Kritu 1540. godine. Tvorac jednog od najoriginalnijih slikarskih opusa u istoriji evropskog slikarstva bio je potpuno zaboravljen. Ponovo je otkriven krajem XIX vijeka.

    1866. Zemunski štampar Ignjan Sopron, na poziv bosanskog vezira Šerifa Osman Paše, otvorio prvu štampariju u Sarajevu i pokrenuo prve novine štampane u Bosni, nedjeljnik "Bosanski vjesnik".

    1939. Musolinijeve trupe iskrcale se na obale Albanije i za pet dana okupirale cijelu zemlju.

    1941. Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila proklamaciju o početku rata s Njemačkom i Italijom i izdala naredbu o opštoj mobilizaciji.

    1943. U mjestu Geri u SAD umro je srpski pjesnik, esejist i putopisac Jovan Dučić.

    1943. U laboratoriji u Bazelu, u Švajcarskoj, prvi put proizvedena droga LSD.

    1945. Američki avioni su potopili najveći japanski ratni brod "Jamato".

    1947. Umro američki automobilski magnat Henri Ford. Prve "benzinske kočije" konstruisao je 1896, a 1899. počeo proizvodnju automobila. Prvi je uveo serijsku proizvodnju.

    1948. Osnovana Svjetska zdravstvena organizacija. Statut potpisalo 26 zemalja.

    1948. Ustanovljen Svjetski dan zdravlja - Kao rezultat saznanja da na planu očuvanja zdravlja ljudi svijet predstavlja nedjeljivu cjelinu sa mnogim zajedničkim interesima i problemima, koje je moguće rješavati putem međusobne saradnje, konstituisana je 1948. godine Svjetska zdravstvena organizacija, pa se 7. april obilježava kao Svjetski dan zdravlja. Prvenstveni cilj Svjetske zdravstvene organizacije jeste podizanje nivoa zdravlja ljudi, posebno u nerazvijenim zemljama.

    1963. Usvojen jugoslovenski ustav kojim je naziv države Federativna Narodna Republika Jugoslavija promijenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Novi ustav popularno je nazvan "povelja samoupravljanja" jer je njime samoupravni model primijenjen u svim sferama i na svim nivoima društvenog života.

    1966. Iz Sredozemnog mora kod španske obale izvađena američka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehničke greške.

    1975. U Zagrebu umro hrvatski slikar i grafičar Krsto Hegedušić, inicijator i jedan od osnivača umjetničke grupe "Zemlja" i osnivač slikarske škole naivaca u Hlebinama.

    1989. U Barencovom moru potonula sovjetska podmornica Komsomolec.

    1992. Dan nakon što je EZ priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine, bosanski Srbi proglasili u Banjaluci nezavisnost Republike Srpske, a predstavnici bosanskih Srba u Predsjedništvu BiH Biljana Plavšić i Nikola Koljević dali ostavke.

    1992. SAD priznale nezavisnost BiH, Slovenije i Hrvatske.

    1994. U glavnom gradu Ruande, Kigaliju, ubijen premijer Agate Uvilingijimana.

    2004. Više od 600 Iračana poginulo, a preko 400 ranjeno u bombardovanju džamije u Faludži, iračkom gradu koji je danima bio pod opsadom američkih marinaca.

    2005. Indija i Pakistan obnovile autobusku liniju koja će, prvi put u posljednjih 60 godina, povezati podijeljeni region Kašmira.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #106
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    8.april

    Danas je
    Međunarodni dan Roma, ustanovljen na Prvom svjetskom kongresu Roma, održanom u Londonu 1971. godine i Međunarodni dan protivnika GMO (genetically modified organisms).
    Na današnji dan su rođeni: Edmund Husserl, Mary Pickford, Émil Cioran, George Stibitz, Jacques Brel, Kofi Annan, Patty Pravo, Sergio Blažić,John Schneider, Arabella Kiesbauer.
    Umrli: Gaetano Donizetti, Josip Juraj Strossmayer, Pablo Picasso, Hamdija Pozderac i Kurt Cobain, američki muzičar.

    U Crnoj Gori:

    1421. Umro je Balša Treći, posljednji zetski vladar, treće crnogorske dinastije. Pod uticajem svoje majke, regentkinje Jelene Balšić i kćerke srpskog kneza Lazara, a sestre despota Stefana Lazarevića, 1403.godine u Zeti je ozvaničio pravoslavlje kao državnu religiju, uporedo sa katoličkom.

    1743.
    Vladika Sava u pratnji trojice glavara poceo svoju posjetu Rusiji.

    1873. Redovna poštanska služba, uvedena je nakon stupanja na snagu prve poštanske konvencije koju je Crna Gora potpisala sa Austrougarskom, 13. maja 1871. u Zadru. Razmjena poštanskih pošiljki sa inostranstvom odvijala se u međuvremenu preko Kotora, gdje je poštu za Crnu Goru primao crnogorski agent Petar Ramadanović i proslijeđivao na Cetinje po trgovcu Jovanu Piperu. Za obavljanje poštanske službe, na Cetinju je Jovan Subotić, austrijski poštanski činovnik, obučavao Stevana Vickovića, Iliju Pavlovića i Iliju Filipovića, kao i službenike koje je telegrafiji obučavao Nikola Brzak. Po odredbi Pravilnika za izvršenje konvencije, obračunavanje poštanskih taksi vršeno je svakog mjeseca, a glavni obračun krajem svaka tri mjeseca, neposredno između Crnogorskog senata i poštanskog računskog odsjeka Ministarstva trgovine u Beču. Ostvarivanje kontinuiteta u do tada povremenoj razmjeni pošiljki, usmenih i pisanih poruka rezultiralo je godinu i po dana kasnije prijemom Crne Gore u članstvo Svjetskog poštanskog savjeta.

    1901. Na inicijativu i predlog Mitrofana Bana, mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve, usvojen je 1901. Zakon o sistematskim platama svještenstva. Prema tom Zakonu, godišnja plata sveštenika u selima bila je 730, a u varošima 1.200 kruna. Ipak, nezadovoljan ovim Zakonom, mitropolit Mitrofan Ban inicirao je 1909. godine donošenje novog zakona o platama sveštenika. Uz taj, i Zakon o fondu za izdržavanje iznemoglih sveštenika i đakona Crnogorske pravoslavne crkve i njihovih udovica i đece, prvi put je u Crnoj Gori kroz crkveno normativno- pravno ustrojstvo definisan materijalni položaj sveštenstva.

    1905. Umro Josip Juraj Štrosmajer, biskup, političar, himanista, mecena i kulturni radnik, rođen je 4. februara 1815. u Osijeku. U mladosti je bio pobornik ideje panslavizma i Ilirskog pokreta. Završio je studije iz filozofije i teologije u Pešti i Beču, a potom i doktorirao. Za bosansko-đakovačkog i sremskog biskupa imenovao ga je car Franjo Josip I, na prijedlog bana Josipa Jelačića i drugih uglednih Hrvata. Kao političar, bio je vođa Narodne stranke, zalagao se za ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije i uvođenje hrvatskog jezika u škole. Protivio se germanizaciji i mađarizaciji Hrvatske. Utemeljio je JAZU, bio njen doživotni pokrovitelj i inicirao osnivanje Zagrebačkog sveučilišta. Na crkvenom koncilu u Rimu 1869-70. održao je čuveni govor protiv papske nepogrješivosti. Održavao je prijateljske veze sa knjazom Nikolom. Posredovao je u sklapanju Konkordata između Crne Gore i Vatikana 1886. godine. Na njegovu preporuku, za prvog nadbiskupa obnovljene Barske nadbiskupije imenovan je dalmatinski franjevac Šimun Milinović. Na Štrosmajerovu inicijativu, a u dogovoru sa kraljem Nikolom, krajem XIX vijeka papa Leo XIII je odobrio služenje liturgije na staroslovenskom jeziku u katoličkoj crkvi u Crnoj Gori.

    1944. Nikšić je još jednom bombardovan u Drugom svjetskom ratu.

    u svijetu:

    1513. Španski istraživač Huan Ponse de Leon,
    tragajući za mitskim "izvorom mladosti", otkrio je Floridu i proglasio je posjedom Španije. Godine 1845. Florida je postala jedna od saveznih država SAD.

    1810. Rođen je njemački kompozitor Robert Šuman, jedan od glavnih predstavnika muzičkog romantizma. Imao je brojne sljedbenike u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, posebno je uticao na Bramsov stvaralački opus.

    1821. Rođen francuski pjesnik i kritičar Šarl Bodler, romantičar i simbolista.

    1893. U Kanadi je rođena glumica Meri Pikford, zvijezda nijemog filma. Sa Čarlijem Čaplinom, Daglasom Ferbanksom i Dejvidom Grifitom 1919. je osnovala filmsku kompaniju "Junajted Artist Korporejšn".

    1904. U Londonu je potpisan anglo-francuski sporazum poznat pod nazivom "Entente Cordiale", kojim su Velika Britanija i Francuska riješile sporna pitanja u vezi sa interesnim zonama u zapadnoj Africi, Egiptu i Maroku.

    1905. U Đakovu je umro biskup i političar Josip Juraj Štrosmajer. Osnivač je i pokrovitelj Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (1868 ) i utemeljivač Zagrebačkog sveučilišta (1874).

    1913. U Pekingu je počeo da zasijeda prvi kineski parlament.

    1919. Rođen je rodezijski političar Jan Smit, jedan od osnivača Rodezijskog fronta (1962). Kao premijer (od 1964) sprovodio je rasnu diskriminaciju nad većinskim domorodačkim stanovništvom, a 1965. proglasio je nezavisnost Rodezije od Velike Britanije.

    1939. Italijanske trupe, koje su se prethodnog dana iskrcale na obale Albanije, zauzele su Tiranu. Albanski kralj Zogu izbjegao je u Grčku.

    1944. Jedinice sovjetske Crvene armije u Drugom svjetskom ratu izbile su na granicu Čehoslovačke i Rumunije.

    1946. U Ženevi je održano posljednje zasijedanje Lige naroda, čime je formalno ukinuta ova međunarodna organizacija i zamijenjena novom - Ujedinjenim nacijama.

    1950. U Londonu je umro Vaclav Nižinski, legendarni ruski baletski igrač. Izuzetan plesač i koreograf, koji je išao ispred svog vremena, bio je predmet divljenja raznih umjetnika, slikara, vajara, fotografa, pisaca i pjesnika. Rođen je u Kijevu 1889. godine, a balet je učio u Carskoj školi u Sankt Peterburgu.

    1953. Britanske vlasti optužile su Džomo Kenijatu da je umiješan u aktivnosti tajne organizacije Mau Mau i osudile ga na sedam godina zatvora. Nakon ostvarenja državne samostalnosti 1963. Kenijata je bio premijer i ministrar inostranih poslova, a potom predsjednik Kenije od 1964. godine.

    1962. U Zagrebu je umro Branko Gavela, hrvatski reditelj i teatrolog. Doktorirao je filozofiju u Beču, bavio se pozorišnom kritikom, dramaturgijom i bio direktor Zagrebačke drame. Radio je i u Beogradu, Osijeku, Novom Sadu, Splitu, Ljubljani, Pragu, Brnu, Bratislavi, Sofiji i Milanu, a u Dubrovniku je uređivao Ljetnje igre. Bio je reformator jugoslovenske scenske umjetnosti.

    1971. U Londonu je održan Prvi svjetski kongres Roma na kojem je verifikovan naziv pripadnika tog naroda, Romi. Odlukom UN 8. april proglašen je za Svjetski dan Roma.

    1973. Umro je jedan od najvećih umjetnika 20. vijeka, španski slikar i vajar i jedan od najznačajnijih predstavnika kubizma Pablo Pikaso. Zajedno sa Žoržom Brakom napravio je prekretnicu u evropskom slikarstvu, ostvarujući novu koncepciju oblika i prostora. Od mnogobrojnih djela iz njegove zaostavštine, napoznatija su "Gospođice iz Avinjona" i "Gernika".

    1981. U Njujorku je umro američki general Omar Nelson Bredli, komandant američkih snaga pri iskrcavanju u Normandiji 1944, predsjednik komiteta NATO-a 1949.

    1984. Umro je ruski fizičar Piotr Kapica, jedan od najznačajnijih fizičara 20. vijeka. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine.

    1990. Nepalski kralj Birendra je ukinuo zabranu rada političkih partija, koja je bila na snazi 30 godina.

    1992. Nakon genetskog testa otiska prstiju, njemački i izraelski izvori saopštili su da je izvjesno da je ratni zločinac iz drugog svjetskog rata Jozef Mengele umro u Brazilu 1979. godine.

    1992. Palestinski lider Jaser Arafat pronađen je živ u Libijskoj pustinji 12 sati nakon avionske nesreće u kojoj su poginula trojica njegovih saputnika.

    1993. Makedonija je primljena u UN.

    1994. U Beogradu je nađena mrtva novinarka Dada Vujasinović. Iako je zvanično saopšteno da se ubila, verzija o ubistvu ostala je aktuelna, a njena smrt nikad nije razjašnjena.

    1996. SR Jugoslavija i Makedonija potpisale su sporazum o normalizaciji odnosa.

    2002. Tužilaštvo u Prokuplju podiglo je optužnice protiv Saše Cvjetana i Dejana Demirovića za ratni zločin počinjen nad albanskim civilima u Podujevu, na Kosovu 1999. godine. To je bilo drugo suđenje za ratne zločine pred sudovima u SR Jugoslaviji.

    2003. U izraelskom raketnom napadu na vozilo u Gazi ubijen je lokalni vođa Hamasa Said Aldin al Arabid, koji je bio meta napada. U tom napadu poginulo je najmanje još pet osoba, a preko 47 Palestinaca je povrijeđeno.

    2003. Od projektila koji je američki tenk, tokom rata u Iraku, ispalio na hotel "Palestina" u Bagdadu, u kome su bili smješteni strani novinari, poginuo je kamerman Rojtersa Taras Procuk i novinar španske televizije (TVE 5) Joze Kouzo.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  7. #107
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    9. april

    1403. Umro Đurađ II Balšić - Gospodar Zete, sin Stracimira Balšića i unuk Balše I, rodonačelnika druge crnogorske dinastije, Balšića, koja je 1360. godine sasvim osamostalila Zetu od nemanjićke prevlasti. Vladao je Zetom od 1385. godine, nakon pogibije svog strica Balše II. Bio je zarobljen od Turaka (1392) i oslobođen kada je im je predao Skadar, Drivast, i Sv. Srđ na Bojani, ali ih je ubrzo preoteo i ustupio Veneciji. Oženio se Jelenom, ćerkom srpskog kneza Lazara, koja se 1411. godine preudala za velikog vojvodu Sandalja Hranića. Tokom njegove vladavine u Zeti se javljaju prvi Crnojevići (Radič) koji se sukobljavaju sa aktuelnom dinastijom oko posjeda. Đurađa II (umro je i sahranjen u Ulcinju) naslijedio je njegov sedamnaestogodišnji sin Balša III, koji se pod jakim uticajem majke sasvim okrenuo svom ujaku, srpskom despotu Stefanu Lazareviću.

    1462. Dva dokumenta sačuvana u IAK govore o pravilima uzgoja vinove loze i odnosu vlasti (koji je proizilazio iz Statuta grada) prema uzgajivačima. U jednom dokumentu (terminaciji kotorskog rektora Antonija Donata) su naznačeni načelni stavovi prema vinogradarstvu i principima o dozvoljenom i nedozvoljenom gajenju vinove loze, a u drugom popis imena 113 zemljoradnika sa područja Grblja, Lješevića, Brda, Luštice i Bogdašića koji su protivzakonito sadili lozu.

    1893.
    Petar Miljanic je predstavljao Crnu Goru na sastancima Crvenog krsta.

    1913. Protokolom u 15 tačaka o predaji Skadra Crnogorcima, potpisanim na Skadarskom jezeru, okončane su višemjesečne borbe za taj grad tokom Prvog balkanskog rata. Crnu Goru predstavljao je prestolonasljednik Danilo, a Tursku Esad-paša, komandant odbrane Skadra, koji je crnogorskom princu predao ključeve grada. Crnogorska vojska se u tom gradu zadržala svega tri sedmice jer je – nakon snažnog diplomatskog pritiska (konferencija ambasadora u Londonu), demonstracije flote međunarodne zajednice u crnogorskim vodama i sjednica Krunskog savjeta na kojima je kralj Nikola ispivši „čašu gorčila” morao pristati na odluku o napuštanju grada – 26. aprila u pristaništu San Đovani di Medua potpisana konvencija kojom je Skadar ustupljen Velikim silama, odnosno kasnije novoj državi Albaniji. Skadarska avantura koštala je crnogorski narod i državu ogromnih žrtava.

    1950. U Petnjici kod Šavnika rođen je slikar Dragan Karadžić. Završio je Fakultet likovnih umjetnosti - slikarski odsijek, u Beogradu. Najprije radio na konzervaciji fresaka u crkvama u Srbiji. Od 1977. godine je član ULUCG-a. Od 1986. godine radio je kao predavač na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a od 1990. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Bio je prodekan i dekan fakulteta. Brojne samostalne i kolektivne izložbe, slike mu se nalaze u destinama muzeja i galerija, kao i u privatnim kolekcijama u zemlji i svijetu. Kao stipendista Francuske vlade boravio je na specijalizaciji 1981. i 1982. godine u Parizu na Académie des Beaux-Arts. Za umjetnički rad dobio je i Trinaestojulsku nagradu 1995. godine.

    U svijetu:

    1553. Umro je francuski književnik Fransoa Rable,
    jedna od najistaknutijih ličnosti francuske renesanse. Njegov satirični roman "Gargantua i Pantagruel" ubraja se među najznačajnija renesansna djela.

    1626. Umro je engleski državnik i pisac Frensis Bekon. U vrijeme vladavine kralja Džejmsa I Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. do 1621. ("Unaprjeđenje nauke", "Novi organon", "Nova atlantida", "Eseji ili savjeti etički i politički").

    1683. Francuski istraživač Rober Kavalije de la Sal proglasio je dio teritorije u Americi francuskim posjedom i nazvao je Luizijana, u čast kralja Luja XIV.

    1821. U Parizu je rođen jedan od najvećih francuskih pjesnika 19. vijeka Šarl Bodler. Njegovu zbirku pjesama "Cvijeće zla" mnogi književni kritičari smatraju najvećim lirskim djelom 19. vijeka.

    1865. Završen je četvorogodišnji građanski rat u SAD, nakon što se general konfederalnih snaga Robert Li predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu. U ratu je poginulo više od 600.000 ljudi.

    1906. Velika Britanija i Francuska potpisale su konvenciju o nezavisnosti Sijama (Tajland).

    1926. Rođen je Hugo Hefner, američki publicista, izdavač magazina "Plejboj", koji je pokrenuo u decembru 1953. sa tada nepoznatom Merlin Monro nagom na naslovnoj strani.

    1928. U Turskoj, nakon reformi Kemala Ataturka, islam je prestao da bude državna religija.

    1940. Njemačke trupe napale su Dansku i Norvešku u Drugom svjetskom ratu.

    1948. Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na području današnjeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.

    1959. Umro je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrijebio armirani beton. Projektovao je Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.

    1969. Francusko-britanski supersonični putnički avion "Konkord" obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.

    1974. Indija, Pakistan i Bangladeš potpisale su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.

    1977. Komunistička partija Španije legalizovana je nakon 38 godina zabrane djelovanja u vrijeme Frankovog režima.

    1988. Li Peng je imenovan za premijera Kine.

    1990. Poslije 40 godina vladavine komunista, na izborima u Mađarskoj pobijedio je Mađarski demokratski forum.

    1991. Gruzija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.

    1991. Savjet bezbjednosti UN donio je odluku o slanju 1.440 pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iračko-kuvajtske granice i povlačenja američkih snaga iz južnog Iraka.

    1992. Sali Beriša izabran je za prvog nekomunističkog predsjednika Albanije poslije Drugog svjetskog rata.

    1995. Peruanski predsjednik Alberto Fudžimori osvojio je drugi petogodišnji mandat na prvim mirnim predsjedničkim izborima u Peruu od 1980. godine.

    1998. U paničnoj jurnjavi islamskih hodočasnika u Saudijskoj Arabiji poginulo je 119 vjernika iz više zemalja.

    1999. Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsjednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru.

    2002. Pod snažnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbjegličkom kampu u Đenini, na Zapadnoj Obali.

    2003. Američke snage su ušle u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.

    2005. Britanski princ Čarls i Kamila Parker Bouls vjenčali su se u Gildholu u Vindzoru. Ovo je prvi put da jedan nasljednik britanske krune sklapa civilni brak. Kamila je udajom postala njeno visočanstvo vojvotkinja od Kornvola.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 11-04-10 at 00:39.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #108
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    10. april

    1871. Knjaz Nikola uputio je ruskom državnom kancelaru Aleksandru Gorčakovu, ruskom carskom poslaniku u Carigradu Nikolaju Ignjatijevu i direktoru azijskog departmana Petru Stremouhovu, čestitke povodom odlikovanja koje im je dodijelio ruski car Aleksandar II, uz molbu da ruskom caru prenese zahvalnost zbog ordena dodijeljenih predsjedniku Crnogorskog senata, Božu Petroviću i potpredsjedniku, Petru Vukotiću.

    1877. Poslije neuspjele Carigradske konferencije nastavljen Velji rat.

    1881.
    Na Cetinju je rođena princeza Ksenija, osma kćerka kralja Nikole i kraljice Milene. Bila je obrazovana i talentovana žena koja je pokazivala interesovanje za jezike, istoriju i filozofiju. Bavila se fotografijom i bila prva žena na Balkanu koja je vozila auto. Nije se udavala, iako su za brak sa njom bili zainteresovani Aleksandar Obrenović i bugarski car Ferdinand.
    Obrazovanje je stekla na dvoru, a u izbjeglištvu je bila desna ruka svoga oca. Duboko u sebi nosila je sliku Cetinja i dvora, Lovćena i groba slavnog pretka, i u toj patnji bila dostojanstvena i nenametljiva, poput starih Crnogorki. Tokom egzila, osnovala je Ustanovu za pomoć ratnim zarobljenicima i bila aktivna u njoj. Posthumno (1988.), Jugoslovenski savjet »Exellentia Photographie«, joj je dodijelio počasnu titulu diplomirane majstorice profesionalne fotografije i proglasio je jednom od najznačajnijih autora te vrste na prostoru SFRJ. Bila je i članica Bečkog društva za fotografiju. Umrla je Parizu, 9. marta 1960. godine, a u njenoj skromnoj zaostavštini, ostala je dragocjena kolekcija fotografija.

    1944. U Kutima kod Nikšića održana je Skupština na kojoj je obnovljena organizacija Crvenog krsta Crne Gore. Bila je to prva Skupština na prostorima bivše Jugoslavije, od početka drugog svjetskog rata, na kojoj je obnovljen Crveni krst i donesena pravila ove humanitarne organizacije.

    1974. Umro Danilo Perović Tunguz, prosvjetar i istoričar, autor niza popularnih spisa i članaka iz nacionalne istorije. Rođen je 17. januara 1888. u Nikšiću. Pisao je bogatom narodnom leksikom i u najvećoj mjeri na temu crnogorsko-hercegovačke borbe za oslobođenje od Turaka. Najznačajnija djela su mu: „Ličnosti čojstva i junaštva Crne Gore i Hercegovine”, „Portreti crnogorsko-hercegovačkih gorštaka”, „Odjek nevesinjske puške” i druga.

    u svijetu:

    1583. Rođen je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus,
    osnivač nauke o međunarodnom pravu.

    1585. Umro je papa Grgur XIII, poznat po reformi julijanskog kalendara 1582. godine. Novi kalendar nazvan je po njemu - gregorijanski.

    1755. Rođen je njemački ljekar Samjuel Haneman, osnivač homeopatije.

    1778. Rođen je engleski pisac Vilijam Hezlit, jedan od najznačajnijih književnih kritičara 19. vijeka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona I Bonaparte i više knjiga o umjetnosti.

    1813. Umro je francuski matematičar i astronom Luj Lagranž. Rođen je u Torinu 1736, gdje je sa 19 godina bio profesor matematike na artiljerijskoj školi. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, sferne astronomije.

    1814. Britanska i španska vojska porazile su u bici kod Tuluza trupe Napoleona Bonaparte. Bonaparta je narednog dana abdicirao i prognan je na ostrvo Elba.

    1847. Rođen je Džozef Pulicer, američki novinar mađarskog porijekla. Osnovao je fondaciju, iz koje je svake godine dodjeljivana Pulicerova nagrada za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku. Na Kolumbija univerzitetu 1903. osnovao je prvu novinarsku školu.

    1864. Mlađi brat austrijskog cara Franja Josifa, nadvojvoda Maksimilijan, krunisan je za cara Meksika.

    1867. Umro je prvi ruski šahovski majstor i teoretičar Aleksandar Dmitrijevič Petrov, utemeljivač ruske šahovske škole.

    1869. Spajanjem dvije željezničke pruge, "Union Pacifik" i "Central Pacifik", proradila je američka transkontinentalna željeznica.

    1912. Rođen Boris Kidrič, slovenački revolucionar i državnik. Umro je samo dan nakon 41. rodjendana.

    1919. Vladine snage ubile su iz zasjede revolucionarnog meksičkog vođu Emilijana Zapatu.

    1921. Sun Jat Sen izabran za predsjednika Kine.

    1932. Paul fon Hindenburg ponovo je izabran za predsjednika Njemačke, pobijedivši, sa 19 miliona glasova, Adolfa Hitlera, koji je dobio 13 miliona glasova birača. U januaru 1933. povjerio je Hitleru formiranje vlade i time otvorio nacistima put ka vlasti.

    1932. Rođen Omar Šarif, egipatski filmski glumac.

    1938. Na referendumu, organizovanom uz pritisak nacističke Njemačke, 99,75 odsto Austrijanaca izjasnilo se za priključenje Njemačkoj.

    1941. U Zagrebu je proglašena Nezavisna Država Hrvatska - NDH, marionetska država nastala prilikom rasparčavanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Njemačka i Italija su na njeno čelo doveli Antu Pavelića, koji je Italiji ustupio najveći dio obalskog pojasa i ostrva a na preostali dio Hrvatske, BiH i Srem proglasio je NDH. Ugledajući se na fašističke režime, ustaška vlada NDH sprovodila je najstrašniji teror u logorima i zatvorima, ali nije uspjela da dobije popularnost u hrvatskom narodu.

    1941. Komunistička partija Jugoslavije donijela je odluku u Zagrebu da komunisti nastave borbu protiv njemačkih okupatora bez obzira na raspad jugoslovenske armije. Sjedište Centralnog komiteta partije premješteno je iz Zagreba u Beograd.

    1944. Sovjetske trupe preuzele su u Drugom svjetskom ratu Odesu od Njemaca.

    1953. Švedski političar Dag Hamaršeld postao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija. Ponovo je izabran 1957. godine. Posredovao je u više međunarodnih sporova, a poginuo je 1961. godine, pod nerazjašnjenim okolnostima u avionskoj nesreći, putujući u jednu mirovnu misiju u Afriku. Posthumno mu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

    1954. Umro je francuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je u Lionu s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i fabriku za izradu fotografskog materijala. U pariskoj kafani "Gran kafe" braća Limijer prikazala su 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu - "Ulazak voza u stanicu" i "Radnici izlaze iz fabrike".

    1962. Umro je američki filmski reditelj mađarskog porijekla Majkl Kertiz, dobitnik Oskara za film "Kazablanka".

    1963. U sjevernom Atlantiku je, u eksploziji američke atomske podmornice "Trešer", poginulo 129 ljudi.

    1972. U zemljotresu u južnom Iranu poginulo više je od 5.000 ljudi.

    1972. Više od 50 zemalja, uključujući SAD i SSSR, potpisalo je konvenciju o zabrani biološkog oružja.

    1973. Izraelski komandosi upali su u Bejrut i ubili trojicu lidera PLO-a, a jednog teško ranili. Premijer Libana Saeb Salam podnio je ostavku.

    1974. Izraelska premijerka Golda Meir podnijela je ostavku zbog sukoba u njenoj Laburističkoj partiji.

    1992. Od eksplozije podmetnute bombe, u Londonu su tri osobe poginule, a 91 osoba je ranjena.

    1993. U Južnoj Africi je ubijen Kris Hani, lider južnoafričke Komunističke partije. Narednog dana, crnci su iz osvete spalili dvojicu bijelaca.

    1994. Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Goražda, koje su Ujedinjene nacije proglasile "bezbjednosnom zonom". To je bila prva vojna akcija NATO-a od osnivanja te vojne alijanse.

    1995. Izrael i Jordan su razmijenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dvije zemlje iz oktobra 1994.

    1997. U Njujorku je u "Korporaciji Karnegi" i pod pokroviteljstvom "Projekta za etničke odnose", održan, bez saglasnosti o bilo kojem spornom pitanju, trodnevni srpsko-albanski okrugli sto o Kosovu, na kojem su učestvovali predstavnici srpske opozicije i kosovskih Albanaca.

    1998. Potpisan je sporazum iz Belfasta, glavni korak u sjevernoirskom mirovnom procesu.

    2001. Organizacija Ujedinjenih nacija za ishranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je da glad ugrožava oko 30 miliona ljudi u Africi.

    2003. Njemačke vlasti izručile su Srbiji bivšu vlasnicu propale piramidalne "Dafiment banke" Dafinu Milanović.

    2010. Poljski preśednik Leh Kacinjski poginuo u avionskoj nesreci na vojnom aerodromu Smolenjsku u Rusiji.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #109
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    11. april

    1766. Na Cetinju se prvi put pojavio Šćepan Mali, koji je, predstavljajući se za ruskog cara Petra Trećeg, vrlo brzo postao popularan u Crnoj Gori. Poslije smrti mitropolita Save, Šćepan Mali postaje gospodar Crne Gore.

    1870.
    U Zagaraču kod Danilovgrada rođen je Risto Čupić Popović, pripovjedač. Bio je učitelj i sveštenik i sarađivao je sa brojnim listovima Crne Gore i Amerike. Bio je i prvi propagator esperanta u Crnoj Gori i dopisnik esperantskih listova.

    1899. Umro Radoje Roganović Crnogorac, učitelj, državni blagajnik, rodoljub i jedan od najpopularnijih narodnih pjesnika s kraja XIX vijeka. Rođen je 1851. godine u Progonovićima u Lješanskoj nahiji. Njegova poezija prigodničarskog duha obrađivala je značajnije događaje sa crnogorskog dvora, a napisao je i dvije istorijske drame u stihu: „Carev laz” i „Boj na Trnjine”. Za svoj rad dobio je priznanja od crnogorskog i srpskog dvora.

    1904. Knjaževina Crna Gora potpisala je Ugovor o trgovini sa Italijom. Naredne godine dvije zemlje potpisale su Ugovor o monopolu duvana, a 1906. i Ugovor o gradnji i eksploataciji barskog pristana.

    1906. U Knjaževini Crnoj Gori donesen je Ukaz, kojim Knjaz Nikola ovlašćuje Crnogorsko ministarstvo finansija i građevine da može iskovati crnogorski novac - perper. Nedugo potom, 28. avgusta iste godine, iskovani su crnogorski perperi u niklu i bronzi, čime je Crna Gora zvanično dobila sopstveni novac od 1,2, 10 i 20 para. Na jednoj strani novčanice nalazio se grb Crne Gore, a na drugoj oznaka vrijednosti arapskim brojkama upisana i natpis "Knjaževina Crna Gora 1906.godine". Ideja o kovanju novca bila je prisutna i kod Petra II Petrovića Njegoša, koji je namjeravao da kuje novac koji bi se zvao perun. Četiri godine ranije (1902) tu inicijativu pokrenuo je knjažev sekretar i crnogorski konzul u Skadru Jan Vaclik, savjetujući crnogorskog suverena da se što prije oslobodi stranog uticaja u monetarnoj sferi.

    1942. U Podgorici rođen fudbaler Branko Rašović. Reputaciju ekstra-talentovanog centarhalfa stekao je u Budućnosti, a nakon dvije prvoligaške sezone u podgoričkom klubu, 1964. godine postao član Partizana. U crno-bijelom dresu odigrao je 197 utakmica. Bio je član ekipe koja je 1966. godine igrala u finalu Kupa šampiona i nesrećno izgubila od madridskog Reala (1:2). Karijeru je nastavio u Borusiji iz Dortmunda, za koju je odigrao 79 utakmica u Bundes ligi.Za najbolju selekciju Jugoslavije debitovao je 1. aprila 1964. godine, protiv Bugarske u Nišu, a posljednji, deseti nastup, ubilježio je 7. oktobra 1967. godine protiv Njemačke u Hamburgu..


    1994. Umro Cvjetko Ivanović, istaknuti crnogorski muzički stvaralac. Rođen je 18. aprila 1929. Nakon završene Muzičke akademije u Beogradu, usavršavao se na Mocartovoj akademiji u Salcburgu i u Rimu. Bio je dirigent radio hora od 1955. godine, glavni muzički urednik programa RTV Titograd, osnivač i dirigent njenog simfonijskog orkestra. Kao kompozitor, koristio je motive crnogorskog folklora. Sarađivao u više listova i časopisa, objavljujući članke o muzičkoj tradiciji i pitanjima savremene muzike. Sa horom „Stanko Dragojević” osvojio je više međunarodnih nagrada. Bio je dopisni član Društva za nauku i umjetnost Crne Gore, kasnije CANU. Za muzičko stvaralaštvo, dobio je Trinaestojulsku nagradu, i niz drugih značajnih priznanja.

    1994. U Podgorici otvorena prva privatna galerija- Galerija MOST. Osnivač i vlasnik umjetničke galerije, koja pored izložbene djelatnosti širi izdavaštvo i organizuje raznovrsne manifestacije iz domena kulture, je Branko Kovačević.

    2007. Generalni direktor OIV (Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino) Federik Kastelući zvanično je obavijestio Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da je Crna Gora postala 43. država članica te organizacije, sa sjedištem u Parizu.

    u svijetu:

    1227. Umro je Džingis-kan,
    mongolski vojskovođa i osnivač mongolske države.

    1514. Umro je Donato Bramante, italijanski arhitekta. Posljednjih petnaest godina života proveo je radeći za pape Aleksandra VI i Julija II. Njegovo djelo imalo je presudan uticaj na arhitekturu visoke renesanse.

    1689. Krunisan je engleski kraljevski par Vilijam III Oranski i Meri II. Za vrijeme njihove vladavine donijeto je nekoliko važnih odredaba i zakona - Deklaracija prava, Akt tolerancije...

    1713. Utrehtskim mirom okončan je "rat za špansko nasljeđe". Nizom ugovora, koje su 1713, 1714. i 1715. potpisale Engleska, Francuska, Holandija, Savoja, Portugal i Pruska, preuređena je mapa Evrope, a Španija je prinuđena da za vladare prihvati francuske Burbone.

    1755. Rođen je Džejms Parkinson, britanski ljekar koji je otkrio Parkinsonovu bolest.

    1814. Postignut je sporazum u Fontenblou prema kojem je Napoleon Bonaparta abdicirao i bio prognan na ostrvo Elba. Na prijestolu ga je zamijenio Luj XVIII.

    1894. Uganda je postala britanski protektorat.

    1899. SAD su od Španije preuzele Filipine.

    1919. Osnovana je Međunarodna organizacija rada sa sjedištem u Ženevi.

    1945. Američke trupe osvojile su, u Drugom svjetskom ratu, njemačke gradove Esen i Vajmar i oslobodile koncentracioni logor Buhenvald.

    1952. Krvavim vojnim pučem, vlast u Boliviji preuzeo je Nacionalni revolucionarni pokret.

    1953. U Skoplju rodjen Branimir Dzoni Štulić, rok muzicar iz generacije zagrebačkog novog talasa, osnivač grupe Azra.

    1953. U Beogradu je umro Boris Kidrič, slovenački revolucionar, političar i naučni radnik. Bio je organizator ustanka u Sloveniji i obavljao je najodgovornije poslove u Sloveniji i Jugoslaviji.

    1961. U Jerusalimu je počelo suđenje bivšem funkcioneru nacističke Njemačke Adolfu Ajhmanu za ratne zločine nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu.

    1973. Nacistički lider Martin Borman zvanično je proglašen mrtvim i skinut sa liste traženih ratnih zločinaca u SR Njemačkoj.

    1977. Umro je francuski pisac Žak Prever "pjesnik ljubavi, prijateljstva i sreće", autor čuvene "Barbare", veoma popularan među mladima, pedesetih godina XX vijeka.

    1979. U glavni grad Ugande, Kampalu, ušle su trupe Tanzanije i snage opozicije u egzilu, okončavši osmogodišnju vladavinu diktatora Idija Amin Dade. Idi Amin je pobjegao u Libiju.

    1984. Konstantin Černjenko izabran je za predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a.

    1985. Umro je predsjednik Albanije Enver Hodža. Kao neprikosnoveni komunistički lider od završetka Drugog svjetskog rata do smrti, bio je pristalica staljinističkog kursa.

    1991. Savjet bezbjednosti UN objavio je formalni kraj Zalivskog rata uz obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno uništavanje.

    1999. Indija je uspješno isprobala raketu dugog dometa tipa "Agni", sposobnu da nosi i nuklearne projektile.

    1999. U Beogradu je ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin", žestoki kritičar vlasti Slobodana Miloševića. Ubistvo do danas nije rasvijetljeno.

    2001. Škotska kompanija "PPL Terapeitiks Pielsi", koja je 1996. stvorila prvog kloniranog sisara - ovcu Doli, saopštila je da je proizvela pet kloniranih prasića.

    2002. U sedištu UN u Njujorku zvanično je osnovan stalni Međunarodni sud za ratne zločine, nakon što je više od 60 zemalja ratifikovalo Rimski sporazum iz 1998. kojim je ovaj sud uspostavljen.

    2002. Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije i haški optuženik Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo na ulazu u zgradu Skupštine SR Jugoslavije.

    2003. Sfor je u Tuzli uhapsio Nasera Orića, ratnog komandanta Armije BiH iz Srebrenice i izručio Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za ratne zločine nad srpskim civilima u istočnoj Bosni, od početka rata do 1993. godine.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #110
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    12. april

    1712. Pročitan drugi proglas ruskog cara Crnogorcima. Tom, drugom po redu gramatom koju je uputio Crnogorcima, Petar Veliki im između ostalog potvrđuje pravo na nezavisnost, s tim što u spoljnim poslovima moraju uvažavati odluke ruskog imperatora. Proklamacijom je takođe preporučio, da za vladičansku ili bilo koju drugu značajnu funkciju Crnogorci ne biraju ljude sa strane.

    1808. Zabranjeno da popovi nose oružje, a uvedena obaveza da nose bradu.


    1856. Kongresu velikih sila u Parizu, knjaz Danilo je uputio protest i memorandum kojim je tražio nezavisnost za Crnu Goru.

    1869. Rodjen Milutin Vucinic, poznati komandant crnogorske vojske, jedan od organizatora Bozicnog ustanka i povjerljiva licnost Kralja do njegove smrti. Divizijar, ministar vojni u vladi Jovana Plamenca i predsjednik šeste crnogorske vlade u egzilu. Vojnu školu završio je u Italiji, a kao stalni vojni kadar boravio na dvoru kralja Nikole. Bio je komandant Piperskog bataljona, a tokom učešća u operacijama za osvajanje Skadra u Prvom balkanskom ratu, komandovao je jedinicama koje su zauzele važno uporište Bardanjolt. Komandovao je crnogorskom vojskom i u Drugom balkanskom ratu, a tokom Prvom svjetskog rata bio na čelu III divizije na hercegovačkom frontu. Po kapitulaciji Crne Gore interniran je u austrijski logor. Nakon oslobođenja, po naređenju Srpske vrhovne komande, zadržan je u Sarajevu do okončanja Podgoričke skupštine. Zbog učešća u pripremama Božićne pobune u podgoričkom kraju uhapšen je po naređenju srpske vojske i sproveden u zatvor Jusovača. Nakon bjekstva iz zatvora radio je na organizovanju crnogorskih vojnih jedinica u Gaeti, a u junu 1921. kraljica Milena imenovala ga je za predsjednika vlade. Bio je nosilac brojnih crnogorskih i stranih priznanja. Umro je 31. avgusta 1922. u Rimu, gdje je i sahranjen.

    1877. Ruski car, Aleksandar II, zbog pobjeda Crnogoraca nad osmanskom vojskom u tekućem Veljem ratu, odlikovao je ordenom Svetog Georgija IV stepena knjaza Nikolu, Petra Vukotića, Marka Miljanova i još nekoliko crnogorskih ratnika, uz želju da „ta odlikovanja na grudima hrabrih sinova Crne Gore budu svjedočanstvo carevog uvažavanja njihovog junaštva i bratske ljubavi koju Rusija gaji prema njima”.

    1924. U Trepcima je zbog nagrade okupatorske, ubijena grupa komita Mijajla Simovica. Poslije ubistva tijela su oskrnavljena i na kraju bacena u jamu kod Niksića.

    1947. Osnovan „Jugopetrol Kotor” - Radna organizacija za istraživanje, eksploataciju i promet nafte i naftnih derivata sa ciljem da preko svojih organizacionih djelova snabdijeva potrošače svim vrstama goriva i maziva. Godine 1973. „Jugopetrol” je dobio pravo istraživanja i eksploatacije nafte na kopnu i podmorju Crne Gore. Ovo akcionarsko društvo, čiji je većinski vlasnik od 2002. „Hellenic petroleum”, raspolaže velikim skladišnim i transportnim kapacitetima i razgranatom mrežom benzinskih stanica.

    1970. Počela je izgradnja Meštrovićevog mauzoleja na Lovćenu.

    1989. Umro Milos Jeknić poznati crnogorski glumac.

    2002. U Madridu, gdje se nalazio kao jugoslovenski delegat na kongresu Ujedinjenih nacija, dr Miodrag Kovač je izvršio samoubistvo. Bio je savezni ministar za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu, a kao član Socijalističke narodne partije Crne Gore i član Savezne vlade i poslanik Savezne skupštine. Medicinu je završio u Beogradu, a specijalizaciju i magisterij iz kardiovaskularne hirurgije u Pragu. Bio je šef Hiruške klinike KBC- a u Podgorici, predsjednik Udruženja hirurga Crne Gore i član Udruženja hirurga Jugoslavije.

    u svijetu:

    1204. Krstaši,
    koji su u IV krstaškom ratu krenuli u Svetu zemlju da oslobode Hristov grob, zauzeli Konstantinopolj, pretvorivši ga u centar tzv. Latinskog carstva. Vizantija ga vratila 1261. godine. Pod tursku vlast pao 1453. i kao Istanbul bio prijestonica Osmanlijskog carstva do 1923.

    1654. Irska i Škotska se ujedinile sa Engleskom.

    1684. Umro Nikolo Amati, najveći majstor među graditeljima violina, porodice Amati, iz italijanskog grada Kremone.

    1861. Napadom snaga Konfederacije na tvrđavu Samter u Južnoj Karolini počeo američki građanski rat.

    1871. Rođen grčki general i političar Joanis Metaksas. Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i do 1941. vladao kao diktator.

    1877. Velika Britanija anektirala bursku južnoafričku republiku Transval.

    1877. Rusija objavila rat Turskoj.

    1913. Rođen američki džez-muzičar Lajonel Hempton. Radio s Lujem Armstrongom i Benijem Gudmenom. Uveo vibrafon kao instrument u džez-sastav.

    1933. Rođena španska operska pevačica Monserat Kabalje.

    1938. Umro ruski operski pevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, najčuveni bas u istoriji opere.

    1941. Njemačke trupe u II svjetskom ratu ušle u Beograd.

    1945. Umro predsjednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt. Od 1932. četiri puta biran za predsjednika kao kandidat Demokratske stranke. Njegovom zaslugom SAD prevladale ekonomsku krizu tridesetih godina, u II svjetskom ratu napustio izolacionističku politiku SAD i pridružio se evropskim saveznicima u ratu protiv nacističke Njemačke. Mjesto predsjednika preuzeo potpredsjednik Hari Truman.

    1961. Sovjetski Savez lansirao prvog čovjeka u kosmos. U svemirskom brodu Vastok I kosmonaut Jurij Gagarin načinio krug oko Zemlje za 108 minuta.

    1962. Umro francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner, jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Prije egzila u Francusku 1923. pripadao grupi avangardnih ruskih umjetnika s Kazimirom Maljevičem, Vladimirom Tatljinom i Naumom Gaboom.

    1966. Bombarderi SAD izveli prve vazdušne napade na Sjeverni Vijetnam.

    1980. U vojnom udaru pod vođstvom narednika Semjuela Doa ubijen predsjednik Liberije Vilijam Tolbert. Do suspendovao ustav, proglasio se predsjednikom i naredio strijeljanje 13 predstavnika bivšeg režima.

    1981. Umro američki bokser Džoe Luis, prvak sveta u teškoj kategoriji rekordnih 12 godina, sa 68 pobjeda u 71 meču. Titulu prvaka svijeta odbranio 25 puta.

    1987. Sovjetski kosmonauti Aleksandar Lavejkin i Jurij Romanenko šetajući kosmosom uspješno povezali kosmički modul sa orbitalnom stanicom Mir.

    1993. Tokom kontrole zone zabranjenog leta, iznad Bosne i Hercegovine francuski avion miraž srušio se u Jadransko more.

    1997. Bivši albanski kralj Leka I vratio se u zemlju poslije 58 godina izgnanstva.

    1999. U vazdušnim udarima NATO-a na Jugoslaviju pogođen putnički voz na mostu u Grdeličkoj klisuri. Poginulo 55 putnika, više desetina ih povrijeđeno.

    2001. U mjestu Loran, u Francuskoj, deaktivirana bomba iz II svjetskog rata, teška 250 kilograma. Bomba nađena u centru grada, na gradilištu jedne dvorane, između gradske skupštine i lokalnog stadiona.

    2001. Poslije intervencije predsjednika SAD Džordža Buša, Kina pristala da poslije 11 dana oslobodi 24 člana posade špijunskog aviona SAD.

    2002. Predsjednik Venecuele Ugo Čavez podnio ostavku pod pritiskom oficira, poslije žestokih sukoba njegovih pristalica i protivnika, u kojima je poginulo najmanje 17 osoba. U roku od 48 sati Čavez dekretom vraćen na mjesto predsjednika.

    2005. Evropska komisija usvojila studiju o izvodljivosti za Srbiju i Crnu Goru, kojom je državnoj zajednici omogućen početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruženju sa EU. U oktobru iste godine u Beogradu svečano proglašen početak pregovora sa EU.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #111
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    13. april

    1747. Na Njegušima je rođen Petar I Petrović Njegoš, vladika i vladar Crne Gore. Naslijedio je vladiku Savu 1782.godine, hirotonisan je za arhimandrita 1784. godine u Sremskim Karlovcima. Radio je na sređivanju prilika u Crnoj Gori, mirenju zakrvljenih bratstava i plemena, suzbijanju anarhije i raznih bolesti. Vodio je borbe sa Turcima i 1796. godine na Martinićima i Krusima izvojevao dvije značajne pobjede nakon kojih je Crnu Goru proširio pripajanjem susjednih plamena. Poslije okršaja sa Turcima, na Morači 1820. godine gdje je poražen Dželaludin paša, Crnoj Gori je pripojio Moraču i Rovca. U borbama sa Napoleonom 1805. godine sa crnogorskom vojskom došao je čak do Dubrovnika, ali poslije mira u Tilzitu, morali su da se povuku. Boku je ponovo oslobodio 1813. godine, ali pod pritiskom velikih sila morao je da je ustupi Austriji. Bio je političar snažnog formata, uspješan diplomata, zakonodavac i reformator i poštovani arhimandrit.
    Donio je 1798. godine Stegu i Opšči zakonik crnogorski i brdski i osnovao Praviteljstvo i Sud. Napisao je "Kratku istoriji o Crnoj Gori", nekoliko pjesama, poslanice i vodio prepisku sa značajnijim ljudima, svoga vremena. Nosio je bijelu pankamilovku, najviše priznanje u pravoslavnoj crkvi, koja je simbolizovala autekefalni status crnogorskog mitropolita. Svojim zaslugama za života je zavrijedio priznanje "Svetog Vladike", a za svetitelja Crnogorske pravoslavne crkve kanonizovan je 1834. godine, četiri godine poslije upokoljenja, a slavi se 31. oktobra.

    1895.
    Rođen je slikar Mato Djuranović. Još u djetinjstvu, u rodnim Kamenarima, opčinjavao ga je svijet boja, u kom je stvarao i njegov otac Špiro, prvi crnogorski diplomirani slikar. Povinovavši se majčinoj želji da se školuje za učitelja u Zadru, u tamošnjoj školi najveću pažnju posvetio je likovnoj umjetnosti. Po završetku Prvog svjetskog rata i nakon očeve smrti, odselio je sa porodicom u Ameriku gdje je nadgradio slikarsko znanje diplomiravši na Umjetničkoj školi u Njujorku. Oslobađajući se akademkog realizma, okrenuo se impresionizmu, a potom modernizmu. Tokom boravka u Americi imao je niz samostalnih izložbi u poznatim galerijama. Po povratku u domovinu (1934), slikao je pejzaže rodnog kraja. Za svoje stvaralaštvo dobio je Trinaestojulsku nagradu. Umro je u februaru 1973. godine.

    1941.
    Tek ustoličeni mladi kralj Jugoslavije, Petar II Karađorđević, u danima sloma države u Aprilskom ratu stigao je u manastir Ostrog koji je u ratnim planovima bio predviđen za sklonište kralja i vrhovne komande. U pratnji Petra II bili su brojni ministri, generali, ađutanti i kraljeva ljubavnica Lola Majdanović. Narednog dana kralj je napustio Ostrog, a tokom večeri u to svetilište dopremljena je velika količina državnog novca, zlata, umjetničkih slika i drugih dragocjenosti. To je bio dio transporta dragocjenosti iz Narodne banke u Beogradu, koji je dan kasnije, 15. aprila, sa Kapinog polja u Nikšiću transportovan avionom u inostranstvo. Istog dana zemlju su napustili kralj Petar II Karađorđević i Vlada Kraljevine Jugoslavije, sa generalom Simovićem na čelu.

    1948. Na sjednici CK KPJ odbijene su sve optužbe Staljina i Sovjetske komunističke partije boljševika. Jugoslovenski komunisti su tražili da sovjetska delegacija dođe u Jugoslaviju i da izvidi stvarno stanje u njoj. Bili su to zapravo prvi vidljivi znaci budućeg sukoba dvije do tada prijateljske komunističke partije, KPJ SKP boljševika.


    1993.
    Umro je Dusan Gvozdenović, istaknuti univerzitetski nastavnik, prosvjetno-pedagoški i kulturni radnik i prvi predsjednik Odbora za obnovu autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. Rođen je 8. februara 1917. u Vučjem dolu, u Ćeklićima. Tokom studija matematike na Univerzitetu u Beogradu pripadao je naprednom studentskom pokretu. Bio je i među prvim ustanicima iz Ćeklića koji su početkom Trinaestojulskog ustanka izveli prve diverzantske akciije protiv fašističkog okupatora. Završivši studije prekinute ratom, karijeru profesora matematike započeo je u Cetinjskoj gimnaziji, nastavio nakratko u Zagrebu, a potom postao profesor u Pedagoškoj školi na Cetinju i na Tehničkom fakultetu u Podgorici. Govorio je više stranih jezika i boravio u Africi kao ekspert UNESCO-a. Nakon odlaska u penziju nastavio je društveni angažman, inicirajući osnivanje niza asocijacija: crnogorskog PEN-centra, Društva poštovalaca dinastije Petrović- Njegoš, Odbora za obnovu autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

    u svijetu:

    1519. Rođena francuska kraljica italijanskog porijekla Katarina de Mediči,
    kćerka gospodara Firence Lorenca II Medičija. Poslije smrti muža Anrija II, od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Po njenom nalogu, 1572. izvršen je pokolj više hiljada protestanata u Francuskoj, poznat kao Bartolomejska noć.

    1598. Francuski kralj Anri IV potpisao Nantski edikt, kojim se protestantima priznaju ista prava kao katolicima. Edikt, koji su katolici neprijateljski primili, ukinuo Luj XIV 18. oktobra 1685. godine.

    1605. Umro ruski car Boris Godunov. Njegov život inspirisao Aleksandra Puškina da napiše dramu "Boris Godunov", a Modesta Musorgskog da komponuje istoimenu operu.

    1695. Umro francuski pjesnik i basnopisac Žan de Lafonten. Ogledao se u svim književnim rodovima, ali u istoriju književnosti ušao djelom "Basne", objavljenim u 12 knjiga. 1684. izabran za člana Francuske akademije.

    1743. Rođen američki državnik i pravnik Tomas Džeferson, osnivač Demokratske stranke, treći predsjednik SAD, jedan od glavnih autora "Deklaracije o nezavisnosti", usvojene 4. jula 1776. godine. Od Napoleona I je 1803. godine kupio Lujzijanu.

    1813. Umro slavni ruski vojskovođa Mihail Kutuzov. Kao vrhovni komandant ruske vojske zaslužan za poraz Napoleonovih trupa u Rusiji 1812. godine.

    1848. Sicilija proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.

    1885. Rođen mađarski filozof i književni kritičar Đerđ Lukač. Bio je ministar u vladi Imrea Nađa 1956. godine, poslije njegovog pada privremeno protjeran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.

    1892. Rođen britanski maršal avijacije Artur Haris Bombaš, poznat po taktici tzv. tepih-bombardovanja u Drugom svjetskom ratu, primijenjenoj na njemačke gradove Keln, Berlin i Drezden.

    1898. Francuska akademija nauka obavijestila je svjetsku javnost da je Marija Sklodovska Kiri otkrila radijum. Ovim otkrićem postavljeni su temelji savremene nauke o radioaktivnosti. Pjer i Marija Kiri kasnije su otkrili plutonijum, a 1911. godine dobili su Nobelovu nagradu za hemiju.

    1906. U Dablinu rođen irski književnik Samjuel Beket, uz Joneska i Ženea, najznačajniji predstavnik Teatra apsurda. 1969. dobio Nobelovu nagradu za književnost.

    1919. Britanske trupe u Amrikaru masakrirale 380 Indusa, pristalica vođe Pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija.

    1922. Rođen tanzanijski državnik Džulijus Kambarage Njerere, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih i jedan od osnivača Organizacije afričkog jedinstva.

    1941. Rusija i Japan potpisali sporazum o neutralnosti u Drugom svjetskom ratu.

    1945. Sovjetske trupe, pod maršalom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svjetskom ratu, oslobodile Beč.

    1945. Teškim zapaljivim bombama vazduhoplovstvo SAD u Drugom svjetskom ratu uništilo veliki deo Tokija.

    1960.Obavljen je prvi uspješan let u kosmosu.

    1963. Rođen Gari Kasparov, ruski šahista. U 23. godini postao svjetski šampion, najmlađi u istoriji šaha. Titulu preuzeo od zemljaka Anatolija Karpova.

    1964. Američki filmski glumac Sidni Poatje dobio Oskara za film "Poljski ljiljani", kao prvi crnac dobitnik tog priznanja.

    1966. U udesu helikoptera poginuo predsjednik Iraka Abdul Salam Arif.

    1975. Vojnim pučem u Čadu zbačen, potom ubijen, predsjednik Fransoa Tombalbaje. Vlast preuzelo Vrhovno vojno vijeće na čelu s Feliksom Malumom.

    1975. Pripadnik hrišćanske milicije u predgrađu Bejruta ubio 22 Palestinca u autobusu. Napad se smatra početkom građanskog rata u Libanu.

    1981. Novinarka Vašington posta Dženet Kuk dobila Pulicerovu nagradu za priču o osmogodišnjem narkomanu. Dva dana kasnije, Dženet Kuk vratila nagradu, poslije priznanja da je priču izmislila.

    1990. Sovjetski Savez priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.

    1995. Ukrajina pristala da do 2000. zatvori nuklearni reaktor u Černobilju, čiji je kvar 1986. izazvao ogromno radioaktivno zagađenje.

    1996. U Briselu završena donatorska konferencija za poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu. Obećano 1,23 milijarde dolara pomoći za obnovu.

    1997. Poslije dužeg odlaganja, papa Jovan Pavle II posjetio Sarajevo. Duž puta kojim je trebalo da prođe njegova motorizovana kolona nađene mine.

    1999. U državi Mičigen, SAD, ljekar Džek Kervorkijan osuđen na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvršeno godinu dana ranije i snimljeno na video kaseti.

    2002. Stalni Arbitražni sud u Hagu donio pravosnažnu odluku kojom je definisana 1.000 kilometara duga granica između Etiopije i Eritreje, čime je okončan sukob koji je kulminirao dvogodišnjim ratom te dvije afričke zemlje.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #112
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    14. april

    1395. Radi očuvanja vjere svojih podanika, Đurađ Stracimirović Balšić predao je Skadar Mlecima. Taj posjed (koji je, uz Drivast i Sveti Srđ, kao uslov svoje slobode Đurađ predao Osmanlijama i potom povratio), Mlečani su kako je u ugovoru navedeno, prihvatili „radi očuvanja svoje svete vjere i spasa tolikih hrišćanskih vjernika”, ali se i obavezali da će Đurađu II isplaćivati za ustupljene posjede po hiljadu dukata godišnje.

    1846.
    Petar II Petrovic Njegoš poceo diplomatsku aktivnost za oslobadjanje 80 zarobljenih Crnogaraca u Skadru, koje je nakon havarije broda kojim su krenuli u Carigrad da traže posao, pohapsio i zatvorio skadarski vezir Osman-paša. Ta, kao i diplomatska akcija povedena posredstvom ruskog konzula Gagića, urodila je plodom i Porta je naredila oslobađanje zatočenih Crnogoraca.

    1884. Na Cetinju je umro Visarion Ljubiša, crnogorski mitropolit. Bio je narodni učitelj u manastirima Praskvica, Reževići i Savina i parohijski svještenik i učitelj u Perastu. Po prelasku u Crnu Goru na upravu je dobio manastir Moraču, a 1878. posvećen je za episkopa obnovljene Zahumsko-raške eparhije sa sjedištem u manastiru Ostrog. Za mitropolita Crne Gore i Brda postavio ga je knjaz Nikola 6. novembra 1882. godine.


    1897. Jedanaest godina poslije Berlinskog kongresa na kojem je potvrđena nezavisnost Crne Gore, Kraljevina Srbija na Cetinju je otvorila svoje diplomatsko predstavništvo. Knez Aleksandar Obrenović je za diplomatskog predstavnika Srbije u Crnoj Gori akreditovao Jevrema Velimirovića. Iste godine na Cetinju su diplomatska predstavništva otvorili Rusija, Austro -Ugarska, Turska, Italija i Francuska. Diplomatsko predstavništvo Srbije u početku je imalo rang zastupništva i bilo smješteno u kući Jovana Milunovića (Pipera) u Katunskoj ulici, sve do smjene vlasti u Srbiji (Majskim prevratom 1903) kada je srpski poslanik opozvan. Od 1907. na Cetinju je ponovo srpski poslanik, a zastupništvo je 1909. godine izdignuto je na nivo poslanstva i bilo je smješteno u zgradi naspram dvorca kralja Nikole, današnjeg Državnog muzeja.

    1922. U najpoznatijem rimskom bioskopu premijerno je prikazan prvi crnogorski film "Vaskrsenja ne biva bez smrti", Vladimira Popovića. Snimljen je u Rimu, trajao je dva sata, a uloge su tumačili Elena Songro, Enriko Skatiči, Karlo Gvardari, poznata imena italijanskog nijemog filma, a statirali su crnogorski emigranti u Italiji. Prvi put je prikazan u glavnom gradu Italije. Premda ga je gledala publika u Španiji, Francuskoj, Australiji i Egiptu, nikada nije prikazan u Kraljevini Jugoslaviji zbog sadržaja koji je ukazivao na zasluge i borbe Crnogoraca u Prvom svjetskom ratu i nepravde koje su saveznici nanijeli Crnoj Gori i dinastiji Petrović.

    1941. U Orahovu (Kuči) kod Podgorice, rođen je poznati crnogorski pjesnik i novinar Ratko Vujošević, autor poeme "Orevuar Montenegro" koja se ubraja u najbolja ostvarenja moderne crnogorske poezije. Bio je novinar u Izvršnom vijeću Crne Gore, "Titogradskoj tribini", "Pobjedi" i, gotovo dvije decenije, odgovorni urednik edicije "Savremena literatura" u izdavačkim kućama "Pobjeda" i "Ljetopis". Osnovao je 1961. godine Klub mladih pisaca Doma omladine "Budo Tomović". Dobitnik je nagrade "19 decembar" i drugih društvenih i književnih priznanja. Umro je u Podgorici 21. juna 2004. godine.

    U svijetu:

    1629. Rođen je holandski matematičar i astronom Kristijan Hajgens.
    Otkrio je prsten oko Saturna i konstruisao časovnik sa klatnom.

    1759. U Londonu je umro njemački kompozitor Georg Fridrih Hendl. Njegov veliki opus sadrži opere, oratorije i veliki broj kompozicija za orkestar, a najpoznatiji su oratoriji "Mesija", "Izrael u Egiptu" i "Saul".

    1849. Na inicijativu revolucionarnog lidera Lajoša Košuta, Mađarska je proglasila nezavisnost od Austrije.

    1865. Predsjednik SAD Abraham Linkoln smrtno je ranjen u atentatu nekoliko dana nakon završetka građanskog rata. Na njega je u loži vašingtonskog pozorišta pucao Džon But. Preminuo je sljedećeg dana, a novi predsjednik postao je Endrju Džonson.

    1900. Predsjednik Francuske Emil Lube otvorio je u Parizu Međunarodnu izložbu koja se prostirala na 547 jutara, najveću te vrste u istoriji Evrope.

    1904. Rođen je engleski pozorišni i filmski glumac Ser Džon Gilgud. Slavu je stekao ulogama Šekspirovih junaka, a filmsku nagradu Oskar dobio je 1981. za ulogu u filmu "Artur".

    1907. Rođen je haićanski predsjednik Fransoa Divalije, "Papa Dok". Bio je predsjednik-diktator Haitija od 1957. do smrti 1971. godine.

    1914. Umro je američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam Džejms.

    1917. Umro je poljski ljekar Ludovik Lazar Zamenhof, izumitelj vještačkog jezika esperanto. Pod pseudonimom Dr Esperanto, izdao je 1887. godine udžbenik novostvorenog jezika "Lingvo Internacia".

    1930. Ruski pjesnik Vladimir Vladimirovič Majakovski, jedan od utemeljivača ruskog futurizma, autor lirskih poema "Oblak u pantalonama" i "Flauta kičma", izvršio je samoubistvo u Moskvi.

    1931. U Španiji je proglašena republika nakon abdikacije i bjekstva iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku je 1939. godine, poslije trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Francisko Franko.

    1945. Savezničke trupe uhapsile su njemačkog diplomatu i političara Franca fon Papena i izručile ga sudu za ratne zločine u Nirnbergu. Oslobođen je krivice, kasnije je u Njemačkoj osuđen na osam godina zatvora, ali je pušten već 1949.

    1975. U Sikimu (sjeveroistočna Indija) ukinuta je monarhija i proglašena republika. Sikim je postao 22. država Indijske Unije.

    1986. Umrla je francuska književnica Simon de Bovoar, životna saputnica Žan Pol Sartra. Njena knjiga "Drugi pol" bila je inspiracija feminističkog pokreta.

    1988. U Ženevi su Avganistan i Pakistan potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD su dali izjave o nemiješanju i neintervenciji. Sporazumom je predviđen povratak avganistanskih izbjeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana.

    1994. Dva američka borbena aviona F-15 greškom su, iznad sjevernog Iraka, oborila dva američka helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.

    1995. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da u bivšoj Jugoslaviji ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.

    1999. Pakistan je izvršio probu balističke rakete dometa 2.000 kilometara, sposobnu da nosi nuklearne projektile.

    2000. Mitingom u centru Beograda, pod geslom "Stop teroru - za demokratske izbore", srpska opozicija počela je koordiniranu akciju za demokratske promjene u zemlji.

    2003. Na zasijedanju u Luksemburgu šefovi diplomatija Evropske unije odlučili su da zabrane ulazak na teritoriju EU svim licima na Balkanu koja pomažu haškim optuzenicima na slobodi.

    2003. U blizini Bagdada američke specijalne snage uhapsile su bivšeg lidera palestinskog gerilskog pokreta Abu Abasa, optuženg da je organizovao otmicu italijanskog putničkog broda "Akile Lauro" 1985. godine i ubistvo Amerikanca Leona Klinghofera koji je bačen u Sredozemno more.

    2006. Umro je Beri Nelson, glumac koji je prvi oživio lik čuvenog britanskog agenta 007 Džejmsa Bonda u TV adaptaciji "Kazino Rojala" 1954. godine.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 14-04-10 at 15:50.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #113
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    15. april

    1884. Šest dana nakon što je izabran za autokefalnog mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve, Mitrofana Bana primio je u audijenciju ruski car Aleksandar Treći. Tom prilikom car ga je odlikovao Ordenom Svete Ane prvog stepena.

    1910. U Zagaraču je rodjen Milinko Djurović, jedan od organizatora 13-to julskog ustanka.

    1914. U Crmnici je rodjen Blazo Jokov Orlandić, organizator ustanka u Crmnici i jedan od trojice braće koji su poginuli u NOB-u. Poginuo je 1943. godine kod Glamoca.

    1922.
    Crnogorska izbjeglička vlada divizijara Milutina Vučinića, notom je od Đenovske konferencije tražila da formira komisiju koja će da ispita i utvrdi sve zločine i materijalne štete koje su Crna Gora i njen narod pretrpjeli od sprskih trupa. Uz notu dostavljena je i dokumentacija i publikacije o stradanjima crnogorskog naroda, ali Konferencija nije razmatrala te materijale. Uzaludni su bili pokušaji rektora Đenovskog univerziteta prof. dr Prospera Fedocija, koji je knjigom Pravna i međunarodna situacija Crne Gore pokušao Konferenciji da dokaže da, sa stanovišta međunarodnog prava, Crna Gora nije izgubila državni subjektivitet.

    1945. Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja na Cetinju je konstituisana u Crnogorsku narodnu skupštinu koja je izabrala svoje predsjedništvo i donijela Zakon o narodnoj vlasti Crne Gore na osnovu kojeg je 17. aprila obrazovana prva vlada, kao najviši izvršni i naredbodavni organ Narodne Republike Crne Gore. Predsjednik prve crnogorske vlade u mirnodopskim uslovima nakon 1914. godine, postao je Blažo Jovanović, a potpredsjednik Petar Komnenić. Ustavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. godine Crna Gora je ustanovljena kao suverena država – republika u okviru jugoslovenske federacije.

    1970. Osnovan Mašinski odsijek, preteča danasnjeg Mašinskog fakulteta na Podgorickom Univerzitetu. Odlukom Savjeta Tehničkog fakulteta u Titogradu, u okviru te visokoškolske organizacije osnovan je Mašinski odsjek na koji je iste godine upisana prva generacija studenata. Time je počeo proces konstituisanja Mašinskog fakulteta, koji od 1992. radi kao samostalna univerzitetska jedinica u okviru Univerziteta Crne Gore, obrazuje kvalitetne kadrove za potrebe privrede i nauke Crne Gore i uspješno sarađuje sa mašinskim fakultetima u mnogim evropskim gradovima.

    1979. 15. aprila, u 7 sati, 19 minuta i 50 sekundi, Crnu Goru je zadesio zemljotres jačine 7,2 stepena Rihterove skale u epicentru (9 stepeni po Merkaliju). Zemljotres je zahvatio Crnogorsko primorje i zaleđe. Poginula je 101 osoba, a povrijeđeno oko 1700 osoba. Pričinjena je ogromna materijalna šteta (porušene kuće, škole, hoteli, spomenici kulture...), za koju je procijenjeno da je 4,5 puta veća od cjelokupnog godišnjeg nacionalnog dohotka Crne Gore. Najviše je stradalo Crnogorsko primorje. Razoren je veliki broj kulturno-istorijskih spomenika (540), hotelsko-turističkih kapaciteta, oštećeni pruga Beograd–Bar, Jadranska magistrala, Luka Bar i mnogi drugi privredni i stambeni objekti. Hipocentar potresa nalazio se na dubini od oko 30 km. Stradalo je preko 250 manjih i većih naselja sa više od 30 hiljada objekata.

    1993. Bridž- klub „Nikšić”, registrovan je u Nikšiću kao prvi crnogorski bridž klub. Ova igra, koju su u Crnu Goru donijele strane diplomate krajem XIX vijeka, igrala se uporedo sa šahom, bilijarom i tenisom. Bridž, koji je primljen u porodicu olimpijskih sportova, u svijetu igra oko 100 miliona ljudi. Ubrzo nakon formiranja klubova u Nikšiću, Podgorici i Cetinju, formiran je Bridž savez Crne Gore.

    2004. U Zagrebu konstituisan Savjet crnogorsko-hrvatskog prijateljstva, kojeg čine ugledna imena crnogorskog i hrvatskog javnog i kulturnog života. Prvi predsjednik Savjeta je reditelj Veljko Bulajić, a potpredsjednici načelnik opštine Konavle, Luka Korda i sa crnogorske strane, predsjednik Hrvatske građanske inicijative, Dalibor Burić. Konstitutivnoj sjednici Savjeta prisustvovali predsjednici dvije države, Filip Vujanović i Stjepan Mesić.


    u svijetu:

    1450.
    U posljednjoj fazi Stogodišnjeg rata Francuzi su u bici kod Forminjija porazili Engleze, čime je okončana engleska dominacija u Normandiji.

    1452. Rođen Leonardo da Vinči italijanski slikar, vajar i graditelj. Crtao je ljude, biljke, životinje, proničući u bit njihove strukture i fizionomije.

    1469. Rođen je indijski duhovni učitelj, guru Nanak, osnivač sikizma. Njegovi sljedbenici Siki žive uglavnom u Indiji, a najbrojniji su u državama Pendžab i Harijana.

    1755. Doktor Samjuel Džonson, engleski pjesnik, novinar i leksikograf, objavio je Rječnik engleskog jezika, prvi moderni engleski rječnik.

    1765. U Sankt Petersburgu je umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pjesnik i akademik, enciklopedista svjetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprinio razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime.

    1764. U Versaju umrla Žan-Antoanet Poason, markiza De Pompadur, ljubavnica kralja Luja XV i jedna od najuticajnijih ličnosti na njegovom dvoru.

    1843. Rođen je američki pisac Henri Džejms. Napisao je oko 100 knjiga, među kojima su najpoznatiji romani "Portret jedne lejdi", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Roderik Hadson"...

    1909. Austrijski car odobrio je Statut za autonomnu upravu u Bosni i Hercegovini.

    1912. Na Atlantskom okeanu, na putu prema kanadskim obalama, potonuo je tada najveći brod na svijetu «Titanik». U do tada najvećoj pomorskoj nesreći stradao je 1521 putnik, a sa brodom je potonulo veliko blago.

    1912. Rođen je korejski diktator Kim Il Sung. Upravljao je Sjevernom Korejom od osnivanja te zemlje, 1948. do smrti 1994. Smrću "Velikog vođe", kako su ga podanici zvanično oslovljavali, okončana je jedna od najdužih apsolutističkih vladavina u XX vijeku.

    1923. Insulin, koji je kanadski naučnik, nobelovac Frederik Banting, otkrio 1921. godine, počeo je da se koristi u liječenju dijabetesa.

    1941. Jugoslovenska vlada, na čelu sa njenim predsjednikom, generalom Dušanom Simovićem, napustila je zemlju poslije njemačke okupacije. Dan ranije iz zemlje je otišao i kralj Petar II Karađorđević.

    1944. Umro italijanski filozof Đovani Đentile, ideolog fašizma.

    1945. Britanske trupe su u Drugom svjetskom ratu oslobodile njemački koncentracioni logor Bergen-Belzen.

    1952. Frenklin banka u Njujorku izdala je prvu kreditnu karticu u svijetu.

    1974. Nakon petnaestogodišnje vladavine, vojnim pučem svrgnut je s vlasti predsjednik Nigera Diori Hamani.

    1980. U Parizu je umro francuski filozof i književnik Žan-Pol Sartr.

    1986. Američki avioni bombardovali Tripoli i Bengazi, u znak odmazde za pogibiju dvojice Amerikanaca u eksploziji bombe u diskoteci u Berlinu 5. aprila.

    1989. Na fudbalskom stadionu u Šefildu, u sjevernoj Engleskoj, pod srušenim tribinama poginulo je 96, a povrijeđeno 200 ljudi, kada su na već prepun stadion puštene nove grupe navijača.

    1989. Umro kineski političar Hu Jaobang, šef KP Kine od 1981. do januara 1987, kad je smijenjen pod optužbom da je dopustio prodor ideja "buržoaskog liberalizma". Na dan njegove smrti, studenti u Pekingu i Šangaju izašli su na ulice da bi izrazili žalost, a protest je okončan krvoprolićem početkom juna 1989. na centralnom pekinškom trgu Tjenanmen.

    1990. U Njujorku u 85. godini umrla filmska glumica švedskog porijekla Greta Garbo.

    1992. UN uvele sankcije protiv Libije zbog njene umiješanosti u podmetanje bombe u avion kompanije Pan Ameriken koji je eksplodirao iznad mjesta Lokberi u Škotskoj 1988. i rušenje francuskog aviona iznad Nigera 1989. godine.

    1994. Ministri vodećih zemalja svijeta potpisali GATT (General Agreement on Tariffs and Trade).

    1996. "Komisija za istinu" u Južnoj Africi, formirana da ispita zloupotrebu vlasti u vrijeme aparthejda, otvorila je istražni postupak.

    1996. Od podmetnute eksplozivne naprave oštećena je Bajrakli džamija u Beogradu. Beogradski muftija Hamdija Jusufspahić izjavio je da je to bio sedmi napad na Bajrakli džamiju od 1990. godine.

    1997. Tokom hodočašća, u požaru koji je zahvatio šatorsko naselje blizu Meke, u Saudijskoj Arabiji, poginula su 343 hodočasnika.

    1998. Bivši kambodžanski diktator Pol Pot umro je od srčanog udara. Tokom njegove četvorogodišnje vladavine, od 1975. do 1979, više od milion ljudi je ubijeno ili je umrlo od mučenja, gladi i bolesti.

    2002. U nesreći putničkog aviona kineske kompanije Er Čajna, izazvanoj lošim vremenskim uslovima, poginule najmanje 122 osobe.

    2003. Na 18 godina zatvora osuđen je Folkert van der Graf, ubica holandskog političara Pima Fortjina. To je bilo prvo političko ubistvo u Holandiji u posljednja preko tri vijeka.

    2005. U Memorijalnom parku holokausta u Bruklinu otkrivena je spomen-ploča žrtvama logora Jasenovac (Hrvatska), što je prvi javni spomenik u SAD stradalima u tom logoru.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #114
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    16. april

    1862. Poceo drugi udar Omer pasine vojske na Crnu Goru. U bitkama sa Omer pasom poginilo je 2000 Crnogoraca.

    1863. Rođen Ludvik Kuba, češki folklorist, etnomuzikolog i slikar. Putujući po slovenskim zemljama (Bosni, Crnoj Gori, Dalmaciji, Srbiji, Makedoniji...) napravio je niz dragocjenih zapisa iz muzičke etnografije i o ljudima i krajevima koje je posjećivao. U Crnoj Gori je boravio tokom 1890. i 1891. godine, sakupljajući narodne pjesme. Tom prilikom napravio je oko 200 crteža, akvarela i ulja, koji osim umjetničke imaju i arhivsku vrijednost, i zabilježio preko 250 crnogorskih melodija, među kojima je 70 melodija sa notnim zapisima. Tu građu, u kojoj studija o melografskim karakterisitkama Crne Gore predstavlja prvijenac u toj oblasti, objavio je 1892. u knjizi „U Crnoj Gori”, pobudivši pažnju etnologa i etnomuzikologa. Umro je 30. novembra 1956.

    1894. Na Ceklinu kod Cetinja, rođen je Marko Mašanović, publicista i politički radnik. Organizovao je prvu proslavu 1. maja na Rijeci Crnojevića 1919. godine.

    1916.
    Umro Jovo Ljepava, jedna od niza značajnih ličnosti koje su iz Hercegovine u Crnu Goru došle u prosvetiteljsku i rodoljubivu misiju. Rođen je u selu Poljicu, 6. januara 1850. Školovao se u Rusiji. Kao dobrovoljac, učestvovao je u crnogorskoj vojsci u Veljem ratu protiv Osmanskog carstva. Tokom boravka u Crnoj Gori bio je profesor i direktor Cetinjske gimnazije, profesor i rektor Bogoslovsko-učiteljske škole i Đevojačkog instituta i učitelj sinovima kralja Nikole – Danilu i Mirku. Godine 1911. penzionisan je i otišao u Beograd, gdje je proveo posljednje godine života. Objavio je niz djela iz teorije i istorije književnosti, prevodio rusku literaturu i bio urednik časopisa „Prosvjeta”, organa Ministarstva prosvjete Crne Gore.

    1941. Transport od 88 sanduka zlata, koji je prethodni dan krenuo iz Mostara kako bi sa kraljem Petrom i vladom avionom saKapinog polja bili prebačeni u Grčku, stigao je u Nikšić. Komisijski je predat načelniku nikšićkog sreza i veći broj sanduka odmah je utovaren u kamione i uz pratnju odvezen na Cetinje. Prema nekim podacima, 184 sanduka predata su komisijski u Nikšiću i na Cetinju, a pretpostavlja se da ih je 21 otišlo sa kraljem u inostranstvo.

    1965. U Nikšiću je osnovan džudo klub Akademik . Ime je dobio po bivšoj Pedagoškoj akademiji gdje je počeo rad. Inicijativu za osnivanje Kluba dali su Vuk Rašević i Milorad Vujović, a prvi trener bio je Petar Ilić. Akademik je na evropskim, mediteranskim i balkanskim šampionatima osvojio više medalja. Danas ima više stotina članova svih kategorija.

    u svijetu:

    1828. Umro je Francisko Goja
    , španski slikar i grafičar, najveća ličnost španskog slikarstva poslije Velaskeza. Najpoznatije slike su mu: Drugi maj 1808, Užasi rata, Saturn, Prometej, Ples vještica, Gola Maja, Obučena Maja...

    1844. Rođen francuski književnik Anatol Frans, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921.

    1850. Umrla francuska vajarka Mari Tiso. 1802. osnovala londonski Muzej voštanih figura.

    1856. Usvojena Pariska deklaracija, o pomorskom pravu za vrijeme rata.

    1859. Umro francuski političar i istoričar Aleksis Klerel Tokvil. Njegovo djelo imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije.

    1867. Rođen američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt. Godine 1903, zajedno s bratom Orvilom, izveo prvi let avionom. Let trajao 59 sekundi, avion preletio 285 metara. Braća Rajt 1909. osnovala kompaniju za proizvodnju aviona.

    1879. Umrla Bernadet Subiru, čija je vizija Djevice Marije prethodila stvaranju svetilišta u Lurdu, u Francuskoj.

    1889. Rođen engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin. Karijeru napravio u SAD, 1952. emigrirao u Švajcarsku, gdje je umro 1977. Za 40 godina snimio 75 kratkih i dugometražnih filmova, 1972. dobio Oskara za životno djelo.

    1922. Njemačka i SSSR potpisali Rapalski ugovor, kojim je Njemačka priznala SSSR i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.

    1927. Rođen papa Benedikt XVI ili građanskim imenom Jozef Rajnciger, 265. papa po redu, najstariji izabran u posljednjih 275 godina.

    1939. Rođen hrvatski pozorišni, televizijski i filmski glumac Boris Dvornik. Umro marta 2008. godine.

    1940. Rođena danska kraljica Margareta II. Kraljica postala 1972, prva žena poslije 600 godina na danskom prijestolu.

    1945. Trupe SAD ušle u njemački grad Nirnberg.

    1947. U gradu Teksasu, u istoimenoj državi SAD, poginulo više od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom.

    1948. U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.

    1964. Devet osoba u Britaniji osuđeno na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učešća u velikoj pljački voza 1963. Jedan od glavnih aktera tzv. pljačke vijeka Ronald Bigz uspio da pobjegne iz zatvora i da stigne u Brazil, gdje je živio do maja 2001, kada se predao Skotland jardu.

    1975. Umro indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsjednik Indije od 1962. do 1967.

    1982. Britanska kraljica Elizabeta proklamovala novi kanadski ustav. Prekinute posljednje kolonijalne veze Kanade s Velikom Britanijom.

    1988. U Tunisu ubijen Halil al Vazir, poznat kao Abu Džihad, vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije.

    1996. Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri mjeseca zatvora. Kraksi pobjegao u Tunis, gdje je ostao do smrti.

    2001. Bivši predsjednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu pošto je taj sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog korupcije i lažnog svjedočenja.

    2002. Vlada Holandije i načelnik Generalštaba holanske vojske podnijeli ostavke zbog zvaničnog izvještaja o Srebrenici, u kome je ocijenjeno da holandske mirovne trupe i Ujedinjene nacije snose dio odgovornosti za pad te enklave, u julu 1995, u ruke Vojske Republike Srpske i masakr nekoliko hiljada Bošnjaka.

    2003. U Beču uhapšen Dragan Nikolić i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu Željka Ražnatovića.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #115
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    17. april

    Na današnji dan Republika Kiribati slavi Praznik zdravlja, Samoa Dan zastave, a Sirija Dan evakuacije.
    Na
    Kubi je Dan pobjede nad kontrarevolucijom, a u Japanu Dan zastite djece.
    Toga dana 6.g.pne se prema hipotezi rodio Isus Hristos, a bez hipoteze 1818. godineAleksandar II, ruski car, 1880. Arthur Trebitsch, austrijski književnik i filozof, 1894. Nikita Hruščov, sovjetski političar i državnik, 1929. James Last, njemački muzičar, 1942. Ismar Mujezinović, bosanskohercegovački slikar, a 1974. Victoria Beckham, britanska pop-pjevačica.
    17. aprila 1711.
    umro je Josip I njemačko-rimski car i ugarsko-hrvatsko-češki kralj, 1790. Benjamin Franklin, američki državnik, filozof, fizičar, ekonomist i pisac, 1903. Ivan Jesse Kujundžić, hrvatski književnik, 1963. Viktor Car Emin, hrvatski književnik, a 1976. Henrik Dam, danski biohemičar i nobelovac.

    U crnogorskoj istoriji taj dan je znacajan jer:

    1860.
    U Carigradu su velike sile potpisale konačnu verziju teksta o razgraničenju između Crne Gore i Turske. Granica je bila obilježena još u jesen 1859. godine. U granicama Crne Gore našli su se Grahovo, dio Banjana, nikšićke Rudine i Župa, Uskoci, veći dio Drobnjaka, Lipovo, Rečine u Gornjem Kolašinu, dio Kuča, Gornji Vasojevići i Dodoši. Ovim je Crna Gora, imala površinu od oko 4.400 kilometara kvadratnih, ali su neki krajevi Istočne Hercegovine tada ostali izvan crnogorskih granica, pa je stoga tamo već naredne godine buknuo novi ustanak. Razgraničenje nije značilo i međunarodno priznanje nezavisne države Crne Gore, iako se na nju već uveliko gledalo kao na pravni subjektivitet.


    1879. Na Cetinju je rođen princ Mirko Petrović, drugi sin kralja Nikole. Bio je muzički nadaren, volio je da putuje, pa se po evropskim metropolama ponašao bez imalo političkog takta. Oženio je 1902. godine Natalijom, kćerkom Aleksandra Konstantinovića, bliskog rođaka srpskog kralja Aleksandra Obrenovića. Brak nije uspio i Natalija je sa djecom 1912. godine napustila Cetinje. Mirko je umro od tuberkuloze 1918. godine u Beču, gdje je i sahranjen, a dvije godine kasnije Natalija se ponovo udala.

    1903.
    Škola za tobdžije, otvorena je na Cetinju kao artiljerijska podoficirska škola koja je u septembru iste godine preseljena u Nikšić, gdje su pitomci bili podijeljeni u dvije baterije: brdsku i poljsku. Školi su prethodili kursevi koji su se odvijali od 1896. do 1900. godine, čiji su polaznici poslije položenog ispita dobijali čin artiljerijskog potporučnika.


    1921. U Prištini je rođen Velimir Veljo Stojanović, filmski reditelj, po mnogima utemeljivač crnogorske kinematografije. Filmovi: "Zle pare", " 4 km na sat", " Lažni car Sćepan mali", " Kampo Mamula", te niz dokumentaraca za koje je dobijao najveće evropske nagrade. Preminuo 25. avgusta 1959. godine u Beogradu. Radio sa Ratkom Đurovicem, scenaristom. Njihov filmski opus svrstava se među najznačajnije u bivšoj Jugoslaviji. Jedan od osnivača "Lovćen filma" zajedno sa rediteljem Milom Đukanovićem, takođe Cetinjaninom.

    1941. Kapitulacija Kraljevine Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu. Nakon kapitulacije jugoslovenske kraljevske vojske i rasparčavanja Jugoslavije, Crna Gora se našla u italijanskoj okupacionoj zoni. Italijanske jedinice, potpomognute njemačkim, ušle su u Nikšić, Podgoricu, Cetinje i Kotor. Prilikom ulaska u Kotor italijanskih okupacionih snaga koje su zaposjele brodove, magacine i ratnu opremu, poručnici bojnog broda Milan Spasić i Sergej Mašera minirali su razarač „Zagreb” i potonuli zajedno sa brodom ne dozvolivši da ni oni niti razarač padnu Italijanima u ruke. Najveću vlast imao je Civilni komesarijat, uspostavljen 28. aprila (kasnije Visoki komesarijat), a nakon 13-julskog ustanka Komanda trupa Crne Gore. Nakon kapitulacije Italije 8. septembra 1943. i odstupanja italijanske vojske, teritorije koje je ona do tada držala pod kontrolom zaposjele su njemačke vojne jedinice, nastupajući iz Hercegovine i Albanije.

    1941. U Boki Kotorskoj kod Krtola, poručnici bojnog broda Milovan Spasić i Sergej Mašera potopili su razarač «Zagreb» žrtvujući pritom i svoje živote.

    1945. Konstituisana je prva Vlada NRCG nakon drugog svjetskog rata. Njen prvi predsjednik bio je Blažo Jovanović, a potpredsjednik Petar Komnenić.

    1979. Radio Bar, prva lokalna radio-stanica, počeo je rad dva dana nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru. Premda je emitovao program u neuslovnim prostorijama i uz pomoć improvizovane tehnike, odigrao je značajnu ulogu u informisanju javnosti o posljedicama zemljotresa na Crnogorskom primorju i otklanjanju šteta koje je nanijela stihija. Nakon toga uređivačko-programsku koncepciju bazirao je na sadržajima od značaja za lokalnu privredu, politiku, kulturu...

    1991. u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Kolašina živote su izgubili Slavica Milović, Mihailo Bošković i Željko Vujačić, članovi ekipe Radija Crne Gore. Ekipa je išla na jedan od jugoslovenskih samita, koji je održavan u Ohridu.

    1993. UN uvele ekonomske sankcije Jugoslaviji.

    u svijetu :


    1421. Više od 100.000 ljudi utopilo se u Holandiji, kada je more probilo zaštitne nasipe.

    1492. Kristifor Kolumbo dobio je saglasnost i novac od španskog kralja Ferdinanda V i kraljice Izabele da istraži "zapadni okean". Na tom putovanju, Kolumbo je otkrio američki kontinent.

    1790. Umro je američki naučnik i državnik Bendžamin Frenklin. Učestvovao je u pisanju Deklaracije nezavisnosti, a kao neumoran borac za slobodu čovjeka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Kao naučnik, izumio je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.

    1814. U Ugrinama, kod Bribira (Hrvatska), rođen je srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog četinara, poznatu kao Pančićeva omorika.

    1894. Rođen je ruski državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK KPSS od 1953. do 1964. i predsjednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na XX kongresu KPSS podnio je referat "O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posljedica", čime je počeo proces destaljinizacije SSSR.

    1895. Sporazumom u gradu Šimonosekiju završen je kinesko-japanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (Tajvan) predala Japanu. Tajvan je pod japanskom vlašću bio do 1945.

    1916. Rođena je Sirimavo Bandaranaike, koja je u julu 1960. postala premijer Cejlona (Šri Lanke), prva žena premijer u svijetu.

    1937. Daffy Duck debitivao u kratkom crtanom filmu studija Warner Bros.

    1942. zarobljeni francuski general Henri Giraud pobjegao je iz njemačkog zatočeništva u dvorcu Königstein.

    1957. Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu nakon 13 mjeseci provedenih u egzilu na Sejšelima. Iste godine, Makarios je sa britanskom vladom počeo pregovore o nezavisnosti Kipra, a u decembru 1959. izabran je za predsjednika Republike Kipar.

    1961. Uz podršku SAD, kubanski desničari u egzilu iskrcali su se u "Zalivu svinja" u namjeri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno više od 1.000 napadača.

    1969. Lider Komunističke partije Čehoslovačke Aleksandar Dubček podnio je ostavku, poslije kraha reformskog kursa nazvanog "praško proljeće". Zamijenio ga je Gustav Husak.

    1972. Američki vasionski brod «Apolo 16» lansiran je na mjesec. Poslije tri dana spustio se na mjesečevu površinu, a peti dan astronauti Džon Jang i Čarls Djuk specijalnim vozilom su prešli površinu od devet kilometara.

    1975. Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad Kambodže Pnom Pen i započeli vladavinu terora, tokom koje je ubijeno više od milion ljudi.

    1977. U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.

    1983. Indija je lansirala prvi vještački satelit.

    1993. U UN je usvojena rezolucija koja predviđa pooštravanje sankcija protiv SR Jugoslavije, ukoliko bosanski Srbi ne potpišu Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu do 26. aprila.

    1993. Umro je Turgut Ozal, predsjednik Turske od 1989.

    1996. SAD i Japan potpisali su deklaraciju o bezbjednosnoj saradnji, prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim djelovima Azije.

    1997. Umro je izraelski državnik Haim Hercog, predsjednik Izraela od 1983. do 1993.

    2002. Jugoslovenska vlada pozvala je 23 osobe koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine, od kojih je 10 jugoslovenskih državljana, da se dobrovoljno predaju tom sudu. Pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali su se: Dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile Mrkšić, Nikola Šainović, Vladimir Kovačević i Momčilo Gruban.

    2004. U izraelskom raketnom napadu u Gazi ubijen je lider palestinskog radikalnog pokreta Hamas Abdel Aziz al Rantisi.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #116
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    18. april

    1703. U Drobnjaku je poginuo Redžep paša Šeić, poznati turski vojskovođa koji je za ratne zasluge bio imenovan za pašu cijele Hercegovine. Poslije osvajanja Risna i Herceg Novog, poveo je jedan broj muslimanskih porodica u Onogošt i prema zapisima zidao je turski grad Onogošt, današnji Nikšić, najvjerovatnije 1702. godine.

    1856. Objavljen je plan za gradnju Danilovgrada. Namjeru knjaza Danila da na mjestu koje se zove Orja Luka podigne za sebe stambenu građevinu, te kasnije na kraju klanca kojim se može uću u Crnu Goru osnuje grad, objelodanio je francuski konzul u Skadru, Ekar, kome je knjaz pokazao plan varoši. U tu svrhu knjaz je kupio zemljište koje je namjeravao da pokloni onima koji budu željeli da se na tom mjestu nastane. Ideju svog prethodnika realizovao je 1869. knjaz Nikola inicirajući izgradnju današnjeg Danilovgrada na osnovu projekta inženjera Dragiše Milutinovića.

    1868.
    U Zadru je umro Đorđije Petrović, prvi školovani crnogorski oficir. Petar I ga je bio odredio za nasljednika, ali je on odbio i izabrao
    vojno skolovanje u Rusiji. Kad je Petar II već bio mitropolit, Đorđije se vratio u Crnu Goru i postao komandant crnogorske vojske za vrijeme cijele vladavine Petra II. Poslije Njegoseve smrti Pero Tomov je prekoračio ovlašćenja testamenta i zajedno sa Đorđijem Petrovićem (uz podršku svojih pristalica, članova Senata...) počeo preduzimati pokusaje da onemogući Danilu dolazak na vlast. Đorđije Petrović je kasnije emigrirao iz Crne Gore i
    kao politički emigrant proveo ostatak života. Umro je u Zadru.

    1876. Poginuo je Risto Petrov Kovačević, poznati barjaktar Bogoslovske čete koga je za protopopa rukopoložio Mitropolit Ilarion Roganović.

    1926. u Njegosevoj ulici u Podgorici otvoren hotel Imperijal. Nalazio se u novoj zgradi braće Pejanovića, u Njegoševoj ulici. Raspolagao je sa 30 soba, dva kupatila, jednom većom salom za kafanu, restoranom i bifeom. Ovaj hotel, kao i drugi u Podgorici, teško je oštećen u nizu bombardovanja Podgorice tokom II svjetskog rata.

    1929. U Podgorici je rođen Cvjetko Ivanović, dirigent i kompozitor. Muzičku akademiju završio je u Beogradu, a usavršio se u Salzburgu i Rimu. Od 1957. do 1976. bio je glavni urednik muzičkog programa Radio Titograda, a 1959. osnovao je i Simfonijski orkestar. Radio je kao horovođa u KUD «Stanko Dragojević» i bio profesor u Srednjoj muzičkoj i Višoj pedagoškoj akademiji.

    1933. Kod Plužina rođen crnogorski atletski as, Vojo Vračar.

    1995. Prvi festival monodrame, prva smotra te vrste u Crnoj Gori, otvorena je u Nikšiću. Naredne godine prerasla je u jugoslovenski festival „Pozorište jednog glumca”, a 2000. godine organizovana kao „Festival glumca”, uz učešće pozorišnih umjetnika iz Crne Gore, Srbije, bivših jugoslovenskih republika te iz Rusije i SAD. Nakon višegodišnje pauze, u februaru 2007. prerastao je u »Međunarodni festival glumca«.

    1998. u Podgorici je počeo maratonski dvodnevni sastanak Glavnog odbora DPS-a Crne Gore, na kom je, uveliko već podijeljena vladajuća partija, struju Momira Bulatovića ostavila u manjini. Epilog je bio formiranje nove Socijalističke narodne partije SNP – od Bulatovićevog krila, koja je, opet, nakon par godina, doživjela rascjep i nastanak treće partije pod rukovodstvom Momira Bulatovića. Na čelu SNP-a došao je, voljom apsolutnog broja članova ove partije, Predrag Bulatović.

    u svijetu:

    1480. Rođena Lukrecija Bordžija,
    mecena umjetnika i naučnika u vrijeme italijanske renesanse, vanbračna kćerka pape Aleksandra VI.

    1506. Postavljen kamen temeljac crkve svetih Petra i Pavla u Rimu, najveće crkve na svijetu, i središta hršćanske crkve i vatikanske države. Izgradnji crkve doprinijeli su i brojni svjetski umjetnici i graditelji: Rafael, Mikelanđelo, Bramante...

    1775. Počeo je Američki rat za nezavisnost.

    1797. Rođen francuski državnik i istoričar Luj Adolf Tjer, osnivač i prvi predsjednik Treće republike, od 1871. do 1873. godine.

    1874. Rođena Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

    1882. U Londonu rođen američki dirigent poljskog porijekla Leopold Stokovski, osnivač Američkog simfonijskog orkestra.

    1906. U zemljotresu u San Francisku poginulo više od 1.000 ljudi, oko 200.000 ostalo bez domova.

    1909. U Vatikanu beatifikovana francuska heroina iz XV vijeka Jovanka Orleanka. Kanonizacija izvršena 1920. godine.

    1936. Umro italijanski kompozitor Otorino Respigi.

    1942. Avioni SAD u II svjetskom ratu
    prvi put bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju.

    1946. Zvanično raspuštena Liga naroda, njena imovina prenijeta na Ujedinjene nacije.

    1946. SAD priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vođstvom Josipa Broza Tita.

    1949. Proglašenjem Irske za samostalnu državu, sjeverni dio ostrva definitivno je pripao Velikoj Britaniji.

    1951. Belgija, Zapadna Njemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija u Parizu potpisale ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik. Početak stvaranja Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije.

    1954. Gamal Abdel Naser, jedan od vođa udara kojim je 1953. svrgnut kralj Faruk I, postao premijer i vojni guverner Egipta.

    1955. Umro njemački naučnik Albert Ajnštajn, tvorac teorije relativiteta. Od dolaska nacista na vlast u Njemačkoj 1933. živio u SAD. Nobelovu nagradu za fiziku dobio 1921.

    1955. U indonežanskom gradu Bandungu počela afroazijska konferencija 29 zemalja. Utvrđeni principi Pokreta nesvrstanih kao alternative NATO-u i Varšavskom ugovoru.

    1956. Raspušten Informbiro, savjetodavno i koordinaciono tijelo devet evropskih komunističkih i radničkih partija, kojim su dominirali sovjetski komunisti.

    1980. Južna Rodezija pod nazivom Zimbabve postala 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti glavni grad Solzberi preimenovan u Harare.

    1983. Bombaš-samoubica uletio automobilom u Ambasadu SAD u Bejrutu. U eksploziji poginule najmanje 63 osobe, više od 100 povrijeđeno.

    1992. Umro Beni Hil, britanski glumac.

    1994. Počeo građanski rat u Ruandi.

    1996. U Kairu poginulo 18 grčkih turista kada su islamski teroristi otvorili vatru na turistički autobus.

    1996. Više od 100 libanskih izbjeglica ubijeno kada je izraelska artiljerija otvorila vatru na izbjeglički logor.

    1999. Jugoslavija, u vrijeme vazdušne intervencije NATO-a, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom zbog situacije na Kosovu.

    2004. Umro Ratu Sir Kamisese Mara, osnivač države Fidži.

    2004. Bivši izraelski nuklearni tehničar Mordehaj Vanunu izašao je iz zatvora Asskelon, na jugu Izraela, u kojem je proveo 18 godina, od čega 11 u samici, zbog izdaje i špijunaže. Vanunu je uhapšen i osuđen nakon što je 1986. u intervjuu britanskom listu "Sandej tajms" otkrio izraelski program razvoja nuklearnog oružja.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #117
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    19. april

    1824. Negdje u grčkim planinama umro je u izgnanstvu lord Džordž Gordon Bajron, engleski pisac. Nakon što je zauzeo mjesto u domu lordova, kao krajnji opozicionar, dijelom zbog nesrećne ljubavi, dijelom i zbog neslaganja sa engleskom politikom na početku XIX vijeka, napustio je zemlju. Preko Španije, Portugalije, Turske i Grčke, dospio je u Albaniju, a jedno vrijeme proveo je i u Prčnju. Potom se priključio grčkim ustanicima.

    1891. Novo parobrodarsko društvo, osnovano je u Dobroti pod nazivom „Radoničić company”, u vlasništvu porodice Filipa Vidakova Radoničića. Ta je kompanija, od 1. januara 1892, održavala svakodnevnu vezu između Kotora i Herceg Novog, parobrodima „Kotor” i „Erceg Novi”. Rentabilnost pomorskog saobraćaja kroz Boku ubrzo je uslovilo osnivanje i drugog parobrodarskog društva pod nazivom „Boka”, pa je Kotor bio dobro povezan ne samo sa lukama u zalivu već i sa Ulcinjom i Gružom.

    1910. Čestitku povodom 25. godišnjice arhijerejskog rada u okviru samostalne Crnogorske pravoslavne crkve, njenom mitropolitu Mitrofanu Banu uputio je carigradski patrijarh Joakim III, riječima: „Srdačno pozdravljamo srećni jubilej Vaše arhijerejske službe. Gospod neka podari Vašem visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom Gospodaru i pobožnoj naciji crnogorskoj svoje darove”. Na isti dan dvadeset pet godina ranije Mitrofan Ban dobio je visoko odlikovanje od austrijskog cara Josifa I.

    1930. Ubijen Marko Mašanović, jedan od osnivača KP Crne Gore. Rođen je 16. aprila 1884. godine, u Gornjem Ceklinu kod Cetinja. Završio je Bogoslovsko-učiteljsku školu. Učestvovao je u balkanskim i I svjetskom ratu. Poslije 1918. radio je na realizaciji ideje ujedinjenja Crne Gore i Srbije. Bio je jedan od šest delegata iz Crne Gore koji su prisustvovali Osnivačkom kongresu Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista) u Beogradu krajem aprila 1919. Službovao je kao učitelj u rodnom mjestu i Ljubotinju, ali je zbog komunističke aktivnosti otpušten sa posla. Nakon rada na organizovanju KP u Crnoj Gori, od 1925. godine, po nalogu KPJ boravio je u SSSR odakle je kao instruktor ilegalno dolazio u Jugoslaviju. Dvije godine nakon potjernice koju je 1928. policija izdala za njim i sadržala njegov detaljan opis uz napomenu da je ,,vrlo opasan komunista i da ima jake organizatorske sposobnosti”, uhapšen je na Cetinju. Tokom saslušavanja u Sreskom načelstvu iz pištolja je sasuo nekoliko metaka u policijskog pisara, puškom koju je oteo od žandarma ubio žandarmerijskog narednika a žandarma ranio. Usmrćen je u pokušaju bjekstva.

    1937. U Podgorici je rođen Branimir Šćepanović, pripovjedač i romansijer, novinar i publicista. Završio je Filološki fakultet u Beogradu, bio je urednik časopisa «Savremenik», a pisao je i TV drame i filmske scenarije. Poznata njegova djela su zbirke pripovjedaka Pre istine, te romani: Sramno ljeto, Usta puna zemlje. Najpoznatiji filmski scenario napisao je za film «Sutjeska». Dobitnik je Oktobarske nagrade 1974. godine.

    1956. U okviru manifestacija koje su prethodile obilježavanju Dana mladosti, 25. maja, kajakaški klubovi Crne Gore organizovali su nošenje „štafete mladosti” vodama Lima, od tadašnjeg Ivangrada do Prijepolja. Štafetu su nosili istaknuti crnogorski kajakaši: Marko Stajkić, Idžo Popović, Gojko Damjanović, Bato Radonjić, Joza Pejović i drugi.

    1956. na Cetinju je izaslo prvo radnicko glasilo, Industrijski radnik.

    2006. Republička referendumska komisija utvrdila prototip glasačkog listića. Glasački listić koji će biti ponuđen građanima da se izjasne na referendumu o državnom statusu Crne Gore biće rozi i na ćiriličnom pismu, a u pojedinim područjima i na albanskom jeziku. U vrhu listića biće naziv državnog organa koji je raspisao referendum, odnosno Skupštine Crne Gore, u sredini referendumsko pitanje "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom" ispod koga će biti ponuđeni odgovori "da" i "ne". U dnu je napomena građanima da se izjašnjavaju zaokruživanjem jednog od ponuđenih odgovora.

    U svijetu:

    1587. Engleski gusar
    , a kasnije i admiral, ser Fransis Drejk, ušao je u luku Kadiz i potopio špansku flotu.

    1588. Umro je Paolo Veroneze, jedan od najznačajnijih slikara Venecijanske škole u 16. veku.

    1689. U Rimu je umrla švedska kraljica Kristina Augusta. Kraljica je postala 1632. u osmoj godini, a abdicirala je 1654. zbog tajnog prelaska u rimokatoličku vjeru koja je u Švedskoj bila zabranjena.

    1713. Rimsko-njemački car Karl VI izdao je statut porodice Habzburg "Pragmatična sankcija" da bi osigurao prijesto za ćerku Mariju Tereziju.

    1775. Porazom britanske vojske kod Leksingtona i Konkorda počeo je američki rat za nezavisnost od Velike Britanije. Kongres SAD objavio je istog dana 1783. završetak rata.

    1824. Engleski pjesnik Džordž Gordon Bajron umro je od malarije u Grčkoj, gdje je učestvovao u borbi Grka za oslobođenje od Turaka.

    1839. Potpisan je Londonski sporazum, kojim su evropske države priznale nezavisnost Kraljevine Belgije.

    1881. Umro je engleski političar i državnik Bendžamin Dizraeli. Bio je lider konzervativaca 1868. i premijer dva puta. 1868 i 1874-80.

    1882. Umro je engleski prirodnjak Čarls Robert Darvin, autor teorije o evoluciji živih bića, koju je objavio u knjizi "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja".

    1906. Umro je francuski fizičar i hemičar Pjer Kiri, jedan od utemeljivača nauke o radioaktivnosti. Sa suprugom Marijom Kiri-Sklodovskom i Anrijem Bekerelom podijelio je 1903. Nobelovu nagradu za fiziku.

    1911. U Portugalu je odvojena crkva od države.

    1921. Stupio je na snagu zakon o podjeli Irske na Republiku Irsku i Sjevernu Irsku, koja je ostala pokrajina Velike Britanije.

    1932. Vlada Kraljevine Jugoslavije donijela je Zakon o zaštiti zemljoradnika, kojim je proglašen šestomjesečni moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zapljena imovine. Oko 709.000 seljaka dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom lihvarima i trgovcima.

    1943. Počeo je ustanak Jevreja u Varšavi, koji je, uz više hiljada žrtava, ugušen 16. maja. Njemački nacisti su tokom borbi potpuno razorili i spalili Varšavski geto, a 58.000 ljudi poslato je u koncentracione logore.

    1945. Američke trupe u Drugom svjetskom ratu zauzele su njemački grad Lajpcig.

    1949. Rođena Paloma Pikaso, špansko-francuska modna kreatorka.

    1951. U Londonu je održano prvo takmičenje za mis svijeta. Pobijedila je mis Švedske.

    1960. Prvi predsjednik Južne Koreje, Singman Ri, povukao se sa vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.

    1967. Umro je njemački državnik Konrad Adenauer, jedan od osnivača i lider Hrišćansko-demokratske unije poslije Drugog svjetskog rata, kancelar Zapadne Njemačke od 1949. do 1963. godine.

    1975. Indija je lansirala prvi vještački satelit.

    1984. Lansiran je prvi kineski telekomunikacioni satelit.

    1987. Rođena Marija Šarapova, ruska teniserka.

    1993. Više od 80 pripadnika jedne američkog vjerskog kulta, uključujući njihovog vođu Dejvida Koreša, ubili su federalni agenti kad su, poslije 51 dana opsade, upali u sjedište kulta u teksaškom gradu Vako.

    1994. U Francuskoj je na doživotnu robiju osuđen nacistički ratni zločinac iz Drugog svjetskog rata Pol Tuvije.

    1995. Od eksplozije automobila-bombe u devetospratnoj zgradi federalnih institucija u Oklahoma Sitiju (SAD) poginulo je 168, a više od 400 ljudi je ranjeno. Napad je izvršio bivši američki vojnik Timoti Mekvej, nad kojim je 2001. izvršena smrtna kazna.

    2002. U svojoj vili u Italiji umro je norveški antropolog, naučnik i istraživač Tor Hejerdal, koji se proslavio kada je na splavu Kon-Tiki 1947. prešao Pacifik.

    2003. Somalijski predsjednik Dahir Rijali Kahin proglašen je pobjednikom prvih višestranačkih predsjedničkih izbora u toj zemlji. On je dobio samo 80 glasova više od svog protivnika.

    2004. U 79. godini umro je Britanac Noris Makverter, koji je sa svojim bratom blizancem Rosom 1955. osnovao "Ginisovu knjigu rekorda".

    2005. Njemački kardinal Jozef Rajcinger izabran za novog papu. Uzeo je ime Benedikt XVI.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #118
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    20. april

    1970. godine, na današnji dan, prvi put je obilježen Dan planete Zemlje.


    Dogodilo se u Crnoj Gori:

    1115. Umro nadbiskup Petar, poglavar dukljansko-barske nadbiskupije, kome je papa Klement III bulom od 8. januara 1089. potvrdio vrhovnu duhovnu vlast na teritoriji Duklje. Bio je na čelu nadbiskupije tri decenije. U jednom od četiri epitafa sa spomen-ploča uzidanih u zid katedralne crkve Sv. Georgija u Baru, posvećenih nadbiskupima Petru, Ivanu, Georgiju i Sergiju, pisalo je: „U ovom grobu počivaju suhe žile i kosti Petrove. Ovaj barski pastir bio je učitelj učiteljima. Znanje starih ljudi on je previsio. Preziraše lakomce, obilno siromašnima dijeljaše. Crkvom vlada, ističući se u pomoći narodu, kaže se ni dobrih trideset godina, kada dođe smrt dvadesetog u četvrtom mjesecu”.

    1855. Knjaževina Crna Gora donijela je zbornik pravnih propisa koji je nazvan Danilov zakonik. Zakonik se dijelom oslanjao na zakonodavni rad vladike Petra Prvog, imao je 95 članova kojim je regulisana ustavna, krivična i građansko - pravna problematika. Trebalo je da doprinese uklanjanju plemenske podvojenosti i učvršćivanju pravnog poretka u Crnoj Gori. Zbog duge primjene i uloge koju je imao u razvoju crnogorske državnosti i zakonitosti, Danilov zakonik spada među najznačajnije pravne spomenike novijeg doba, ne samo u Crnoj Gori.

    1919. Raspuštanjem Podgoričke skupštine i Izvršnog odbora za prisajedinjenje Crne Gore Srbiji, upravljanje Crnom Gorom povjereno je srpskom pukovniku Stojanu Popoviću koji je sa srpskom vladom sklopio poseban ugovor o uslovima pod kojima će vršiti ulogu namjesnika u Crnoj Gori.

    1923. umro Nikola Andrijin Kovačević, poznati crnogorski junak, koji je kao perjanik knjaza Danila ucestvovao u svim bitkama.

    1957. Jedna od osam malih hidroelektrana tadašnjeg elektroenergetskog sistema Crne Gore počela je proizvodnju u Šavniku, u okviru lokalnog komunalnog preduzeća. Od 1987. godine, kada je u potpunosti rekonstruisana u nikšićkoj Željezari i automatizovana, radi sa dva agregata snage od po 100 kilovati i godišnje proizvodi oko 600 hiljada kilovat-sati električne energije.

    1973. Umro Savo Vujović, slikar bogate likovne djelatnosti, rođen 30. januara 1900. na Cetinju. Školovao se u Beogradu i Pragu. Njegove razvojne faze vezane su za tri perioda: impresionistički i sezanistički, potom kubistički (u kom je realizovao nekoliko sjajnih grafika) i na kraju apstraktni. Bio je scenograf i dekorater u Zetskom domu, bavio se ilustracijom knjiga i časopisa i karikaturom, radio plakate, a značajan trag ostavio je kao pedagog. Jedan je od inicijatora formiranja ULUCG. Imao je veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je niza nagrada za stvaralaštvo, kao i vrijednih društvenih priznanja.

    1995. Milovan Đilas "Đido" iznenada je umro u svom stanu u Beogradu. Sahranjen je u porodičnoj grobnici u svome selu Podbišće. Bio je politički radnik, publicista i književnik, član CK KPJ, savezni narodni poslanik, ministar bez portfelja i predsjednik Savezne narodne skupštine. Kao partijski ideolog žestoko se borio za obnavljanje državnog kontinuiteta Crne Gore i za rješavanje crnogorskog pitanja. Bio je među organizatorima Trinaestojulskog ustanka. 1954. godine je isključen iz CK SKJ i udaljen iz svih partijskih organa. Otišao je krajem 1968. u Ameriku na dva mjeseca i najveći dio vremena proveo je kao gostujući profesor na univerzitetu Prinston. Podržao je studentske nemire u zemlji 1968. i još oštrije je kritikovao SKJ. Đilasova knjiga "Nova klasa" je od strane Njujork Tajmsa uvršćena u 100 najznačajnijih knjiga u 20. vijeku, a tiraž je iznosio 3 miliona primjeraka. Osim ovih knjiga, Milovan Đilas je objavio i 4 knjige pripovijedaka. Đilasove knjige su bile dugo zabranjivane u Jugoslaviji. Anatema je skinuta početkom devedesetih. Milovan Đilas je za vrijeme zatvora lišen ordena narodnog heroja, koga je dobio krajem 1945. godine, vojni sud mu je oduzeo čin general-pukovnika JNA u rezervi, a sud časti sva odlikovanja koje je dobio kao zasluge iz rata.

    u svijetu:


    1526. U bici kod Panipata mogulski vođa Baber
    sa 2.000 boraca porazio 10.000 vojnika sultana Ibrahima od Delhija. Tom pobjedom je počela dvoipovjekovna vladavina Mogula Indijom.

    1653. Vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel raspustio parlament, Vojno vijeće donijelo novi ustav, Kromvel imenovan za doživotnog lorda-protektora.

    1657. U englesko-španskom ratu engleska flota, pod komandom admirala Roberta Blejka, napala i potopila svih 16 španskih ratnih brodova u luci Santa Kruz na Tenerifi, potom razorila grad.

    1768. Umro italijanski slikar Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista u XVIII vijeku.

    1792. Francuska objavila rat Austriji, Pruskoj i Sardinskoj kraljevini.

    1808. Rođen Napoleon III, car Francuske od 1852. do 1870. Poslije poraza u francusko-pruskom ratu zbačen sa prijestola, u Francuskoj proklamovana Treća Republika.

    1841. U filadelfijskom listu Grahams magazin objavljena pripovijetka Edgara Alana Poa "Ubistva u Ulici Morg", koja se smatra prvom detektivskom pričom.

    1871. Rođen Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj, slovačkog porijekla. Među izumima izdvajaju se: termofor, mehanička olovka, nalivpero.

    1872. U Zagrebu je umro Ljudevit Gaj, vođa ilirskog pokreta i književnik. Kao potomak starih Ilira prihvatio je ideju o autohtonosti Južnih Slovena, zalagao se za njihovo ujedinjenje i želio da preko jedinstvenog pravopisa Južni Sloveni dođu do zajedničkog jezika. Sukobio se sa Vukom Karadžićem koji se borio za štokavski književni jezik ijekavskog izgovora, a Srbiju je smatrao centrom buduće zajedničke države. Ali, nakon afere sa Milošem Obrenovićem, izgubio je politički uticaj, podvrgnut je policijskom nadzoru i zbog veza sa Srbijom pritvoren je u Hrvatskoj.

    1889. U Austriji rođen Adolf Hitler, osnivač Nacionalsocijalističke partije, kancelar i diktator Njemačke od 1933. do 1945.

    1893. Rođen katalonski slikar i vajar Huan Miro, jedan od najznačajnijih nadrealističkih umjetnika XX vijeka.

    1893. Rođen američki filmski glumac Harold Lojd, jedan od najslavnijih komičara nijemog filma.

    1906. Rođen Veselin Masleša, publicista. Studirao je prava u Parizu. Između dva svjetska rata u više časopisa je objavio stotinjak radova i dvije knjige, «Mlada Bosna» i «Svetozar Marković». Učestvovao je u ustanku u Crnoj Gori i bio je član političkog odjeljenja Četvrte i Pete crnogorske brigade.

    1912. Rođen irski književnik Brem Stoker, autor "Drakule".

    1919. U Beogradu počeo osnivački kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije, koja je 1920, na kongresu u Vukovaru, promijenila ime u Komunistička partija Jugoslavije.

    1936. Trupe Italije okupirale Etiopiju.

    1947. Umro kralj Danske Kristijan X. Popularnost stekao otporom njemačkoj okupaciji za vrijeme Drugog svjetskog rata.

    1972. Svemirski brod SAD, Apolo 16, spustio se na Mjesec.

    1982. Umro makedonski pjesnik Aco Šopov, jedan od značajnijih predstavnika moderne makedonske literature.

    1984. Velika Britanija objavila da će njena administracija u Hongkongu prestati s radom 1997. godine.

    1986. Pijanista Vladimir Horovic, koji je napustio Rusiju 1925. poslije 61 godine održao prvi koncert u SSSR.

    1992. Snage bosanskih Srba blokirale Sarajevo, zahtijevajući podjelu grada. Blokada i granatiranje grada trajali tokom cijelog rata u Bosni i Hercegovini, završenog potpisivanjem Dejtonskog sporazuma u novembru 1995.

    2003. Ministarstvo zdravlja Kine saopštilo da je od atipične upale pluća u Pekingu oboljelo 339 osoba, od kojih je 18 umrlo, čime su kineske vlasti prvi put zvanično priznale razmjere epidemije SARS-a u prijestonici. SARS te godine pogodio 20 zemalja, najviše zaraženih registrovano u Kini, 5.329, i Hongkongu, 1.754.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #119
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    21. april

    U Izraelu je obilježen Dan sjećanja na žrtve holokausta. Ulice izraelskih gradova su se na zvuke sirena potpuno umirile, građani su se zaustavili, a vozači izašli iz automobila kako bi minutom ćutanja odali poštu milionima Jevreja koji su ubijeni za vrijeme II svjetskog rata.


    Crnogorska istorija zapisala je da je 21. aprila:

    1782. prvi pomen Arsenija Plamenca. Crnogorski vladika, koji je vladao kratko vrijeme nakon vladike Save Petrovića, koji ga je kao sestrića odredio za nasljednika, iz manastira Brčeli uputio je pismo vanrednom providuru Danijelu Barbaru kojim ga je obavijestio kako mu je sinovcu Mihailu na putu za Stanjeviće oduzeto sve što je imao kod sebe od strane Mainjana, tražeći od providura intervenciju da se sve to povrati. Taj dokument, sa pečatom Arsenija Plamenca mitropolita cetinjskog, i potpisima serdara Mojseja Plamenca i serdara Nikole Đuraškovića, prvi je pomen mitropolita Arsenija u dokumentima IAK.

    1873. List „Crnogorac”, prvijenac crnogorskog novinarstva koji je izašao 1871. godine, pojavio se na današnji dan 1873. godine, pod izmijenjenim nazivom, „Glas Crnogorca”. Zbog antiturskog i antiaustrijskog pisanja, „Crnogorac” je bio zabranjen na okupiranoj teritoriji, izgubivši mogućnost legalne propagande oslobodilačkih ideja u tim krajevima. „Glas Crnogorca” je izlazio do 1. oktobra 1877. godine, kada je zbog ratne situacije prekinuto njegovo štampanje, da bi se ponovo pojavio 6. januara 1879. i izlazio do 20. decembra 1915. godine, tj. mjesec dana pred kapitulaciju Crne Gore u I svjetskom ratu. Obnovila ga je crnogorska vlada u egzilu, u Neju kod Pariza, 22. januara 1917. Bio je njen zvanični organ do 1922, kada je ugašen. Tokom pedeset godina izlaženja, samo su tri njihova urednika bila iz uže Crne Gore, a ostali iz raznih srpskih i hrvatskih područja. Od prvog broja štampanog u Francuskoj pa do 83. broja štampanog 1920. glavni urednik je bio Pero Bogdanović. Od 84. broja glavni urednik je bio Borislav Minić. U Italiji je 1922. štampan posljednji, 95. broj "Glasa Crnogorca" u inostranstvu.

    1903. Umro vojvoda Peko Pavlović, poznati crnogorski junak, za koga se govorilo da je genije gerilskog ratovanja. U ustanku u Hercegovini 1875. godine predvodio je 1000 dobrovoljaca iz Crne Gore i organizovao ustaničku vojsku, svrstavši 11.000 Hercegovaca u 12 bataljona. Evropska štampa, koja je opširno pisala o ustanku, posebno je isticala vojvodino vrsno komandovanje, koje je Turcima nanijelo velike gubitke. Zbog sukoba s knezom Nikolom Petrovićem, koji mu je oduzeo komandu nad ustanicima, vojvoda Peko Pavlović je neko vrijeme bio u emigraciji u Bugarskoj i Srbiji.

    1913. Esad paša je predao ključeve od Skadra
    prestolonasljedniku Danilu Petroviću. Tom prilikom Esad paša je princu rekao: «Možete misliti kako sam ožalošćen u ovom času, u kom čujem glas mojih milih koje ostavljam u toj zemlji. Ali, uza sve sam utješen što sam pobijeđen od hrabrog neprijatelja, najjunačkijeg što ga ima na svijetu». Na ove riječi princ Danilo mu je odgovorio: Ne može biti žalostan onaj koji je svjestan da je izvršio svoju dužnost. Vi ste je ispunili. Velim Vam to ja, koji sam bio vaš istrajni neprijatelj, ali i vaš poštovatelj. Divio sam se vašim oficirima koji su se uvijek junački borili». No, crnogorska zastava je kratko bila na skadraskoj tvrđavi. Mješovita flota blokirala je crnogorsku obalu, i crnogorskoj vojsci naredila da napusti Skadar, a Austriji dozvolila da napadne Crnu Goru.

    1915. Rođen Miodrag - Mišo Pavićević, diplomata, državnik, publicista. U rodnim Pljevljima završio je gimnaziju, Pravni fakultet u Beogradu. Jedan je od organizatora Narodnooslobodilačke borbe u pljevaljskom kraju. U toku II svjetskog rata obavljao je razne odgovorne dužnosti u politici i vojsci, a nakon oslobođenja vršio visoke funkcije u Crnoj Gori, Saveznoj vladi, Sindikatu i Ministarstvu spoljnih poslova. Bio je ambasador u Grčkoj, Argentini, Turskoj, UN i Italiji. Kao predstavnik SFRJ, učestvovao je na mnogim značajnim međunarodnim skupovima. Bavio se publicistikom i sarađivao u mnogim časopisima i listovima. Umro je u Beogradu, 28. juna 1995. godine.

    1920. Britanskom parlamentu obratila se grupa intelektualaca Crne Gore koja je pokušala da skrene pažnju na državnopravni status Crne Gore poslije Podgoričke skupštine i Versajske mirovne konferencije. Ugledne ličnosti britanskog političkog i kulturnog života uzalud su isticali da su prava Crne Gore ista kao i prava koja su data Srbiji i Belgiji, to jest da Crnogorci odlučuju o svojoj sudbini i da njihova država bude obnovljena.

    1928. U Podgorici formirano prvo trgovačko industrijsko udruženje, preteča današnje Privredne komore, koja danasnji dan obiljezava kao svoj dan, a prvi preśednik bio je Mića Stijović.

    1963. U Titogradu, današnjoj Podgorici, rođen je istoričar dr. Zvezdan Folić. Doktorsku disertaciju je odbranio na Filozofskom fakultetu u Nikšiću 2006. godine, na temu: Država i vjerske zajednice u Crnoj Gori 1945-1965. Prvi je istoričar koji je akademski stepen doktora istorijskih nauka, stekao na Univerzitetu Crne Gore. Bavi se problemima vezanim za istoriju Jugoslavije i Crne Gore u XX vijeku. U centru njegovog interesovanja je državna politika prema vjerskim zajednicama, politički život, ekonomske tranformacije nakon 1945. godine.


    1964. U Crnoj gori se pojavila nova borilacka vjestina - karate. Prvi klub je bio Student Titograd, a formiran je 1969. godine.

    1985. Na zagrebačkom velesajmu, gdje je učestvovalo 1.620 izlagača iz zemlje i 215 inostranih firmi, bager «RDM 50» nikšićkog Metalca dobio je najveće priznanje – Diplomu za nove proizvode i inovacije.

    u svijetu:

    753 p.n.e. Romul je,
    prema istoričaru Marku Terentiju Varonu, osnovao Rim.

    1142. Umro je francuski filozof i teolog Pjer Abelar. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije, vjerovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. U književnosti je poznat po ljubavnim pismima Eloizi, koja se ubrajaju u najljepša djela epistolarne književnosti.

    1509. Umro je engleski kralj Henri VII, osnivač dinastije Tjudor. Njegovim dolaskom na prijesto 1485. godine, okončan je četrdesetogodišnji rat između dinastija Lankaster i Jork, poznat pod nazivom "Rat dvije ruže".

    1699. Umro je Žan Rasin, francuski pjesnik i autor dramskih tragedija "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Mitridat" i komedije "Parničari".

    1816. Rođena je engleska književnica irskog porijekla Šarlota Bronte, koja se proslavila prvim romanom "Džejn Ejr". Sa mlađim sestrama Emilijom i Anom izdala je zbirku pjesama.

    1828. Rođen je francuski teoretičar umjetnosti i filozof Ipolit Ten, član Francuske akademije od 1878. godine. Kao teoretičar francuskog naturalizma, uticao je na Emila Zolu i čitavu generaciju pisaca koja je sa naučno-eksperimentalnim pretenzijama pristupala književnosti.

    1836. Teksašani su porazili Meksikance u bici kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa, koji je 1845. ušao u sastav SAD.

    1837. rodjen Fredrik Bajer, danski političar i pisac.

    1910. Umro je američki pisac Mark Tven. Pravo ime mu je bilo Samuel Langhorne Clemens, a poznat je po romanima "Doživljaji Toma Sojera" i "Doživljaji Haklberija Fina".

    1915. Rođen je američki filmski glumac meksičkog porijekla Entoni Kvin, dobitnik dva Oskara za filmove "Viva Zapata" i "Žudnja za životom". Proslavio se i filmom "Grk Zorba".

    1918. Poginuo je njemački pilot Manfred fon Rihtofen, poznat kao Crveni Baron, koji je u Prvom svjetskom ratu oborio 80 aviona.

    1926. Rođena je Elizabeta II, kraljica Velike Britanije od 1952. godine.

    1941. Šefovi diplomatija Njemačke i Italije, Joahim fon Ribentrop i grof Galeaco Ćano, u Drugom svjetskom ratu dogovorili su se o podjeli Jugoslavije na njemačko i italijansko područje.

    1945. Posljednje njemačke trupe povukle su se iz Bolonje (Italija). Istog dana, sovjetska armija ušla je u predgrađe Berlina.

    1946. Umro je engleski ekonomista Džon Mejnard Kejnz, poznat po djelu "Opšta teorija zaposlenosti, kamata i novca", koje je donijelo radikalan preokret u ekonomskoj teoriji.

    1960. Prijestonica Brazila premještena je iz Rio de Žaneira u Braziliju.

    1967. Vojnim pučem u Atini uspostavljen je režim "grčkih pukovnika", koji su sedam narednih godina sprovodili vojnu diktaturu u Grčkoj.

    1972. rodjena Severina Vučković, hrvatska pjevačica zabavne muzike i pop ikona.

    2003. U svom domu na jugu Francuske umrla Nina Simon, američka džez pjevačica, čiji su singlovi dostigle milionski tiraž. Bila borac za prava crnaca.

    2003. Kapetan bivše Jugoslovenske narodne armije
    Miroslav Radić dobrovoljno se predao srpskim vlastima i 17. maja isporučen Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine u Vukovaru, zajedno sa Miletom Mrkšićem i Veselinom Šljivančaninom.

    2004. Bivši izraelski nuklearni tehničar Mordehaj Vanunu izašao iz zatvora Aškelon, na jugu Izraela, u kojem je proveo 18 godina, od čega 11 u samici, zbog izdaje i špijunaže. Vanunu je uhapšen i osuđen nakon što je 1986. u intervjuu britanskom listu "Sandej tajms" otkrio izraelski program razvoja nuklearnog oružja.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #120
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    22. april

    Danas je Dan planete Zemlje - Od 1970. godine, širom svijeta 22. april obilježava se, nizom prigodnih manifestacija, kao Dan planete Zemlje. Inicijativa je pokrenuta u SAD organizovanjem posebnog časa za više od 10 miliona učenika u američkim školama, sa ciljem da se javnost upozna sa ekološkim problemima, uz naglašavanje važnosti očuvanja prirodne sredine, što je ubrzo postalo i jedno od krupnih pitanja u politici i društvu.


    U Crnoj Gori:


    1465.
    Mletački senat je ucijenio glavu crnogorskog vladara Ivana Crnojevića, na 10 hiljada mletačkih lira. Osobi koja na bilo koji način liši Ivana Crnojevića života bilo je obećano, uz novčanu nagradu, da bira bilo koju kuću u gradu u kom želi da živi, uz obezbijeđenu dobru platu. Na ovakav korak Mletačka republika se odlučila zbog neostvarenih očekivanja da Crnojevići žive sa njom u miru, kao i zbog pretenzija crnogorskog vladara na Primorje, Grbalj i Paštroviće.

    1847. rodjena je crnogorska kraljica Milena, kćerka vojvode Petra Vukotića. Vjenčala se sa crnogorskim knjazom Nikolom Petrovićem 27. oktobra 1860. godine. U braku sa njim provela je 60 godina i odgajala dvanaestoro djece – devet kćeri i tri sina. Prvo dijete rodila je sa nepunih 18, a posljednje sa 42 godine. Bila je namjesnica poslije kraljeve smrti (1921–1923). Umrla je 15. marta 1923. u Kap d` Antibu. Posmrtni ostaci kraljevskog para preneseni su iz Sanrema u Crnu Goru 1. oktobra 1989. i sahranjeni na Cetinju, u dvorskoj crkvi na Ćipuru.

    1944. Na aerodromu Benina, kod Bengazija u Libiji, u Drugom svjetskom ratu formirana je Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja je raspolagala sa 16 borbenih aviona 'Spitfajer'.

    1970. poginuo je Mihailo Baćo Pejaković, jedan od najistaknutijih crnogorskih geografa, u saobraćajnoj nesreći. Rođen je 1903. u selu Lušcu kod Berana. Diplomirao je geografiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kod Jovana Cvijića. Predavao u Beranskoj, potom Cetinjskoj gimnaziji, a od osnivanja Više pedagoške škole na Cetinju (1947) bio jedan od prvih profesora i njen direktor. Geograf – putnik, sjajan metodičar, inicijator je osnivanja Geografskog društva Crne Gore i njegov prvi predsjednik. Objavio je značajne radove iz klimatologije i fizičke geografije.

    2000. U Crnoj Gori su održani peti višestranački vanredni parlamentarni izbori na kojima je učestvovalo 17 stranaka i koalicija. Najviše glasova dobila je opcija za nezavisnu Crnu Goru. Crnogorski blok je imao 190 hiljada glasova, a za zajedničku državu Srbije i Crne Gore glasalo je 160 hiljada od ukupnog broja birača.

    u svijetu:

    1451. Rođena je kraljica Kastilje Isabela I
    , jedna od najznačajnijih ličnosti španske monarhije. Sa mužem, kraljem Aragona Ferdinandom II, osnivač je španske države. Bila je pokrovitelj Kolumbovih pomorskih ekspedicija.

    1500. Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral na putu za Indiju otkrio je Brazil.

    1529. U Saragosi je potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.

    1724. Rođen jedan od najvećih svjetskih mislilaca, njemački filozof Imanuel Kant, čije je djelo imalo ogroman uticaj na ukupnu filozofiju.

    1766. Rođena francuska književnica Ana Lujza Žermen Neker, baronica od Stal-Holštajna, poznata kao Madam de Stal. Njen salon u Parizu bio je čuveno mjesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

    1838. Britanski brod "Sirijus" prvi prešao Atlantski okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo 18 dana i deset sati.

    1870. Rođen Vladimir Iljič Uljanov - Lenjin, vođa Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, osnivač Komunističke partije i prvi sovjetski lider.

    1881. Rođen ruski političar Aleksandar Fjodorovič Kerenski, predsjednik privremene vlade od jula 1917. Smijenjen je u Oktobarskoj revoluciji nakon čega je emigrirao u Francusku, a kasnije u SAD.

    1904. Rođen je američki nuklearni naučnik Robert Openhajmer. Tokom drugog svjetskog rata vodio je laboratoriju u Las Alamosu u kojoj se istraživala proizvodnja atomske bombe.

    1915. Prvi put u istoriji ratovanja na frontu su upotrijebljeni bojni otrovi. U Belgiji, Njemci su hlorom otrovali 15. 000 francuskih vojnika, a smrtno je stradalo njih oko pet hiljada.

    1916. Rođen je američki violinista Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinističkih virtuoza 20. vijeka. Debitovao je u osmoj godini kao solista u violinskom koncertu Feliksa Mendelsona.

    1933. Umro je engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju "Rols-Rojs".

    1937. U Nju Džersiju rođen Džek Nikolson, američki filmski glumac, reditelj, scenarista i producent. 12 puta je bio nominovan za Oskara, a tri puta ga osvojio (dva puta za najboljeg glumca i jednom za sporednog). Osvojio je sedam Zlatnih globusa, a 2001. primio je Počasnu nagradu Kenedi centra. 1994. je postao najmlađi glumac kojem je Američki filmski institut dodijelio nagradu za životno djelo. Najpoznatiji po ulogama u filmovima „Kineska četvrt", „Let iznad kukavičjeg gnijezda", „Isijavanje" Stenleija Kjubrika, „Bolje ne može", „Betmen" Tima Bartona i „Pokojni" Martina Skorsezea. U privatnom životu poznat kao čovjek koji "ne zna da se skrasi". Ima petoro djece sa četiri žene.

    1944. Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom svjetskom ratu formirana je Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja je raspolagala sa 16 borbenih aviona "Spitfajer".

    1969. Britanac Robin Noks-Džonston uplovio je u luku Falmut i time okončao prvo putovanje oko svijeta jedrilicom. Putovanje je trajalo 312 dana.

    1972. Nakon 40 dana vanrednog stanja i borbe sa opakom zaraznom bolešću – velikim boginjama- (variola vera) u Jugoslaviji je objavljeno da nema više opasnosti. Za vrijeme vakcinacije potrošeno je šest miliona vakcina i 20.500 kubika gamaglobulina. Prema zvaničnim podacima u Srbiji je oboljelo 173. a umrlo 33. bolesnika. Bolest su u Jugoslaviju unijeli hodočasnici koji su se iz Meke vraćali na Kosovo.

    1975. U Hondurasu je vojnim pučem smijenjen predsjednik general Osvald Lopez Arelano.

    1990. Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tuđman izabran je za predsjednika Predsjedništva Hrvatske. Nakon proglašenja nezavisnosti Hrvatske od SFR Jugoslavije 25. juna 1991. Tuđman je postao predsjednik Republike Hrvatske.

    1992. U seriji eksplozija u kanalizacionom sistemu u meksičkom gradu Gvadalahara poginulo je oko 200 ljudi.

    1994. Umro je Ričard Nikson, predsjednik SAD od1969. Povukao se 1974, prije isteka drugog mandata zbog umiješanosti u aferu "Votergejt".

    1995. Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale su izbjeglički kamp Kibeho u kojem su bili smješteni pripadnici plemena Hutu i pobile oko 2000 ljudi.

    1997. Peruanska vojska uspjela je da uđe u rezidenciju japanskog ambasadora u Limi i da oslobodi 71 taoca, koje su četiri mjeseca držali gerilci ljevičarskog pokreta "Tupak Amaru". U akciji je poginuo jedan talac, trojica vojnika i svih 14 gerilaca.

    1999. U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je rezidencija Slobodana Miloševića. Rezidencija je prethodno bila ispražnjena.

    2003. U 77 godini umrla je Felis Brajant, američki tekstopisac, koja je kooautor velikih hitova "Wake Up Little Susie" i "Bye Bye Baby" koje su izvodili "Everly Brothers".

    2004. U eksploziji nakon sudara dva voza na željezničkoj stanici u blizini grada Rjongčona u Sjevernoj Koreji, poginulo je najmanje 161 osoba, više od 1.300 je povrijeđeno, a oko 2.000 kuća je oštećeno.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #121
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    23. april

    23. april se obilježava kao Svjetski dan knjige i autorskih prava, o čemu je odluku donio UNESKO 1995. uvažavajući ono što je ustanovljeno 1926. godine u knjižari u Barseloni. Izbor je pao na 23. april jer su tog datuma 1616. godine u državama koje su bile krvni neprijatelji, preminula dva "besmrtna" književnika zapadne civilizacije, Španac Migel de Servantes i Englez Vilijem Šekspir.

    U Crnoj Gori:

    1420. Kotor, značajni trgovački centar i luka u Boki Kotorskoj, pao je pod mletačku vlast i ostao do propasti Mletačke republike 1797. godine. Za razliku od drugih varoši i luka u Boki i Dalmaciji, Kotor je imao izvjesnu samostalnost, nije plaćao nikakve dažbine i kovao je svoj novac.

    1853. Crnogorski knjaz Danilo ustanovio je Danilov orden (Danilov krst), prvi crnogorski orden koji tada nije bio stepenovan, već je to kasnije uradio knjaz Nikola. Ustanovljenje ordena poznatog i pod imenom „Orden Danila I” uslijedilo je neposredno poslije rata sa Osmanskim carstvom 1852/3. odnosno prve Omer-pašine vojne. Naziv je sjedinio ime osnivača – crnogorskog knjaza Danila, osnovni moto ondašnjeg crnogorskog nacionalno-političkog programa i događaj povodom kojeg je ustanovljen. Orden Danilovog reda, za nezavisnost Crne Gore 1852–53, nakon završetka rata te godine, dobilo je 39 Crnogoraca.

    1855. Na Narodnoj Skupstini usvojen Zakonik knjaza Danila koji se smatra kao prvi Ustav Crne Gore. Prvi put je uvedena i zakonska obaveza placanja poreza. Poznat i pod imenom Opšti zemaljski zakonik, potvrđen je na crnogorskoj skupštini na Cetinju 6. maja. Bio je neka vrsta prvog ustava Crne Gore, izgrađujući je i učvršćujući kao pravnu državu reda i sigurnosti, koja se kao takva priznaje i poštuje u međunarodnoj zajednici. Imao je 95 članova u koje je, sa izuzetkom šest članova, uključen i Zakonik Petra I. Njime su proglašene za svetinje: „Čast, imanje, život i sloboda svijeh građana i jednakost pred sudom”; njime je zahtijevan „mir i tišina sprem susjeda” i propisano ukidanje zastarjelih običaja. Prilikom usvajanja Zakonika, odredba o obaveznom porezu naišla je na negodovanje, ali je knjaz stavio do znanja da „Crna Gora kao i druge suverene države mora imati novca da izdržava svoju vlast bez koje nema života i napretka.“ Zakonik je štampan u Novom Sadu, a tom prilikom je od Milorada Medakovića, sekretara knjaza Danila, dijelom preinačen u odnosu na autentični tekst.

    1878. umro češki slikar Jaroslav Čermak, autor poznatih slika iz Crne Gore i slika o borbi Crnogoraca. Poznati češki slikar rođen je u Pragu, 1. avgusta 1830. Obrađivao je istorijske motive u duhu akademskog romantizma. Njegova djela, pored estetske, imaju i neprocjenjivu dokumentarnu vrijednost. Tokom boravka na Cetinju napravio je niz portreta članova dinastije Petrović, a 1862. godine, u vrijeme drugog pohoda Omer-paše Latasa na Crnu Goru, i početkom 1863. stvorio je niz dragocjenih slika – dokumenata, putem kojih se svijet upoznao sa Crnom Gorom i njenom borbom za očuvanje slobode i nezavisnosti. Poznata djela: „Ranjeni Crnogorac”, „Hercegovačko roblje”, portreti Crnogorki, potom slika kojom je ovjekovječio dramatične trenutke iznošenja iz dvora umjetničkih dragocjenosti i njihovo sklanjanje na Njeguše pred naletom Omer-pašine vojske, portreti crnogorskih junaka i druge.


    1903. umro Tanasije Pejatović, etnograf, antropogeograf i prvi direktor gimnazije u Pljevljima. Rođen je 20. januara 1875. Nakon završene gimnazije i studija na Istorijsko-geografskom odsjeku Visoke škole u Beogradu, radio je kao profesor u Srpskoj gimnaziji u Skoplju. Podstaknut od Jovana Cvijića, poznatog geografa i antropogeografa, proučavao je Rašku oblast i objavio nekoliko vrijednih radova. Bio je svestrano nadaren, posebno za muziku i likovnu umjetnost. Tokom studija, sa Stevanom Samardžićem pokrenuo je ilustrativno-satirični list „Tipar”. Premda je umro veoma mlad, ostavio je iza sebe vrijedno naučno djelo.

    1906.
    radnici na Barskom pristanistu su stupili u strajk, a obustava rada njih 150 obiljezava i prvi strajk u nasoj drzavi.

    1913. Turci u Prvom balkanskom ratu predali Skadar Crnogorcima. Odlukom velikih sila, 14. maja Crnogorci se povukli, Skadar pripao Albaniji.


    2009. Nakon parlamentarnih izbora, održanih u martu, konstituisana Skupština Crna Gore.

    2009. Savjet ministara EU u Luksemburgu usvojio je, pod tačkom A, bez diskusije, odluku da se crnogorska aplikacija podnijeta polovinom decembra 2008., procesuira. Savjet je odlučio da primijeni procedure koje proizilaze iz člana 49 ugovora o EU i da shodno tome, pozove Evropsku komisiju da pripremi i podnese mišljenje (avi) o podnijetoj aplikaciji, odnosno o spremnosti Crne Gore da ostvari status zemlje kandidata i uđe u proceduru priprema za pristupne pregovore. U aneksu Odluke, Evropska komisija navela da namjerava da, u toku 2010. godine, podnese mišljenje.

    u svijetu:

    1564. Rođen Viljem Šekspir,
    engleski književnik, pozorišni glumac i reditelj, opšte smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara. Umro je 23. aprila 1616. godine.

    1616. U Madridu umro španski književnik Migel de Servantes Savedra. Pisao romane, drame, komedije, pripovjetke i pjesme, u svjetsku književnost ušao romanom "Don Kihot", koji se smatra pretečom modernog romana.

    1728. U požaru izgorio veliki dio Kopenhagena.

    1775. Rođen engleski slikar Džozef Malard Vilijam Tarner. Njegovo slikarstvo imalo značajan uticaj na francuske impresioniste.

    1850. Umro pjesnik Vilijam Vordsvort, uz Kolridža najznačajniji predstavnik romantizma u engleskoj književnosti.

    1858. Rođen njemački fizičar Maks Plank, tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. dobio Nobelovu nagradu.

    1880. Rođen ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog baleta.

    1891. Rođen ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca XX vijeka.

    1897. Rođen kanadski političar i državnik Lester Bouls Pirson, šef diplomatije i premijer Kanade. Zalaganje za mirno rješenje Suecke krize 1957. donijelo mu Nobelovu nagradu za mir.

    1928. Rođena Širli Templ. Kao dijete postala holivudska filmska zvijezda. Kasnije bila ambasadorka SAD u Gani i u Čehoslovačkoj.

    1938. Sudetski Njemci tražili, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler Sudete pripojio Njemačkoj, 1939. okupirao Čehoslovačku.

    1941. Grčka vojska kapitulirala pred trupama nacističke Njemačke, kralj i vlada napustili zemlju.

    1945. Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila nacističke logore Saksenhauzen i Ravensbrik.

    1975. Posljednja sajgonska vlada podnijela ostavku, predsjednik SAD Džerald Ford priznao poraz u Vijetnamskom ratu.

    1986. Umro američki filmski reditelj austrijskog porijekla Oto Preminger.

    1990. Premijer Kine Li Peng doputovao u Moskvu, u prvu posjetu nekog premijera Kine SSSR-u poslije 26 godina.

    1992. Umro indijski filmski reditelj Satjađit Raj, tri nedjelje pošto je dobio Oskara za životno djelo.

    1997. Predsjednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne supersile u posthladnoratovskoj eri.

    1998. Umro grčki državnik Konstantin Karamanlis, dva puta premijer poslije pada vojne hunte i predsjednik od 1980. do 1985.

    1998. U Srbiji, na referendum o stranom posredovanju u rješavanju problema na Kosovu i Metohiji, izašlo 73,05 odsto upisanih birača. Protiv učešća stranih predstavnika u rješavanju problema na Kosovu izjasnilo se 94,73 odsto.

    1999. Tridesetog dana vazdušnih napada NATO-a na Jugoslaviju pogođena zgrada državne televizije Srbije. Poginulo 16, povrijeđeno 18 radnika.Direktor RTS-a Dragoljub Milanović osuđen je na devet godina zatvora zbog odgovornosti za pogibiju radnika.

    2003. U Pekingu održani prvi direktni pregovori SAD i Sjeverne Koreje, poslije priznanja Sjeverne Koreje da je tajno radila na unapređenju svog nuklearnog oružja i time prekršila svoje međunarodne obaveze.

    2005. Umro Eduardo Paoloci jedan od najistaknutijih britanskih umjetnika i osnivač pop art pokreta u Velikoj Britaniji. Među znacajnijim djelima koje je ostavio je živopisni mozaik na stanici Totenhem kort roud u podzemnoj željeznici u Londonu i monumentalna bronzana statua Isaka Njutna ispred Britanske biblioteke.

    2005. Umro britanski glumac ser Džon Mils, nagrađen Oskarom 1971. za ulogu seoskog mutavca u filmu "Rajanova kći" Dejvida Lina.

    2007. Umro Boris Jeljcin, prvi predsjednik Rusije i ključna figura u postkomunističkoj Rusiji. Na predsjedničkom položaju bio je u dva mandata, a 31. decembra 1999. podnio ostavku i na mjesto vršioca dužnosti predsjednika imenovao Vladimira Putina. 1991. godine potpisao ukaz o zabrani Komunističke partije.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 23-04-10 at 22:50.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #122
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    24. april

    1385. Balša II donio je povelju kojom je zetske i dubrovačke trgovce obavezao da plaćaju carinu. Gospodar Zete Balša II izdao je za dubrovačke trgovce povelju u kojoj je jasno razgraničio zetske od drugih teritorija. U njoj upućuje Dubrovčane da se carina plaća u Danju za „one koji minuju u Srblje”, tj. na teritoriju Srbije. Ženidbom kćerkom valonskog despota Jovana, dobio je Valonu, Berat, Kaninu i Himaru, koju je zadržao do pogibije na Saurskom polju u Albaniji u borbi protiv Turaka.

    1833. u Medunu je rođen Marko Miljanov Popović, crnogorski junak, perjanik, vojvoda, član Senata i guverner Podgorice. Od rane mladosti borio se protiv turske vlasti, prvo kao gerilac, potom kao vođa kučkog plemena, kasnije i kao istaknuti crnogorski prvak. Svojim pogledima i hrabrošću stekao je ugled u Crnoj Gori. Zbog neslaganja sa knjazom Nikolom 1883. godine oduzeto mu je vojvodsko zvanje. U poznim godinama, nakon povlačenja iz javnog života, naučio je da čita i počeo da piše. Poznata njegova djela su Primjeri čojstva i junaštva, Pleme Kuči i život i običaji Arbanasa.

    1896. U Niksicu se pojavilo prvo pivo proizvedeno u Crnoj Gori. Nakon montiranja opreme nabavljene u Trstu i nabavke sirovine tokom marta, nikšićkim ugostiteljima isporučene su prve količine bire iz prve crnogorske pivare „Onogošt” iz Nikšića, čiji je vlasnik bio Vuko Krivokapić. Dvije godine potom, za unapređenje kvaliteta i proizvodnju piva angažovani su stručnjaci iz Češke. Godine 1907. pivara je pretvorena u „udrugu”. Neuobičajeno za tadašnji ekonomski trenutak Crne Gore, grupa nikšićkih privrednika, koju Krivokapić nije želio da uključi u akcionare postojeće fabrike po prilici i iz političkih razloga, odlučila je 1908. da osnuje udruženje koje će na novoj lokaciji, pored rijeke Bistrice, podići novu fabriku piva pod imenom „Trebjesa”, 1910. godine.

    1897. Na Cetinju su srpski kralj Aleksandar Obrenović i crnogorski knjaz Nikola potpisali ambiciozan sporazum o saradnji dvije države. Dogovoreno je da u slučaju raspada turske imperije, granica između Srbije i Crne Gore ide sredinom novopazarskog Sandžaka, prema jugu Srbije, tako što bi Srbiji pripali Skoplje, Tetovo i Ohrid, a Crnoj Gori Đakovica, Prizren i Debar. Granica bi išla dolinom Vardara do Egejskog mora, s tim da teritorije ispod Soluna pripadnu Srbiji, a Crnoj Gori zapadno u pravcu Valone. Pretpostavlja se da su ovako nerealne zamisli bile posljedica straha knjaza Nikole od prestiža Srbije u stvaranju nove države Južnih Slovena.

    1908. Umro je Valtazar Bogisić, doktor pravnih nauka i pisac Opsteg imovinskog zakonika u Crnoj Gori.
    Poznati i međunarodno priznati naučnik umro je u Rijeci, na putu za rodni Cavtat. Rođen je 7. decembra 1834. Maturirao je u Veneciji, studirao prava, filozofiju, istoriju i slavistiku u Beču, Berlinu, Parizu, Minhenu i Gisenu. Doktorirao je istorijske i pravne nauke. Obavljao veoma visoke funkcije i bio član više akademija i naučnih društava. Na poziv knjaza Nikole došao je u Crnu Goru da bi crnogorsko zakonodavstvo upodobio sa modernim evropskim. Na osnovu višegodišnjeg temeljnog naučnog proučavanja crnogorske tradicije i običaja, stvorio je 1888. Opšti imovinski zakonik koji je stupio na snagu 1. jula iste godine, a izvjesne korekcije pretrpio 1898. godine. Bio je ministar pravde od 1893. do 1899. Zbog bolesti povukao se sa službenih dužnosti i iz javnog života.


    1911.
    Na osnovu Zakona o koncesijama, Antu Deškoviću, inženjeru sa Brača, dozvoljena je mogućnost podizanja dvije hidroelektrične centrale kod Manastira Morače i kod Donje Gorice, kao i eksploatacija gvozdene rude u Sozini.

    2000.
    Osnovana Crnogorska kinoteka, a prvi direktor je bio Gojko Kastratović.

    U svijetu:

    1731. Umro engleski pisac Danijel Defo,
    autor romana "Robinson Kruso".

    1792. Francuski kapetan Klod-Žozef Ruže de Lil komponovao "Marseljezu", kasnije izabranu za himnu Francuske.

    1792. Za vrijeme francuske revolucije prvi put je upotrijebljena giljotina, sprava za pogubljenje odsijecanjem glave.

    1815. U Takovu, pod vođstvom Miloša Obrenovića, počeo II srpski ustanak protiv turske vlasti. Ustanak okončan sporazumom kojim je Srbija dobila samoupravu.

    1856. Rođen francuski maršal Filip Peten, heroj iz I svjetskog rata poslije pobjede nad Njemcima kod Verdena. U II svjetskom ratu sarađivao s nacističkom Njemačkom i bio na čelu kvislinške vlade u Višiju.

    1898. Španija objavila rat SAD kao odgovor na ultimatum administracije SAD da se španska vlast povuče sa Kube.

    1916. U Dablinu počeo antibritanski ustanak, Uskršnji ustanak, za nezavisnu Irsku Republiku. Britanske trupe ugušile ustanak za šest dana.

    1934. Rođena američka filmska glumica Širli Meklejn. Za ulogu u filmu "Vrijeme nježnosti" dobila Oskara.

    1945. Trupe SAD u II svjetskom ratu oslobodile njemački koncentracioni logor Dahau.

    1950. Formirana država Jordan, spajanjem kraljevine Transjordanija i Palestine pod jordanskom okupacijom.

    1967. Tokom prizemljenja vasionskog broda Sojuz 1, poginuo sovjetski kosmonaut Vladimir Mihajlovič Komarov.

    1970. Kina lansirala prvi vještački satelit.

    1975. Tri osobe poginule u napadu njemačke terorističke grupe Bader-Majnhof na ambasadu Njemačke u Stokholmu.

    1986. Umrla Valis Simpson. Udajom za britanskog kralja Edvarda VIII postala vojvotkinja od Vindzora. Ne želeći da se odrekne braka sa Amerikankom, već jednom razvedenom i neplemićkog porijekla, kralj abdicirao 1936.

    1987. Slobodan Milošević posjetio Kosovo Polje i dao podršku Srbima sa Kosova koji su se žalili na sve agresivniji nacionalizam kosovskih Albanaca. Ta podrška, simbolično izražena rečenicom "Niko ne sme da vas bije", označila početak srpskog populističkog talasa na čijem će čelu u narednih 13 godina biti Milošević.

    1991. Vlada Južne Afrike saopštila da je postigla dogovor sa Afričkim nacionalnim kongresom Nelsona Mandele da do 30. aprila 1991. oslobodi sve političke zatvorenike.

    1992. Gerilski lideri u Avganistanu dogovorili se da Savjet od 50 članova preuzme vlast poslije rušenja komunističkog režima Nadžibulaha.

    1996. Palestinski parlament u izbjeglištvu iz povelje Palestinske oslobodilačke organizacije izbacio odredbu o uništenju Izraela.

    1996. U Pekingu, predsjednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin dogovorili se o novim odnosima dvije zemlje.

    2002. U svom domu u Njujorku u 94. godini umro fizičar i profesor u penziji Masačusetskog instituta za tehnologiju Viktor F. Vajskopf. Iz Beča došao u SAD 1937. i kasnije bio jedan od izumitelja atomske bombe, potom zagovornik kontrole nuklearnog oružja.

    2003. MUP Srbije podnio Okružnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv bivšeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i osam osoba osumnjičenih za umiješanost u ubistvo bivšeg predsjednika Predsjedništva Srbije Ivana Stambolića.

    2003. Južnoafrički sud osudio heroinu antiaparthejda Vini Madikizela-Mandela, bivšu suprugu Nelsona Mandele, na šest godina zatvora zbog prevare i krađe. Kazna joj poslije žalbe smanjena na tri i po godine zatvora.

    2004. Papa Jovan Pavle II postavio opaticu na odgovornu poziciju u Rimokatoličkoj crkvi, treće mjesto u kongregaciji koja rukovodi vjerskim redovima, što je najviše mjesto koje je neka opatica ikada zauzela u administraciji Rimokatoličke crkve.

    2004. SAD ublažile ekonomske sankcije Libiji pošto je napustila program proizvodnje oružja za masovno uništenje. Sankcije na snazi od 1986.

    2004. Kiparski Grci dvotrećinskom većinom na referendumu odbili ujedinjenje s kiparskim Turcima i tako spriječili da cio Kipar uđe u Evropsku uniju.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #123
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    25. april


    1773. Umro Danijel Farlati, italijanski crkveni istoričar, značajan i za rasvjetljavanje istorijskih prilika na prostoru današnje Crne Gore iz perioda srednjeg vijeka i Dukljanske države. Rođen je u mjestu Udine (Italija) 22. februara 1690. Po završetku studija teologije u Bolonji i Padovi, sa Filipom Riceputijem čiji je bio asistent, bavio se prikupljanjem istorijskih dokumenata o Iliriku, u vrijeme kada je ta rimska pokrajina bila pod vlašću cara Justinijana tokom VI vijeka. Ta istraživanja sabrao je u velikom istoriografskom djelu »Illyricum sacrum« u osam tomova na blizu 5000 strana, od kojih je prvi tom objavljen u Veneciji 1751. Okončanju tog velikog poduhvata nakon Farlatijeve smrti, značajan doprinos dao je njegov asistent Jakov Koleti. Za crnogorsku istoriju posebno je značajan VII tom štampan u Veneciji 1817.

    1855. Naredbama knjaza Danila, u Crnoj Gori je donesen zakon kojim su zabranjeni neki običaji, prije svega unakazivanje lica i krvna osveta nad nevinima. Prema tom zakonu, ko bi iz osvete ubio nevinog bio bi osuđen na smrt, za zločin je odgovarao samo onaj ko je to ubistvo počinio i koga vlasti gone. Za muškarce su bili zabranjeni vješanje i kamenovanje, a zadržano je strijeljanje. Žena, po ovom propisu, nije mogla biti strijeljana, jer ne nosi pušku.

    1874. Rođen Guljelmo Markoni, italijanski elektroinženjer i pronalazač, jedan od pionira bežične telegrafije. Rođen je u Bolonji. Tvorac moderne komunikacije, prvi je (1901) poslao radio-telegrafski signal preko Atlantika. Prethodno je (1896) prikazao taj izum u Londonu. Za rezultate na polju fizike, 1909. dobio je Nobelovu nagradu. Godine 1904. potpisao je sa crnogorskom vladom ugovor o instaliranju radio-telegrafske stanice na brdu Volujica kod Bara, prve u jugoistočnoj Evropi, koja je održavala vezu sa italijanskom stanicom San Kataldo kod Barija. Krajem 2004, u okviru obilježavanja 100-godišnjice crnogorske radio-telegrafije i 130. godišnjice od rođenja Markonija, u Baru je otkrivena spomen-ploča velikom izumitelju. Tom prigodom u Crnoj Gori je boravila i njegova kći, Eletra Đovaneli Markoni. Umro je 20. jula 1937.

    1884. U Kopitu Petrovića, kod Danilovgrada, rođen je Nikola Kerović, publicista, političar, naučnik, novinar. Doktorirao je filozofiju na Karlovom univerzitetu u Pragu. Učestvovao je u balkanskim i II svjetskom ratu, a period od 1916. do 1918. proveo je u zarobljeništvu. Bio je profesor gimnazije na Cetinju, prosvjetni inspektor i direktor Podgoričke gimnazije, u čijoj je obnovi radio nakon 1918. godine. Značajno se posvećivao sređivanju arhivske građe Državnog arhiva na Cetinju. Kao protivnik diktatorskog režima u Kraljevini Jugoslaviji, penzionisan je 1935. godine. Biran je 1913. za narodnog poslanika Crnogorske skupštine, 1926. za poslanika Oblasne skupštine, a 1927. za narodnog poslanika. Sarađivao je u mnogim domaćim i inostranim listovima i časopisima i uređivao renomirani časopis „Dan” (1911-1912). Poslije 1945. postavljen je za upravnika Državnog arhiva Srbije. U domenu nauke ostvario je više značajnih djela. Umro je 1972. godine.

    1885. U Moskvi, gdje se nalazila na školovanju, umrla je knjeginjica Marija Petrović, kćerka knjaza Nikole.

    1908. Svečano je položen kamen temeljac za izgradnju novog Bara. Kamen temeljac je položio knjaz Nikola, a svečanost su pratili pucnji iz topova uz svirku crnogorske himne. Lokacija ovog naselja bila je u neposrednoj blizini Pristaništa i željezničke stanice.

    1910. Pušten je u opticaj crnogorski zlatni i srebrni novac ukupne vrijednosti milion i šesto trideset hiljada perpera. Novac je iskovan u Carskoj i kraljevskoj kovnici u Beču. Zlatnog novca je bilo 300.000 u apoenima od po 100 perpera, 30.000 komada po 20 perpera, i 40 hiljada po 10 perpera. Srebrnog novca je bilo 300.000 komada u apoenima od dva perpera. Zlatni novac sadržao je 90 odsto istog zlata i deset odsto bakra, dok je srebrni imao oko 83 odsto istog srebra, a ostalo je bilo od bakra.

    1913. Formirana je vlada Janka Vukotića u čiji sastav su ušli Pravaši i Klubaši. Poslije ostavke Mirka Martinovića, koji se protivio napuštanju Skadra, kralj je, očekujući da će umanjiti nezadovoljstvo naroda, vladu povjerio Vukotiću, zaslužnom crnogorskom ratniku balkanskih i drugih ratova i borcu Mojkovačke bitke.

    U svijetu:

    1595. Umro italijanski pjesnik Torkvato Taso.
    Jedan broj pjesama posvetio Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić, koja je u svom salonu u Firenci okupljala književnike i umjetnike.

    1599. Rođen vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel. Bio protektor Engleske, Škotske i Irske. Dvije godine poslije njegove smrti 1658, obnovljena monarhija.

    1744. Umro švedski fizičar i astronom Anders Celzijus. Izumio skalu za mjerenje toplote.

    1765. Rođen srpski pjesnik-guslar Filip Višnjić.

    1792. Na pogubljenju drumskog razbojnika Žaka Peletjea,
    na trgu De Grev u Parizu, u Francuskoj prvi put upotrijebljena giljotina.

    1859. Prema projektu konzula Francuske u Aleksandriji Ferdinanda Lesepsa, počelo kopanje Sueckog kanala. Kanalom dugim 161 kilometar spojeni, u novembru 1869. Sredozemno i Crveno more i stvoren najkraći plovni put iz Evrope ka Srednjem i Dalekom istoku.

    1874. Rođen italijanski inženjer Giljelmo Markoni. Radio na usavršavanju bežične telegrafije i prvi uspio da pošalje radio signal preko Atlantika, 1901. Nobelovu nagradu 1909. podijelio s njemačkim fizičarem Braunom.

    1915. Počela osmomjesečna bitka na Galipolju, jedna od najvećih u Prvom svjetskom ratu. Turska pobijedila savezničke trupe pod britanskom komandom, što je jedina pobjeda Turske vojske u tom ratu.

    1918. Rođena američka pjevačica Ela Ficdžerald.

    1920. Poljske trupe upale u Ukrajinu
    , 6. maja zauzele Kijev. Mirom u Rigi 12. marta, 1921. Poljska dobila od sovjetske Rusije teritoriju s više miliona Ukrajinaca i Bjelorusa.

    1945. Sovjetske i trupe SAD srele se prvi put u Drugom svjetskom ratu, kod mjesta Torgau u Njemačkoj.

    1945. U San Francisku, 45 zemalja antihitlerovske koalicije, uključujući Jugoslaviju, otvorilo osnivačku konferenciju Ujedinjenih nacija.

    1947. Rođen jedan od najboljih fudbalera i jedan od najtrofejnijih trenera u svijetu, holanđanin Johan Krojf.

    1974. U Portugalu, u Revoluciji karanfila, oboren autokratski režim Marsela Kaetana. Na isti dan, godinu kasnije, na prvim slobodnim izborima poslije pola vijeka, pobijedila Socijalistička partija Marija Soareša.

    1980. Misija komandosa SAD, koja je u Teheranu trebalo da spasi 53 radnika Ambasade SAD, uzeta kao taoci, propala u iranskoj pustinji poslije pogibije osam Amerikanaca u sudaru helokoptera sa avionom.

    1982. Posljednji izraelski vojnici napustili Sinaj okončavši 15 godina dugu okupaciju tog egipatskog poluostrva.

    1993. Na referendumu u Rusiji, 62 odsto glasača podržalo reforme predsjednika Borisa Jeljcina.

    1993. U prisustvu mirovnog posrednika, lorda Ovena, predsjednici Jugoslavije, Srbije i Crne Gore Dobrica Ćosić, Slobodan Milošević i Momir Bulatović pokušali da ubijede lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića da potpiše korigovani Vens-Ovenov mirovni plan. Narednog dana Skupština Republike Srpske odbila plan, rat u Bosni nastavljen, Jugoslaviji pooštrene sankcije.

    1994. U Londonu formirana Kontakt grupa za koordinaciju diplomatskih akcija SAD, Rusije i Evropske unije u bosanskom ratu.

    1995. Umrla američka pozorišna i filmska glumica Džindžer Rodžers. Oskara dobila za film "Kiti Foil".

    2002. Rusija saopštila da su ruske trupe ubile Kataba, jednog od najtraženijih ljudi u zemlji, čečenskog lidera arapskog porijekla za koga se sumnjalo da ima bliske veze s mrežom Osame bin Ladena, Al kaidom.

    2005. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković predao se Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine na Kosovu 1999.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #124
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    26. april

    1825. U Dobroti umro Marko Ivanović, književnik, istoričar i sakupljač narodnih zagonetki. Školovao se u Veneciji i Padovi gdje je i doktorirao bogoslovska prava. Obavljao je odgovorne poslove u Katoličkoj crkvi u Dalmaciji i Italiji.

    1831. Pola godine nakon smrti vladike Petra I koji je sinovca Radivoja Tomova odredio za nasljednika, prizrenski vladika Hadži Zaharije proizveo je Petra II Petrovića Njegoša za arhimandrita. Pet mjeseci ranije, da bi izvršili testament Petra I glavari i jedan broj najuglednijih sveštenika uveli su sedamnaestogodišnjeg Rada u manastir, zakaluđerili ga i time potvrdili za nasljednika Petra I.

    1888. Ukazom knjaza Nikole proglašen je za Crnu Goru izuzetno značajan pravni akt čiji je autor međunarodno poznati i priznati naučnik, profesor slovenskog prava dr Valtazar Bogišić. Umjesto korekcija i dorade Danilovog zakonika iz 1855. godine, nakon temeljnog naučnog proučavanja crnogorske stvarnosti, dotadašnjih shvatanja običaja i pojmova „o pravdi i pravici predanja i žive potrebe crnogorskog naroda”, dr Bogišić je stvorio Zakonik koji je značio izraz pravne autentičnosti jedne zemlje i bio usklađen sa zakonodavstvom drugih država. Imao je 1031 član kojim je bilo uređeno stvarno i obligaciono pravo.

    1903. Na Cetinje je stigao automobil za Poštansku upravu koji je trebalo da zamijeni dotadašnju konjsku zapregu.

    1908. Novi Bar - Kamen temeljac za gradnju novog naselja ispod brda Volujice položen je kod „Malog Portića”, na prostoru između Topolice i Pristana. U temelj je uzidan pergament sa potpisom knjaza Nikole i drugih prisutnih. Neposredno prije toga odlučeno je da naselje dobije ime Novi Bar.

    1922. Zakonom o oblasnim i sreskim samoupravama, kojim je razrađena odredba Vidovdanskog ustava o uvođenju oblasnih samouprava, Crna Gora je postala jedna od 33 oblasti osnovane u unitarnoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Zvanično je nazvana Zetska oblast, čime je izbrisano i samo ime Crna Gora. Oblašću je upravljao namjesnik sa titulom župana, odnosno velikog župana.

    1923. U jeku jakih odmetničkih akcija, u Cucima se desio jedan od najtežih zločina tog vremena. Prema izvještajima nadležnih policijskih vlasti nepoznati ljudi ušli su u kuću Petra Zvicera, pretukli njegovu majku, ženu i brata, njegovu sestru ubili i kuću sa ubijenima zapalili. Preživjela je samo baba koja je imala preko 80 godina, bila je slijepa i nakon ovog zločina starica je poludjela. Istraga nije utvrdila ko su izvršioci ove krvave drame.
    Medjutim,
    predvođeni majorom Kecmanovićem, komandantom srpske žandarmerije na Cetinju, 12 žandarma zapalilo je kuću ustanika Petra Zvicera u Cucima, Izveli su iz kuce Djurdju Zvicer, staricu od oko 100 godina, babu Petra Zvicera, zavezali je za jednu tresnju ispred kuce, a onda kucu zapalili, a nju primorali da gleda u vatri pobijenu i zaklanu familiju. Baba Djurdja je od prizora strave i uzasa poludjela i, docnije, umrla u bolnici u Danilovgradu. Srpski zandari, pod vodjstvom majora Kecmanovica, su te uzasne, proklete, noci 25. aprila 1923. godine mucili, ubili, zaklali i spalili: Andju Zvicer, majku Petra Zvicera, koja je imala 60 godina; Zagorku Zvicer, staru 23 godine, suprugu Petra Zvicera sa troje djece; Vidaka Zvicera, starog 13 godina brata Petra Zvicera i Planu Zvicer, staru 20 godina, sestru Petra Zvicera. Iako je formalno povedena istraga o tom zlodjelu, počinioci su ostali nekažnjeni.

    1976. Krenuli su prvi kilovati i sa drugog agregata HE Perućica. Prvih dana agregat je radio snagom od 82 megavata.

    U svijetu:

    121. Rođen rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije.
    Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio je bilješke koje su objavljene poslije njegove smrti pod naslovom "Samom sebi".

    1452. Rođen italijanski slikar, vajar, pronalazač i naučnik Leonardo da Vinči. Njegovo najpoznatije slikarsko djelo, čuvena "Mona Liza", izložena u pariskom Luvru, a crteži i rukopisi čuvaju se u milanskoj biblioteci Ambrosiana, Britanskom muzeju i Vindzoru. Od njegovih naučnih radova najznačajniji je "Traktat o slikarstvu".

    1532. U pohodu na Beč, turska vojska, pod komandom sultana Sulejmana II, ušla u Mađarsku.

    1607. Kapetan Džon Smit doveo u Kejp Henri, u Virdžiniji, prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Americi.

    1711. Rođen britanski filozof škotskog porijekla Dejvid Hjum, preteča klasičnih engleskih ekonomista i autor kvantitativne teorije novca.

    1798. Rođen francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu.

    1812. Rođen njemački industrijalac Alfred Krup, koji je prvi počeo da pravi topove od livenog čelika i vrlo brzo stekao monopol u snabdijevanju oružjem većeg broja evropskih zemalja. Koncern "Krup" bio je glavni snabdjevač oružjem Njemačke u oba svjetska rata.

    1828. Rusija objavila rat Turskoj u znak podrške Grčkoj u borbi za nezavisnost.

    1894. U Aleksandriji, u Egiptu, rođen Rudolf Hes, nacistički lider i Hitlerov zamjenik. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen na doživotnu robiju zbog ratnih zločina, ali je 1987. izvršio samoubistvo u zatvoru Špandau.

    1910. U Tuzli rođen Mehmed Meša Selimović, bosanskohercegovački književnik. Glavni Selimovićevi romani velika su djela zrelog autora koji je harmonično spojio modernistički diskurs, narativne tradicije "pripovjedačke Bosne" i orijentalno-islamski senzibilitet.

    1915. Italija tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla, u Prvom svjetskom ratu, na stranu sila Antante, uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, djelove Dalmacije i Albanije.

    1937. Da bi pomogli generalu Franku u vrijeme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali španski grad Gerniku. Razaranje tog grada inspirisalo je Pikasa da naslika čuvenu "Gerniku", apokaliptični prikaz građanskog rata.

    1942. U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo najmanje 1540 ljudi.

    1945. Uhapšen maršal Anri Filip Peten, šef francuskog kolaboracionističkog režima sa sjedištem u Višiju. Osuđen na smrt zbog izdaje, ali mu je zbog ranijih zasluga i starosti kazna preinačena u doživotnu robiju.

    1954. U Ženevi počela konferencija o Indokini kojom je okončana francuska dominacija u tom dijelu sveta. SAD nijesu prihvatile rezultate skupa pa je u junu 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.

    1962. Britanija lansirala prvi satelit Ariel I.

    1964. Tanganjika, Zanzibar i Pemba osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. promijenila naziv u Tanzanija.

    1984. Umro američki džez muzičar i vođa orkestra Vilijam "Kaunt" Bejzi.

    1986. Eksplodirao četvrti blok nuklearne centrale u Černobilju u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili gotovo cijelu Evropu, a posljedice te do sada najveće nuklearne katastrofe još uvijek se ispituju. Nuklearna centrala trajno zatvorena 15. decembra 2000.

    1994. U Južnoj Africi održani prvi izbori, na kojima su učestvovali i crnci i bijelci, i koji su označili kraj režima aparthejda.

    1999. Tokom vazdušnih udara NATO-a na SR Jugoslaviju, Evropska unija zabranila ulazak u zemlje članice Unije predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, članovima njegove porodice, visokim zvaničnicima SRJ i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.

    2003. Na zasijedanju Komisije Ujedinjenih nacija za ljudska prava ozvaničen je kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.

    2005. Sirija u potpunosti povukla svoje trupe iz Libana, poslije gotovo tri decenije vojnog prisustva u toj zemlji.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 28-04-10 at 01:18.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #125
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    27. april

    1563. U Kotoru je umrla Jovana Ujović, poznatija kao Blažena Ozana. Rođena je 1493. u selu Rezele u Lješanskoj nahiji, kao Katarina, zato što je rođena na Dan Svete Katarine Aleksandrijske mučenice, ali su je zvali Jovana. Rano djetinjstvo provela je kao čobanica u rodnom kraju, a kasnije je prešla u Kotor, gdje je najprije bila sluškinja u plemićkoj porodici Buća. Kasnije se, preko svog dominikanskog reda, gdje je bila opatica, posvetila Bogu i dobila ime Ozana. Bila je poštovana i slavljena kao svetica u Crnoj Gori, Boki i Dalmaciji. Odlukom pape Pija XI, promovisana je 21. decembra 1927. u sveca Katoličke crkve.

    1805. Umro Franjo Dolči, dugogodišnji sekretar crnogorskog vladike Petra I, rođen je 1742. u Dubrovniku. Obrazovani katolički sveštenik, umro je kao osuđenik u podrumu manastira u Stanjevićima. Montirani proces koji je bio inspirisan od strane Rusije i njenog konzula Mazurevskog okončan je tako što je Dolči osuđen na doživotnu robiju zbog navodne veleizdaje koja nikad nije bila dokazana. To je, u suštini, bila opomena Petru I da ne preduzima nikakvu spoljnopolitičku akciju bez znanja Rusije.

    1860. Završeno je razgraničenje između Crne Gore i Turske. Ovim je Crna Gora dobila Grahovo, oko koga se dugo ratovalo, zatim Župu, nikšićke Rudine, Tuinu, Lipovo i Dodoše.

    1934. rodjen poznati crnogorski pjesnik Vitomir Vito Nikolic.

    1992. donesen Ustav Savezne Republike Jugoslavije na osnovu kojeg je narednog dana proglašena nova državna tvorevina – Savezna Republika Jugoslavija. Ustavom Savezne Republike Jugoslavije i Deklaracijom o osnovnim načelima i ciljevima federacije, usvojenim na sjednici Savezne skupštine, Crna Gora je prenijela značajan dio suvereniteta u nadležnost savezne države

    U svijetu:

    1521. Urođenici sa filipinskog ostrva Maktan
    ubili portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana, koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko svijeta.

    1791. Rođen američki izumitelj Semjuel Finli Breze Morze. Izumio telegraf i Morzeovu azbuku.

    1822. Rođen američki general i državnik Julisis Simpson Grant, predsjednik SAD od 1869. do 1877. U Američkom građanskom ratu predvodio armiju Sjevera i prisilio na kapitulaciju komandanta snaga Konfederacije Roberta Lija.

    1830. Južnoamerički vojskovođa i prvi predsjednik Kolumbije Simon Bolivar, optužen za diktatorske ambicije, podnio ostavku.

    1905. Umro Nikola Karev, makedonski revolucionar, učesnik Ilindenskog ustanka, organizator Kruševske republike.

    1909. Grupa Mladi Turci oborila turskog sultana Abdula Hamida.

    1915. Umro ruski kompozitor i pijanista Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma u muzici.

    1932. Rođen bivši južnoafrički ministar inostranih poslova Pik Bota. Tokom 17 godina na tom položaju nastojao da ubijedi svijet da je aparthejd pravo rješenje za rasne razdore.

    1937. Umro italijanski revolucionar Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije, 1921.

    1941. U Atinu ušli njemački tenkovi.

    1945. Uhapšen italijanski diktator Benito Musolini. Strijeljan narednog dana u mjestu Donga, na obali jezera Komo.

    1950. Velika Britanija priznala Izrael.

    1956. Roki Marćano povukao se iz boksa kao jedini nepobijeđeni svjetski šampion u teškoj kategoriji.

    1960. Proglašena nezavisnost afričke države Togo, bivše francuske kolonije.

    1961. Sijera Leone stekla nezavisnost od Velike Britanije.

    1972. U Bukureštu umro Kvame Nkrumah, prvi premijer i predsjedik Gane i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1978. Avganistanske vojne snage preuzele vlast u zemlji i uspostavile vladu zasnovanu na islamskim principima. Predsjednik Mohamed Daud ubijen, novi predsjednik Nur Mohamed Taraki proklamovao Demokratsku Republiku Avganistan.

    1992. Poslije raspada SFRJ, proglašena SRJ, država Srbije i Crne Gore, koja je trajala nepunih 11 godina. SRJ proglašena na osnovu ustava donijetog istog dana. Prethodno, poslanici u Saveznom vijeću Skupštine SFRJ usvojili Deklaraciju o stvaranju SRJ.

    1992. Zambijski vojni avion u kome su bili fudbalski reprezentativci te afričke zemlje srušio se u Atlantski okean blizu Gabona. Poginulo svih 30 putnika.

    1992. Rusija i 12 bivših sovjetskih republika postale članice Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

    1993. Eritreja stekla nezavisnost od Etiopije poslije tri decenije građanskog rata i referenduma na kome su građani glasali za nezavisnost.

    1993. Predstavnici Kine i Tajvana u Singapuru počeli razgovore, prve od završetka kineskog građanskog rata 1949.

    1997. U Hongkongu zvanično otvoren najduži viseći drumsko-željeznički most na svijetu.

    2001. Rusija potpisala ugovor sa Sjevernom Korejom o poboljšanju kvaliteta oružja koje je ta zemlja dobila tokom sovjetske ere.

    2003. Na predsjedničkim izborima u Paragvaju pobijedio Nikanor Duarte Frutos. Nastavljen kontinuitet 55 godina duge vladavine njegove partije Kolorado.

    2005. Najveći avion na svijetu, evropski "erbas A380", obavio prvi let. Avion dugačak kao osam londonskih autobusa, ima prostor u krilima dovoljan za parkiranje 70 automobila, a na dva nivoa može da primi 800 putnika. Avion po kapacitetima preuzeo primat od "boinga 747" kao najvećeg aviona koji je ikada letio.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 28-04-10 at 01:19.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 5 of 16 FirstFirst 12345678915 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •