Page 4 of 16 FirstFirst 1234567814 ... LastLast
Results 76 to 100 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #76
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    9. mart

    1835. U pohodu crnogorskih ratnika na utvrđenje na Skadarskom jezeru, koje je bilo pod kontrolom Osmanlija, Žabljak Crnojevića je oslobođen prvi put. Napad je bio odgovor na nasilje koje su Osmanlije nekoliko dana ranije počinili nad stanovništvom u jednom od prigraničnih područja (ubistvo dvadesetak kučkih čobana). Izveli su ga Ceklinjani, Ljubotinjani i Kuči. Ipak, nakon osam dana, tokom kojih se akcija proširila i na okolne predjele nastanjene osmanskim podanicima, Crnogorci su po nalogu Petra II, koji je nastojao da ostvari trajniji mir sa Osmanlijama, morali napustiti nekadašnju prijestonicu Crnojevića. Prilikom odstupanja, na Cetinje su odnešena i dva demontirana topa („Krnjo” i „Zelenko”) i poklonjena Njegošu.

    1879.
    Osam mjeseci nakon potvrde državne nezavisnosti Crne Gore na Berlinskom kongresu, pokrenute su reforme organa vlasti koju je do tog vremena oličavao Senat, objedinjujući sudsku, upravnu i zakonodavnu funkciju. Ukidanjem Senata, ustanovljeni su Državni savjet (vlada), resorna ministarstva i Veliki sud. Državni savjet činili su svi ministri i ona lica koja je imenovao knjaz. U nadležnosti su mu bile i funkcije zakonodavnog tijela. Formirana su ministarstva spoljnih poslova, unutrašnjih poslova, pravde, finansija i vojske. Nešto ranije, 3. marta, za prvog ministra spoljnih poslova knjaz Nikola je imenovao Stanka Radonjića. Ove su promjene ozvaničene 2. aprila iste godine, na posljednjoj skupštini narodnih glavara.

    1889.
    Umro vojvoda Anto Daković, senator i znameniti crnogorski junak, sin poznatog grahovskog vojvode Jakova Dakovića. Anto je rođen 1824. godine. Poslije očeve pogibije (1853.) imenovan za vojvodu od strane knjaza Danila. Istakao se predvodeći Grahovljane u mnogim bojevima, posebno u bici u Dugi 1861. godine. Zbog sukoba sa knjazom Nikolom 1869. godine, emigirirao je u Rusiju, ali se ubrzo vratio i uključio u nove oslobodilačke akcije, posebno u Veljem ratu, kada mu je knjaz Nikola odao priznanje i imenovao ga za brigadira. Napisao je „Memoare”, značajan dokument iz tog perioda borbi sa Turcima. Njegovom smrću ugasila se loza vojvode Jakova jer je Anto još za života ostao bez oba sina – Jakše (Jakova) i Perka (Pera). Opjevan je u mnogim narodnim pjesmama.

    1960. u Parizu je u 70. godini umrla princeza Ksenija, osma kćerka kralja Nikole i kraljice Milene. Umrla je u krajnjoj patnji i nemaštini nakon 44-godišnjeg teškog egzila. Rođena je na Cetinju 1881. godine. Bila je desna ruka svome ocu, njegov najsavjesniji sekretar. Znala je zadiviti protivnike kada se raspravljalo o pitanju Crne Gore. Pisala je memoare i uspješno se bavila fotografijom. Bila je prva žena na Balkanu koja je vozila automobil. Nije se udavala, iako su za brak sa njom bili zainteresovani srpski kralj Aleksandar Obrenović i bugarski car Ferdinand. Princeza Ksenija je sahranjena u ruskoj pravoslavnoj crkvi u Kanu, pored svojih sestara Milice i Ane i njihovih muževa, ruskih kneževa Nikole i Petra. Njeni zemni ostaci preneseni su 1989. godine, zajedno sa ostacima njenih roditelja i sestre Vjere, na Cetinje i sahranjeni u dvorskoj crkvi na Ćipuru.

    1962.
    U Podgorici je ,rođen Ivan Brajović, potpredsjednik Socijaldemokratske partije i poslanik u Skupštini Crne Gore.

    2006.
    Ambasador Srbije i Crne Gore pri OEBS-u u Beču, Vesko Garčević, uručio je zvaničan poziv toj organizaciji za praćenje crnogorskog referenduma. On je na sjednici Stalnog savjeta OEBS-a uručio poziv svim državama članicama te organizacije, kao i Kancelariji za demokratske institucije i ljudska prava, ODIHR, kao i nevladinim organizacijama i ostalim zainteresovanim za posmatranje referenduma.

    U svijetu:

    495. Tokom opsade Napulja
    , u vojsci francuskog kralja Šarla III pojavila se epidemija sifilisa, koja se brzo proširila na ostale evropske zemlje. Smatra se da su, dotad nepoznatu bolest, doneli Kolumbovi moreplovci s Novog kontinenta.

    1074. Boreći se protiv kršenja celibata, papa Grgur VII naredio je da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu ekskomunicirani.

    1454. Rođen Amerigo Vespuči, italijanski moreplovac iz Firence, savremenik Kolumbov. Od 1490. bio je u službi španskog i portugalskog kralja. Preduzimao je više putovanja u Novi svijet i stigao na obale Srednje i Južne Amerike. Po Vespučijevom latinskom imenu (Americus), njemački geograf M. Valdzemiler nazvao je zemlje novog svijeta - Amerika, što je kasnije i usvojeno.

    1661. Umro je kardinal Žil Mazaren, francuski političar italijanskog porijekla. Poslije smrti kardinala Rišeljea, 1642. postao je ministar za vrijeme regentstva kraljice Ane i kao jedan od najvještijih diplomata svoga doba učvrstio temelje na kojima je Luj XIV gradio hegemonističku politiku Francuske prema Evropi.

    1796. Napoleon Bonaparta oženio se Žozefinom d'Boarne, udovicom bivšeg francuskog oficira koji je giljotiniran za vrijeme Francuske revolucije.

    1807. Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici su potpuno oslobodili Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio čvrsto utvrđen i posjednut jakim janičarskim snagama. Beograd je postao politički, vojni i kulturni centar nove Srbije i ostao je u srpskoj vlasti do propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine.

    1814. Rođen je ukrajinski pisac i slikar Taras Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka, romantičar i revolucionar. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom razvio je književni ukrajinski jezik i otvorio puteve novoj ukrajinskoj poeziji.

    1831. Kralj Luj Filip osnovao je Francusku Legiju stranaca sa sjedištem u Alžiru.

    1847. U toku američko-meksičkog rata, američke snage pod generalom Skotom izvršile su invaziju na Meksiko tri milje južno od Vera Kruza. Naišavši na neočekivano slab otpor Meksikanaca, 10.000 američkih vojnika zauzelo je Vera Kruz, pri čemu nijedan vojnik nije poginuo.

    1862. Tokom Američkog građanskog rata dogodio se prvi sukob oklopnih brodova između "Monitora", broda armije Unije, i broda Konfederalne vojske "Merimak". U četvoročasovnoj bici nijedan brod nije oštećen.

    1876. Američki fizičar Aleksandar Graham Bel je u Bostonu obavio prvi telefonski razgovor na svijetu. Pronalazač telefona pozvao je svog prijatelja Vatsona i uzbuđeno mu rekao: "Prijatelju Vatson, dođite ovamo. Potrebni ste mi". Bel je bio engleski fiziolog i učitelj govora gluvih. Kasnije je prešao u Ameriku, gdje je ostavio ogromno djelo "Mehanizam govora". Njegov prvi telefon nije imao izvora električne energije, jer je mikrofon u njemu bio magnetskog tipa.

    1888. Umro je Vilhelm I, pruski kralj od 1861, koji je uz pomoć moćnog kancelara Ota fon Bizmarka 1871. ujedinio 25 njemačkih država u Njemačko carstvo i proglasio se carem.

    1890. Rođen je ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije iz dva navrata i glavni pregovarač s nacističkom Njemačkom u pripremi sovjetsko-njemačkog pakta o nenapadanju u avgustu 1939. godine. Nakon 30 godina, koliko je proveo u najvišem partijskom i državnom vrhu, u vrijeme Staljinove diktature, isključen je iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smijenjen sa svih funkcija u junu 1957. godine.

    1908. Pobunjeni igrači AC Milan osnivaju Fudbalski klub Internacionale 1908 FC, poznatiji kao Inter.

    1914. U Skoplju je rođen Milorad Macura, arhitekta, dugogodišnji direktor beogradskog Instituta za arhitekturu i urbanizam koji je uradio generalni plan Novog Beograda i projektovao niz objekata u Beogradu, Somboru, Smederevu i drugim gradovima Srbije.

    1924. Italija je anektirala Rijeku, koja je od potpisivanja jugoslovensko-italijanskog ugovora u Rapalu, u novembru 1920. godine, imala status nezavisnog grada.

    1934. Rođen Jurij Gagarin, ruski kosmonaut i prvi čovjek u kosmosu.

    1943. Rođen je američki velemajstor Robert Bobi Fišer, prvi Amerikanac koji je osvojio titulu svjetskog prvaka u šahu, pobijedivši, 1972. u Rejkjaviku, ruskog velemajstora Borisa Spaskog. Titulu je izgubio bez meča, 1975. godine, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka svijeta proglašen ruski velemajstor Anatolij, Karpov.

    1952. Umrla ruska književnica i prva zena ambasador u svijetu, Aleksandra Kolontaj.

    1959. Pojavila se Barbika, najprodavanija lutka na svijetu.

    1964. Rođena Žilijet Binoš, francuska glumica.

    1991. U Beogradu su održane prve velike antirežimske demonstracije. Policija je grubom silom rasturila demonstrante, nakon čega je centar grada zaposjela vojska s tenkovima. Poginuli su jedan demonstrant i jedan policajac. Proteste zbog brutalnosti policije nastavili su narednih dana beogradski studenti.

    1992. Umro je bivši premijer Izraela Menahem Begin.

    1994. Teroristi Irske republikanske armije izveli su prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom "Hitrou".

    1994. Umro Čarls Bukovski, američki pisac.

    1999. Iranski predsjednik Mohamad Hatami doputovao je u Italiju, što je bila prva posjeta šefa iranske države jednoj zapadnoj zemlji od islamske revolucije 1979. Tokom trodnevne posjete, Hatami se susreo i sa poglavarom Rimokatoličke crkve Jovanom Pavlom II u Vatikanu.

    2002. Ponovo je otvoren tunel Mon Blan u Alpima, nakon velikog požara u njemu 1999. godine, kada je poginulo 39 osoba.

    2003. Tajlandska policija je saopštila da je u tromjesečnoj akciji, koja je sprovedena širom zemlje u potrazi za proizvođačima i dilerima sintetičke droge (metafetaminima), ubijeno više od 2.200 ljudi.

    2003. U Havani, glavnom gradu Kube, Evropska unija otvorila je diplomatsko predstavništvo.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  2. #77
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    10. mart

    1766. U Petrogradu je iznenada umro Crnogorski vladika i gospodar, Vasilije Petrović, sin Radula Šćepčeva Petrovića, rođen na Njegušima 1709. godine. Već od 1740. javlja se kao aktivna politička ličnost. Zamjenjujući vladiku Savu, tokom njegovog boravka u Rusiji od 1742. do 1744. godine, vodio je samostalnu politiku. Na zahtjev crnogorskih glavara vladika Sava ustupio mu je, kao energičnijem i mlađem, vladičanski i državni tron. Kao vladika, djelovao je potpuno samostalno. Jačajući crnogorski oslobodilački pokret, značajno se angažovao na pripajanju matici Crnoj Gori njenih, od tuđina zaposjednutih, krajeva i objedinjavanju slobodnih područja. Vodio je teške borbe protiv Otomanske imperije i sklapao mir sa njom, a na drugoj strani učvršćivao veze sa Rusijom. Napisao je, i u Moskvi 1754. godine štampao, poznatu „Istoriju o Crnoj Gori”, koja je imala ogroman značaj za formiranje svijesti Crnogoraca o viševjekovnoj nezavisnosti. Utemeljio je posebnu književnu vrstu – poslanice, koje je kasnije do žanra razvio vladika Petar I Petrović. Predosjetivši kraj života, prethodnog dana izdiktirao je testament koji nije uspio da potpiše. Po naređenju ruske carice Katarine Druge, sahranjen je u kamenu grobnicu u Blagovještenskoj sabornoj crkvi Aleksandra-Nevskog... lavre, o trošku ruskog Kolegija inostranih djela. Veličanstvena sahrana obavljena je po pravoslavnom obredu, a na nadgrobnoj spomen-ploči od kamena, pored crnogorskog grba sa dvoglavim orlom, na ruskom jeziku piše: "Crnogorski grb" "Vasilije Petrović 1709-1766 godina, Mitroplit skenderijski i primorski Crne Gore, brat Danila Njegoša, osnivač vladajuće dinastije Crne Gore". Njegovu ostavštinu ruska carica je poslala u Crnu Goru sa gramatom i trogodišnjom pomoći novom crnogorskom mitropolitu.
    Vladika Vasilije je neumorno radio na ujedinjenju crnogorskih plemena. Jedini je od sedam vladara Petrovića kojima se zemni ostaci nalaze van Crne Gore.


    1879. U Crmnici rođen Jovan Plamenac, bivši ministar, crnogorski premijer, predsjednik Crnogorske narodne skupštine, glavni organizator Božićne pobune 1919. godine, slobodni zidar, publicist. Bio je poslanik u crnogorskom parlamentu od 1906. godine, ministar prosvjete i crkvenih djela (1907.-1909.), ministar unutrašnjih poslova (1907.-1910.), predsjednik Crnogorske narodne skupštine (1911.), pa ponovo ministar unutrašnjih poslova (1912.-1913.), kada napušta državnu službu. Mjesec dana nakon Podgoričke skupštine, Plamenac je glavni organizator i inspirator Božićne pobune i crnogorskog ustanka koji je uslijedio. Do 1944. je Plamenac bio u Beogradu. Nije utvrđeno zbog čega je tačno Jovan Plamenac, sredinom 1944. godine, usred ratnog haosa prevalio put od Beograda do rodne Crne Gore. Uhvatili su ga crnogorski partizani i po kratkom postupku strijeljali negdje u okolini Cetinja.

    1886. Umro Miljan Vukov Vešović. O ovom crnogorskom ratniku i ujedinitelju ne treba trošiti mnogo riječi. Ovaj temeljiti i hrabri Vasojević, pored ostalog, imao je i osobine i pamet za komandovanje i ratovanje koje su naročito došle do izražaja u oslobađanju njegovog kraja i sjeveroistočnih granica Crne Gore. On je, zapisano je i upamćeno, bio i vođa pobunjenog naroda u borbi protiv Turaka, a istovremeno i borac za nacionalno ujedinjenje njegovog naroda.

    1905. Počela je izgradnja Pristana i Luke Bar. Označen inicijalima crnogorskog suverena knjaza Nikole, spušten je u more iz njegovih ruku, sa jahte „Rumija”. Radovi na pristaništu počeli su 23. juna iste godine, a ugovor sa italijanskim partnerom potpisan je 14. juna 1906.

    1976. Osnovana je CANU. Preuzimajući pozitivne rezultate, ideje i akcije Društva za nauku i umjetnost Crne Gore (osnovanog 1973. godine), koje je njenim osnivanjem prestalo da postoji, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) proširila je program djelatnosti odvijajući aktivnosti kroz tri odjeljenja i pokrivanjem triju oblasti: društvenih nauka, prirodnih nauka i umjetnosti. Prvi predsjednik CANU bio je dr Branko Pavićević, potpredsjednici Mihailo Lalić i dr Milorad Mijušković, a sekretar Dragutin Vukotić.

    u svijetu:

    1528. U Beču je kao jeretik spaljen na lomači Baltazar Hubmajer,
    jedan od glavnih vođa austrijskih baptista.

    1628. Rođen je italijanski ljekar i botaničar Marčelo Malpigi, koji se smatra tvorcem mikroskopske anatomije. Pronašao je jako konveksno sočivo, jednostavni mikroskop koji uveličava do 180 puta.

    1856. Umro je Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, "otac" srpske drame i, kao ministar prosvjete, jedan od glavnih organizatora prosvjetnog i kulturnog života u obnovljenoj Srbiji. Njegove drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima.

    1872. Umro je italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u XIX vijeku i jedan od tvoraca moderne italijanske države.

    1922. Britanske vlasti u Indiji uhapsile Mahatmu Gandija, optužile ga za pobunu i osudile na šest godina zatvora.

    1945. Tokio je u Drugom svjetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera B-29. Poginulo je oko 100.000 stanovnika japanske prijestonice, a bez domova je ostalo oko million ljudi.

    1948. Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik, sin prvog predsjednika Čehoslovačke Tomaša Masarika, izvršio je samoubistvo iskočivši kroz prozor zgrade ministarstva u Pragu.

    1952. Bivši predsjednik Kube Fulensio Batista oborio je kubansku vladu i potom kao diktator vladao zemljom do 1959. godine, kada ga je srušio s vlasti Fidel Kastro.

    1958. U Midvilu (Pensilvanija) rođena Šeron Stoun (engl. Sharon Vonne Stone ) američka glumica. Svjetski poznata je postala ulogom u filmu Paula Verhoevena: "Osnovni instinkt" (1992.), ali karijeru je započela puno prije 1980. godine u filmu "Stardust Memories" Vudi Alena . Ali uspjeh "Niskih strasti" nije uspjela da ponoviti usprkos Skorcezevom fimu "Kasino", za koji je dobila Zlatni globus i bila nominovana za Oskara.

    1959. U Lasi, glavnom gradu Tibeta, izbila je pobuna protiv kineske vlasti. Nakon višednevnih uličnih borbi Kinezi su ugušili pobunu, a Dalaj lama je izbjegao u Indiju.

    1969. Džejms Erl Rej, optužen za ubistvo američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968. godine, osuđen je na 99 godina zatvora.

    1974. Japanski poručnik Hiro Onade predao se, poslije 29 godina skrivanja u džungli, filipinskim vlastima, objasnivši da "nije dobio naređenje o povlačenju i prestanku rata između SAD i Japana".

    1975. Snage sjevernog Vijetnama su, u prvoj velikoj pobjedi u Vijetnamskom ratu, zauzele grad Buon Ma Tuot. Ta pobjeda označila je početak velike ofanzive koja je sedam nedjelja kasnije dovela do osvajanja Sajgona (Ho Ši Min).

    1990. Sud u Iraku osudio je na smrt britanskog novinara Farzada Bazofta zbog špijunaže. Uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela iračkim vlastima da mu poštede život, pogubljen je 15. marta.

    1993. Suharto je šesti put izabran za predsjednika Indonezije.

    1997. Vatikan je uspostavio diplomatske odnose s Libijom.

    2000. Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) uputila je protest srpskim vlastima zbog zatvaranja nezavisnih radio i televizijskih stanica u Srbiji, ocjenjujući da ova akcija vlasti "poprima alarmantne razmjere".

    2000. U Rijeci je umro popularni hrvatski pevač Ivo Robić, legenda hrvatske i jugoslovenske muzičke scene.

    2001. SAD su uslovile ekonomsku pomoć SR Jugoslaviji saradnjom sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, zahtijevajući izručenje optuženih za ratne zločine, pije svega bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića do 31. marta. Nakon hapšenja Slobodana Miloševića SAD su odobrile pomoć Jugoslaviji od 50 miliona dolara.

    2002. U odmazdi za pogibiju 11 Izraelaca u samoubilačkom bombaškom napadu arapskih ekstremista u Jerusalimu, izraelski helikopteri razorili su sjedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Gazi.

    2004. Libija je potpisala protokol kojim je dozvolila Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju pri UN, da vrši inspekcije u njenim atomskim skladištima.

    2005. Umro je irski komičar Dejv Alen poznat po skečevima koje je izvodio sjedeći u barskoj stolici, sa cigaretom u jednoj i čašom viskija u drugoj ruci.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  3. #78
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    11. mart

    1684. Želeći da se revanšira Osmanskom carstvu za poraz u Kandijskom ratu (1645–1669), Mletački senat je ratifikovao ugovor o savezu sa Austrijom i Poljskom o zajedničkom nastupu protiv Osmanskog carstva, u okviru Svete lige. Bio je to uvod u petnaestogodišnji rat, nazvan Morejski rat, koji je 29. aprila Venecija objavila Osmanskom carstvu, pola godine nakon poraza njegove vojske pod Bečom od austrijsko-poljskih snaga. Morejski rat zatekao je Crnu Goru opterećenu međuplemenskim sukobima i u početku dosta rezervisanu u odnosu na saradnju sa Venecijom, zbog njene nepouzdanosti u prethodnom Kandijskom ratu. Povjerenje u Mletačku republiku vraćeno je uspješnim napadom na Herceg Novi (1684) i osvajanjem tog grada (1687). Angažman Crnogoraca u tom ratu izazvao je brojne pohode Osmanlija na Crnu Goru i poraze njene vojske, poput onog u bici na Vrtijeljci u maju 1685. godine, ali i uspjehe kao u slučaju napada Osmanlija na Kuče 1688. godine. U cilju zaštite Cetinja jedan odred mletačke vojske je od 1689. boravio u gradu do 1692. kada je tokom pohoda skadarskog paše Sulejmana Bušatlije, bio prisiljen da napusti crnogorsku prijestonicu. Prilikom povlačenja, Mlečani su minirali manastir Crnojevića. Od tada se Crnogorci nijesu znatnije angažovali na strani Republike. Morejski rat je zaključen mirom u Sremskim Karlovcima 1699. godine.

    1788. Vladika Petar I i guvernadur Jovan Radonjić primili su u manastiru Stanjevići austrijsku delegaciju koja je noseći carsko pismo i značajnu sumu novca, došla sa namjerom da hrišćansko stanovništvo na Balkanu ugroženo od Osmanskog carstva pobuni protiv Osmanlija za interese bečkog dvora. Sličnu inicijativu preduzimala je, naporedo sa Austrijom, i Rusija nastojeći da u okviru istog projekta za svoje interese pridobije Vladikat. Dolazak austrijske delegacije produbio je jaz između Petra I, zastupnika proruske politike, i proaustrijski orijentisanog guvernadura Radonjića.

    1858. Knjaz Danilo je uputio memorandum velikim silama, u kom je, pored sažetog istorijate crnogorsko-turskih sukoba, naglasio da "Turska nikad nije mogla nametnuti svoju vlast Crnoj Gori". Stoga je predložio "da se pitanje Turske i Crne Gore riješi ozvaničenjem granica isto kao i sa Austrijom". Na kraju memoranduma podsjetio je na obećanje Porte da će to i uraditi.

    1878. Rođen Pero Poček, najznačajniji crnogorski likovni stvaralac na početku savremenog slikarstva u Crnoj Gori, jedan od prvih naših impresionista. Sa Cetinja, gdje je rođen, zahvaljujući crnogorskom dvoru 1898. dobio je priliku da upiše studije slikarstva na napuljskoj akademiji. Profesori su mu bili poznati likovni pedagozi Filip Palici i Domeniko Moreli. Slikarski stil počeo je da gradi na akademizmu, ali ga je vrlo brzo napustio. Nakon impresionizma razvojni likovni put završio je ekspresionizmom. Do 1907. često je putovao na relaciji Crna Gora – Italija, da bi te iste godine učestvovao na izložbi balkanskih zemalja u Rimu i Londonu, gdje je dobio Gran-pri. Potom je na Cetinju organizovao prvu samostalnu izložbu 107 radova, koju je otvorio knjaz Nikola. Poslije uspjeha na izložbi u Londonu, nastanio se u mjestu Roka di Papa nadomak Rima. Učestvovao je i na kolektivnim izložbama beogradskog društva „Lada” (1937) a u mjestu boravka organizovao je samostalnu izložbu 39 slika. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i velike kompozicije sa temama iz crnogorskog života i istorije. Umro je u Rimu, 2. februara 1963. godine.

    1947. Otvorena muzička škola u Kotoru.

    2002. Zvanično počela rad crnogorska informativna agencija- MINA. Nastala je fuzijom Montene fax i Montene Business. Agencija posluje u okviru Infomont d.o.o. i proizvodi dva informativna servisa: Generalni (pokriva informacije iz oblasti politike, društva, kulture i sporta) i Ekonomski - MINA Business (pokriva informacije iz oblasti ekonomije, biznisa i finansija). Pored informativnih servisa Agencija svojim korisnicima nudi i fono i foto servis, kao i kliping štampanih medija. Oba informativna servisa imaju svoja izdanja na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku.

    2006. Vokalno-instrumentalni sastav No nejm (No name), pobijedio na Evropesmi-Europjesmi 2006. sa pjesmom "Moja ljubavi" nakon izraženo podijeljenog glasanja žirija, sa 64 osvojena boda, i time se kvalifikovali za Pjesmu Evrovizije koja je održana 20. maja u Atini. Umjesto aplauza i čestitki, članovi grupe su dobili zviždanje, skandiranje i gađanje flašama, od publike u beogradskom Sava centru. Direktor RTS-a je, potom, odbio da potvrdi pobjedu No Nejma, tako da Srbija i Crna Gora nije imala predstavnika na Pjesmi Evrovizije te, 2006. godine. Godinu ranije na istom takmičenju, u Kijevu, grupa No nejm je sa pjesmom Zauvijek moja osvojila 7. mjesto za Srbiju i Crnu Goru.

    u svijetu:

    1544. Rođen italijanski pjesnik Torkvato Taso
    , autor čuvenog epa "Oslobođeni Jerusalim", koji se smatra jednim od najreprezentativnijih djela italijanske književnosti.

    1669. Erupcija sicilijanskog vulkana Etna odnijela 15.000 žrtava.

    1801. U dvorskoj zavjeri ubijen je ruski car Pavle Prvi. Na ruski prijesto dolazi njegov sin Aleksandar, koji je učestvovao u zavjeri. Iako je najprije bio liberalan, Aleksandar Prvi je ubrzo postao jedan od najreakcionarnijih vladara Rusije.

    1885. Rođen engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kembel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svjetski rekord u brzini vožnje automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovjek koji je automobilom "Plava ptica" vozio brže od 300 milja na sat (483 kilometra).

    1920. Emir Fejsal proglašen je kraljem nezavisne Sirije.

    1938. Artur Sajs Inkvart postao austrijski kancelar umjesto Kurta fon Šušniga, a narednog dana Hitlerove trupe ušle su u Austriju.

    1941. Kongres SAD izglasao je, na predlog predsjednika Ruzvelta, Zakon o zajmu i najmu, kojim je Velika Britanija dobila neophodnu vojnu pomoć u Drugom svjetskom ratu. Za sprovođenje zakona predviđeno je sedam milijardi dolara.

    1955. Umro je britanski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podijelio je 1945. s engleskim biohemičarem Čejnijem i australijskim ljekarom Florijem, koji su njegov izum prvi put primijenili.

    1973. Hektor Kampora pobijedio na prvim predsjedničkim izborima u Argentini od 1965.

    1975. U Lisabonu je ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv ljevičarske vojne vlade, a bivši predsjednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobjegao u Španiju.

    1976. Američki predsjednik Ričard Nikson priznaje je da je Centralnoj obavještajnoj agenciji - CIA, 1970. godine, naredio da onemoguću Salvadora Aljendea da postane predsjednik Čilea.

    1981. Pod parolom "Kosovo - republika" u Prištini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedjeljama zahvatile cijelo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.

    1985. Mihail Sergejevič Gorbačov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Na toj funkciji je naslijedio preminulog Konstantina Černjenka.

    1985. Egipćani, braća Al Fajed, postali su većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće "Harods".

    1990. Parlament Litvanije proglasio je nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza. To je bila prva sovjetska republika koja se izdvojila iz SSSR-a.

    1990. Čileanski diktator general Augusto Pinoče je poslije više od 16 godina prepustio predsjednički položaj Patrisiju Elvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.

    1991. Jugoslovenska teniserka Monika Seleš prvi put zauzima na prvo mjesto na WTA listi najboljih teniserki svijeta.

    1998. Pored snažnih protesta studenata, koji su tražili političke i privredne reforme, general Suharto je počeo svoj sedmi mandat predsjednika Indonezije.

    2000. U eksploziji metana u rudniku uglja "Barakovi", u Ukrajini, poginuo je 81 radnik ugljenokopa.

    2000. Akademik i advokat Rikardo Lagos inaugurisan je u predsjednika Čilea, kao drugi socijalista na čelu te države, poslije Salvadora Aljendea ubijenog u državnom udaru 1973.

    2003. Kanadski sudija Filip Kirš izabran je za predsjednika prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji će biti nadležan za zločine počinjene bilo gdje u svijetu. Osnivanje suda podržalo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.

    2003. Vrhovni sud Japana odbio je zahtjev 42 Kineza za obeštećenje za vrijeme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom Drugog svjetskog rata, uz obrazloženje da je to bilo veoma davno.

    2004. U terorističkim napadima na tri željezničke stanice u Madridu oko 200 ljudi je poginulo, a više od 1.400 je povrijeđeno. Na najmasovnijim demonstracijama u istoriji te zemlje, protiv terorizma protestovalo je preko osam miliona ljudi. Tri mjeseca kasnije, u Italiji je uhapšen Egipćanin Rabei Osman Sajed Ahmed, osumnjičen za organizovanje tih napada, a zbog pripremanja terorističkih napada u Belgiji je pritvoreno 15 osoba.

    2004. Tribunal u Hagu osudio je bosanskog Srbina Ranka Ćešića, na 18 godina zatvora, zbog ratnih zločina nad muslimanskim zarobljenicima u Brčkom u proljeće 1992. godine.

    2005. Pripadnici sirijskih trupa napustili su sjeverni Liban, čime je okončano 29-godišnje prisustvo Sirije u toj zemlji.

    2006. Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije, Slobodan Milošević, preminuo je u pritvoru Haškog tribunala u Sheveningenu gdje mu se sudilo za ratne zločine. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  4. #79
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    12. mart

    1829. Vladika Petar I odlučio je da sinovcu Đorđiju Petroviću, čijim vladanjem tokom školovanja u Rusiji nije bio zadovoljan, dozvoli da se posveti vojničkoj karijeri. Tim činom omogućio je Radu (Radivoju), bratu od strica Đorđevom, da naslijedi titulu vladike i gospodara Crne Gore.

    1843.
    Njegoš je zabilježio da je te godine na Cetinje stigao veliki broj stranaca, što je vladici, kako je i sam zapisao, „bilo odveć milo da inostranci počesto dolaze u Crnu Goru”.

    1916.
    Zbog teškog političkog i diplomatskog položaja u egzilu, kralj Nikola je izrazio želju da posjeti Petrograd gdje bi neko vrijeme proveo kod ruskog cara u svojstvu feldmaršala ruske vojske. Odgovor cara Nikolaja II, kojim je odbijen kraljev predlog, izvjesno je odslikao stav ruske politike prema zbivanjima u Crnoj Gori.


    1918. Predsjednik Amerike Vudro Vilson uputio je telegram kralju Nikoli u kom piše: "Siguran sam da ni vi, ni hrabri ljudi Crne Gore nećete dozvoliti da padnete u očajanje zbog trenutne nepovoljne situacije, već da ćete, naprotiv, imati apsolutno povjerenje i čvrstu odlučnost vlade i naroda SAD da će u konačnoj sigurnoj i definitivnoj pobjedi prava i integritet Crne Gore biti priznati i sačuvani".

    1955. na Cetinju otvoreno prvo pozoriste lutaka.

    1960. Pokretanjem dva agregata snage po 38 megavata potekli su prvi kilovati električne energije iz HE Perućica. Time je okončana prva faza njene gradnje, u čijoj su pripremi napravljene akumulacije Slano, Krupac, Vrtac, dovodni organi, prvi cjevovod, mašinska zgrada, razvodno postrojenje 110 kilovolti i odvodna voda za agregate. Zamisao o gradnji ovakve elektrane datira još od aprila 1936. godine.

    1994. Biciklistički savez Crne Gore, sportska asocijacija koja okuplja devet klubova, osnovana je u Budvi. Prvi bicikl stigao je u Crnu Goru 1897. godine, a prvi klubovi formirani su na Cetinju i Kotoru. Najznačajnija manifestacija koja se odvija u organizaciji Saveza jeste trka „Putevima kralja Nikole”, organizovana prvi put 26. marta 1995. godine. Predstavlja najveće i najkvalitetnije biciklističko takmičenje na prostorima Balkana, uvršteno u Svjetski kalendar biciklističkih trka.

    2007. Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore potvrdilo je da je pomorac Milan Smolović iz Kotora, nakon okončanja pregovora sa otmičarima u Nigeriji oslobođen, te da se nalazi u dobrom zdravstvenom stanju. Otmičari su oslobodili i dvojicu hrvatskih državljana koji su bili oteti prije dvadesetak dana zajedno sa Milanom Smolovićem.

    2008. Crnogorski i hrvatski premijeri, Milo Đukanović i Ivo Sanader, saglasili su se u Zagrebu da se otvoreno pitanje granice na moru riješi pred Međunarodnim sudom u Hagu, čiju bi odluku unaprijed prihvatili parlamenti dvije zemlje.
    Oni su dogovorili da pravni okvir problema s kojim bi se izašlo pred Međunarodni sud pravde u Hagu pripremi mješovita radna grupa, a potvrde crnogorski parlament i Hrvatski sabor, unaprijed se obavezujući na prihvatanje sudske odluke.

    2008. Kompanije "Nika" i "Goranović" iz Nikšića i "Gradina company" iz Rožaja, nagrađene su na 34. sajmu ishrane u Budvi. Stručna komisija beogradskog Fakuleta veterinarske medicine objavila je rezultate prvog senzornog ocenjivanja kvaliteta proizvoda u kategoriji proizvoda od mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, a najuspešnijim firmama dodijeljena su sajamska priznanja.

    u svijetu:

    641. Kineska princeza Ven Čeng
    udala se za vladara Tibeta. Na osnovu toga, Kina kasnije polagala pravo na suverenitet nad Tibetom.

    1365. Austrijski vojvoda Rudolf Četvrti osnovao je Bečki univerzitet. Najstariji univerzitet na njemačkom govornom području osnovan je po uzoru na univerzitete u Bolonji i Parizu.

    1507. U bici s pobunjenicima, u Navari poginuo Čezare Bordžija, italijanski pustolov, političar i kardinal. Sin pape Aleksandra VI, poslužio je Makijaveliju kao uzor političkog cinizma, a smatra se da ga je Bordžijin način vladanja podstakao da napiše djelo "Vladar".

    1537. Turci zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis, koje je dugo odolijevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez Petar Kružić. Iste godine Turci osnovali kliški sandžak, koji je obuhvatao cijelo dalmatinsko zaleđe i dio Bosne.

    1832. Rođen engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot. Protiv Bojkota 1880, dok je upravljao jednom engleskom oblašću u Irskoj, primijenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje, takav vid otpora kasnije nazvan po njemu.

    1848. U Beču izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha. Početak revolucije koja je potresla Austriju i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.

    1854. Velika Britanija i Francuska zaključile savez sa Otomanskim carstvom protiv Rusije u Krimskom ratu.

    1868. Sa pravopisa Vuka Stefanovića Karadžića skinuta zabrana i dozvoljena njegova upotreba. Zabrana je skinuta četiri godine poslije Karadžićeve smrti.

    1881. Rođen turski državnik Mustafa Kemal, poznat kao Ataturk, prvi predsjednik Turske. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je posljednji sultan Muhamed VI, a 1923. proglašena republika. Sproveo značajne reforme koje su bile temelj za stvaranje moderne evropske države.

    1894. Coca-Cola se prvi put počela prodavati u flašama.

    1907. U eksploziji ratnog broda Jena u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi.

    1925. Umro kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsjednik. 1894. poveo borbu za rušenje monarhije, a 1905. osnovao Saveznu ligu, iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Po njegovoj smrti, vođstvo nad Kuomintangom preuzelo desno krilo stranke, predvođeno Čang Kaj Šekom.

    1935. Umro Mihajlo Pupin, američko-srbijanski naučnik.

    1938. Predvođene Adolfom Hitlerom, njemačke trupe umarširale u Austriju, ta država pripojena Trećem rajhu.

    1947. Predsjednik SAD Hari Truman u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data Grčkoj i Turskoj.

    1950. Umro je njemački književnik Henrik Man. Bio je zagovornik demokratije i Vajmarske republike, iz pruske akademije nauka izbačen je 1933. godine i morao da ide u emigraciju. Bio je jedan od najznačajnijih pisaca antifašista.

    1959. Rođen Milorad Dodik, u nekolikam mandata predsjednik Vlade Republike Srpske, predsjednik Nazavisnih socijaldemokrata.

    1966. Parlament Indonezije lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsjednika, general Suharto postao vršilac dužnosti šefa države.

    1971. Premijer Hafez al Asad na referendumu izabran za predsjednika Sirije.

    1978. Partije ljevice, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

    1984. U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara.

    1993. U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaju poginulo najmanje 200, povrijeđeno 1.100 osoba.

    1999. Poljska, Češka i Mađarska postale članice NATO-a. Prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO-u.

    1999. Umro Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista XX vijeka. Počeo da svira u petoj godini, svjetsku slavu stekao u sedmoj, kada je na koncertu u San Francisku svirao Mendelsonov koncert za violinu. Godine 1963. osnovao Školu Jehudija Menjuhina za muzički nadarenu djecu.

    2001. Uz posredovanje međunarodne zajednice, predstavnici vlasti Srbije i Albanaca na jugu Srbije potpisali sporazum o prekidu vatre.

    2001. U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika, talibanske vlasti u Avganistanu uništile dva najveća kipa Bude u svijetu, stara nekoliko hiljada godina.

    2002. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.

    2003. U atentatu u Beogradu, ispred sjedišta Vlade, ubijen premijer Srbije i lider Demokratske stranke Zoran Đinđić, prvi demokratski premijer Srbije. Đinđić je studirao filozofiju na Univerzitetu u Beogradu, a paralelno je pohađao i predavanja iz istorije umjetnosti, sociologije i ekonomije. Još tokom studentskih dana se zainteresovao za politiku, a za sebe je tada govorio da je "lijevi anarhista". Nakon sukoba sa komunističkim režimom zbog pokušaja organizovanja nezavisnog političkog pokreta jugoslovenskih studenata, Đinđić odlazi u Njemačku, gdje nastavlja studije filozofije kod profesora Jirgena Habermasa u Frankfurtu. 1979. je doktorirao na univerzitetu u Konstancu na tezi "Problemi utemeljenja kritičke teorije društva" kod Jirgena Habermasa. Njegova vlada izabrana 21. januara 2001. poslije demokratskih promjena i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije. Za vrijeme njegovog mandata Jugoslaviji ukinute sankcije uvedene za vrijeme režima Slobodana Miloševića, počeo proces demokratizacije društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi, a Srbija se otvorila prema svijetu. Misija Zorana Đinđića bila je jednostavna, ali bolna - da se okrenemo životu i nađemo put do cilja, da ne lamentiramo nad tragičnom sudbinom već da uzmemo stvari u svoje ruke.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  5. #80
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    13. mart

    1717. U Crnoj Gori je uvedeno guvernadurstvo- politička institucija koja je imala značajnu ulogu u procesu nastojanja crnogorske države. U namjeri da osvoje političku vlast, guvernaduri su se sukobljavali sa mitropolitima, što je vremenom preraslo u dvije suprotne struje. U sudbonosnim periodima Crne Gore, obje struje su se sporazumijevale i dogovarale zajedničku odbranu zemlje.

    1879. Josipu Juraju Štrosmajeru, čijim je posredovanjem došlo do konkordata između Vatikana i Crne Gore, knjaz Nikola je pismom izrazio uvjerenje da je u Crnoj Gori, kojoj su poslije Berlinskog kongresa pripale teritorije sa znatnim brojem katolika, „stanovništvo katoličko potpuno zadovoljno, šilje djecu radosno u školu, a sveštenik barski obučava ih u redovne i zasebne časove u vjerozakonu”. To je bio dio odgovora biskupu zainteresovanom da se u Baru otvori sjemenište za pripremanje katoličkog sveštenstva.

    1912.
    Nakon rekonstrukcije, na Cetinju je svečano otvorena prva crnogorska bolnica "Danilo I ". Bila je potpuno obnovljena i proširena sa desne strane. Svečanosti su prisustvovali predstavnici Ministarstva unutrašnjih djela i knjaz Nikola. Bolnica je imala dvije operacione sale u kojima su rađene i veoma teške operacije. Značajnu novčanu pomoć za adaptaciju i opremanje obezbijedili su knjeginje Milica i njena majka. Najpoznatiji i najpriznatiji ljekar tada je bio Stanko Matanović, koji je istvoremeno bio i upravnik, dok su medicinske sestre bile uglavnom iz Rusije. Bolnica je imala 60 kreveta, a u njoj su se liječili bolesnici i iz susjednih krajeva.

    1945. Poginuo je Miladin Popović, narodni heroj i jedan od najistaknutijih organizatora revolucionarnog i antifašističkog pokreta na Kosovu i Metohiji, prije i tokom II svjetskog rata. Rođen je 23. maja 1910. u selu Lopate, kod Lijeve Rijeke. Tokom gimnazijskog školovanja u Peći, Prizrenu i Prištini angažovao se u omladinskom pokretu, a potom kao student Pravnog fakulteta u Beogradu učestvovao u nizu antirežimskih akcija Beogradskog univerziteta i istim povodom, u dva navrata (1937. i 1940.), u demonstacijama u Peći, zbog čega je bio hapšen. Poslije okupacije, organizovao je albansko, srpsko i crnogorsko stanovništvo u borbi protiv okupatora. U jednoj od tih akcija uhapšen je i interniran u logor kod Elbasana u Albaniji. Nakon bjekstva iz logora, uključio se u organizovanje borbe albanskog naroda protiv fašizma. Poslije oslobođenja ponovo je politički djelovao na Kosovu. Poginuo je u atentatu koji je na njega izvršio jedan balista.


    1947. Poginuo Krsto Zrnov Popović, proslavljeni crnogorski junak u balkanskim i I svjetskom ratu. Za zasluge u ranijim ratovima bio je odlikovan Danilovim krstom petoga reda i Medaljom za hrabrost. Rođen je 14. septembra 1881. u Lipi Cuckoj. Završio je podoficirsku i oficirsku školu, a dalje vojno obrazovanje sticao je u Francuskoj. Austrougarsku okupaciju proveo je u koncentracionom logoru u Mađarskoj. Bio je jedan od vođa u Božićnoj pobuni 1918. godine, nakon čega je emigrirao u Gaetu. Ponovo je 1920. radio na organizovanju pobune u Crnoj Gori, a nakon smrti kralja Nikole i raspuštanja crnogorskih trupa u Italiji, emigrirao je u Argentinu gdje je boravio do 1929. godine. Dvije godine potom proveo je u Belgiji, a po dobijanju amnestije od vlasti Kraljevine SHS, vratio se u Crnu Goru. U predratnom periodu pripadao je opozicionoj antirežimskoj Crnogorskoj stranci (Federalistima). Zelenaške snage, koje je predvodio u toj organizaciji u toku II svjetskog rata, uspostavile su saradnju sa italijanskom okupatorom, vjerujući da će uz njegovu pomoć uspjeti da ostvare samostalnost Crne Gore. Poslije kapitulacije Italije njegova vojska je počela da se osipa, a nakon oslobođenja, zbog neslaganja sa ideologijom komunista ponovo je otišao u komite. Ubijen je u oružanom sukobu sa oficirima UDB-e.

    1961. Izašao je prvi broj "Nikšićkih novina", prvog lokalnog lista u Crnoj Gori.

    2004. Grupa od 20 malteških vitezova, koje su predvodili veliki majstor Andrea Berti, Šetefan Falež, ambasador Malteških vitezova u SCG i Alesandro Kvaroni, ministar inostranih poslova Malteških vitezova, boravila je na Cetinju, gdje su u „Plavoj kapeli" Vladinog doma vidjeli čudotvornu ikonu, Bogorodicu Filermosu. To je njihova prva posjeta Crnoj Gori, a kako je izjavio Falež, ovo je prvi put za posljednja dva vijeka da pripadnici Malteškog reda vide ikonu Bogorodice Filermose, svoje zaštitnice.

    2008. U Opštoj bolnici u Nikšiću, na hirurškom odjeljenju, otvoren je savremeni kabinet za kolonoskopiju. Aparat za kolonoskopiju i sterilizaciju koštao je 42.800 eura, koje je donirala japanska vlada.

    U svijetu:


    1325. Acteci su osnovali svoju naseobinu Tenočtitlan,
    kasnije prijestonicu Acteškog carstva, na mjestu gdje je današnji grad Siudad Meksiko.

    1567. Njemački plaćenici koje je unajmila holandska vladarka Margareta od Parme ubili su 2.000 kalvinista.

    1572. U Starigradu, na ostrvu Hvar, umro Petar Hektorović, autor spjeva "Ribanje i ribarsko prigovaranje".

    1781. Engleski astronom njemačkog porijekla Vilijam Heršel otkrio sedmu planetu Sunčevog sistema, koja je kasnije nazvana Uran.

    1809. Nakon neuspjeha u ratu s Rusijom i Danskom 1808, oficirskom zavjerom zbačen je s prijestola švedski kralj Gustav IV.

    1848. Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču austrijski kancelar Klemens Meternih podnio ostavku.

    1865. Tokom Američkog građanskog rata Kongres Konfederacije, pod predsjednikom Džefersonom Dejvisom, žestokim protivnikom ukidanja ropstva, donio zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamjenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.

    1881. U atentatu u Petrogradu ubijen ruski car Aleksandar II. Atentat izvršili članovi tajnog terorističkog udruženja "Narodna volja".

    1906. Umrla Suzan Entoni, začetnica i vođa pokreta za prava žena u SAD.

    1913. Kanbera postala glavni grad Australije.

    1921. Mongolija proglasila nezavisnost od Kine.

    1928. Nakon pucanja brane "St. Frensis", oko 60 kilometara sjeverno od Los Anđelesa, u vodi koja je preplavila dolinu, utopilo se najmanje 450 ljudi.

    1946. Pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbjednosti uhapsili generala i komandanta kraljevske vojske u Drugom svjetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića. Na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu Mihailović osuđen na smrt zbog izdaje. Strijeljan 17. jula iste godine.

    1953. Početak bitke za Dien Bien Fu, jedne od najtežih u Vijetnamskom ratu.

    1972. Velika Britanija i Kina saglasile se da razmijene ambasadore, 22 godine nakon što je London priznao vladu u Pekingu, Britanci su zatvorili konzulat na Tajvanu.

    1975. Umro Ivo Andrić, jedan od najvećih jugoslovenskih pisaca XX vijeka, čije je djelo donijelo ugled i međunarodno priznanje jugoslovenskoj književnosti. Prvi je i jedini jugoslovenski književnik dobitnik Nobelove nagrade (1961).

    1979. Države Evropske ekonomske zajednice uvele zajedničku obračunsku novčanu jedinicu, ECU, prethodnicu eura.

    1990. Sovjetski parlament izglasao uvođenje višepartijskog sistema, nakon 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.

    1995. U Beogradu, u 72. godini, umro popularni pozorišni i filmski glumac Mija Aleksić.

    1996. U mjestu Danblejn, oko 40 kilometara sjeverno od Glazgova,naoružani čovjek u gimnastičkoj sali osnovne škole ubio 16 učenika prvog razreda, uzrasta između pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.

    1998. Predsjednik Južne Koreje Kim Dae Džong, koji je i sam bio zatvaran zbog političkih uvjerenja, donio odluku o masovnoj amnestiji koja je obuhvatila preko pet miliona osoba, od političkih zatvorenika do pijanih vozača kojima su bile oduzete vozačke dozvole.

    2001. Bivši gradonačelnik Bosanskog Šamca Blagoje Simić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 1995. za zločine počinjene tokom rata u BiH, dobrovoljno se predao sudu.

    2002. Vlada Angole proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu sa pobunjenicima-pripadnicima Nacionalne Unije za nezavisnost Angole (UNITA).

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #81
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    14. mart

    1804.
    U namjeri da razobliči kampanju koju je preko svog emisara Marka Ivelića poveo ruski dvor, sa ciljem da politički eliminiše crnogorskog vladiku Petra I zbog njegove spoljnopolitičke orijentacije na Francusku, Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog (dotadašnji Crnogorski glavarski zbor), zvanično se obratio ruskom pukovniku stavljajući mu do znanja da je prozrelo njegovu namjeru. Bilo je to prvi put da se (u ovom slučaju, kroz obraćanje agitatoru Iveliću) Praviteljstvo, meritoran organ Vladikata, javlja kao posrednik u jednom političkom sporu.

    1856. Na Pariskom kongresu, organizovanom nakon Krimskog rata (1853–56), turski delegat Ali-paša je, povodom razmatranja državnog statusa Crne Gore, izjavio da njegova zemlja Crnu Goru smatra svojom pokrajinom. Na takav stav uopšte nije reagovala Rusija koja je, poražena od Turske u pomenutom ratu, saopštila da između nje i Crne Gore nema dubljih veza, izuzev uzajamnih simpatija. Odnos Rusije prema toj izjavi, na koju je nekoliko dana kasnije reagovao knjaz Danilo tražeći od Kongresa priznanje nezavisnosti Crne Gore i navodeći da „za doba od 466 godina ona nije bila potčinjena nijednoj sili niti priznavala ničiju vlast nad sobom”, predstavljao je ključan trenutak u novoj profrancuskoj spoljnopolitičkoj orijentaciji Crne Gore.

    1897.
    Umro je Milorad Medaković, Njegošev sekretar i ađutant, rođen 1824. godine. Po dolasku na Cetinje (1844), pomagao je Petru II u prepisivanju pjesama, korekturi „Gorskog vijenca” i sređivanju biblioteke. Bio je i prvi crnogorski fotograf. Napustio je Cetinje 1848. godine, da bi se ponovo vratio 1855. i bio sekretar knjaza Danila. Učestvovao je u izradi „Zakonika Danila I, knjaza i gospodara Crne Gore i brdah” (1855). Tokom štampanja tog akta, po svom nahođenju preinačio je djelove koji se odnose na vjersku pripadnost, odnosno narodnost Crnogoraca. Bavio se naučnim radom, kroz istraživanje, sređivanje i oblikovanje građe za crnogorsku istoriju. Napisao je „Povijesnicu Crne Gore”, objavio monografiju o Njegošu, knjigu „Život i običaji Crnogoraca”. Za svoj rad odlikovan je Obilića medaljom, krstom knjaza Danila i Danilovim ordenom III stepena
    .

    1947. U Kravarima rođen Hadži Idris Demirović, predsjednik starješinstva Islamske zajednice u Crnoj Gori od 1976-1994. godine i Reis Islamske zajednice od 1994-2003. godine. Medresu i Filozofski fakultet, odsijek orjentalistike, završio je u Prištini, a magistrirao na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Autor je više članaka i rasprava islamskog i kulturološkog značaja. Velike su njegove zasluge za obnovu islamskih bogomolja, stradalih u zemljotresu 1979. godine, kada je stradalo oko 80 odsto svih vjerskih objekata. Prepoznat je po širenju vjerske i nacionalne tolerancije u Crnoj Gori.

    1989. Umro Ilija Lopusina iz Boana, prvoborac i ucesnik Antifasistickog vijeca Sandzaka.

    2002. U Beogradu potpisan Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore, poznatiji kao Beogradski sporazum. Sporazum su potpisali jugoslovenski i crnogorski predsjednik Vojislav Koštunica i Milo Đukanović, potpredsjednik Savezne vlade Miroljub Labus, premijeri Srbije i Crne Gore Zoran Đinđić i Filip Vujanović i predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana. Time je prestala da postoji Jugoslavija, 83 godine pošto je na kraju I svjetskog rata, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova državna zajednica Srbija i Crna Gora, formalno je uspostavljena 4. februara naredne godine. Pravo Crne Gore da odluči o svojoj budućnosti nije ugroženo.
    "Danas, izvjesno možemo da kažemo da Crna Gora poslije tri godine ima nesporno pravo, potvrđeno i od strane druge članice državne zajednice u kojoj živimo, potvrđeno i od strane ključnih faktora međunarodne zajednice, da bez posljedica, uslovljavanja i pritisaka, na demokratskom referendumu odluči o tome u kakvoj će državi živjeti. Odgovorno tvrdim da Crna Gora nikada više nije bila državom poslije 1918. godine nego danas", rekao je, nakon potpisivanja sporazuma, Milo Đukanović.

    u svijetu:

    1489. Kraljica Kipra,
    Katarina Kornaro, posljednja vladarka iz dinastije Lizinjan, ustupila kraljevinu Mletačkoj Republici.

    1558. Njemački car Ferdinand I uzeo titulu svetog rimskog cara bez uobičajenog papinog krunisanja.

    1804. Rođen austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji. Bečkom vlaceru dao klasičan oblik i znatno doprinio njegovoj popularnosti.

    1820. Rođen Vitorio Emanuele II, posljednji sardinski kralj, prvi kralj ujedinjene Italije, od 1861. do smrti, 1878. Inaugurisao parlamentarnu vladavinu u Italiji.

    1864. Engleski istraživač Samjuel Bejker otkrio drugi izvor rijeke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero.

    1879. Rođen švajcarsko američki naučnik Albert Ajnštajn, najistaknutiji teoretičar fizike u XX vijeku, tvorac teorije relativiteta, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, 1921. godine. Iz Njemačke emigrirao u SAD 1933. poslije dolaska nacista na vlast. Na njegovo upozorenje da bi Njemci mogli napraviti atomsku bombu (1939), u SAD počeli istraživački radovi za proizvodnju te bombe.

    1883. U Londonu umro njemački filozof i ekonomist Karl Marks, najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u XIX vijeku. S Fridrihom Engelsom 1848. objavio Komunistički manifest.

    1891. Podmornica Monarh postavila telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom.

    1923. Rođen Miljenko Smoje, dalmatinski književnik, novinar i satiričar. Pisao je putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čoveku i savremenom životu. Najpoznatiji po scenarijima za TV serije "Naše malo misto" i "Velo Misto", hronika dalmatinskog života u međuratnom i poratnom vremenu, koje je objavio i kao romane.

    1932. Rođen srpski pjesnik, novinar, pisac filmskih scenarija i radio drama Miroslav Antić. Objavio više od 30 knjiga.

    1932. Američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije Kodak, izvršio samoubistvo.

    1937. Papa Pije XI, u enciklici, osudio crkveni i politički rasizam nacističke Njemačke.

    1938. Strijeljan ruski revolucionar Nikolaj Buharin. Jedan od vodećih ideologa boljševika na montiranom suđenju proglašen krivim za kontrarevolucionarne aktivnosti i špijunažu i osuđen na smrt.

    1945. Britansko ratno vazduhoplovstvo na željeznički vijadukt u njemačkom gradu Bilefeld izbacilo najtežu bombu u II svjetskom ratu, Velikog Slema, tešku 11 tona.

    1953. Umro Klement Gotvald, predsjednik Čehoslovačke od 1948. godine, kada su svu vlast u toj državi preuzeli komunisti. U njegovo vrijeme staljinističko razdoblje kulta ličnosti dostiglo vrhunac, na insceniranim procesima osuđeni na smrt i strijeljani neki istaknuti komunisti.

    1976. Egipat poništio ugovor o prijateljstvu i saradnji sklopljen sa SSSR-om 1971.

    1979. Najmanje 200 osoba poginulo u padu aviona na jednu fabriku blizu Pekinga.

    1980. U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo 87 osoba, među njima 14 članova bokserskog tima SAD.

    1983. Članice Organizacije zemalja proizvođača nafte saglasile se, prvi put od osnivanja te organizacije 1960, da smanje cijene nafte, 15 odsto.

    1991. Birmingemska šestorka, šest Iraca pogrešno optuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingemu, oslobođena poslije 16 godina u zatvoru.
    1995. Astronaut Norman Tagard postao prvi Amerikanac koji je poletio u kosmos ruskom raketom, lansiranom sa kosmodroma u Bajkonuru, u Kazahstanu.

    1997. Umro američki filmski režiser Fred Cineman, dobitnik Oskara za filmove "Odavde do vječnosti" i "Čovjek za sva vremena".

    2003. Predsjednik SAD Džordž Buš produžio sankcije Iraku uvedene 1995, kojima se građanima i kompanijama SAD zabranjuje da ulažu u razvoj iračke naftne industrije. Buš istovremeno ukinuo sankcije Pakistanu, na snazi od vojnog puča 1999.

    2004. Pobjedom na izborima, predsjednik Rusije Vladimir Putin obezbijedio drugi četvorogodišnji mandat.

    2005. Tribunal u Hagu podigao optužnicu protiv ministra unutrašnjih poslova Makedonije Ljubena Boškovskog i njegovog tjelohranitelja Johana Tarčulovskog, zbog zločina nad Albancima u selu Ljuboten kod Skoplja 2001. Pomenuti uhapšeni i izručeni tom sudu.

    2006. Umro je bivši predsjednik Estonije Lenart Meri ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Bio je prvi predsjednik Estonije, nakon sticanja nezavisnosti 1992. godine.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  7. #82
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    15.mart

    1788. Mletački senat dekretom je zapovijestio "da pravoslavne Perojce nema niko dirati ni u crkvu njihovu, ni u slobodno izvršavanje službe božje". Ovim je koloniji crnogorskih iseljenika koji su u Peroj preseljeni početkom 16. vijeka, konačno riješeno pitanje vjerske službe.

    1943. U Tuzima rodjen doktor Omer Adžović, osnivač dječije pulmološke službe u Crnoj Gori, odnosno odjeljenja za pulmologiju u Institutu za bolesti djece KCCG.

    1949. Odlukom Narodnog odbora grada osnovano je Narodno pozorište u Nikšiću. Za upravnika je postavljen Veljko Šakotić, dok je sekretar bio glumac Veljko Mandić. Svečano otvaranje Narodnog pozorišta bilo je u subotu, 4. juna 1949. godine, pozorišnim komadom "Nemirna starost" od L. Rahmanova, čiji je umjetnički rukovodilac (reditelj) bio Radoje Gojkić, a tehnički Milo Vukanović. Predstava je izvedena u Domu kulture, u 8 sati uveče, a na plakatima koji su pozivali na predstavu, bez podjele uloga, bio je popisan veoma brojan umjetnički ansambl.


    1976. Prvi broj „Cetinjskog lista”, Glasilo građana Cetinja, štampano je u „Obodu”. Prvi urednik bio je poznati novinar Radovan Jablan. Izlazio je petnaestodnevno, do 1990. godine.

    1990. Na Cetinju osnovan crnogorski PEN. Naredne godine, na 56. kongresu PEN-a u Beču, primljen u veliku porodicu međunarodnog PEN-a koja broji više od 150 članica, čime je postao prva međunarodno priznata asocijacija u Crnoj Gori tog vremena. Formiran je sa namjerom da štiti, razvija i afirmiše vrijednosti crnogorske kulture, književnost i jezik crnogorskog naroda i kulture drugih naroda koji žive u Crnoj Gori, da se bori protiv svakog ograničavanja i zloupotreba slobode. Prvi predsjednik crnogorskog PEN-a bio je akademik dr Pavle Mijović, potpredsjednik Jevrem Brković, a sekretar Sreten Vujović.

    1998. U crkvi Sv. Paraskeve u Sofiji, hirotonisan je u čin episkopa poglavar obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve, arhimandrit Miraš Dedejić, dobivši tom prilikom duhovno ime Mihailo. Svečani čin hirotonije obavljen je pred njegovom svetošću patrijarhom Bugarske pravoslavne crkve Pimenom, u prisustvu tri mitropolita i četiri episkopa Bugarske pravoslavne crkve, brojnih vjernika i pristalica CPC koji su tim povodom doputovali u Sofiju. Tom prilikom, njegova svetost, danas počivši patrijarh Pimen, poželio je crnogorskom episkopu da ponosno nosi krst obnovljene CPC koja je tim činom stupila u sestrinski odnos sa drugim pravoslavnim crkvama.

    2000. Umro Đorđije- Bato Grujičić, jedan od najuglednijih ljudi Nikšića, čijem je razvoju dao izuzetan doprinos. Rođen je 6. maja 1927. U danima mladosti učestvovao je na strani NOR-a. Poslije oslobođenja završio je studije na Pravnom fakultetu u Beogradu. Vrativši se u rodni Nikšić, kao vrsnom pravniku i sudiji povjerena mu je funkcija predsjednika Osnovnog suda, a potom, od 1969. do 1975. i predsjednika Skupštine opštine. Za njegovo ime i mandat gradonačelnika vezana je izgradnja kapitalnih infrastrukturnih objekata koji su Nikšić u to vrijeme izdigli na nivo kvalitetne urbane sredine: plaže na Krupačkom jezeru, gradske kanalizacije, motela na Trebjesi, gradske rasvjete, sportsko-rekreativnog centra, doma zdravlja i mnogih drugih. Nakon toga obavljao je odgovorne funkcije u Saveznoj skupštini i Vladi, te drugim značajnim društvenim institucijama. Dobio je niz visokih odlikovanja i društvenih priznanja.

    2001. Dan početka rada Centralne banke Crne Gore, jedne od najmladjih centralnih banaka u svijetu, osnovane zakonom o Centralnoj banci donijetim novembra 2000. godine. Ustavom Crne Gore definisana je kao "samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema".

    u svijetu


    44. p.n.e.
    Republikanski zavjerenici koje su predvodili Brut i Kasije u Senatu ubili rimskog cara i vojskovođu Gaja Julija Cezara.

    1493. Kristifor Kolumbo doveo sedam indijanaca Aruak sa ostrva Hispanjola u Španiju. Oni su bili prvi stanovnici Novog Svijeta koji su kročili u Evropu.

    1603. Francuski moreplovac i istraživač Samjuel de Šampoleon isplovio prema Novom Svijetu. 1608. osnovao grad Kvebek i organizovao francusku kolonizaciju Kanade.

    1776. Kongres SAD donio odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. Nezavisnost proglašena 4. jula 1776.

    1824. Rođen srpski pisac Branko Radičević, najznačajniji pjesnik srpskog romantizma. Umro u Beču 1853. godine, a njegovi posmrtni ostaci 1883. prenijeti na Stražilovo kod Sremskih Karlovaca.

    1848. Tri dana poslije masovnih demonstracija u Beču, revolucija zahvatila Budimpeštu, a potom se proširila na cijelu Mađarsku. Uz pomoć Rusije, austrijske trupe ugušile revolucionarni pokret u avgustu 1849. godine.

    1898. Umro engleski inženjer Henri Besemer.
    1855. izumio postupak prerade sirovog gvožđa u čelik. 1859. u Šefildu podigao čeličanu koja i danas radi.

    1907. U Finskoj, žene prvi put izabrane u parlament.

    1917. Pod pritiskom revolucionara abdicirao posljednji ruski car Nikolaj II. Poslije tri vijeka okončana vladavina dinastije Romanov. Car je potom s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, pa u Tobolsk. Tokom Oktobarske revolucije carska porodica premještena u Jekaterinburg i ubijena u julu 1918.

    1922. Egipatski sultan uzeo titulu kralja kao Fahd I.

    1926. Američki fizičar Robert Goderd izveo je prvo uspješno lansiranje rakete na tečno gorivo. Raketa je dostigla 56 metara udaljenosti za 2,5 sekunde.

    1937. Prva centralna banka krvi, u kojoj je krv za transfuziju čuvana zamrzavanjem, osnovana u bolnici u Čikagu.

    1939. Pošto je, pod prijetnjom napada i uništenja Praga, predsjednik Češke Emil Haha u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu, njemačke trupe okupirale Češku. Slovačka i Moravska proglašene njemačkim protektoratom.

    1957. Umro političar, slikar i novinar Moša Pijade, predsjednik Skupštine FNRJ. Član Komunističke partije od 1920. godine, imao je značajnu ulogu u Narodnooslobodilačkom ratu (1941- 1945), a u poslijeratnoj Jugoslaviji bio u najužem partijskom i državnom rukovodstvu. U novembru 1943. u Jajcu organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije. Umro u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, gdje je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju.

    1975. Umro grčki brodovlasnik Aristotel Onazis, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Imao ljubavnu vezu sa operskom pevačicom Marijom Kalas, bio oženjen Žaklinom Kenedi, udovicom predsjednika SAD Džona Kenedija.

    1991. Predsjednik Predsjedništva SFRJ i predstavnik Srbije u tom tijelu Borisav Jović podnio ostavku jer je Predsjedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji poslije demonstracija 9. marta u Beogradu.

    1998. Umro američki ljekar, pedijatar Bendžamin Spok. Njegova knjiga "Odgoj beba i djece po metodi doktora Spoka", čije se prvo izdanje pojavilo 1946. godine, štampana u sedam izdanja i prodata u 50 miliona primjeraka. Prevedena na više od 30 jezika.

    2000. U naselju Bošnjačka mahala u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice došlo do žestokih sukoba srpskih stanovnika i pripadnika KFOR-a koji su uspostavljali bezbedjnosnu zonu u tom gradu podijeljenom na albanski i srpski dio. U sukobima povrijeđeno 15 Srba i dva francuska vojnika.

    2001. Sukob naoružanih Albanaca i makedonskih snaga bezbjednosti eskalirao kada su se borbe prvi put prenijele iz raštrkanih naselja duž granice s Kosovom u predgrađe Tetova, drugog po veličini makedonskog grada.

    2003. Stotine hiljada ljudi na ulicama Tokija, Bejruta, Pariza, Vašingtona i u drugim gradovima širom svijeta demonstriralo protiv vojne intervencije u Iraku.

    2004. Odlukom Međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini Pedija Ešdauna, Mostar ponovo postao jedinstven grad. Mostar od rata u BiH bio podijeljen na dva dijela, istočni, bošnjački, i zapadni, hrvatski.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #83
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    16. mart

    1811. Rodjen serdar Blazo Radović, kapetan Martinića i Vrazegrmaca. Bjelopavlicki ugledni i poznati junak, smirio je Bjelopavliće koji su pobunili zbog poreza.

    1882. U selu Boljevići rođen pilot Jovan Lazov Plamenac. Kao dobrovoljac, učestvovao je u rusko-japanskom ratu 1904. godine. Po dolasku u Crnu Goru, Jovan je od 1909. do 1912. godine bio šef finansijske straže. Učestvovao je u balkanskim ratovima, 1912-1913. godine, da bi se poslije demobilizacije ponovo vratio u Rusiju, gdje ga je zatekao prvi svjetski rat. Po povratku u Srbiju, priključio se njihovoj vojsci.

    1923. U izgnanstvu, u Italiji, umrla je crnogorska kraljica Milena, kćerka vojvode Petra Vukotića. Za Nikolu za udala oktobra 1860. i sa njim imala dvanaestoro djece- devet kćerki i tri sina. Sahranjena je u pravoslavnoj crkvi u San Remu pored svoga supruga, a 1989. godine, njihovi zemni ostaci preneseni su u Crnu Goru.

    1932. Rođen Boro Begović, pozorišni i filmski glumac. Karijeru je počeo 1948. u Narodnom pozorištu u Kotoru, nastavio na Cetinju, a najveći dio njegovog angažmana vezan je za Crnogorsko narodno pozorište. U teatru je odigrao oko 220 uloga, najčešće glavnih, ostavivši trajan pečat u poslijeratnoj istoriji crnogorskog glumišta. Ocjene pozorišne kritike, njegova ostvarenja svrstavaju u najveće domete pozorišne umjetnosti kod nas. Uspješno se iskazao i kao filmski glumac, ostvario je 50 uloga („Lažni sar Šćepan Mali”, „Most”, „Lelejska gora”, „Hajka”, „Čudo neviđeno” „Smrt gospodina Goluže”, „Hajka”, „Iskušavanje đavola”), kao i mnogobrojne uloge u TV dramama. Za izuzetno stvaralaštvo dobio je vrijedna profesionalna i društvena priznanja. Umro je 8. januara 1993.
    godine.


    1946. Na Četvrtoj sjednici Ministarskog savjeta NR Crne Gore, odlučeno da se ukine vjerska nastava u crnogorskim školama.

    1951. U Brezoviku kod Nikšića, počela je da radi bolnica za plućne bolesti i tuberkelozu "Dr Jovan Bulajić". Bila je to jedina ustanova ove vrste u Crnoj Gori. Prvi njen direktor, koji je bio i jedan od njenih osnivača, bio je poznati nikšićki ljekar, Zoran Kesler.

    1964. Umro Milan Vukićević, jedan od vrsnih srednjoškolskih profesora koji je svoj prosvjetni angažman u periodu između dva svjetska rata usredsredio na narodno prosvjećivanje i kulturni preporod uopšte. Rođen je u 1897. u Cerovu (Pješivci). Premda je po završetku Filozofskog fakulteta u Beogradu, Grupa za jugoslovensku i svjetsku književnost, imao priliku da se dalje usavršava na univerzitetu, opredijelio se za karijeru srednjoškolskog profesora. Izuzetno obdaren za književnost, sjajan stilista, probudio je i literarno nadahnuo više svojih učenika. Neki od njih postali su zapaženi književnici i publicisti: B. Drašković, V. Popović, Đ. Lopičić, A. Ivanović... Uz prosvjetni, u periodu 1924–1934. zapažen je i njegov angažman na pokretanju publikacija i saradnji u eminentnim časopisima u Crnoj Gori i van nje. Pisao je pripovijetke i rasprave. Nažalost, teška bolest usporila je, a zatim i prekinula njegov profesionalni i stvaralački uspon.

    1975. Umro Pavle P. Miljanić-Univerzitetski profesor, ugledni naučnik iz oblasti elektrotehnike, patriota i humanista, rođen je 7. septembra 1889. na Cetinju, u porodici čuvenog crnogorskog ljekara Petra Miljanića. Nakon očeve prerane smrti, sa majkom i bratom Nikom, takođe budućim ljekarom, po savjetu knjaza Nikole otputovao je u Švajcarsku i u Lozani počeo tehničke sudije koje je 1910. nastavio, a 1914. i okončao u Parizu na Visokoj elektrotehničkoj školi. U međuvremenu, boravio je u domovini, angažujući se u Crvenom krstu tokom Prvog balkanskog rata. Učestvovao je i u I i II svjetskom ratu, a 30. aprila 1944. izabran je za predsjednika obnovljenog Crvenog krsta Crne Gore i Boke. Po oslobođenju angažovao se na osamostaljivanju Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu i, kasnije, konstituisanju Elektrotehničkog fakulteta u Titogradu. Jedan je od prvih članova Odjeljenja tehničkih nauka Naučnog društva Crne Gore. Dobitnik je visokih društvenih priznanja i nagrada za svoj stručno-naučni rad.

    2006. Vrhovni savjet odbrane usvojio Doktrinu Vojske SCG. Do završetka referendumskog procesa u Republici Crnoj Gori ovaj dokument neće se primjenjivati na komande, jedinice i ustanove koje su locirane na prostoru Crne Gore, a organizaciju i kontrolu ostvarenja njihovih zadataka vršiće državni organi Republike Crne Gore u koordinaciji sa Ministarstvom odbrane i Vrhovnom savjetom odbrane, napisano je u saopštenju.


    u svijetu:

    37.
    Na ostrvu Kapri umro rimski car Tiberije, koji je tokom vladavine od 14. godine osigurao granice Rimskog carstva i sredio finansije i upravu, posebno u provincijama. Godine 26. povukao se na ostrvo Kapri, dok je u Rimu prefekt pretorijanaca, Elije Sejan, zaveo krvavi režim u carevo ime.

    1521. Portugalski moreplovac Fernando de Magelan stigao je na Filipine, gde je krajem aprila poginuo u sukobu s domorocima. Poslije tri godine plovidbe oko svijeta, u Španiju se 1522. od pet brodova njegove ekspedicije vratila samo "Viktorija" sa 18 članova posade. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.

    1792. Švedski kralj Gustav III smrtno je ranjen tokom maskenbala u "Rojal operi" u Stokholmu. Preminuo je 29. marta. Taj atentat bio je inspiracija Verdiju za operu "Bal pod maskama".

    1827. U Njujorku su izašle prve američke novine za crnce "Freedom's Journal".

    1851. Španija je zaključila konkordat s Vatikanom, prema kojem je rimokatolicizam postao jedina vjera u Španiji, a obrazovanje i štampa su stavljeni pod kontrolu crkve.

    1861. U Beču je počeo da izlazi dnevni list "Ost und West". List je pokrenuo i uređivao Karlovčanin Imbro Ignjatijević Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo Obrenović i biskup Josip Juraj Štrosmajer.

    1930. Rođen Izet Sarajlić, bosanskohercegovački književnik.

    1930. Umro je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930, kada je podnio ostavku izgubivši podršku vojske.

    1934. U Rimu je potpisan italijansko-mađarsko-austrijski protokol kojim je formiran "Dunavski blok" protiv "Male antante" Čehoslovačke, Rumunije i Jugoslavije.

    1935. Hitler je izdao dekret kojim je njemačkoj armiji osigurao 500.000 naoružanih vojnika. Time je potpuno odbacio Versajski ugovor, sklopljen poslije Prvog svjetskog rata, kojim je Njemačkoj dozvoljeno samo 100.000 ljudi pod oružjem.

    1941. Rođen Bernardo Bertoluči, italijanski režiser.

    1953. Josip Broz Tito je doputovao u Veliku Britaniju, što je bila prva posjeta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji poslije Drugog svjetskog rata.

    1967. plenum društva književnika Hrvatske proglasio je deklaraciju o pravu i položaju hrvatskog književnog jezika, koju su prethodno bile usvojile sve relevantne naučne i kulturne institucije i veliki broj istaknutih naučnih i kulturnih radnika Hrvatske. Dekleracija ističe da načela Novosadskog dogovora o ravnopravnosti naroda na vlastiti jezik i ravnopravnosti pisama u praksi nijesu primjenjivana, jer nametanjem državnog jezika potiskivana je i dovedena u neravnopravan položaj primjena četiri književna jezika naroda Jugoslavije. Stoga se predlaže da se ubuduće savezni propisi objavljuju na četiri književna jezika: slovenačkom, hrvatskom, srpskom i makedonskom i da se u hrvatskim školama, medijima, javnom i političkom životu primjenjuje Hrvatski jezik.

    1968. Tokom Vijetnamskog rata američki vojnici masakrirali su najmanje 100 civila u selu Mi Laj.

    1978. Pripadnici terorističke organizacije "Crvene brigade" kidnapovale su u Rimu istaknutog italijanskog političara i bivšeg premijera Alda Mora, zahtijevajući da se puste na slobodu uhapšeni članovi njihove organizacije. Teroristi su Mora držali u zatočeništvu do maja 1978. a potom su ga ubili.

    1978. Više od 250.000 tona nafte iscurilo je u blizini Portsala, u Francuskoj, nakon havarije broda "Amoko Kadiz".

    1985. U Bejrutu je otet američki novinar Teri Anderson. On je pušten na slobodu 4. decembra 1991, nakon gotovo sedam godina zatočeništva.

    1988. Iračke vlasti su hemijskim oružjem ubile oko 5.000 civila Kurda u gradu Halabija, na sjeveru zemlje. Tokom te godine armija iračkog predsjednika Sadama Huseina izvela je osam vojnih operacija u tom dijelu Iraka.

    1998. Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga što pojedini pripadnici rimokatoličke crkve nijesu učinili dovoljno da tokom Drugog svjetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacističkom progonu, ali je odbacio zahtjeve da osudi ponašanje tadašnjeg pape Pija XII.

    1999. Svih 20 članova Evropske komisije, najvišeg izvršnog tijela Evropske unije, podnijelo je ostavke zbog optužbi za prevare, korupciju i loše upravljanje finansijama. To su bile prve ostavke od osnivanja tog tijela 1958. godine.

    2002. U Beogradu je u 68. godini umro jedan od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumaca Danilo Bata Stojković.

    2004. Hrvatski premijer Ivo Sanader posjetio je Jasenovac. On je položio vijenac na obnovljeni spomenik i odao poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora iz doba Nezavisne Države Hrvatske, koji je tamo bio od 1941. do 1945. godine.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #84
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    17.mart

    Umro dukljanski kralj Svetopelek. Na ovaj dan, prema IX glavi „Barskog rodoslova” anonimnog popa Dukljanina, okončan je život legendarnog kralja koji je vladao je Dukljom 40 godina i četiri mjeseca. Ustoličen je na saboru na Duvanjskom polju, naslijedivši kralja Svetimira. Premda ostaje otvoreno pitanje da li je pomenuti sabor istorijski događaj, na osnovu nekih pokazatelja iz „Barskog rodoslova”, uključujući i crkvu Sv. Marije u gradu Duklji (za koju se pretpostavlja da je građena u IX vijeku i koja je nakon njegove smrti postala krunidbena crkva kraljeva Duklje) u kojoj je Svetopelek sahranjen, mnogi autori održavanje sabora datiraju u prve dvije decenije IX vijeka. Njegov savremenik, po tom izvoru, bio je Ćirilo – Konstantin koga je papa Stefan poslao da propovijeda hrišćanstvo u narodu pod njegovom vlašću. Svetopelek je, prihvatajući Hristovu vjeru, do tada progonjene hrišćane koji su govorili latinskim jezikom pozvao da se vrate u svoja mjesta i obnove gradove i sela koja su pagani nekad porušili.

    1758. U Petrogradu je umro crnogorski guvernadur Stanislav Radonjić. Na tu funkciju je izabran novembra 1756. godine, uoči velikog pohoda Turaka na Vladikat i bitke na Predišu, kada je zamijenio dotadašnjeg guvernadura Vukadina Vukotića kome je potom pripala titula serdara. Njegovo imenovanje podržao je i mitropolit Vasilije, dajući mu komandu nad crnogorskom vojskom. Mitropolit je očekivao da će ga na taj način, kao svog unutrašnjopolitičkog konkurenta naklonjenog Mlecima, ipak odvojiti od Venecije i pridobiti za sebe. Smrću Radonjića, političkog protivnika vladike Vasilija, nijesu prestala unutarcrnogorska politička trvenja.

    1845. Rođen Ferdo Kikerec, hrvatski slikar, ilustrator događaja iz istorije, koji je tokom boravka u Crnoj Gori (1875) ostavio o njoj značajan trag u svojim djelima. Oslikavao je crkve u Hrvatskoj i Slavoniji. Poput Čermaka i on je bio umjetnik koji je iz neposredne blizine, kao očevidac i borac za slobodu crnogorskog naroda (učesnik je Vučedolske bitke), olikovljavao ratne prizore i druge motive. Ostavio je veliki broj skica, crteža, slika. Izradio je i ciklus figurativnih studija crnogorskih likova, kao i nekoliko portreta. Na crtežima i u ulju ovjekovječio je pejzaže: „Grad Kotor”, „Cetinje sa Manastirom”, „Crnogorske planine”. Umro je 12. januara, 1893.

    1883. Pet godina nakon oslobođenja od turske vlasti Nikšić je dobio urbanistički plan, čiji je autor po nalogu knjaza Nikole bio Trogiranin, inženjer Josip Šilović Slade. Projekat, osnova i današnjeg plana Nikšića, rađen je po uzoru na neka urbanistička rješenja italijanskih gradova.

    1908. Probijen je tunel Sutorman na željezničkoj pruzi Bar-Virpazar preko Skadarskog jezera. Nova saobraćajnica je otvorila mogućnosti trgovine u okruženju, a Barski pristan dobio je impuls za brži razvoj. Nova pruga je preusmjerila promet sa Bojanom prema Baru.


    2008. U Podgorici održana Prva elektorska skupština za izbor članova Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori. Elektori su izabrali 19 članova budućeg Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori. Izabrani članovi Bošnjačkog savjeta su: Adem Fetić, Alija Matović, Edina Bulić, Ervin Ibrahimović, Ervin Spahić, Kadrija Agović, Mirsad Džudžević, Mirsad Rastoder, Omer Šahmanović, Osman Nurković, Safet Kurtagić, Samedin Agović, Samir Agović, Sefer Međedović, Suljo Mustafić, Šerbo Rastoder, Šukrija Cikotić, Velija Murić i Zenaida Dacić.

    u svijetu:

    45. p.n.e.
    Julije Cezar je, u bici kod Munda u Španiji, teško porazio snage predvođene dvojicom sinova Gneja Pompeja Velikog, koji su izgubili više od 30.000 vojnika.

    180. Umro je rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokom vladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojačao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u građanskom pravu i osnivao škole. Po djelu "Meditacije" svrstava se među najznačajnije predstavnike poznog stoičkog eklekticizma. Njegov bronzani konjanički spomenik na Kapitolu u Rimu jedno je od najmonumentalnijih djela rimske antičke skulpture.

    1190. U Jorku, u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.

    1526. Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525, kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija predvođena markizom od Peskare pobijedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.

    1649. Engleski parlament raspustio je Dom lordova (Gornji dom) u vrijeme vladavine Olivera Kromvela, pobjednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.

    1861. Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.

    1914. U Zagrebu je umro Antun Gustav Matoš, književnik. Smatran je najreprezentativnijim ambasadorom jugoslovenske kulturne saradnje, jer niko nije toliko učinio na međusobnom kulturnom upoznavanju i zbližavanju.

    1921. U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.

    1938. Rođen je ruski baletski igrač Rudolf Nurejev, jedna od najvećih zvijezda svjetske baletske scene 20. vijeka. Na Zapad je emigrirao poslije gostovanja u Parizu u junu 1961.

    1944. Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo je savezničko bombardovanje Austrije u Drugom svjetskom ratu.

    1948. Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa (Belgija, Holandija i Luksemburg) potpisale su Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.

    1956. Umrla je francuska naučnica, nuklearni fizičar i hemičar Irena Kiri, ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri. Sa suprugom Žanom Frederikom Žolio 1935. podijelila je Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima.

    1958. Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje "Vangard I", drugi američki satelit.

    1963. U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.

    1969. Golda Meir, blizak saradnik Ben Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala je prva žena premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. je podnijela ostavku.

    1973. Kambodžanski vazduhoplovni oficir je ukradenim avionom bombardovao predsjedničku palatu u Pnom Penu. Predsjednik Lon Nol je ostao živ, ali je poginulo najmanje 20 ljudi.

    1976. U Rimu je umro Lukijan Viskonti, italijanski reditelj, jedna od najvećih figura poslijeratne italijanske kinematografije. Svjetsku afirmaciju postigao je filmovima Roko i njegova braća, Leopard, Sumrak bogova. Smrt u Veneciji.

    1991. u SSSR-u je organizovan referendum na kom su se građani izjašnjavali o sudbini daljeg opstanka federacije. Iako su šest sovjetskih republika: Gruzija, Jermenija, Estonija, Litvanija, Letonija i Moldavija bile protiv referenduma, izašlo je 80 odsto glasača od kojih je 76,4 odsto bilo protiv daljeg opstanka sovjetske federacije,čime je iznenađujuće jednostavno nestala ogromna država i super sila.

    1992. Na referendumu u Južnoj Africi bijelci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okončanje sistema aparthejda.

    1995. Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u sjevernim predgrađima glavnog grada Bakua.

    1996. Talas pljački i podmetnutih paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana prije nego što je to posljednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.

    1998. Džu Rongđi, vrhunski kineski ekonomista i reformator postao je premijer Kine.

    1999. Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.

    2000. U Ugandi, 530 ljudi, članova sekte "Deset božijih zapovijesti" izvršilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.

    2002. Umro je Van Tien Dung (84), komandant sjeverno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, što je bila finalna pobjeda i kraj tridesetogodišnjeg američko-vijetnamskog rata.

    2003. Predsjednik Donjeg doma britanskog parlamenta Robin Kuk podnio je ostavku, izražavajući time protest protiv zahuktavanja rata u Iraku.

    2003. U 13-minutnom govoru iz Bijele kuće predsjednik SAD Džordž Buš postavio je ultimatum iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima, ili će se u protivnom suočiti sa ratom.

    2004. Na Kosovu su izbile masovne demontracije Albanaca, povodom utapanja dvojice albanskih dječaka u rijeci Ibar, kod sela Čabra, koje su potom prerasle u dvodnevno nasilje tokom kojeg je 19 lica ubijeno (11 Albanaca i osam Srba), a povrijeđeno više od 900 osoba, među kojima su i pripadnici međunarodne i kosovske policije. Više hiljada Srba je napustilo svoje domove. Zbog napada na srpske enklave, u gradovima u Srbiji izbili protesti više hiljada ljudi, a u centru Beograda i Niša zapaljene su džamije.

    2005. U Madridu je uklonjena jedina preostala statua bivšeg španskog diktatora, generala Franciska Franka. On je 1936. pokrenuo oružanu pobunu protiv vlade republikanaca, a građanski rat u toj zemlji trajao je tri godine. Njegovom smrću 1975. stvorili su se uslovi za ponovno uspostavljanje demokratije u zemlji i povratak španskog kralja Huana Karlosa u zemlju.

    2006. Umro je Oleg Kasini, čuveni modni kreator koji se proslavio kreacijama koje su Žaklinu Kenedi učinili najglamuroznijom prvom damom SAD

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #85
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    18. mart

    1067.
    Bula pape Aleksandra II u kojoj se dukljanska crkva tretira kao nadbiskupija, u istorijskoj nauci nema, za razliku od bule pape Klimenta III i Kaliksta II, tretman autentične. Premda je pitanje njene izvornosti otvoreno za istraživače, smatra se da nije sporno da je u to vrijeme bio aktuelan zahtjev Mihaila Vojislavljevića, kralja Duklje, za uspostavljanje Dukljansko-barske nadbiskupije.


    1845.
    Rođen Đuro Popović, jedan od najboljih i najznačajnijih učitelja u Crnoj Gori tokom druge polovine XIX vijeka i prvih godina XX vijeka rođen je u cetinjskom Donjem kraju. Važio je za najplodnijeg pisca udžbenika za osnovne škole. Bio je školski nadzornik, školski zakonodavac, kulturni i javni radnik. O njegovoj ličnosti i djelu pisano je vrlo malo, uprkos velikom doprinosu crnogorskom školstvu.


    1857.
    Vrhovni sud Crne Gore odlučio je da grupi opozicionara i zavjerenika protiv knjaza Danila, koja je nakon neuspjelog atentata morala da emigrira, zabrani povratak. Za obračun sa ovom grupom, uglavnom Petrovića, najzaslužniji je bio vojvoda Mirko, brat knjaza Danila, a otac kralja Nikole.

    1872. Poslije 24 dana uzaludnih pregovora, delegacija srpskog kneza Milana Obrenovića demonstrativno je napustila Cetinje, jer crnogorska strana nije prihvatila predlog ugovora po kojem je, zarad zajedničkih ratova sa Turcima trebalo da nestane crnogorska samostalna država.

    1877. Rođen je Risto Kuslev, drugi diplomirani zubni ljekar u Crnoj Gori. Gimnaziju je završio u Solunu, a studije u Ženevi. Bio je uglavnom dvorski zubar, stalno je radio u Podgorici, a povremeno na Cetinju, Rijeci Crnojevića i u Nikšiću. Kuslev je inače, rođen u Makedoniji.

    1913. U okviru Skadarske operacije, Primorski odred crnogorske vojske izvršio je drugi napad na Taraboš iako su već ranije Velike sile, uz pristanak Rusije, odlučile da Skadar ostane u posjedu Albanije. U tom napadu učestvovao je, pod komandom Petra Plamenca, i bataljon veterana – dobrovoljaca, njih oko 400, formiran sa ciljem da sačuva što više mlade vojske. Ovaj bataljon bio je zapamćen pod imenom „bataljon smrti” ili „bataljon vitezova” koji su prvi jurišali na žicom obezbijeđene šančeve.

    1979. Umro Jovo Vuković, akademik, filološki stručnjak, rođen 1905. u Pišču, u Pivi. Nakon studija srpskog jezika i književnosti sa staroslovenskim jezikom na Filološkom fakultetu u Beogradu, doktorirao je sa tezom „Govor Pive i Drobnjaka”. Bio je jedan od osnivača i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu, jedan od osnivača i prvih članova Naučnog društva – kasnije Akademije nauka Bosne i Hercegovine. Svestran i plodan naučni radnik, jedan od potpisnika Novosadskog dogovora o jeziku, ostvario je obiman opus naučnih i stručnih radova, posebno iz oblasti lingvistike.

    1980. Umro Drago Petrović Njegoš, Poznati crnogorski ljekar i humanista. Rođen je 1896. u Brezoviku kod Nikšića. Gimnaziju je završio u Beogradu, a medicinski fakultet u Rimu. Tokom Drugog svjetskog rata nesebično se angažovao liječeći više od stotinu zatvorenika oboljelih od pjegavca u cetinjskom zatvoru, Bogdanov kraj. Poslije oslobođenja predano je radio na organizaciji medicinskih službi. Objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova iz oblasti medicine i crnogorske istoriografije. Dobio je visoka društvena priznanja.

    2004. Za desetogodišnji period do 2014. godine, Svjetski savjet za putovanja i turizam, predvidio godišnji porast od 10,3 procenata za Crnu Goru, što je čini zemljom broj jedan u svijetu po najbržem razvoju turističkog tržišta među 174 zemlje obuhvaćene istraživanjem Svjetskog savjeta putovanja i turizma.

    2009. Objavljena rang lista ponuda za izgradnju autoputa Bar - Boljare i prioritetne dionice od Podgorice do Mateševa. Ponude za projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje autoputa od Bara do Boljara dostavili su "Alpine Konzorcijum" iz Austrije, prvorangirani "Konstruktor konzorcijum" iz Hrvatske, "Štrabag AG", takođe iz Austrije, "Aktjor Konzorcijum" iz Grčke i "Housing /Construction Holding Co" iz Izraela čije je komercijalno ime "Šikun Binui". Grci i Izraelci su formirali pomenuti Konzorcijum na partitetnoj osnovi i dostavili zajedničku, drugorangiranu ponudu.

    u svijetu:

    1229. Rimsko-njemački car Fridrih II
    krunisao se za kralja Jerusalima, tokom Šestog krstaškog rata.

    1241. Mongoli razorili Krakov.

    1584. Umro ruski car Ivan IV Grozni, prvi ruski vladar koji je krunisan za cara, 1547. Uspešno ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje reforme, ali je zbog okrutnosti prema bojarima dobio nadimak Grozni. 1553. pokrenuo prvu štampariju u Rusiji, a 1584. godine, radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom, izgradio grad Arhangelsk na ušću Sjeverne Dvine u Bijelo more.

    1768. Umro engleski književnik irskog porijekla Lorens Stern, koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti.

    1848. U Milanu izbila pobuna protiv Austrije. Austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao da povuče trupe iz grada.

    1869. Rođen Nevil Čemberlen, britanski političar i državnik.

    1871. U Parizu, radnici počeli prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, čiji je neposredan povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, "komunari", stvorili Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno tijelo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna ugušena krajem maja.

    1894. Rošen Sergej V. Iljušin, sovjetski konstruktor aviona.

    1900. Osnovan fudbalski klub Ajaks Amsterdam.

    1913. U Solunu ubijen grčki kralj danskog porijekla Đorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863.

    1919. Osnovan je fudbalski klub Valencia CF, tačnije, osnovao ga je Oktavio Augusto Milego, prvi predsjednik kluba, a tu čast je dobio bacanjem novčića u vazduh.

    1921. Poljsko-boljševički rat, koji je odredio granice između Republike Poljske i Sovjetske Rusije, službeno završen potpisivanjem mira u Rigi.

    1921. Boljševici vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i lučki radnici, koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti zahtijevajući ekonomske reforme.

    1922. Britanske kolonijalne vlasti osudile Mahatmu Gandija, vođu indijskog pokreta za nezavisnost, na šest godina zatvora zbog kampanje građanske neposlušnosti.

    1948. Sovjetska vlada opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, narednog dana i civilne, što je bio prvi javni znak razilaženja jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog Josifa Staljina.

    1956. Rođen Ingemar Stenmark, jedan od najpoznatijih i najuspješnijih švedskih alpskih skijaša u istoriji, u svojoj zemlji proglašen za najboljeg sportistu svih vremena. Mnogi ga smatraju i najboljim alpskim skijašem svih vremena. Pobijedio je na više trka Svjetskog kupa nego bilo koji drugi skijaš ili skijašica, ukupno 86 puta.

    1959. Dvajt Ajzenhauer potpisao zakon, kojim su Havaji postali 50. savezna država SAD. Zakon počeo važiti 21. avgusta.

    1962. Potpisan Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti.

    1965. U Rimu umro bivši egipatski kralj Faruk I, posljednji monarh Egipta, zbačen sa vlasti 1952. u oficirskoj pobuni.

    1967. Brod "Tori kanjon" ispustio 80.000 tona nafte blizu obale Velike Britanije.

    1970. General Lon Nol izveo državni udar u Kambodži dok je šef države, princ Norodom Sihanuk, bio u posjeti Moskvi.

    1980. Umro njemački filozof Erih From, čije se djelo zasniva na humanističkim tradicijama marksizma i koji je, analizom uzroka ljudskog samootuđenja, stekao široku popularnost kao psihoanalitičar i humanist.

    1983. U izbjeglištvu u Švajcarskoj umro bivši italijanski kralj Umberto II, posljednji monarh Italije, koji je na prijestolu proveo samo mjesec dana. Postao kralj u maju 1946. poslije abdikacije oca Vitorija Emanuela III, abdicirao u junu pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

    1989. U Egiptu pronađena mumija stara 4.400 godina u Velikoj piramidi u Gizi.

    1993. Srpske snage u bosanskom ratu blokirale humanitarne konvoje Ujedinjenih nacija za Srebrenicu i izvršile jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.

    1994. BIH i Hrvatska u Vašingtonu, u prisustvu predsjednika SAD Bila Klintona, potpisale sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

    1999. Kosovski Albanci potpisali, na pregovorima u Rambujeu kod Pariza, mirovni sporazum. Srpska delegacija odbila vojni dio sporazuma. Šest dana kasnije snage NATO počele vazdušne operacije protiv Jugoslavije.

    2003. Skupština Srbije, poslije ubistva Zorana Đinđića, za novog premijera Srbije izabrala tadašnjeg funkcionera Demokratske stranke, Zorana Živkovića.

    2004. Haški tribunal osudio penzionisanog admirala Jugoslovenske narodne armije Miodraga Jokića na sedam i po godina zatvora zbog granatiranja Dubrovnika u decembru 1991.

    2008. Pisac naučne fantastike Artur Klark preminuo je u 90. godini. Klarkov sekretar Roan De Silva rekao je da je čuveni pisac preminuo u bolnici nakon problema s disanjem. Artur Klark se preselio 1956. godine na Šri Lanku.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #86
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default


    19. mart


    1897. Na relaciji Cetinje–Rijeka Crnojevića počeli su redovno saobraćati omnibusi, kola za grupni prevoz putnika. „Pravilima za putnike omnibusa” bilo je predviđeno da vozilo saobraća svaki dan, a da dva puta nedjeljno zainteresovanima obezbjeđuje vezu sa parobrodom „Danica” na Skadarskom jezeru.


    1916. Lazar Mijušković, premijer crnogorske vlade u emigraciji, predao je Islavinu, ruskom poslaniku na crnogorskom dvoru u Bordou, memorandum kojim je tražena obnova nezavisnosti i političke individualnosti Crne Gore, uz garancije njenog teritorijalnog integriteta od strane Velikih sila. Na tu temu Islavin je razgovarao sa kraljem Nikolom koji je u cilju obezbjeđenja nezavisnosti Crne Gore dopustio i mogućnost njenog uključenja u sastav saveza slovenskih država pod garancijama Rusije.


    1917. Andrija Radović, bivši premijer crnogorske vlade u egzilu, koji je tu funkciju obavljao nakon ostavke Lazara Mijuškovića, u novoj ulozi predsjednika Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje organizovao je i finansijski opskrbio grupu, srpskom dvoru odanih ljudi, da u ime Crne Gore potpišu Krfsku deklaraciju kojom je bilo predviđeno pripajanje Crne Gore Srbiji.


    1920. Sinod Carigradske patrijaršije (u vrijeme sedisvakancije) donio je, na osnovu pregovora sa vladom Kraljevine SHS, odluku da odobrava „prisajedinjenje” oblasti i eparhija u Makedoniji, Kosovu i Bosni i da „priznaje proglašeno ujedinjenje pravoslavnih autokefalnih crkava: srpske, crnogorske i karlovačke, kao i dviju dalmatinskih eparhija”. Nakon razmatranja pomenutog ujedinjenja, tomosom od 19. februara 1922. priznato je „proglašeno jedinstvo autokefalnih crkava: srpske, crnogorske i karlovačke”. Taj zvanični akt (tomos) nedvosmisleno je potvrdio da je Carigradska patrijaršija priznavala autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve.


    2006. Evropski izaslanik za referendum, Miroslav Lajčak, poručio je predstavnicima vlasti i opozicije da su pravila referendumske igre poznata i da svi znaju šta treba da rade jer referendum nije prvi izborni proces u Crnoj Gori. Za Evropsku uniju sve što je dosad urađeno predstavlja jak pozitivni signal, prije svega činjenica da je postignut sporazum, zakon izglasan ogromnom većinom u Skupštini, a odluka o referendumu praktično apsolutnom.


    u svijetu:

    1563. Mirom u Amboazu
    završen prvi vjerski rat u Francuskoj. Protestanti su dobili ograničenu slobodu vjeroispovjesti, poslije ratova koji su potresali Francusku više od 30 godina.

    1628. Englezi su u Sjevernoj Americi osnovali koloniju Masačusets.

    1796. Francuska donijela Dekret o slobodi štampe, koji je po dolasku Napoleona na vlast, dvije godine kasnije, prestao da važi, a štampa podvrgnuta strogoj cenzuri.

    1812. Španski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji građanske klase u evropskim državama. Poslije povratka na prijesto, 1813. godine, kralj Ferdinand VII ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali poslije izbijanja ustanka 1820. prisiljen da ga vrati.

    1813. Rođen škotski misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston. 1855. otkrio Viktorijine vodopade, prvi istraživao pustinju Kalahari, bazen rijeke Zambezi i izvorište rijeke Kongo. Najveći britanski istraživač Afrike sahranjen u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.

    1815. Švajcarska priznata kao neutralna država.

    1861. Englezi, poslije višegodišnjih borbi, ugušili pobunu domorodačkog stanovništva Maora na Novom Zelandu. Maori se povukli u unutrašnjost ostrva.

    1872. Rođen ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač grupe Ruski balet, koja je s izuzetnim uspjehom nastupala od 1909. do 1929. godine.

    1900. Rođen Frederik Žolio Kiri, francuski fizičar.

    1818. Rođen je Petar Preradović, jedan od najpoznatijih pjesnika ilirizma. U svojim djelima zalagao se za saradnju i slogu Srba i Hrvata u borbi protiv Mađarske. Njegova značajna djela su Prvijenci, Nove pjesme, Kraljević Marko, Prvi ljudi, Pustinjak...

    1920. SAD odbile da potpišu Versajski ugovor, poslije I svjetskog rata, i da se priključe Društvu naroda, zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.

    1930. Umro engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao šef diplomatije 1917. objavio plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.

    1932. Zvanično otvoren Sydney Harbour Bridge, glavni simbol Sidneja, Australija.

    1945. Velika Britanija priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom. Jugoslaviju ubrzo potom priznale i SAD i SSSR.

    1950. Umro američki pisac Edgar Rajs Barouz, autor serije romana o Tarzanu.

    1955. Rođen Brus Vilis, američki glumac.

    1970. Šefovi vlada Istočne i Zapadne Njemačke Vili Brant i Vili Štof sreli se u Erfurtu. Prvi susret zvaničnika dvije zemlje od podjele Njemačke 1949.

    1976. Rođen Alesandro Nesta, italijanski fudbaler.

    1977. U predsjedničkoj rezidenciji u Brazavilu ubijen predsjednik Konga Marijen Nguabi. Za ubistvo optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba Deba. Vlast preuzela vojna hunta, za predsjednika u aprilu proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.

    1978. Izraelska vojska okupirala veći dio juga Libana.

    1982. Prva neprijateljstva počinju na Foklandima i prerastaju u rat.

    1991. Skupština Srbije preuzela ovlašćenja raspuštene Skupštine Kosova i razriješila dužnosti Rizu Sapundžiju, člana Predsjedništva SFRJ sa Kosova.

    1994. Trupe vlade u Pnom Penu zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri.

    1994. U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu željeznicu u glavnom gradu Azerbejždana Bakuu poginulo 12 i povrijeđeno više od 50 ljudi.

    1996. Policija Federacije Bosne i Hercegovine ušla u Grbavicu, posljednju sarajevsku opštinu koju su u ratu držale srpske snage. Time završeno prebacivanje vlasti u sarajevskim opštinama koje su, prema Dejtonskom sporazumu, pripale FBiH. Najveći dio srpskog stanovništva dva dana ranije napustio Grbavicu, a prema podacima IFOR-a tokom prebacivanja vlasti iz Sarajeva se iselilo oko 60.000 Srba.

    1996. U glavnom gradu Filipina, Manili, u požaru u jednoj diskoteci, poginulo 150 osoba.

    1997. Umro američki slikar holandskog porijekla Viljem de Kuning, utemeljivač apstraktnog ekspresionizma. Četrdesetih godina XX vijeka preobrazio slikarstvo u SAD.

    1999. U eksploziji bombe koju su čečenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz poginulo više od 50 ljudi.

    1999. Libija se saglasila da škotskom pravosuđu do 6. aprila 1999. preda dvojicu Libijaca osumnjičenih da su u decembru 1988. izazvali eksploziju američkog putničkog aviona "Boing 747" iznad Lokerbija u Škotskoj u kojoj je poginulo 270 ljudi.

    1999. Poslije neuspjelih pregovora zvaničnika Srbije i kosovskih Albanaca u Parizu, predsjednik SAD Bil Klinton izjavio da je prag prekoračen i da problem Kosova ugrožava nacionalne interese SAD. Diplomate zapadnih zemalja počele da napuštaju Beograd, a međunarodni verifikatori Kosovo.

    2001. Socijalista Bertran Delano, pobijedivši na izborima, postao prvi gradonačelnik Pariza iz redova ljevice.

    2002. Zimbabve na godinu dana suspendovan iz Komonvelta.

    2006. Hiljade demonstranata okupilo se na velikom trgu u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku, odbijajući da priznaju rezultate predsjedničkih izbora na kojima je po treći put pobijedio Aleksander Lukašenko i time nastavio svoju 12 godišnju vladavinu.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #87
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    20. mart


    1688. Velika pobjeda na Malom Orljevu. Tokom pohoda Sulejman-paše Bušatlije na Crnu Goru i udara na Kuče, došlo je do jedne od najznačajnijih bitaka u periodu Morejskog rata (1684–99) o kojoj srijećemo izvještaj i u IAK. U povratku sa pohoda na podlovćensku Crnu Goru krajem 1687. godine, u namjeri da pohara Kuče- smatrajući da će ako ih pokori „imati ključ Brda u svojim rukama”, Sulejmanova vojska bila je zaustavljena od Kuča i ostalih Brđana. U novom pohodu, planiranom da ublaži posljedice neuspjeha u prethodnom, Sulejman-paša je sa 7.000 vojnika doživio neočekivan kontraudar u kojem su Kuči preoteli Medun i sasvim rasturili pašinu vojsku. Nedugo potom uslijedio je još jedan, ponovo neuspješan napad, poslije koga se paša nije usuđivao da krene na to pleme.

    1858. Po nalogu knjaza Danila, Ljuba Nenadović je u Beču kupio novu štampariju koja je trebalo da nadomjesti poznatu Njegoševu „Knjigopečatnju”. Štamparija je 9. aprila stigla u Kotor, a potom na Cetinje. Tako je knjaz održao riječ datu prilikom žrtvovanja Njegoševe štamparije, pretopljene u metke tokom prvog pohoda Omer-paše Latasa na Crnu Goru (1852–53). Nova je bila tehnički bogatija i raspolagala sa više tipova slova: ćirilicom, crkvenoslovenskom azbukom, latinicom i grčkim slovima. Imala je knjigoveznicu sa modernim mašinama za povez i zlatotisk. Tehnički je usavršavana do 1916. pa je mogla izdavati ne samo obimne već i vrlo luksuzne knjige. Za prvog upravnika Knjaževsko-crnogorske državne štamparije postavljen je Vuk Vrčević. Nakon povlačenja austrougarske vojske iz Crne Gore, radnici cetinjske štamparije pronašli su u Kotoru njene demontirane mašine i na Cetinju ih ponovo osposobili za štampanje.

    1881. Na ulcinjskim brodovima prvi put su istaknute crnogorske pomorsko– trgovačke zastave. Kako su to tražili ulcinjski brodari, bila je to trobojka sa krunom i malim krstom, koja je bila u upotrebi sve do kraja prvog svjetskog rata. Zbog smrti ruskog cara Aleksandra II, svetkovina na ulcinjskom pristaništu povodom isticanja crnogorske pomorsko trgovačke zastave bila je skromna.

    1885. Po želji knjaza Nikole, arhimandrit Mitrofan Ban sa Cetinja je krenuo u Rusiju na rukopoloženje za episkopa Crnogorske pravoslavne crkve. U Isakijevskoj crkvi u Petrogradu, rukopoloženje je 6. aprila obavio petrogradski mitropolit Isidor i drugi članovi Svetog Sinoda sa sveštenstvom, a prisustvovao je i imperator Aleksandar III.

    1905. Za crnogorskog konzula u Trstu došao je Savo Ramadanović, koji je značajno pomogao Crnogorcima koji su išli u pečalbu.


    1919. Konferenciji mira u Parizu crnogorska izbjeglička vlada je dostavila spisak zločina koje je srpska vojska počinila u Crnoj Gori. Dokumenta su dokazivala postupke srbijanske vlasti prema crnogorskom građanstvu, nemilosrdno hapšenje i zlostavljanje. Kralj Nikola je predložio formiranje komisije da, kako je istakao, "ispita žrtve i ulogu Crne Gore i moju za vrijeme ovoga rata i nepravde koje Crna Gora trpi od strane drugih. Ma kakvi bili rezultati te ankete spreman sam da povučem konsekvence", stoji u obraćanju kralja Nikole Mirovnoj konferenciji u Parizu.

    1942. Poginuo Bajo Sekulić, narodni heroj, učesnik sastanka PK KPJ za Crnu Goru u Stijeni Piperskoj, jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka, aktivan sudionik u stvaranju partizanskih jedinica i pokretanju prvih oslobodilačkih akcija. Rođen je 12. februara 1913. u Sekulićima (Danilovgrad). Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. U redovima NOR-a obavljao je istaknute vojne i političke dužnosti u partizanskim formacijama, do pogibije na Crkvinama kod Kolašina.

    u svijetu:

    43. p.n.e. Rođen je Publije Ovidije Nazon,
    jedan od najvećih rimskih pjesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u svjetskoj literature. U glavnom djelu, Metamorfoze, prepjevao je 250 grčkih mitova.

    1602. Osnovana je holandska Istočnoindijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaje i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svijetu. Rasformirana je 1796. a njeni posjedi postali su dio holandskog kolonijalnog carstva.

    1727. Umro je Isak Njutn, engleski fizičar, matematičar i astronom. Imao je niz fundamentalnih otkrića u oblasti fizike i optike. Smatraju ga osnivačem dinamike, prvi je uveo pojam sile, njegova teorija gravitacije jedno je od najvećih dostugnuća ljudskog uma, određivao je brzine tijela, prije Lajbnica otkrio diferencijalni račun, nešto kasnije i integralni račun.

    1809. Rođen je ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realističke škole. Na osnovu njegovog djela, kritičar Visarion Bjelinski formulisao je principe naturalne škole ruske književnosti.

    1828. Rođen norveški književnik, jedan od najvećih svjetskih pisaca drama Henrik Ibzen, čije drame se i danas izvode na mnogim svjetskim pozornicama.

    1894. U Torinu je umro mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije (1848-49). Nakon sloma revolucije u avgustu 1949. godine, emigrirao je u Italiju.

    1929. Umro je francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao u ključnim bitkama protiv Njemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu, u Kompijenju kod Pariza, Njemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

    1933. Njemački nacisti su u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svjetskog rata (1939-45), broj logora u Njemačkoj i okupiranim zemljama dostigao je 2000, a u njima je ubijeno oko 11 miliona ljudi, od kojih je bilo šest miliona Jevreja.

    1945. Na području Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska počela je završne operacije za oslobađanje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.

    1956. Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom kao prvim predsjednikom.

    1970. Pored obala Švedske u zalivu Tralvet izlilo se 57 hiljada tona nafte u sudaru brodova "Imperijal" i "Otelo".

    1991. Haleda Zija izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

    1994. Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.

    1995. Oko 35.000 turskih vojnika upalo je u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

    1995. Pripadnici japanske vjerske sekte Aum Šinri Kjo pustili su nervni gas u tokijsku podzemnu željeznicu, od čega je umrlo 12 ljudi, a više od 5.500 povrijeđeno. Osnivač sekte Šoko Asahara osuđen je 27. februara 2004. na smrtnu kaznu zbog organizovanja napada u tokijskom metrou.

    1997. Beogradski studenti proslavili pobjedničkom šetnjom centrom grada ispunjenje njihovog posljednjeg zahtjeva, ostavke rektora i studenta prorektora. To je bio i posljednji dan studentskog protesta koji je počeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Nakon 119 dana svakodnevnih protesta saopštili su da su spremni da ponovo izađu na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.

    1998. Otvoren je prvi autoput u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.

    1999. Nakon povlačenja 1.380 verifikatora OEBS-a, na Kosovu su u području Srbice i Podujeva pojačani sukobi srpskih snaga bezbjednosti i pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova. Vojska Jugoslavije poslala je pojačanje, policija je blokirala sve glavne saobraćajnice, a desetine hiljada civila pošlo je u izbjeglištvo.

    2001. Najveća naftna platforma u svijetu potonula je naspram obala Brazila za samo nekoliko minuta, pet dana nakon snažne eksplozije u kojoj je poginulo 11 ljudi.

    2003. SAD i Velika Britanija započele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon što je irački predsjednik Sadam Husein odbio američki ultimatum da napusti Irak. Američke i britanske trupe ušle su u Irak iz Kuvajta, preko graničnog grada Um Kasr, 50-tak kilometara južno od Basre.

    2004. Umrla je holandska kraljica Julijana (94), koja je tom zemljom vladala od 1948. do 1980. kada je krunu prepustila kćerki Beatrisi. Bila je poznata po imenu "Narodna kraljica", zbog značajne uloge u oporavku Holandije nakon II svjetskog rata, kao i toleranciji prema kolonijama koje su zahtijevale nezavisnost.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #88
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    21. mart

    Današnji dan se u svijetu obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije. Na današnji dan, 1960. godine, na mirnim demonstacijama protiv aparthejda u Južnoj Africi ubijeno je 69 demonstranata, pa su Ujedinjene nacije 6 godina kasnije, 21. marta, 1966. godine, proglasile ovaj dan Medjunarodnim danom borbe protiv rasne diskriminacije.

    1754. Vasilije Petrović, crnogorski vladika i gospodar, završio je u Moskvi rukopis knjige „Istorija o Černoj Gori”. To djelo, štampano u Rusiji i prevedeno na mnoge strane jezike, imalo je ogroman značaj za formiranje svijesti Crnogoraca o viševjekovnoj nezavisnosti. Predstavlja prvu štampanu crnogorsku istoriju. Zato se, bez obzira na značajna istorijska djela nastala prije nje, Vasilije kao njen autor može smatrati osnivačem crnogorske istoriografije. Uz karakteristike istorijsko-memoarskog štiva, to djelo ima i izvjesna literarna svojstva. Prvi put je preštampana u Budimu (1845), u Letopisu Matice srpske, a kod nas tek 1884. u prevodu Marka Dragovića.

    1852. Crna Gora je proglašena knjaževinom, a Njegošev nasljednik Danilo Petrović, proglašen je za prvog crnogorskog knjaza, čime je završen period teokratske vladavine. Zakonskim aktima i pravoslavna vjera u Crnoj Gori tada je ustanovljena kao državna, dok su ostale vjeroispovijesti imale slobodu i samostalnost. Iako su crkva i država bile razdvojene, sloboda i samostalnost crkve u odnosu na državu nije bila neograničena, jer je crkva bila vezana za državnu vlast i zavisila je od nje.

    1905.
    Na dužnost crnogorskog konzula u Trstu stupio je Slavo Ramadanović, koji je od 1902. bio konzul u Skadru. Najveći dio njegovog posla bio je vezan za pružanje pomoći velikom broju Crnogoraca koji su, napuštajući Crnu Goru iz egzistencijalnih razloga, iz tršćanske luke odlazili za Ameriku. U prethodnoj misiji djelovao je na zaštiti interesa crnogorskih podanika kod osmanske vlasti, stvaranju olakšica u trgovinskom saobraćaju, rješavanju sitnih pograničnih sporova i širenju crnogorskog uticaja među pravoslavnim življem u Skadru i okolini.

    1952. Osnovan Bokserski savez Crne Gore. Počeci boksa u na prostoru Crne Gore datiraju iz vremena Kraljevine Jugoslavije, kada su na Cetinju i u Tivtu osnovane prve bokserske sekcije. Poslije II svjetskog rata održani su prvi bokserski mečevi (Kotor, 31. oktobra 1946.). Dvije godine potom, 24. aprila 1948. organizovan je i prvi međugradski susret između fiskulturnih sekcija podgoričke „Budućnosti” i nikšićke „Sutjeske”.

    1954. Umro Nikola – Niko Hajduković, ministar vojni i ministar unutrašnjih djela u crnogorskoj vladi u egzilu, za vrijeme mandata Evgenija Popovića. Rođen je 28. februara 1882. u crmničkom selu Podgor. Školovao se na američkom „Robert koledžu” i liceju „Galatasaraj” u Carigradu, gdje je i živio. Učestvovao je u balkanskim ratovima. Kao vojni i civilni delegat crnogorske vlade u Solunu, tokom 1915. angažovao se na snabdijevanju Crne Gore namirnicama i organizovanju crnogorske vojske. Zbog intriga vojnih i diplomatskih predstavnika Srbije, francuske vlasti su ga protjerale iz Soluna. U oktobru 1916. stigao je u Francusku, gdje ga je crnogorska vlada postavila za šefa Odsjeka za ishranu crnogorskih interniraca u Austrougarskoj. Bio je pristalica politike kralja Nikole i osuđivao za veleizdaju Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje. Ipak se poslije prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, okrenuo saradnji sa Kraljevinom SHS u koju se i vratio 1925. godine, ostvarivši pravo na ministarsku penziju.

    2007. Crnogorska Skupština ratifikovala Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, CEFTA 2006, zatim Kjoto protokol uz okvirnu konvenciju UN o promjeni klime, kao i konvenciju UN o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i dezertifikacijom, posebno u Africi.

    u svijetu:

    146 pr.n.e. Posljednji rimski napad na Kartaginu.

    1556. Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer spaljen je na lomači kao jeretik u vrijeme rimokatoličke reakcije kraljice Meri I. Kao glavni zastupnik vjerske reformacije u Engleskoj, uveo je liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom.

    1685. Rođen je Johan Sebastijan Bah, na čijem djelu se temelji njemačka muzička tradicija.

    1804. Stupio je na snagu Napoleonov kodeks, francuski krivični i građanski zakon, kojim je car Napoleon I, tada "doživotni konzul", reformisao pravosuđe.

    1806. Rođen Pablo Benito Huarez, Indijanac iz plemena Zatopeka, borac za slobodu i nezavisnost Meksika. Predsjednik države bio dva puta.

    1829. U zemljotresu u Španiji poginulo 6.000 ljudi.

    1839. Rođen ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muzičke škole.

    1871. Kancelar Oto fon Bizmark otvorio prvu sjednicu Rajhstaga novostvorenog Njemačkog carstva.

    1876. Rođen je Bora Stanković, sprski književnik. Ostao je vjeran realističkim tradicijama i simpatijama patrijarhalnog svijeta stare Srbije. Poznata njegova djela su roman Nečista krv, drame Koštana i Tašana i priče Stari dani.

    1884. U Francuskoj su legalizovani sindikati.

    1895. U Zagrebu rođen Zlatko Baloković, muzičar svjetskog glasa. Kako je živio u SAD, tokom II svjetskog rata bio predsjednik Američkog odbora za pomoć Jugoslaviji.

    1913. Rođen jugoslovenski književnik Ivan Goran Kovačić, autor poeme "Jama" (1943), potresnog djela o zločinima u Drugom svjetskom ratu u kojem je i sam stradao od četničke ruke.

    1918. Posljednjom njemačkom ofanzivom u Prvom svjetskom ratu, počela je druga bitka na rijeci Somi u Francuskoj.

    1919. Pod vođstvom komuniste Bele Kuna
    oborena je vlada u Mađarskoj i proglašena Sovjetska Mađarska Republika. Sovjetska vlada podnijela je ostavku 1. avgusta, a vlast su preuzeli desni socijaldemokrati.

    1945. Britanski avioni su u Drugom svjetskom ratu bombardovali sjedište Gestapoa u Kopenhagenu, u kojem je poginulo više od 70 njemačkih nacista. Greškom su pogodili i francusku školu, gdje je poginulo 86 djece i deset kaluđerica.

    1952. Kvame Nkrumah je postao premijer Zlatne Obale (kasnije Gana), kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju predsjednika vlade.

    1960. U Sao Paulu rođen Airton Sena da Silva, jedan od najomiljenijih i najboljih vozača Formule 1. Bio je šampion 3 puta (1988, 1990. i 1991). Pobijedio je u 41 trci i osvojio 65 pol pozicija i 19 najboljih krugova. Posebno je bio poznat po dobrim vožnjama po kiši zbog čega je dobio nadimak „Kišni čovjek". Vozio je za Toleman-Hart, Lotus, od 1988. do 1993. za Meklaren, 1994. prelazi u Vilijams. Na trećoj trci za Veliku nagradu San Marina u Imoli 1. maja 1994. godine u sedmom krugu Sena je izletio sa staze u krivini Tamburelo i udarivši u zid brzinom većom od 200 km/h, izgubio život.

    1963. Transferom 27 posljednjih zatočenika zatvoren je Alkatraz, po maksimalnoj bezbjednosti čuveni zatvor u zalivu San Franciska u kojem je nekada bio zatvoren gangster Al Kapone.

    1975. Privremeno vojno vijeće Etiopije na čelu s vođom pučista potpukovnikom Mengisto Haile Marijamom ukinulo je 3.000 godina staru etiopsku carevinu.

    1977. Indira Gandi podnijela ostavku na mjesto premijera Vlade Indije.

    1980. Rođen brazilski fudbaler Ronaldinjo.

    1991. Na sjednici Predsjedništva SFR Jugoslavije postignut je dogovor da predsjednici republika započnu pregovore o budućnosti savezne države. Prvi od ukupno šest takvih susreta održan je 28. marta u Splitu.

    1991. Zbog lošeg vremena i teškog dima od zapaljenih kuvajtskih izvora nafte, u Kuvajtu se srušio saudijski transportni avion. Poginuli su svi putnici u avionu - 92 senegalska vojnika i šest Saudijaca, članova posade.

    1997. Predsjednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton saglasili su se na samitu u Helsinkiju da smanje nuklearne arsenale dvije zemlje.

    1998. Kosovski Albanci održali su druge parlamentarne i predsjedničke izbore. Za predsjednika Kosova izabran je Ibrahim Rugova, najistaknutiji lider kosovskih Albanaca u borbi za nezavisnost Kosova od Srbije.

    1998. U 88. godini umrla je ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova, gotovo dvije decenije vodeća balerina "Boljšoj teatra" poslije Drugog svjetskog rata.

    2001. Holandska vlada potvrdila je slučaj šapa i slinavke I time postala druga zemlja u Evropi u kojoj se pojavila ta stočna bolest.

    2002. Papa Jovan Pavle II je prvi put javno saopštio da postoji veliki broj slučajeva seksualnog zlostavljanja maloljetnika od strane katoličkih sveštenika, koje je optužio za gaženje zavjeta i pridruživanje đavolu.

    2003. Južnoafrička Komisija za istinu i pomirenje označila je kraj svog rada. Komisija je osnovana 1995. godine da bi istražila kršenje ljudskih prava tokom aparthejda, tokom kojeg je vladala manjina bijelaca. Predsjednik te Komisije, nadbiskup Dezmond Tutu je primorao vladu da na ime obeštećenja isplati 270 miliona dolara žrtvama kojih je bilo oko 20.000 i koji su svjedočili o zločinima koje su pretrpjeli u tom periodu.

    2003. Američke snage raketirale su palate iračkog predsjednika Sadama Huseina i ključne državne institucije u Bagdadu. Osam britanskih i četiri američka vojnika su poginuli kada se helikopter srušio na iračkoj granici, i oni su prve žrtve iračkog rata.

    2006. U Parizu je umro Bernar Lakost, koji je više od 40 godina bio na čelu carstva Lakost, svjetski poznatog po polo majicama sa krokodilom.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #89
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    22. mart

    22. mart
    je proglašen za Svjetski dan zaštite voda, u Laosu to je Dan Narodne Partije, a u Portoriku Dan Emancipacije.

    1857. Ogorčen na Rusiju zbog toga što se godinu dana ranije na Pariskom kongresu nije založila za međunarodno priznanje Crne Gore, knjaz Danilo je, odlučivši se na zaokret u spoljnoj politici, otišao u Pariz u zvaničnu posjetu caru Napoleona III, s namjerom da od Francuske zatraži potporu u regulisanju međunarodne pozicije Crne Gore.

    1881. Osnovana je čitaonica u Baru - narodna čitaonica koja je sa manjim prekidima radila do 1916. a potom, tokom kraćeg perioda, i u Kraljevini Jugoslaviji. Osnovali su je ugledni građani Bara, među kojima su bili Vuko Pejović, Dušan Brkanović, Tomo Oraovac, Đul-beg Škanjević i drugi, uključujući se u opštecrnogorski kulturni narodni preporod. Obnovljena je sredinom marta 1953, pod imenom Gradska biblioteka i čitaonica „Ivo Vučković”.

    1912. Neposredno pred I balkanski rat, za posljednjeg otpravnika poslova u Poslanstvu Crne Gore u Carigradu postavljen je Petar Plamenac. Na toj dužnosti bio je i tokom 1910. Prethodno je bio konzul u Skadru (1907–1910). Tokom balkanskih i I svjetskog rata bio je ministar inostranih djela Crne Gore i jedan od članova njene delegacije na Konferenciji mira u Bukureštu 1913. Tokom egzila crnogorske vlade bio je određen za poslanika Crne Gore u SAD (1917) ali mu je vlada te države uskratila agreman.

    1928. U Vilusima kod Nikšića rođen je Veljko Bulajić, filmski reditelj. Filmsku režiju studirao je u Rimu, a njegovi prvi filmovi su – Voz bez voznog reda i Uzavreli grad. Kasnije su došli Kozara, Bitka na Neretvi, Atentat u Sarajevu, Visoki napon, u kojima je prikazivao dramatične događaje u Jugoslaviji. Dobio je više nagrada na festivalima u Puli, Veneciji, Moskvi, Monte Karlu, Valjadolidu i San Sebastijanu, kao i Trinaestojulsku i nagradu UNESKO-a.

    u svijetu:

    1312. Papa Klement V ukinuo je francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.

    1599. Rođen flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole. Učenik i saradnik slavnog Rubensa, proslavio se kao portretista, a 1632. godine postao je dvorski slikar kralja Čarlsa I.

    1622. Indijanci su u Virdžiniji ubili oko 350 bijelih naseljenika i to se smatra prvim indijanskim masakrom nad evropskim kolonistima u Sjevernoj Americi.

    1724. Rođen je Imanuel Kant, njemački filozof, rodonačelnik njemačke klasične filozofije i profesor univerziteta. Postavio je hipotezu o prirodnom postanku zemlje i nebeskih tijela. Poznata su njegova djela – Kritika čistog uma, Kritika razumne moći, O lijepom i uzvišenom...

    1794. Kongres SAD usvojio je zakon kojim se američkim brodovima zabranjuje prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

    1832. U Frankfurtu je umro Volfang Gete, najmarkantnija ličnost njemačke književnosti svoga vremena. Nametnuo se i savremenicima i kasnijim generacijama kao obnavljač lirike, drame, epa, romana i kao naučnik izuzetno oštrog i dubokog viđenja strukture i fenomena prirode. Zanimala ga je i naša narodna poezija, naročito Hasanaginica, a da bi upoznao naše narodno stvaralaštvo, sarađivao je sa Jernejem Kopitarom, Vukom Karadžićem i Jakobom Grimom.

    1848. Pobunjena Venecija je proglasila nezavisnost od Austrije.

    1876. Rođen srpski pisac Borisav-Bora Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja XIX vijeka, dao je i psihološku analizu ličnosti, prvi put unoseći u srpsku literaturu erotiku i senzualnost. Napisao je "Nečista krv", "Koštana", "Iz starog jevanđelja", "Stari dani"...

    1895. Pioniri filma, braća Ogist i Luj Limijer, prvi put su demonstrirali u Parizu pokretne slike i upotrijebili celuloidnu traku.

    1904. U londonskom listu "Daily illustrated Mirror" na naslovnoj stranici objavljena je prva novinska fotografija u boji.

    1917. SAD prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog, uspostavljenu nakon Februarske revolucije kojom je svrgnuta monarhija u Rusiji.

    1919. Letom jednom u sedmici između Pariza i Brisela je uspostavljena prva avionska međunarodna linija u svijetu.

    1923. Rođen francuski glumac i pantomimičar Marsel Marso (Marcel Marceau), koji je obnovio umjetnost pantomime.

    1945. Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija u Kairu su osnovali Arapsku ligu.

    1948. Rođen kompozitor Endrju Lojd Veber, koji se proslavio mjuziklima "Isus Hristos superstar", "Evita", "Mačke" i "Fantom iz Opere".

    1979. Irski teroristi ubili u Hagu britanskog ambasadora u Holandiji, Ričarda Sajksa.

    1980. Najviša indijska nagrada "Dragulj Indije", uručena je misionarki Majki Terezi.

    1983. Kandidat Laburističke partije Haim Hercog izabran za predsjednika Izraela.

    1991. Irak oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio da se ubrza puštanje na slobodu 60.000 zarobljenih Iračana.

    1992. Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji ubjedljivo je pobijedila Demokratska partija, čime je okončana vladavina komunista i njihovih nasljednika.

    2001. Umro američki crtač Vilijam Hana koji je sa Džozeom Barberom stvorio junake crtanih filmova, Toma i Džerija. Uz "Kamenka i Kremenka", "Medjeda Jogija" i drugih animiranih filmova, Tom i Džeri je autorima donio sedam Oskara.

    2001. SAD donijele odluku o protjerivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili špijunažom. Rusija je uzvratila protjerivanjem četvorice američkih diplomata.

    2002. Vrhovni sud Velike Britanije uvažio je molbu žene, kvadraplegičara i dozvolio da se aparati koji su ga održavali u životu isključe. Prvi put u Engleskoj neka osoba dobila je pravo na smrt.

    2004. U raketnom napadu izraelske vojske ubijen je duhovni vođa i osnivač radikalnog palestinskog pokreta Hamas Šeik Ahmed Jasin, nakon što je izašao iz džamije u Gazi. U tom napadu poginulo je još sedam osoba. Oko mjesec dana kasnije ubijen je i njegov nasljednik Abdel Aziz Rantisi.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #90
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    23. mart

    Danas je Svjetski dan meteorologije
    , posvećen unaprijeđenju nacionalnih hidrometeoroloških službi za praćenje i prognoziranje klime i uticaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi, prirodne resurse i privredu.
    Svjetska meteorološka organizacija ima 188 zemalja članica.

    U Crnoj Gori, na današnji dan:

    1492. Đurađ Crnojević kao «crnogorski gospodar», utvrdio je granice Maina, Brajića, Crmnice i Paštrovića i svojoj državi , umjesto Zeta, dao ime Crna Gora.

    1828. U Trogiru je rođen Josip Slade, hrvatski graditelj i arhitekt. Slade je na poziv crnogorskog knjaza Nikole tokom dvije decenije projektovao niz važnih graditeljskih objekata. Put od Njeguša do Cetinja, zatim Cetinje-Rijeka Crnojevića, do Podgorice, pravac Kotor-Cetinje poznat po 25 serpentina. Projektovao je i zgradu Zetskog doma na Cetinju, austro-ugarskog veleposlanstva, Dvorac kralja Nikole u Niksiću. Projektovao je i barski pristan, a posebno se izdvajaju njegovi projekti gradskog jezgra i Carevog mosta u Niksiću.

    1898. Valtazaru Bogišiću Knjaz Nikola je dodijelio doživotnu penziju iz crnogorske kase. Bogišić je bio ministar pravde u Crnoj Gori, i radio je na izučavanju običajnog prava i razvoju pravne nauke. Slavu mu je donio Opšti imovinski zakonik Knjaževine Crne Gore iz 1888. godine. Saopstenje je glasilo: "Pogledom na izvanredne zasluge koje stekoste za mene i za Crnu Goru mnogogodišnjim radom Vašim punim rijetkog samoprijegora, vjernosti i znanja oko Crnogorskog imovinskog zakonika, koji je položio temelj pravilnijemu suđenju u Crnoj Gori i proslavio ime crnogorsko u najdaljen svijetu – nahodim se pobuđen naznačiti Vam kao što ovim i naznačujem penziju od jedne tisuće franaka u zlatu na godinu dok ste živi”.

    1914. Petar Karađorđević je dobio crnogorski nacrt budućih odnosa Crne Gore i Srbije koji je predviđao nepromijenjen odnos dvije države i nepromijenjen status finansija.

    1938. U Španiji, kao dobrovoljac španskog doborovoljačkog rata, u 36. godini života poginuo je Radosav Ljumović, pjesnik i novinar rodom iz Pipera kod Podgorice. Završio je Pravni fakultet u Beogradu, i poštansko – telegrafsku školu u Novom Sadu. Pisao je revolucionarne i rodoljubive pjesme i sarađivao sa više listova. Objavio je zbirke pjesama Sutonski odbljesci i Daleka zvijezda.

    2000. Umro Ljubo Pavićević - Redovni član CANU, zapaženi stručnjak iz domena agronomije. Rođen je 8. septembra 1911. u Dolu Pješivačkom. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, gdje je specijalizovao genetiku i oplemenjivanje bilja. Gotovo čitav radni vijek proveo je na Poljoprivrednom institutu u Podgorici, razvijajući naučnoistraživački rad. Naročito su vrijedni njegovi rezultati na proučavanju autohtonog kulturnog bilja, posebno pšenice, kukuruza, krompira i srodnika suncokreta. Objavio je više od 200 naučnih i stručnih radova. Interesovao se za arheološka proučavanja nastanka početnih faza i evolucije prvobitne neolitske zemljoradnje na tlu Jugoslavije, i osvijetlio život i rad pionira poljoprivredne nauke u nas. Dobio je visoka profesionalna i društvenih priznanja, među kojima i Trinaestojulsku nagradu.

    U svijetu:

    809. Umro bagdadski kalif Harun al Rašid.
    Tokom vladavine, od 786. do 809, uspješno ratovao protiv Vizantije i Hazara, razmjenjivao poslanice i darove s Karlom Velikim i održavao diplomatske odnose s Kinom. Njegov lik idealiziovan u arapskoj narodnoj poeziji i "Pričama iz 1001 noći".

    1391. Umro Tvrtko I Kotromanić, bosanski ban od 1353. godine, a kralj od 1377. Najmoćniji bosanski vladar krunisan u manastiru Mileševi, uzevši titulu kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Njegovom smrću okončano širenje i uspon bosanske države.

    1765. Britanski parlament donio Zakon o taksama, namećući dažbine i američkim kolonijama.

    1801. U zavjeri dvorskih oficira ubijen ruski car Pavle I Petrovič Romanov. Naslijedio ga sin Aleksandar I.

    1839. prvi put je u stampi (americka dnevna novina "Boston Morning Post") upotrijebljena abrevijatura "O.K".

    1842. Umro francuski pisac Anri Bejl Stendal, začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana. Stendal, pravo ime Mari-Anri Bejl, imao je teško djetinjstvo. Kasnije je uspio da proputuje Njemačku, ali je bio više vezan za Italiju gdje je postao konzul. Većinu svojih djela napisao je u Italiji i objavljivao pod pseudonimom Stendal. Njegov najpoznatiji roman Crveno i crno zasnovan je na istinitom događaju objavljenom u novinskoj hronici.

    1861. Ujedinjena Italija formirala prvu vladu, prvi premijer bio grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje Italije.

    1900. arheolozi pronasli ostatke legendarnog Lavirinta - dvorca Minotaura.

    1910. Rođen japanski filmski režiser Akira Kurosava. Proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji inostrani film.

    1912. Rođen njemački inženjer Verner fon Braun, konstruktor raketnih projektila "fau1" i "fau2", kojima je u Drugom svjetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Poslije rata emigrirao u SAD, gdje je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila "redstoun" i "jupiter C", kojim je 1958. lansiran prvi američki vještački satelit Eksplorer1.

    1918. Gigantski njemački top Debela Berta u Prvom svjetskom ratu bombardovao Pariz sa više od 100 kilometara udaljenosti.

    1919. Benito Musolini u Milanu osnovao Fašističku partiju.

    1933. Hitler je brutalno likvidirao sve organizacije radničkog pokreta, ukinuo građanske slobode i uveo krvavi teror i Njemačka je postala totalitarna apsolutistička država.

    1945. Počela Bitka na Rajni, u Drugom svjetskom ratu. Saveznici porazili trupe Njemačke u aprilu.

    1950. Stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije. Taj dan se obilježava kao Svjetski meteorološki dan.

    1956. Pakistan, prema novom ustavu, postao islamska republika.

    1966. Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom. Prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske crkve, 400 godina ranije.

    1983. Umro Barni Klark, prvi čovjek kom je ugrađeno vještačko srce. Klark s vještačkim srcem živio 112 dana.

    1994. Predsjednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio ubijen na predizbornom mitingu u Tihuani.

    1999. Predsjednik Jugoslavije Slobodan Milošević odbio, poslije višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima, uključujući specijalnog izaslanika SAD Ričarda Holbruka, mirovni plan za Kosovo i razmještanje stranih trupa u Pokrajini. Generalni sekretar NATO-a Havijer Solana potom aktivirao naredbu o početku vazdušnih udara na Jugoslaviju, koji su počeli narednog dana.

    2001. Poslije 15 godina duge misije u svemiru, ruska svemirska stanica Mir, koja je svojevremeno Rusiji donijela status svemirske sile, uništena potapanjem u Tihom okeanu.

    2002. Egipatski sud osudio svog državljanina, inženjera Šerifa al Falalija, na 15 godina zatvora, uz težak rad, zbog špijunaže za Izrael. Predsjednik Hosni Mubarak prethodno odbacio ranije donijetu oslobađajuću presudu.

    2003. Na referendumu, više od 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te zemlje u Evropsku uniju.

    2006. Južnoafrikanac Majk Horn i Norvežanin Borg Ousland prvi su ljudi koji su skijama prešli preko zamrznutog Arktičkog okeana, čime su okončali ekspediciju dugu 1000 km - od sjevernog Sibira do Sjevernog pola.

    2008. Umro Boris Dvornik, jedan od najpopularnijih glumaca nekadašnje Jugoslavije. Glumio je u preko 40 filmova, i čak 20 serija snimanih u Hrvatskoj i Srbiji. Iako upamćen kao zvijezda komedija, nastupao je u raznim filmskim, pozorišnim i televizijskim žanrovima. Tokom 90-ih bio je poslanik HDZ u Saboru Hrvatske. Filmovi: "Deveti krug", "Martin u oblacima", "Prekobrojna", "Most", "Sutjeska", "Neretva".

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #91
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    24. mart.

    1849. Prvo pomorsko osiguravajuće društvo osnovano je u Dobroti, pod nazivom „Družba bratinske pomorske sigurnosti”. Članovi – akcionari, njih 32, koji su upisali ukupno 99 akcija pojedinačne vrijednosti 500 forinti, bili su isključivo Dobroćani. Obavezivalo se da plati osiguranicima štete preko ugovora, uz određeni postotak na vrijednost osigurane imovine (brod, roba) tokom plovidbe. Imalo je upravu i zastupnika u Trstu. Prvi direktor bio je kapetan Pavo Kamenarović.

    1868. Prva faza finansijskih reformi, u okviru opštih reformi, započela je u Crnoj Gori. Iako je u osnovi zadržan poreski sistem iz vremena vladavine knjaza Danila, osnovni ciljevi reforme manifestovali su se razgraničavanjem prihoda koji pripadaju državi, knjazu kao gospodaru i Cetinjskom manastiru, što je značilo početak gradnje sistema javnih rashoda. Tim reformama obezbijeđena je redovnost plaćanja dažbina državi i formirani prvi organi za vođenje državnih finansija. Imale su odraza čak i na domen crkvenih poslova i indirektno uticale na smanjenje broja kaluđera u manastirima.

    1868. u srpskohrvatskom jeziku počeo je da se primjenjuje Vukov pravopis književnog jezika, ali Vuk Karadžić to nije doživio.

    1881. U Carigradu je potpisan dogovor između Crne Gore i Turske o telefonskom i telegrafskom povezivanju Ulcinja i Skadra.

    1889. Tivatski „Arsenal”, Mornaričko-tehnički remontni zavod, osnovan je nakon odluke Opštinskog vijeća Tivta, koje je na poziv predsjednika, kapetana Marka Krstovića, dozvolilo da se mornarici besplatno dodijeli zemljište za izgradnju „Arsenala”. To je bio početak realizacije ideje austrijskog admirala fon Šterneka, koji je tokom manevara austrougarske mornarice na Jadranu (1886) uočio strategijsku i pomorsku važnost Tivta za izgradnju ovakog objekta. „Arsenal” je odmah zaposlio 60 radnika, a prvi inženjeri na gradilištu bili su Česi. Već krajem te 1889. godine izvučen je i prvi brod na navoz, čime je označen početak remontnih poslova u Zavodu.

    1912. Sa cetinjskog groblja, u Topolu – Srbija, preneseni su posmrtni ostaci knjeginje Zorke Karađorđević, najstarije kćerke knjaza Nikole i njeno dvoje đece, Andreje i Milana, kao i njenog đevera, kneza Đorđa Karađorđevića. Ispraćaju sa Cetinja prisustvovali su predstavnici Crnogorske mitropolije i dvora, članovi dinastije Karađorđevića, diplomatski kor sa Cetinja, Vlada, vojni i građanski predstavnici Crne Gore.

    1918.
    U Bajicama kod Cetinja rođen je Uroš Martinović, jedna od značajnijih ličnosti u istoriji moderne arhitekture bivše Jugoslavije. Osnovnu školu završio je u Bajicama, gimnaziju na Cetinju, arhitekturu u Beogradu gdje je radio kao asistent za projektovanje zgrada, i profesor arhitekture. Bio je direktor Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije, šef Katedre za projektovanje, dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Autor je brojnih studija i projekata, a najznačajnija njegova ostvarenja su Centralna zona Novog Beograda, Blok 30 na Novom Beogradu, Centar Mjesne zajednice Fontana na Novom Beogradu, Centar Opštine Palilula u Beogradu i dr.

    1946. Osnovano Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, nastalo na Cetinju na inicijativu grupe slikara i vajara okupljenih u Umjetničkom ateljeu pri Ministarstvu prosvjete Crne Gore. ULUCG je nosilac bogate izlagačke aktivnosti i djelatnosti usko vezanih za kreativni uspon likovnih umjetnosti i razvoj umjetničkog školstva u Crnoj Gori. Okuplja više od 200 umjetnika, među kojima i stvaraoce sa visokom reputacijom na međunarodnoj likovnoj sceni.

    1999. NATO snage počele su oružani napad na SRJ.
    Avijacija najveće vojne sile na svijetu bombardovala je vojne ciljeve u Beogradu, Nišu, Čačku, Leskovcu, Kruševcu, Kraljevu, Kosovskoj Mitrovici, Prištini, Pančevu, Prizrenu, Aranđelovcu, Đakovici, Podgorici, Danilovgradu i Herceg Novom. Tokom 78 dana akcije pod nazivom "Milosrdni anđeo", u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo preko 1.000 ljudi, a više hiljada ranjeno. Teško je oštećena infrastruktura, vojni i civilni objekti. Bombardovanje je trajalo 78 dana i završilo se 10. juna.
    1999. godine.

    1999. Vlada SR Jugoslavije proglasila ratno stanje.

    2005. Na Cetinju, Liberalni savez Crne Gore objavio prekid svog političkog djelovanja.

    2007. Uz veliku kišu i prepuni stadion pod Goricom, fudbalska reprezentacija Crne Gore odigrla svoju prvu zvaničnu utakmicu. Protivnik u prijateljskom meču bila je reprezentacija Mađarske. "Sokolovi" su zabilježili pobjedu od 2:1. Prvu zvaničnu utakmicu odigrali su: Vukašin Poleksić, Savo Pavićević, Risto Lakić, Jovan Tanasijević, Radoslav Batak, Milan Jovanović, Simon Vukčević, Mirko Raičević, Janko Tumbasević, Branko Bošković, Vladimir Božović, Milan Purović, Igor Burzanović, Vladimir Vujović, Mirko Vučinić, Stevan Jovetić. Selektor Zoran Filipović. Ostaće zabilježeno da je prvi gol za crnogorsku reprezentaciju postigao Mirko Vučinić.

    u svijetu:

    1401.
    U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio Damask.

    1603. Umrla engleska kraljica Elizabeta I. Tokom njene 45-godišnje vladavine, Engleska postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala svoju prvu koloniju u Sjevernoj Americi, Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju...

    1794. godinu dana nakon Druge podjele Poljske izmedju Rusije i Prusije, nacionalni heroj Poljske Tadeuš Kostjuško (1746-1817) objavio je u Krakovu pocetak antiruskog oslobodilackog ustanka. Medjutim, u oktobru iste godine ustanak je bio ugušen, a Poljska je na vise od jednog vijeka prestala da postoji kao drzava.

    1822. inzenjer iz Birmingema, Vilijam Čerč (1778-1863), prvi je patentirao tipografsku pisaću mašinu.

    1882. Robert Koh je berlinskom Fiziološkom društvu saopštio svoje otkrićebacil tuberkuloze.

    1882. Umro američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme "Hijavata", u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo sjevernoameričkih Indijanaca.

    1891. Velika Britanija i Italija postigle sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.

    1905. Umro francuski pisac Žil Vern, koji je svojim naučnofantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvidio mnoga kasnija naučna dostignuća.

    1929. Osnovana Radio-televizija Beograd.

    1932. u Berlinu je, sa filmom "Plava svjetlost", debitovala kao režiser tridesetogodišnja Leni Rifenštal, izuzetan majstor dokumentaraca i pobornik nacizma. Ovaj film dobio je srebrnu medalju na Venecijanskom bijenalu, a istovremeno je oduševila Hitlera i Gebelsa.

    1944. Rođen bivši predsjednik SRJ, Srbije i premijer Srbije Vojislav Koštunica.

    1955. na Brodveju je održana premijera drame američkog dramaturga Tenesi Vilijamsa (1911-1983) "Mačka na usijanom limenom krovu", za koju je bio drugi put nagrađen Pulicerom (prva Pulicerova nagrada dodijeljena mu je 1947.g. za "Tramvaj zvani Želja").

    1945. Američke i britanske trupe prešle rijeku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Njemačke.

    1945. U Beogradu potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, ljekovima, obući i odjeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.

    1962. Umro švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

    1972. Velika Britanija uspostavila direktnu kontrolu u Sjevernoj Irskoj da bi spriječila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.

    1976. U Argentini vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsjednica Izabela Peron uhapšena.

    1976. Umro britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svjetskom ratu.

    1980. U El Salvadoru ubijen najglasniji kritičar vojnih vlasti, nadbiskup San Salvadora, Oskar Arnulfo Romero.

    1993. Ezer Vajcman izabran za sedmog predsjednika Izraela.

    2002. Prvi put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje crnaca dobilo tu nagradu - za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington za ulogu u filmu "Dan obuke", a Hale Beri u filmu "Bal čudovišta". "Blistavi um" osvojio Oskara za najbolji film.

    2003. Županijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zločine nad Srbima u Gospiću 1991. godine.

    2003. "Klonejd", kompanija koja tvrdi da je uspjela da napravi pet kloniranih ljudskih bića, prvi put je i objavila fotografiju bebe za koju se tvrdi da je klonirana.

    2005. Bivši ministar unutrašnjih poslova Makedonije Ljube Boškovski, optužen za ratne zločine nad Albancima tokom sukoba u selu Ljuboten na sjeveru Makedonije, u avgustu 2001. dobrovoljno se predao Haškom tribunalu.

    2006. Poslije skoro četiri decenije kampanje za nezavisnost Baskije, oblasti na sjeveru Španije, baskijska separatistička organizacija ETA objavila trajni prekid vatre i najavila borbu za svoja prava demokratskim sredstvima.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #92
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    25.mart

    1757. U vrijeme dok je vladika Vasilije Petrović boravio na Rijeci i zbog izuzetno teških okolnosti u kojima se Crna Gora nalazila (posebno zbog poreskih obaveza koje su Turci nametali) ugovarao seobu jednog broja Crnogoraca u Rusiju, u Ozrinićima je održan zbor na kojem su glavari, nezadovoljni neispunjenim obećanjima vladike, odlučili da se obračunaju sa njim ako se vrati u Crnu Goru, a njegovu imovinu konfiskuju da bi mogli plaćati harač.

    1768. Nezadovoljna popularnošću koju je za veoma kratko vrijeme u Crnoj Gori postigao Šćepan Mali, Ruska carica Katarina II uputila je Crnogorcima pismo u kojem im je zaprijetila da će ih lišiti «pokroviteljstva i nagrada». Svom ambasadoru u Beču dala je instrukcije da u CG preduzme sve mjere da bi «samozvanac na ovaj ili onaj način bio protjeran, ne samo iz Crne Gore, no da mu se onemogući da nastavlja ili obavlja svoju goropadnu ulogu».
    Ulazak ruskog ambasadora u Crnu Goru spriječili su Mlečići, iako su tada prema Šćepanu Malom gajili neprijateljstvo, kako Porta, tako i Rusija i Mlečići. Porta je čak spremala i napad na Crnu Goru kako bi se domogla Šćepanove glave. Stoga joj je Crna Gora objavila rat. Šćepan je upravljao zemljom sve do 29. septembra 1773. godine, kada ga je po nalogu skadarskog paše, na spavanju, zaklao njegov sluga, inače Grk. Sahranjen je pored crkve Sv. Nikole u Brčelima u Crmnici.


    1871.
    Rođen Radomir Vešović, jedan od najistaknutijih crnogorskih oficira, general, državnik i političar, posljednji ministar vojni Kraljevine Crne Gore. Rođen je u Lopatama, kod Lijeve Rijeke. Školovao se u Italiji. Istakao se komandovanjem u I balkanskom ratu, vodeći Vasojevićku brigadu koja je oslobodila Plav, Gusinje, Dečane i Đakovicu, a početkom 1913. učestvovala u borbama prilikom zauzimanja Skadra. U toku I svjetskog rata odigrao je (1915) važnu ulogu pri osvajanju tog grada. Nakon sloma crnogorske vojske 1916. godine, vodio je snažan komitski pokret i bio ucijenjen od austrougarske vojne komande. Poslije oslobođenja, u Kraljevini SHS ponovo je nakratko obavljao visoku vojnu funkciju, ali je ubrzo uhapšen i u montiranom procesu izveden pred sud zbog sumnji da priprema pobunu u Crnoj Gori. Oslobođen je zbog nedostatka dokaza. Uzbudljivi događaji vezani za njegovu ličnost od 1916. do 1921. godine i njegova tragična sudbina poslužili su kao inspiracija i fabula prvom crnogorskom sineasti Vladimiru Popoviću za priču u filmu „Vaskrsenje ne biva bez smrti”. Umro je 15. avgusta 1938. u Slavonskom Šamcu.

    1888. Proglasom kralja Nikole objavljeno da će Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru stupiti na snagu 1. jula. Po nalogu ruskog cara, a na zahtjev crnogorskog knjaza, u Crnu Goru je 1873. godine došao dr Valtazar Bogišić, profesor prava na Univerzitetu u Odesi, porijeklom iz Cavtata, sa ciljem da izvrši kodifikaciju crnogorskog prava. Rad na izradi zakonika trajao je 16 godina, Bogišić je pri tome postavio dva cilja- da zakon bude razumljiv i blizak narodu, da poštuje osjećaj pravde i pravičnosti koji žive u narodu, ali i da se moraju uvesti nove pravne ustanove koje će značiti modernizaciju crnogorskog prava. U svom radu uspio je da postigne smisaonu povezanost u system običajnog prava i klasičnih pravnih normi

    1908. Kralj Nikola otputovao je u devetu, pretposljednju posjetu Petrogradu, gdje je u tri navrata bio gost Nikolaju II Romanovu, kako su glasile zvanične informacije, sa motivom da posjeti svoje kćerke i zeta Nikolaja Nikolajeviča. Povjerljive informacije su, ipak, govorile da je jedan od glavnih razloga njegovog dolaska bio da ispita mogućnost gradnje jadranske željeznice i dodjele ruskih subvencija Crnoj Gori. O stavovima ruske vlade povodom ove veoma značajne posjete crnogorski suveren obaviješten je nakon odlaska iz Petrograda, posredstvom predsjednika Državnog savjeta Crne Gore Lazara Mijuškovića. Crnoj Gori je odobrena vojna pomoć, kao i lična subvencija knjazu Nikoli, i izražena spremnost da se podrže njegovi napori da se od Porte dobiju odobrenja za gradnju željezničke pruge na njenoj teritoriji, pravcem koji sporazumno utvrde srpska i crnogorska vlada, jer nije bila prihvatljiva ideja Austrougarske da ona gradi, kontroliše i eksploatiše prugu na dijelu trase kroz Crnogorsko primorje, preko Bara i Ulcinja za Skadar.

    1910. Zlatni i srebrni crnogorski novac, perper, pušten je u opticaj. Ukupna nominalna vrijednost perpera bila je milion i 630 hiljada i to, 300 komada po 100 perpera, 30 hiljada komada po 20, i 40 hiljada komada po deset perpera u zlatu. U srebru je bilo 300 hiljada komada, novčanice su bile od dva perpera.

    2006. Osnovana Crnogorska enciklopedija.

    U svijetu:

    1196. Veliki župan Raške Stefan Nemanja
    predao je vlast drugorođenom sinu Stefanu, koji je 1217. krunisan kao prvi srpski kralj (Prvovjenčani). Najstariji sin Vukan je kao veliki knez zadržao Zetu, Trebinje, Toplicu i Hvosno, a najmlađi sin Rastko se zamonašio.

    1611. Rođen je turski putopisac Evlija Čelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u čuvenim "Putopisima" u 10 knjiga.

    1807. U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.

    1821. Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka, koji je nakon 12 godina završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

    1867. Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku, gdje je organizovao i simfonijski orkestar.

    1881. Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je djelo otvorilo nove pravce razvoja mađarske muzike. U svjetskim razmjerama jedan je od začetnika "nove muzike" 20. vijeka. Kao antifašista emigrirao je 1940. u SAD, gdje je 1945. umro.

    1918. Umro francuski kompozitor Klod Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike ("Popodne jednog fauna", "Nokturno").

    1921. Rođena Simone Sinjore, francuska glumica.

    1923. Slijetanjem na aerodrom u Pančevu, aviona na liniji Pariz-Carigrad, Jugoslavija je postala dio tada malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem.

    1924. U Grčkoj je zbačen s prijestola kralj Đorđe II, a Grčka je proglašena republikom.

    1934. Održano prvo takmičenje u smučarskim skokovima na novoj Planici, u Sloveniji, nazvanoj po konstruktoru, Bloudekova letaonica.

    1937. Italija i Kraljevina Jugoslavija sklopile su sporazum o međusobnoj miroljubivoj politici, koji je dobio naziv "Uskršnji pakt".

    1941. Kraljevina Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu Njemačke, Italije i Japana. Protokol su u Beču potpisali predsjednik vlade Dragiša Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.

    1942. Rođena Areta Frenklin, američka džez-pjevačica.

    1947. Rođen Elton Džon, engleski pjevač i kantautor.

    1957. Belgija, Zapadna Njemačka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor, po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedničko tržište. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica (danas Evropska unija).

    1965. Rođena Sara Džesika Parker, američka glumica.

    1975. U Rijadu je ubijen kralj Fejsal. Ubica, kraljev sinovac princ Fejsal Musaid, pogubljen je javno u Rijadu u junu, a novi kralj Saudijske Arabije postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.

    1991. Na tajnom sastanku u Karađorđevu, predsjednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman dogovorili su se o podjeli Bosne i Hercegovine i o rušenju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje ovog sastanka i dogovor nikada nijesu zvanično potvrđeni, ali su kasnije brojni izvori saopštili da za to imaju čvrste dokaze.

    1993. Višemjesečni pregovori o Bosni i Hercegovini završeni su u Njujorku neuspjehom. Mirovni plan kopredsjednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena potpisali su bosanski Hrvati i Muslimani, a lider bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je da ga potpiše, smatrajući da su predložene mape neprihvatljive za Srbe.

    1994. Neonacisti su bacili bombu na sinagogu u Libeku, što se smatra prvim takvim incidentom od kraja Drugog svjetskog rata u Njemačkoj.

    1999. Vlada SR Jugoslavije prekinula je diplomatske odnose sa SAD, Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom, zbog intervencije NATO-a u Jugoslaviji. Nakon prvih vazdušnih udara na području Prištine i još osam gradova u Srbiji, u centru Beograda demolirani su američki, njemački, francuski i britanski kulturni centri.

    1999. U požaru koji je zahvatio oko 30 vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.

    2002. Film "Ničija zemlja", bosanskog reditelja Danisa Tanovića, dobio je nagradu "Oskar" za najbolji strani film.

    2002. U snažnom zemljotresu u Avganistanu i sjeverozapadnom Pakistanu život je izgubilo oko 1.800 ljudi, a preko 2.000 je ranjeno.

    2003. Vlada Srbije donijela je odluku da raspusti Jedinicu za specijalne operacije (JSO), u kojoj su bili i osumnjičeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i još neka ubistva u prošlosti.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #93
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    26.mart

    1488. O bogatoj muzičkoj prošlosti Kotora svjedoči dokument IAK o izgradnji orgulja u Katedrali Sv. Tripuna. Iz jednog ugovora datiranog na ovaj dan, saznajemo da se franjevac Franjo Gabrielov (Francesco Gabrielli), graditelj i orguljaš, obavezao da će za osam mjeseci izgraditi „moderni” instrument sa 47 dirki, šest registara i četiri mijeha – orgulje sa zračnicama sa pomicaljkama, izum XV stoljeća. Instrument je ugovoren za cijenu od 30 dukata.

    1777. Počela je gradnja crkve na Savini kod Herceg Novog.

    1810.
    Nova episkopija za Dalmaciju i Boku, osnovana je odlukom Napoleonove vlade, nakon zaposijedanja tih područja od strane Francuza (1807) i ukidanja jurisdikcije crnogorskih mitropolita u Boki (19. septembra 1808)), zbog bojazni da bi njihovim djelovanjem u tom području moglo doći do nemira. Za prvog poglavara te pravoslavne episkopije imenovan je Benedikt Kraljević, a za njegovog pomoćnika za Boku kotorsku Gerasim Zelić – obojica unijatski opredijeljeni. Tu odluku crnogorski vladika Petar I primio je k znanju formalno, bez namjere da je u praksi poštuje.


    1920. U Rovcima su stradale brojne komitske porodice, njihova imovina i kuće. O tome komandir Ivan Bulatović piše: "Srbijanci su poslali odjeljenje od nekoliko bataljona koje je ovoga puta dobilo naređenje da se radikalno i konačno razračuna sa nama. Vojska je udarila od tri pravca, od Kolašina, Podgorice i Nikšića. Svaki kamen bio je u plamenu, zaliven čelikom i olovom, toliko je borba bila jaka. Ovom prilikom zapalili su 45 kuća Bulatovića, ne računajući staje za stoku, i ljetnje stanove. Plijenili su sve ustaško, zatvorili 420 žena i djece, 47 muškaraca, i skoro cijelo pleme opljačkali i učinili razna zvjerstva", piše između ostalog, u izvještaju komandira Ivan Bulatovića, vladama savezničkih sila.

    1946. CNB „Đurđe Crnojević”, osnovana je na Cetinju, pod nazivom „Zemaljska centralna biblioteka”. U svojim fondovima čuva preko 1.500.000 naslova. Organizovani rad biblioteke seže u 1592/93, kada je izvršen prvi popis njenog fonda u Cetinjskom manastiru. Ideja o osnivanju Državne javne biblioteke na Cetinju, nastala 1879. godine, realizovana je 1893. godine. Tri godine potom, Crna Gora je dobila Zakon o knjaževsko-crnogorskoj Biblioteci i Muzeju. Od 1905. godine uvodi se "obavezan primjerak" kao osnovni vid popunjavanja fondova nacionalne biblioteke.
    Današnji naziv dobila je po Đurađu Crnojeviću koji je 1493. godine osnovao prvu državnu štampariju u Evropi.

    1973. U Tivtu rođen fudbalski golman, Ivica Kralj, reprezentativac nekadašnje države.

    1995. U vremenu potpune međunarodne izolacije SRJ, održana je prva etapa, I međunarodne biciklističke trke „Putevima kralja Nikole”, jedinog međunarodnog sportskog događaja tokom te godine na prostoru bivše SFRJ. Učestvovalo je 14 sastava, među kojima reprezentacije Rusije, Italije, Slovenije, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Makedonije.

    2004. U atentatu u Beogradu, na radnom mjestu, ubijen generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije i Crne Gore, Branko Bulatović.

    u svijetu:

    1827. U Beču je umro Ludvig Van
    Betoven, njemački kompozitor. Poslije Hajdna i Mocarta od kojih je učio zanat, bio je posljednji veliki majstor bečke klase. Težište njegovog muzičkog opusa je instrumentalna muzika – klasične sonate, gudački kvarteti i simfonije. Otvorio je nove puteve na kojima su izrasli Šubert, Mendelson, Šuman, Berlioz, Brams i Vagner.

    1881. Rumunija postala kraljevina, Karol I iz njemačke dinastije Hoencolern-Sigmaringen proglašen za kralja.

    1892. Umro američki pisac Volt Volter Vitmen, najuticajniji američki pjesnik XIX vijeka, autor zbirke pjesama "Vlati trave".

    1893. Rođen italijanski političar Palmiro Toljati, jedan od osnivača i dugogodišnji generalni sekretar Komunističke partije Italije, pobornik policentrizma u komunističkom pokretu i utemeljivač koncepcije italijanskog puta u socijalizam.

    1911. Rođen Tomas Lanijer Vilijams, poznatiji pod pseudonimom Tenesi Vilijams. Bio je veliki američki dramski pisac i jedan od najznačajnijih dramskih pisaca dvadesetog vijeka. Ime „Tenesi" su mu nadjenule kolege na koledžu inspirisane njegovim južnjačkim akcentom i činjenicom da mu je otac bio porijeklom iz Tenesija. Osvojio je dvije Pulicerove nagrade za dramu: za komad Tramvaj zvani želja 1948. godine, i za dramu Mačka na usijanom limenom krovu 1955. godine.

    1913. Poslije duge opsade, uz pomoć srpske vojske, Bugari u I balkanskom ratu osvojili turski grad Jedrene.

    1923. Umrla francuska glumica Sara Bernar. Obilježila pozorišnu epohu kao najveća tragičarka svog doba. Uživala izuzetnu popularnost, savremenici je zvali Božanska Sara.

    1942. Rođena američka književnica Erika Jong, autorka bestselera, Strah od letjenja.

    1945. Poslije teških borbi, trupe SAD u II svjetskom ratu osvojile pacifičko ostrvo Ivo Džima. Amerikanci izgubili više od 4.500 vojnika, oko 22.000 Japanaca poginulo ili zarobljeno.

    1953. Američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk objavio da je izumio vakcinu protiv dječije paralize.

    1971. Šeik Mudžibur Rahman proglasio Istočni Pakistan nezavisnom državom Bangladeš.

    1979. Predsjednik Egipta Anvar el Sadat i premijer Izraela Menahem Begin u Vašingtonu potpisali mirovni ugovor, prvi mirovni sporazum jevrejske države i neke arapske zemlje.

    1984. Samoubistvo izvršio jugoslovenski i srpski pisac Branko Ćopić, jedan od najplodnijih i najpopularnijih pisaca poslije II svjetskog rata. Humorista, autor rodoljubive i dječije poezije, pripovjetki.

    1992. Bivši šampion boksa u teškoj kategoriji Majk Tajson osuđen na šest godina zatvora zbog silovanja.

    1993. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija izglasao slanje 30.000 mirovnih trupa u Somaliju. Do tada najaveća i najskuplja mirovna operacija UN.

    1997. U Kalifoniji, na različitim mjestima, nađeno 39 slično odjevenih pripadnika sekte Rajska kapija koji su izvršili samoubistvo.

    2001. U požaru u spavaonici jedne škole u Keniji život izgubilo 58 učenika, tridesetak povrijeđeno.

    2001. Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju o slanju međunarodnih posmatrača radi zaštite civila na području Zapadne obale i Gaze.

    2002. Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske za bezbjednost Ljubiše Beare, za genocid i druge zločine u Srebrenici u julu 1995. Beara se predao vlastima Srbije 9. oktobra 2004. i potom izručen tom sudu.

    2003. Svjetska trgovinska organizacija saopštila da su čeličane SAD povećanjem cijena proizvoda kršile pravila te organizacije. Povećanje cijena teška industrija SAD pravdala zaštitom od konkurencije.

    2004. Japanski sud donio presudu kojom je Vladi i jednoj japanskoj firmi naloženo da isplate 88 miliona jena grupi Kineza primoranih da rade u Japanu tokom II svjetskog rata.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 26-03-10 at 13:07.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #94
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    27. mart

    27. mart se obilježava kao Međunarodni Dan teatra, pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Pozorišne svečanosti vezane su u svom praobliku za antičku Grčku i religiozni ritual posvećen Dioniziju, bogu plodnosti, vina i ovozemaljskih radosti. Povodom Svjetskog dana teatra, pozorišnim poslenicima svake godine se iz krugova eminentnih stvaralaca upućuje odgovarajuća poslanica aktuelnog sadržaja.

    1901. U Danilovgradu je rođen Dušan Đurović, književnik, novinar i publicista. Gimnaziju je završio u Podgorici, a Filozofski fakultet u Beogradu. Radio je kao profesor u Danilovgradu i Sarajevu. Pisao je pripovijetke i romane, bio je novinar u Politici, Srpskom književnom glasniku, Pregledu...

    1941. Demonstracije protiv Trojnog pakta održane su, kao i u drugim mjestima u Kraljevini Jugoslaviji, na Cetinju, Podgorici i Kotoru, dva dana nakon što je vlada Cvetković–Maček potpisala pristupanje Kraljevine Trojnom paktu, a grupa oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, predvođena generalom Dušanom Simovićem, izvela puč i oborila vladu.

    1943. Umro dr Radoje Mijušković. Juna 1941. godine u selu Vinići, osnovao je prvu partizansku bolnicu.

    1952. Jedini crnogorski list «Pobjeda» počela je da izlazi dva puta nedjeljno.

    1966. U Pljevljima rođen Žarko Paspalj. Košarkašku karijeru započeo u KK Budućnost polovinom 80-ih godina, nastavio u beogradskom Partizanu. Kao član jugoslovenske reprezentacije osvojio dvije srebrne olimpijske medalje (1988. u Seulu i 1996. u Atlanti), zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Argentini 1990. godine. Sa evropskih prvenstava ima tri zlatne i jednu bronzanu medalju.


    1976. Početak rada HE „Piva”, važnog elektroenergetskog objekta za Crnu Goru i Srbiju. Proizvodi električnu energiju u vršnom režimu rada i u cilju stabilizacije elektroenergetskog sistema Srbije, u koji je direktno uključena, po potrebi ulazi u pogon za vrlo kratko vrijeme. Ima tri agregata ukupne snage 360 megavata. Nakon istražnih radova, 1964. izrađen je investicioni program u kome je prvobitno prikazana kao neposredni snabdjevač Kombinata aluminijuma u Titogradu, sa instalisanom snagom 2x120 megavata. Kasnijim dogovorom investitora i predstavnika elektroprivrednika Crne Gore i Srbije odlučeno je da se instalisani protok poveća na 3x80 metara kubnih u sekundi, a time i snaga na 3x120 megavata. Elektrana ima srednju godišnju proizvodnju od 860 gigavat-sati (860 miliona kilovat-sati). Po ugovoru sa elektroprivredom Srbije, elektroprivreda Crne Gore za jedan kilovat-sat vršne električne energije koji se iz HE „Piva“ isporučuje Srbiji, dobija 1,41 kilovat-sat. Elektrana koristi vodu iz vještačke akumulacije Pivskog jezera, a njena betonska lučna brana izgrađena u mjestu Mratinje duga je na kruni 268,56 m i visoka 220 metara.

    1985. Umro Puniša Perović, publicista, književnik, pukovnik JNA, partijski i državni funkcioner i narodni heroj. Rođen je 5. maja 1911. u Šobajićima (Danilovgrad). Gimnaziju je završio u Nikšiću. Tokom školovanja na Beogradskom univerzitetu bio je organizator i učesnik antirežimskih sudentskih akcija, zbog čega je hapšen i osuđivan. Početkom II svjetskog rata bio je jedan od organizatora ustanka protiv fašističkog okupatora u danilovgradskom srezu, a tokom rata obavljao važne političke funkcije. Bio je delegat CASNO-a, ministar u prvoj vladi Crne Gore, direktor i glavni urednik lista „Borba”, direktor Institita za međunarodni radnički pokret, član savjeta Federacije i dr. Autor je više književnih i publicističkih radova. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine, i više odlikovanja.

    2000. Na sastanku predstavnika EU, SAD i DOS-a u Briselu donesen zajednički kominike kojim je osuđena "eskalacija represije Miloševićeve vlasti nad strankama demokratske opozicije, studentima, medijima, kao i blokada Crne Gore".

    u svijetu:

    1378. Umro papa Grgur XI
    , posljednji papa Francuz. Za papu je izabran 1370. a 1377. je vratio sjedište katoličke crkve iz Avinjona u Rim, uprkos otporu Francuza.

    1625. Umro kralj Džejms I Stjuart, prvi monarh koji je od 1603. do smrti vladao i Škotskom i Engleskom i prvi Stjuart na engleskom prijestolu.

    1713. Po završetku Rata za špansko nasljeđe, Španija je, prema Utrehtskom ugovoru, predala Velikoj Britaniji Gibraltar i Menorku.

    1770. Umro italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, posljednji velikan venecijanskog slikarstva.

    1703. Ruski car Petar Veliki osnovao je novi grad Sanktpeterburg (Petrograd), kasnije nazvan Lenjingrad.

    1794. Osnovana mornarica Sjedinjenih Američkih Država.

    1802. Potpisan Amijenski mirovni ugovor, kojim je okončan rat između Velike Britanije i Francuske i njenih saveznika, Španije i Batavske Republike (Holandije). Britanija zadržala Trinidad, preuzet od Španije, i Cejlon, koji je preuzela od Holandije.

    1845. Rođen njemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. za otkriće X-zraka (1895), koji su po njemu dobili naziv "rendgenski zraci".

    1847. Rođen Otto Wallach, njemački hemičar.

    1847. Američke trupe, u američko-meksičkom ratu, počele opsadu utvrđenja Vera Kruz, u kojem je bilo 5.000 Meksikanaca. Utvrđenje palo nakon šestodnevnih borbi.

    1860. M.L. Bajrn iz Njujorka patentirao prvi spiralni vadičep.

    1871. Rođen je Henri Man, njemački književnik, zagovornik demokratije i Vajmarske republike, predsjednik Pruske akademije nauka.

    1923. Umro škotski hemičar i fizičar Džejms Djuer, koji je prvi dobio tečni, zatim i čvrsti vodonik. Izumio termos-bocu.

    1933. Japan istupio iz Lige naroda nakon što je ta organizacija osudila japansku okupaciju Mandžurije.

    1939. Spanski gradjanski rat zavrsen bitkom za Madrid.

    1941. Nakon pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu, u Beogradu vojnim udarom svrgnut regent princ Pavle Karađorđević i na prijesto doveden maljoletni kralj Petar II Karađorđević. Zbačena i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova, s generalom Dušanom Simovićem na čelu.

    1941. Rođen Ivan Gašparovič, slovački političar i državnik

    1945. Njemci lansirali posljednju raketu "fau-2" na Veliku Britaniju. Projektil, ispaljen iz holandskog grada Haga, pao na Orpington, jugoistočno od Londona. U eksplozijama tih raketa tokom rata poginulo 8.958 Britanaca.

    1949. Rođena hrvatska knjizevnica Dubravka Ugrešić, koja iz poltičkih razloga devedesetih godina napusta Hrvatsku.

    1958. Nikita Hruščov zamijenio na položaju predsjednika sovjetske vlade Nikolaja Bulganjina.

    1963. Rođen Kventin Tarantino, američki glumac i režiser.

    1964. zemljotres na Aljasci.

    1965. Umro francuski arhitekta Šarl-Eduar Žanre, poznat kao Le Korbizje, jedan od najvećih arhitekata XX vijeka, koji je korišćenjem armiranog betona, stakla i gvožđa, radikalno promijenio tradicionalni način gradnje.

    1968. U avionskoj nesreći, u eksperimentalnom letu u blizini Moskve, poginuo u 34. godini, ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek koji je u aprilu 1961. vasionskim brodom "Vastok" obletio Zemlju.

    1970. U zemljotresu u zapadnoj Turskoj poginulo više od 1000 ljudi, a 90.000 ostalo bez domova.

    1977. U najtežem udesu u istoriji vazduhoplovstva, poginula 583 od 644 putnika i člana posade, kada su se dva "Boinga 747", holandske kompanije KLM i američke Pan-Am, sudarila na pisti aerodroma Tenerife, na Kanarskim ostrvima.

    1980. U norveškom dijelu Sjevernog mora potonula naftna platforma "Aleksandar Kiland". Poginulo 147 ljudi.

    1989. Prvi slobodni izbori za Sovjetski parlament okreću se protiv Komunističke partije.

    1992. Posljednje jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije napustile bivšu jugoslovensku Republiku Makedoniju.

    1996. Izraelski sud osudio Jigala Amira na doživotni zatvor zbog ubistva izraelskog premijera Jicaka Rabina u novembru 1995.

    1997. U Albaniji poginulo 17 ljudi, u najtežem incidentu tokom dvomjesečne antivladine pobune.

    1999. Jugoslovenska protivvazdušna odbrana oborila, tokom napada NATO-a na SRJ, američki bombarder "F-117 A".

    2000. Vladimir Putin pobijedio na predsjedničkim izborima u Rusiji sa više od 52 procenta glasova birača.

    2002. Tužilaštvo u Splitu podiglo optužnicu protiv osmorice bivših vojnih policajaca za ratne zločine protiv civilnog stanoviništva u splitskoj luci Lora 1992. godine.

    2001. Bounnhang Vorachit postaje premijer Laosa.

    2003. U pokušaju hapšenja u blizini Beograda, ubijene vođe kriminalnog "zemunskog klana" Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum, osumnjičeni za učešće u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića.

    2003. Stručnjaci iz Hong Konga izjavili da su identifikovali virus koji je prouzrokovao misterioznu upalu pluća, kao novu vrstu iz porodice korona virusa, koji su drugi po uzrokovanju prehlada kod ljudi (SARS).

    2006. Umro slavni poljski pisac, klasik naučne fantastike Stanislav Lem.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #95
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. mart

    1905. U Papratima kod Nikšića, rođen je Mirko Banjević, crnogorski književnik, lirik. Pripadao je grupi međuratnih socijalno-revolucionarnih pjesnika. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. U modernom pjesničkom stihu njegovao je narodnu leksiku i jezik. Poznate su mu zbirke pjesama: „Šume”, „Zvjezdani voz”, „Do iskapi”, „Zavjet”, kao i poema „Sutjeska”. Bio je i urednik „Pobjede”, časopisa „Stvaranje” i „Prosvjetnog rada”. Umro je u Beogradu, 6. septembra 1968. godine.

    1907. U Veljem Brdu kod Podgorice, rođen je Blažo Jovanović, narodni heroj i politički radnik. Završio je pravni fakultet u Zagrebu. Bio je jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka, u toku rata obavljao je odgovorne poslove. Od aprila 1945. do 1963. godine bio je prva državna, partijska i politička ličnost Crne Gore. U tom razdoblju bio je prvi predsjednik Vlade Crne Gore i na toj dužnosti je ostao do 1953. On je istovremeno bio prva partijska ličnost i predsjednik više tadašnjih drustveno-političkih organizacija, partijskih foruma, kako na republičkom tako i na saveznom nivou, savezni narodni poslanik. Za predsjednika Ustavnog suda Jugoslavije izabran je 1963. Na toj dužnosti je ostao do 1975. godine. Jula 1971. izabran je u Izvršni komitet Svjetske organizacije pravnika »Svjetski mir putem prava«. Autor je više političkih tekstova i monografije »Aktuelna pitanja Ustavnog suda Jugoslavije«. Bio je član Savjeta Federacije; general-major JNA u rezervi; narodni heroj od 1952. godine. Blažo Jovanović je jedna od najznamenitijih ličnosti novije crnogorske istorije. Velika je njegova uloga i doprinos u rješavanju crnogorskog državnog i nacionalnog pitanja.

    1911. Prvi broj lista za nauku i književnost „Dan” štampan je na Cetinju. Urednici su bili Nikola Škerović i Dušan Đukić. Smatrao se jednim od najboljih časopisa u Crnoj Gori. Posvećivao je prostor temama iz filozofije, ekonomije, prava, umjetnosti, istorije, prosvjete i izvodima iz strane literature. Prestao da izlazi 1912. godine, usljed ratnih prilika.

    1941. umro je Mirko Komnenovic. U toku I svjetskog rata uhapsen i prebacen na Mamulu, kasnije u Iyaliju odakle bjezi. Poslije rata je cinovnik Jugoslavije, a u njegovoj kuci danas je Zavicajni muzej Herceg Novog.

    1971.
    Prvo prvenstvo Crne Gore u karateu Održano je u Titogradu, kao zvanično prvenstvo Crne Gore koje je okupilo 60 takmičara iz Nikšića, Titograda, Pljevalja i Kotora. Prvo mjesto u lakoj kategoriji osvojio je Derviš – Beli Selhanović, u polusrednjoj Milorad Terzić, u srednjoj Miodrag Đikanović, u poluteškoj Vladimir Mrvaljević, a u teškoj Slobodan Žarić. Titulu apsolutnog prvaka ponio je Miodrag – Migo Dubak. Najuspješniji pojedinci bili su takmičari iz KK „Student” iz Titograda, osvojivši sva prva mjesta izuzimajući polutešku kategoriju. Sudili su Vladimir Jorga i Petar Đurić iz Beograda i Dragan Pejović iz Titograda. Na prvenstvu je prvi put nastupila takmičarka, Olivera Filipović iz Pančeva, jedna od prvih karatistkinja u Jugoslaviji. Dan ranije, u Titogradu je osnovan Karate savez Crne Gore, za čijeg je predsjednika izabran Uglješa Zeković, za sekretara Slobodan Raspopović a za članove predsjedništva: Slobodan Đurović, Milojica Dakić, Blažo Marković, Milorad Vujović, Dragan Kontić, Slobodan Žarić i Milorad Terzić.


    1973. Odlukom Savjeta Tehničkog fakulteta u Titogradu otvoren je njegov Metalurški odsjek iz kojeg se razvio Metalurško-tehnološki fakultet, članica Univerziteta Crne Gore. Ta visokoškolska ustanova obavlja nastavnu i naučnostručnu djelatnost, sa osnovnim ciljem obrazovanja kvalitetnih kadrova iz oblasti metalurgije, tehnologije i materijala, te da podstiče naučnoistraživački rad u tom domenu.

    u svijetu:

    193. Pretorijanska garda ubila je rimskog cara Pertinaksa i na prodala prijesto Didiju Julijanu.

    845. Vikinški pljačkaši, vjerovatno pod vođstvom Ragnara Lodbroka, osvojili su Pariz nakon čega su za grad tražili ogromnu otkupninu.

    1749. Rođen francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer-Simon Laplas. Istakao se radovima na polju nebeske mehanike, a čuvenu hipotezu o nastanku Sunčevog sistema, poznatu kao Kant-Laplasova teorija, objavio 1796.

    1776. U Moskvi osnovan Boljšoj teatar, veliki teatar opere i baleta, po ugledu na onaj u Sankt Petersburgu, u kome su od četrdesetih godina XVIII vijeka izvođene operske predstave.

    1800. Parlament Irske usvojio zakon o ujedinjenju Irske sa Engleskom.

    1811. Umro srpski prosvjetitelj, pisac, filozof i pedagog Dositej Obradović, prvi ministar prosvjete Srbije, jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti u Srbiji krajem XVIII i početkom XIX vijeka.

    1868. Rođen ruski pisac Maksim Gorki, koji se smatra utemeljivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti. Imao značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu Sovjetske Rusije.

    1930. Dva najveća turska grada, Konstantinopolj i Angora, dobili nove nazive, Istanbul i Ankara.

    1939. Republikanska vojska predala Madrid snagama generala Franka, čime je okončan Španski građanski rat. Franko 1. aprila objavio kraj rata koji je trajao 986 dana i odnio više od milion ljudskih života.

    1941. Britanske pomorske snage u Drugom svjetskom ratu nanijele teške gubitke italijanskoj mornarici u bici kod rta Matapan.

    1941. U nastupu depresije, engleska književnica Virdžinija Vulf izvršila samoubistvo. Ubraja se u najznačajnije engleske romanopisce XX vijeka.

    1942. Britanci iznenadnim napadom mornarice, avijacije i kopnenih snaga uništili francusku luku Sen Nazar, u kojoj su bili usidreni njemački ratni brodovi.

    1943. Na Beverli hilsu, u Kaliforniji, SAD, umro ruski kompozitor i pijanistički virtuoz Sergej Rahmanjinov. Rođen u Rusiji 1. aprila 1873, emigrirao u SAD 1918. godine.

    1945. SAD priznale Vladu Demokratske Federativne Jugoslavije.

    1969. Umro američki general i državnik Dvajt Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu u Evropi, komandant NATO-a od 1950. do 1952. i predsjednik SAD od 1953. do 1961.

    1973. Američki glumac Marlon Brando odbio da primi Oskara za glavnu ulogu u filmu "Kum", a na ceremoniju dodjele nagrade poslao indijansku glumicu Sačin Litlfeder, da opiše patnje američkih Indijanaca.

    1985. Umro francuski slikar rusko-jevrejskog porijekla Mark Šagal. Ilustrovao La Fontenove basne, Gogoljeve "Mrtve duše", Bibliju, oslikao svod Pariske opere, sinagogu u Jerusalimu, zgradu Ujedinjenih nacija i uradio vitraže u katedrali u Mecu.

    1989. U Beogradu proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojima su pokrajinama oduzeti mogućnost veta na ustavne promjene u Srbiji i dio zakonodavne, upravne i sudske funkcije.

    1994. Umro francuski dramski pisac rumunskog porijekla Ežen Jonesko, tvorac Antiteatra i jedan od najznačajnijih autora Teatra apsurda.

    1989. U Beogradu su proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojim su pokrajine Kosovo i Vojvodina, izgubile pravo veta na izmjene Ustava i dio zakonodavne, upravne, i sudske funkcije. To je izazvalo burne demonstracije na Kosovu na kojima je bilo i žrtava.

    2001. U Demokratsku Republiku Kongo stigao prvi kontingent Plavih šljemova, sa zadatkom da ojača prisustvo UN u toj zemlji poslije građanskog rata.

    2002. U 95. godini umro holivudski režiser i scenarista Bili Vajlder, dobitnik šest Oskara, od 20 nominacija.

    2003. Na Fruškoj gori, u Vojvodini, nađeno tijelo bivšeg predsjednika Predsjedništva Srbije Ivana Stambolića, otetog krajem avgusta 2000. Policija uhapsila četiri pripadnika raspuštene Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije, osumnjičene za to ubistvo.

    2003. Sa ostrva Tanegašima, Japan u kosmos lansirao svoje prve špijunske satelite, koji će toj zemlji omogućiti nezavisnost u prikupljanju podataka, uključujući praćenje kretanja sjevernokorejske vojske.

    2004. U Švajcarskoj umro britanski glumac, scenarista, pisac, režiser i producent Piter Justinov. Dobitnik Oskara za epizodne uloge u filmovima "Spartak" i "Topkapi".

    2005. U snažnom zemljotresu koji je pogodio zapadnu obalu indonežanskog ostrva Sumatra poginulo više od 1.000 ljudi.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 28-03-10 at 17:15.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #96
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    29. mart

    1838. Na Cetinju je završena izgradnja Biljarde, Njegoševe rezidencije. Nova rezidencija crnogorskog gospodara Petra II Petrovića Njegoša, naziv je dobila po prvom bilijaru donesenom na Cetinje, koji je bio omiljena igra mnogih vladičinih gostiju. Podignuta je, po savjetu ruskog diplomate Jakova Ozereckovskog i po njegovom nacrtu, novcem koji je crnogorski vladika donio iz Rusije, nakon posjete Carevini 1837. godine. U početku se zvala Nova kuća. Za ondašnje prilike na Cetinju bila je ogromna građevina, duga 72,4 i široka 7,5 metara, na krajevima sa dvjema prostorijama širokim po 13,5 m, prizemljem sa 11 i spratom sa 25 odjeljenja. Ostavljala je utisak zamka sa prostranim dvorištem, ograđenim jakim pravougaonim zidovima, i četiri odbrambene kule na uglovima. Nakon njene izgradnje, vladikatska uprava se po prvi put prostorno izdvojila iz Cetinjskog manastira. Bila je središte političkog života i poslije Njegoševe smrti, kao rezidencija crnogorskih knjaževa, prostor za ministarstva, državne institucije, prve srednje škole... Više puta je trpjela izmjene, a autentični izgled dobila je ponovo 1951, na stogodišnjicu Njegoševe smrti.

    1887. Papa je izdao Kodicil kojim je Crna Gora postala jedina zemlja koja je imala odredbu o bogosluženju na staroslovenskom jeziku.

    1893. Cetinjani imali prilike prvi put da vide skije. "Glas Crnogorca" u tekstu pod naslovom "Prve liže u Crnoj Gori" piše: "Ima nekoliko dana da se u našoj sredini bavi gospodin Henrik Angel, vojnički kapetan u Norveškoj. Došao je iz Kotora na ližama kojima se u Norveškoj ide ili bolje reći leti po snijegu. To su metar i po dugi potplati kojima se može po našem snijegu i brzo oditi..."

    1896. U Ulcinju je Hadži Sava Kosanović sačinio testament, kojim je Sabornoj crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću zavještao svoja imanja u Ulcinju i Valdanosu, arhijerejske pinadležnosti i srebrne stvari. Osim toga Kosanović je ostavio i tri hiljade fjorina «da mu se kosti prenesu u Nikšić, kod stare Crkve i da mu se grobnica ogradi». Kosanović je umro 11. februara 1903. u Ulcinju gdje je i sahranjen, a njegovo zavještanje je ispoštovano 2003. godine.

    1923. U Grliću kod Danilovgrada, rođen Drago Đurović, vajar, slikar i slikarski pedagog. Akademiju je završio u Beogradu, ogledao se u svim slikarskim žanrovima, a najznačajnija njegova djela su spomenici i kamene skulpture. Slikao je uglavnom portrete i dobio je više značajnih nagrada

    1939. Gotovo svih 600 učenika Pljevaljske gimnazije organizovalo je štrajk – do tada, najveći štrajk u istoriji crnogorskog školstva. Škola nije radila dva dana, a zbog obustave rada 90 učenika isključeno je sa nastave na jednu ili dvije godine. Nakon štrajka učenicima je zabranjeno slobodno iznošenje sopstvenog mišljenja u pismenim sastavima.

    1943. Na Cetinju je umro dr Niko Martinović,
    poznati crnogorski ljekar, upravnik bolnice „Danilo I” na Cetinju. Niko Šakov rođen je 27. novembra 1888. u Bajicama. Poslije završetka gimnazije u Kotoru, 1909. upisao je studije medicine na Univerzitetu u Napulju. Prekinuo je školovanje zbog učešća u balkanskim i Prvom svjetskom ratu. Učestvovao je u Mojkovačkoj bici. Nakon kapitulacije Crne Gore nastavio je studije i specijalizaciju na istom fakultetu. Poslije oslobođenja 1918. godine, vratio se u Crnu Goru i obavljao ljekarski poziv na Rijeci Crnojevića i Cetinju, gdje je od 1920. vodio očno odjeljenje i rendgensku službu. Nakon duže prakse kod prof. dr Novikova specijalizirao je hirurgiju.

    1971. Na Cetinju rođen vaterpolista Veljko Uskoković. Sportsku karijeru započeo je u kotorskom Primorcu. Bio je član juniorske vaterpolo reprezentacije SFRJ sa kojom je osvojio svjetski i evropski šampionat. Nakon raspada stare Jugoslavije, sa 20 godina dobija šansu da prvi put zaigra za seniorsku reprezentaciju Jugoslavije na evropskom prvenstvu u Atini 1991. Svoj reprezentativni come-back, Veljko je doživio kada je 2007. pozvan da zaigra u reprezentaciji Crne Gore, i da bude njen kapiten. Nosio je crnogorsku zastavu na otvaranju Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine, prvih za naše sportiste. Prije toga prvi je podigao veliki pehar koji su crnogorske "ajkule" osvojile za prvo mjesto na Evropskom prvenstvu u Malagi.

    1979.
    Nova verzija „Lažnog cara” U koprodukciji „Jadran filma”, „Kroacija filma” i „Filmskog studija” iz Titograda proizveden je film „Čovjek kojeg treba ubiti”. Scenario za novu filmsku priču o Šćepanu Malom, koji se Crnogorcima predstavljao kao ruski car Petar III, napisali su Veljko Bulajić (režiser filma), Bruno di Đeronino i Ratko Đurović. Glavne uloge: Zvonimir Črnko, Šarl Milo, Tanja Bošković, Vladimir Popović i drugi.

    U svijetu:

    1461. U najkrvavijoj bici Rata dviju ruža u Engleskoj,
    oko 36.000 vojnika pod zastavom dinastije Jork porazilo kod Toutona, blizu Jorka, snage od oko 40.000 vojnika dinastije Lankaster, osiguravši time engleski prijesto Edvardu IV.

    1809. Švedski kralj Gustav IV prisiljen da abdicira poslije više poraza švedskih trupa u ratu s Danskom.

    1811. u Beogradu je umro Dositej Obradović. Kao učitelj u Dalmaciji, upoznao je upoznao je narodni jezik i počeo da piše prosvjetiteljske spise. Jedno vrijeme boravio je u Grčkoj, na Krfu i u Carigradu, gdje je stekao znanja iz filozofije i književnosti. Poznata njegova djela su: Bukvica, Pismo Haralampiju, Život i priključenija.

    1830. Španski kralj Ferdinand VII donio je zakon kojim se ženama dozvoljava pravo da naslijede presto.

    1848. Počeo trogodišnji rat Danske s Pruskom u kojem su Danci pretrpjeli poraz i izgubili veliki dio teritorije na jugu poluostrva Jitland.

    1849. Velika Britanija, na osnovu sporazuma s maharadžom od Lahorea, anektirala Pendžab i pripojila ga Indiji.

    1864. Grčka povratila suverenitet nad ostrvima u Jonskom moru, koja su bila pod kolonijalnom upravom Velike Britanije.

    1867. Velika Britanija od Kvebeka, Ontarija, Nove Škotske i Nju Branzvika formirala dominion Kanadu, u koji su 1878. uključene ostale britanske teritorije Sjeverne Amerike, izuzev Njufaundlenda.

    1901. U Australiji održani prvi federalni izbori. U prvom australijskom parlamentu najviše mjesta dobila Laburistička partija.

    1912. Engleski polarni istraživač Robert Falkon Skot umro od zime i gladi pri povratku s Južnog pola, gdje je stigao 13. januara 1912. godine, četiri sedmice poslije Norvežanina Rualda Amundsena.

    1945. SSSR zvanično priznao jugoslovensku vladu Josipa Broza Tita, koju su prethodno priznale Velika Britanija i SAD.

    1946. Novim ustavom, Zlatna Obala, sadašnja Gana, postala prva britanska kolonija u Africi s afričkom većinom u parlamentu, ali je na punu nezavisnost čekala još 14 godina.

    1956. U Novom Sadu osnovane Jugoslovenske pozorišne igre, "Sterijino pozorje", povodom 150-godišnjice rođenja i stogodišnjice smrti srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića.

    1967. Porinuta prva francuska nuklearna podmornica.

    1972. Bolivija protjerala 119 članova sovjetske ambasade u La Pazu, optuživši Moskvu da finansira ljevičarske pobunjenike.

    1974. Američki vještački satelit "Mariner 10" snimio prve fotografije Merkura.

    1982. Umro njemački kompozitor Karl Orf, autor scenske kantate "Karmina Burana".

    1990. Premijer Australije Bob Houk dobio izbore, postavši prvi laburista koji je četiri puta uzastopno osvojio položaj šefa vlade.

    1994. Republika Hrvatska i predstavnici Srba u Hrvatskoj potpisali sporazum o primirju i razgraničenju vojnih snaga na šest od ukupno 35 sektora na 300 kilometara dugom frontu.

    1997. Bježeći pred nasiljem koje je zahvatilo zemlju tokom krvavih nemira, više od 50 izbjeglica iz Albanije utopilo se kada je njihov brod potonuo nakon sudara s italijanskim ratnim brodom u južnom Jadranu, u blizini italijanske obale.

    2002. U Moskvi predstavljen projekat prvog u svijetu kosmičkog aparata "S-21", koji je namijenjen kosmičkom turizmu.

    2002. Izraelske oklopne jedinice ušle u Ramalu i blokirale sjedište palestinskog lidera Jasera Arafata.

    2003. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila da je Karlo Urbani, ljekar koji je prvi identifikovao ozbiljni akutni respiratorni sindrom (SARS) umro od iste bolesti.

    2004. Na svečanoj ceremoniji u Bijeloj kući, Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO) zvanično je pristupilo sedam istočnoevropskih država: Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija, čime je broj članica NATO-a povećan na 26.

    2006. Nigerijske vlasti uhapsile bivšeg liberijskog predsjednika Čarlsa Tejlora i izručile ga tribunalu za Sijera Leone, pred kojim je optužen za ratne zločine.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #97
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    30. mart

    1743. Vladika Sava u Petrogradu - Uz pratnju trojice crnogorskih glavara, nakon odlaska iz Crne Gore, krenuvši početkom oktobra 1742. preko Zadra, Rijeke, Trsta, Ljubljane i Beča, u posjetu Rusiji, crnogorski vladika stigao je u Petrograd. To je bila prva posjeta Carevini drugog vladike i gospodara iz dinastije Petrovića, gotovo četiri decenije nakon što je Danilo Petrović boravio posljednji put na ruskom dvoru. Posjeta vladike Save bila je motivisana vojnopolitičkom saradnjom i pokušajem rješavanja materijalnih problema Crne Gore uz pomoć ruske carice Jelisavete Petrovne.

    1845. U Lepetanima, Boka Kotorska, rođen je Lazar Tomanović, crnogorski publicista i političar. Gimnaziju je učio u Zadru i Novom Sadu, pravne nauke u Pešti i Gracu, gdje je i doktorirao. U Crnoj Gori je obavljao poslove sekretara Senata, predsjednika Velikog suda, ministra spoljnih poslova i predsjednika vlade.

    1894. U Knjaževini Crnoj Gori donesen je Zakon o vanbračnoj djeci, prema kojem ispitivanje očinstva bez sigurnih dokaza nije bilo dozvoljeno, a o vanbračnoj djeci država se starala samo dok napune 12 godina.

    1916. U Podgorici je umro Nikola Racković, učitelj, prosvjetni radnik i publicista, koji je ostavio značajan trag u crnogorskom školstvu. Rođen je u Krusima, 7. decembra 1872. godine. Nakon završetka bogoslovsko-učiteljske škole 1900. godine, službovao je kao učitelj, neumorno se posvećujući narodnom prosvjećivanju i širenju kulture, a potom kao nadzornik Istočne školske oblasti (sjedište u Podgorici). Angažovao se na konstituisanju učiteljskih udruženja u Crnoj Gori i nastojao da se izbori za primjereno mjesto te profesije u društvu. Učestvovao je u I balkanskom i I svjetskom ratu. Bio je član Prosvjetnog savjeta Crne Gore, Privrednog savjeta, mnogih kulturno-prosvjetnih i humanitarnih društava, saradnik niza časopisa.

    1918. U Podgorici je umro Stevan Dučić, crnogorski etnograf. Po uputstvima Jovana Erdeljanovića od 1904. godine izučavao je narodni život Kuča. Sabranu građu na tu temu štampao je 1931. godine, kao 48. knjigu Sabranog srpskog etnografskog zbornika pod nazivom Život i običaji plemena Kuča. Stevan Dučić je bio poznat i kao kamenorezac.

    1941. Rodjen Ratko- Gaga Lucic, speleolog i planinar, clan Gorske sluzbe spasavanja Javorak- Niksić i clan ekipe koja je prva prosla kanjon Nevidio 1965. godine. Poginuo je 27. jula 1967. godine pri pokusaju da iz rijeke Morače izvadi tijelo utopljenice.

    1957. Zaštita ribljeg fonda definisana je Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, koji je usvojila Narodna skupština NR Crne Gore. Tim aktom uređena je oblast djelovanja ribarskih privrednih i društvenih organizacija, odnosno područje sportskog ribolova, zaštita i unapređenje ribarstva, nadzor i čuvanje ribolovnih voda.

    1986. Umro Dragoljub – Drago Đurović, crnogorski vajar, rođen 29. marta 1923. u Grliću, kod Danilovgrada. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Beogradu. Ogledao se u svim vajarskim disciplinama, a najznačajnija ostvarenja dao je u spomeničkim kompleksima (spomenik na Stražici u Pljevljima, spomen-mauzolej „Partizanu borcu” u Podgorici, Lazine...), spomeničkim bistama i kamenoj skulpturi, u kojoj je ostvario jedan neočekivani intimni svijet sačinjen od savršenih formi i likova, bez patosa i tradicije, u kojem je teško prepoznati stvaraoca monumentalnih spomenika. Posljednjih godina stvaralaštva bavio se i slikarstvom, uglavnom portretnim. Bavio se uspješno i pedagoškim radom. Imao je veliki broj izložbi. Od 1952. bio je član ULUCG. Dobitnik je značajnih nagrada za stvaralaštvo i društvenih priznanja.
    u svijetu:

    1135. U Kordobi, u Španiji, rođen Mojsije Majmond, najznačajniji jevrejski filozof srednjeg vijeka i jedan od najpoznatijih ljekara svoga doba.

    1746. Rođen španski slikar Fransisko Goja, poslije Velaskeza, najveća figura španskog slikarstva, majstor, koji je mimo šema rokokoa i klasicizma duboko ušao u stvarnost svoga doba. Slikao je prikaze iz narodnog života, a vrhunac je dostigao portretima. Kao dvorski slikar od 1786. naslikao je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti. Poznate su njegove slike Gola Maja, Odjevena Maja, Drugi maj, 1808, Strijeljane pobunjenika, Strahote rata...

    1814. Britanci i njihovi saveznici u ratu protiv Napoleona Bonaparte trijumfalno ušli u Pariz.

    1842. Američki ljekar Kraford Long prvi put je upotrijebio etar kao anestetik prilikom hirurške intervencije u bolnici u gradu Džeferson u Virdžiniji.

    1853. Rođen holandski slikar Vinsent van Gog, jedan od najvećih umjetnika, impresionista, XX vijeka. Ostavio je ogromno bogatstvo slika i crteža i presudno uticao na razvoj evropskog slikarstva. Neshvaćen i nepriznat za života, u dubokoj depresiji izvršio samoubistvo 29. jula 1890.

    1856. U Parizu mirovnim ugovorom okončan Krimski rat vođen od 1853. između Rusije i Otomanskog carstva.

    1863. Princ Vilijam, mlađi sin danskog kralja Kristijana IX, postao kralj Grčke pod imenom Džordž I.

    1867. Senatu SAD podnesen ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje. Aljaska je 1912. godine zvanično proglašena za teritoriju SAD, a 1959. godine postala je 49. američka država.

    1894. Rođen je ruski konstruktor aviona Sergej Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svjetskom ratu.

    1912. Ugovorom u Fesu između Francuske i marokanskog sultana, Maroko je kao protektorat priključen francuskim kolonijalnim posjedima.

    1945. Sovjetska armija je u Drugom svjetskom ratu zauzela poljsku baltičku luku Dancing (Gdanjsk).

    1945. Rođen Erik Patrik Klepton, poznat pod nadimkom "Slouhend" ili "Spora ruka", engleski gitarista, dobitnik Gremi nagrade, pjevač i kompozitor. On je jedan od najuspješnijih muzičara XX vijeka i tri puta je uvođen u Rokenrol dvoranu slavnih što je bez presedana. Muzički kritičari, jednako kao i njegovi obožavaoci, gledaju na njega kao na jednog od najvećih gitarista svih vremena. Erik Klepton je rangiran kao 4. na Roling stonovoj listi Najvećih gitarista svih vremena i kao 53. na njihovoj listi besmrtnika.

    1950. Umro je francuski političar i državnik Leon Blum, vođa Socijalističke stranke od osnivanja, 1920. godine, prvi socijalista premijer Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936-37. Poslije njemačke okupacije Francuske u Drugom svjetskom ratu odveden je u Njemačku, gdje je bio zatvoren u logorima Buhenvald i Dahau. Po završetku rata ponovo je premijer 1946-47.

    1967. NATO je zatvorio vojne štabove u Francuskoj, nakon što je predsjednik Šarl de Gol odlučio da povuče zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza.

    1972. Velika Britanija je stavila Sjevernu Irsku pod direktnu britansku upravu. Suspendovan je sjevernoirski parlament i vlada Unionističke stranke Brajana Foknera.

    1973. Povlačenjem posljednjih američkih trupa i oslobađanjem zarobljenika formalno je završeno vojno angažovanje SAD u Vijetnamu.

    1979. Iranci su na dvodnevnom referendumu ubjedljivom većinom izglasali uspostavljanje Islamske republike.

    1981. U Vašingtonu je izvršen neuspješni atentat na predsjednika SAD Ronalda Regana.

    1986. Umro je američki filmski glumac Džejms Kegni, koji se proslavio ulogama u kriminalističkim filmovima, među kojima su najpoznatiji "Državni neprijatelj" i "Anđelio garava lica". Dobitnik je Oskara za film "Jenki Dudl Dandi".

    1987. Slika Van Goga "Suncokreti" prodata je na aukciji u Londonu za 24,75 miliona funti.

    2000. Novinari, izdavači i organizacije za očuvanje slobode medija iz cijelog svijeta pokrenuli su u Briselu kampanju za odbranu nezavisnih medija i novinara u Srbiji koji su se našli na udaru režima predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

    2000. Umro je bivši austrijski predsjednik Rudolf Kirhšleger. Za predsjednika Austrije biran je dva puta između 1974. i 1986. i bio je prvi austrijski predsjednik koji nije bio član nijedne političke partije.

    2002. U 102. godini umrla je britanska kraljica majka Elizabeta.

    2003. U američkoj državi Njujork zabranjeno je pušenje u restoranima i barovima.

    2004. U 95. godini umro je legendarni saradnik britanske radiotelevizije BBC Alister Kuk koji je, u svojoj čuvenoj emisiji "Pisma iz Amerike", skoro šest decenija izještavao o kulturnim i političkim zbivanjima u SAD.

    Uredio Hari Krisna

    Last edited by zvoncica; 30-03-10 at 23:18.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #98
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    31. mart

    1754. Dok je boravio u Rusiji, crnogorski vladika i gospodar Vasilije Petrović, dobio je poziv od ruske carice Jelisavete da kao autokefalni mitropolit u dvorskoj kapeli održi službu božju.

    1849.
    U Parizu je prvi put izvedena komična opera u tri čina "Crnogorci", po tekstu francuskog književnika Žerara Žervala. U prva tri mjeseca predstava je izvedena 26 puta.

    1910. Zlatni i srebrni crnogorski novac - perper - pušten u opticaj. Ukupna nominalna vrijednost perpera bila je milion i 630 hiljada i to, 300 komada po 100 perpera, 30 hiljada komada po 20, i 40 hiljada komada po deset perpera u zlatu. U srebru je bilo 300 hiljada komada, novčanice su bile od dva perpera.

    1913. Kralj Nikola je, znajući da će na kraju ipak morati da pristane na diplomatski gubitak Skadra oko kojeg su i dalje trajale borbe, naredio svojim izaslanicima u Londonu, Lazaru Mijuškoviću i Jovanu Popoviću, da naprave svojevrsnu kompenzaciju: „Tražite da se grad Đakovica preda Albaniji, a Skadar Crnoj Gori. Skadra se mi ne možemo odreći, ali iz ljubavi prema miru pristali bi, ako dobijemo teritoriju do rijeke Drima i Medove, i rijeku Bojanu do jezera, kao i prostor od sela Vrake, do planina Prokletija”.


    1942. Potopljen parobrod „Skenderbeg”. Tokom operacija u II svjetskom ratu, na Skadarskom jezeru u blizini Karuča, partizanske jedinice napravile su zasjedu Italijanima u čijem je posjedu bio, razoružali posadu, a brod potopili. „Skenderbeg” je proizveden 1914. u Hamburgu, u Njemačkoj. Bio je dug 18m, širok 5m, nosivosti 20 tona. Bio je najveći plovni objekat na Skadarskom jezeru do II svjetskog rata kada je, nakon okupacije Crne Gore, pao u ruke Italijanima. Danas leži na dnu jezera, na dubini od 11 metara.

    1948. Umro Gerhard Gezeman, njemački slavista koji je odigrao značajnu posredničku ulogu između crnogorske i njemačke književnosti i kulture uopšte. Rođen je 16. decembra 1888. Prevodio je južnoslovensku narodnu epiku, kao i djela crnogorskih pisaca Stjepana Mitrova Ljubiše, Marka Miljanova, Stojana Cerovića i Sima Šobajića na njemački i pisao o crnogorskoj književnosti u jugoslovenskim i njemačkim publikacijama. Objavio je značajno djelo „Životne forme Crnogoraca”, prvobitno prevedeno u izdanju cetinjskog „Oboda”, pod nazivom „Čojstvo i junaštvo starih Crnogoraca”.

    1955. U Kotoru rođen Svetozar Marović. Završio pravni fakultet u Podgorici. Radni angažman počeo kao pravnik u SO Budva, a zatim obavljao mnoge funkcije, između ostalih, bio član Predsjedništva CK SK Crne Gore, član Predsjedništva Crne Gore. Za predsjednika Skupštine Republike Crne Gore biran je tri puta uzastopno, prvi put 1994. godine. Bio je prvi i posljednji predsjednik Državne zajednice Srbija i Crna Gora od 7. marta 2003. do proglašenja nezavisnosti Crne Gore, nakon referenduma, u maju 2006.godine. Marović je po vokaciji filozof. Govori engleski, italijanski i ruski jezik. Autor je knjige "Vrijeme iskušenja", bio kolumnista brojnih časopisa. Idejni je pokretač i suosnivač Festivala "Grad teatar" u Budvi. Marović je autor imena Demokratske partije socijalista i njen član od osnivanja.

    1964. „Praksa”, časopis za društvena pitanja, pokrenut u Podgorici. Izlazio je dvomjesečno. Glavni i odgovorni urednik bio je Budislav Šoškić, a izdavač „Pobjeda”. Od dvobroja 5–6 iz 1975. godine izlazio je u izdanju Centra za ideološko-političko obrazovanje CK SK Crne Gore, odnosno od 1976. u izdanju Marksističkog centra CK SK Crne Gore.

    2002. U finalnom meču Kupa SR Jugoslavije, rukometašice podgoričke Budućnosti pobjedom protiv Napretka 34:26 postale su prvakinje države.

    u svijetu:

    1282.
    U pobuni Sicilijanaca protiv francuske vlasti pobijeni svi Francuzi koji su se nalazili na ostrvu. Ustanak poznat pod nazivom "Sicilijanska večernja", organizovan pod geslom "Morte alla Francia Italia anela!" (Smrt Francuskoj od Italije). Prema legendi, od početnih slova tog gesla nastao je kasnije naziv "mafija".

    1492. Kralj Fernando V Katolički dao Jevrejima rok od tri mjeseca da pređu u rimokatoličku vjeru ili da napuste Španiju.

    1496. Papa Aleksandar VI formirao sa Svetim Rimskim Carstvom, Španijom, Venecijom i Milanom Svetu ligu za borbu protiv Turaka.

    1547. Umro francuski kralj Fransoa I, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoličkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na prijesto 1515. nastojao da postane rimsko-njemački car, što je 1519. uspio njegov rival Karlo V, protiv kojeg je potom vodio četiri rata.

    1596. Rođen francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart, čije je djelo označilo raskid sa skolastikom i začetak moderne filozofije racionalizma.

    1732. Rođen austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn, autor više od 100 simfonija i brojnih kamernih i vokalnih djela, kao i austrijske i njemačke himne.

    1809. Rođen je Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ruski pisac, osnivač kritičkog realizma u ruskoj književnosti. Sa puno humora kritikovao je lenjost, glupost, lakoumnost i korupciju. I Dostojevski je često govorio «Svi smo mi izašli iz Gogoljevog šinjela». Glavna njegova djela su Revizor, Mrtve duše i Taras Buljba.

    1854. Japan sa SAD potpisao ugovor o otvaranju luka Šimoda i Hakodate za američke trgovce. To je bio prvi sporazum o otvranju japanskih luka za trgovinu sa inostranstvom.

    1889. Otvorena Ajfelova kula, tada najviša građevina u svijetu. Čelična konstrukcija visoka 300 metara postala jedna od glavnih znamenitosti Pariza. Kulu, sagrađenu povodom Svjetske izložbe u Parizu, konstruisao francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel.

    1909. Srbija je zvanično priznala aneksiju BiH od strane Austrougraske i prihvatila da smanji vojne snage na nivo iz prethodne godine i da raspusti dobrovoljačke jedinice. To je isprovociralo jedan broj oficira koji su od tada počeli da se miješaju u politički život zemlje. Nastala je tajna organizacija «Ujedinjenje ili smrt», koja je za cilj imala ujedinjenje svih Srba u jednu nacionalnu državu.

    1917. SAD su od Danske preuzele Zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru i nazvale ih Djevičanska ostrva. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen u avgustu 1916.

    1948. Kongres SAD usvojio Maršalov plan. Tim planom, nazvanim po njegovom tvorcu američkom državnom sekretaru Džordžu Maršalu dodijeljena pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama za obnovu poslije Drugog svjetskog rata.

    1959. Nakon neuspješne protivkineske pobune u Lasi, Dalaj Lama pobjegao u Indiju gdje je dobio politički azil.

    1971. Američki poručnik Vilijam Keli osuđen na doživotni zatvor zbog masakra civila tokom Vijetnamskog rata u selu Mi Laj u martu 1968. Kazna kasnje smanjena na 20 godina zatvora.

    1979. Britanski razarač "London" isplovio iz luke u Valeti, čime su okončane vojne veze između Velike Britanije i Malte uspostavljene prije 181 godine.

    1980. Umro američki atletičar Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. vijeka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Prilikom dodjeljivanja medalja Adolf Hitler napustio ložu da bi izbjegao da se rukuje sa pobjednikom crncem.

    1991. Na Plitvicama u Hrvatskoj izbio prvi sukob između hrvatske policije i naoružanih Srba. Dvoje ljudi poginulo, a 20 ranjeno. Na poziv Predsjedništva SFRJ, hrvatske snage se povukle, a kontrolu preuzele jedinice JNA. Narednih dana oružani sukobi izbili u okolini Vinkovaca i Vukovara.

    1991. Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili komunisti, ali je opozicija pobijedila u Tirani i ostalim većim gradovima.

    1992. Posjetom izraelskog predsjednika Hercoga španskom kralju Huanu Karlosu obilježena 500-godišnjica progona Jevreja iz Španije.

    1993. Savjet bezbjednosti UN donio, prvi put od početka bosanskog rata, odluku kojom je ovlastio NATO da upotrijebi vojnu silu protiv prekršilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom.

    1994. Izrael i PLO potpisali sporazum o međunarodnim posmatračima u gradu Hebron na Zapadnoj obali, čime je Izrael prvi put pristao na međunarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.

    2001. U Holandiji četiri para homoseksualaca sklopili brak na osnovu zakona koji je donijela holandska vlada.

    2003. Haški tribunal osudio Hrvate Mladena Naletilića Tutu i Vinka Martinovića Štelu na 20, odnosno 18 godina zatvora zbog progona muslimanskog stanovništva u Mostaru 1993. godine.

    2003. U blizini Potočara, u Republici Srpskoj, sahranjeno prvih 600 žrtava srebreničkog masakra, koji se dogodio 1995. godine. To su prve identifikovane žrtve od preko 7.000 Muslimana Bošnjaka koje su ubile srpske snage u toj enklavi.

    2004. Haški tribunal osudio bosanskog Srbina Darka Mrđu, koji je ranije priznao krivicu, na 17 godina zatvora zbog ubistva oko 200 muslimanskih zarobljenika na planini Vlašić, u avgustu 1992.

    2004. SAD odlučile da zamrznu finansijsku pomoć Srbiji zbog nedovoljne saradnje Beograda sa Haškim tribunalom.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #99
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    1. april

    1443. Datiran je u dokumentu napisanom povodom poklona Stefana Vukčića Kosače, velikog vojvode Gornje Bosne, u korist njegove žene Jelene, kćerke Balše III vladara Zete (umro 1421. g) i Stefanovog sina Vladislava. Od tog vremena nema više pomena o Balšićima.

    1663. Mletačka flota isplovila je iz luke Trašte kod Budve, a sjutradan doplovila ispred Ulcinja, opakog gusarskog gnijezda. Glavninu mletačke vojske činili su bokeljski hajduci, Peraštani, i Paštrovići koji su u ulcinjskom predgrađu zapalili veliki broj dućana, punih robe zaplijenjene od Mlečana, na Jadranskom moru. Sa brodova je bombardovana ulcinjska tvrđava, a nakon toga flota se mirno povukla. Desetak godina kasnije, po naređenju Porte, spaljeno je desetak brodova ulcinjskih gusara, ali opasnost od ulcinjskih gusara na Jadranu nije prestala.

    1787.
    Prva sačuvana poslanica, iz Stanjevića je upućena od strane Petra I Paštrovskom zboru. Njome je crnogorski vladika, kao „Božeju milostju pravoslavni mitropolit černogorski skenderijski i primorski”, molio Paštroviće da se uzdrže od osvete prema Gluhodoljanima kojima su nanijeli zlo. Tokom svog dugog i vrlo burnog života, vladika je uputio veliki broj poslanica crnogorskim i brdskim plemenima, bratstvima i pojedinim savremenicima, djelujući tako u skladu sa svojim iskazom: „U mene izvan pera i jezika nema sile nikakve...”

    1896. Osnovana je prva pivara u Nikšiću, kapaciteta 150 hektolitara. Vlasnik i osnivač bio je Vuko Jankov Krivokapić, koji je u inostranstvu dugo radio na proizvodnji piva. "Pivaru je sagradio na očevom imanju u Staroj Varoši nikšićkoj, a pošto nije bilo radnika vještih ovom poslu, angažovao je iskusnog radnika Fabjana Šegovčića, Hrvata, koji je pivarski zanat ispekao u Beču".

    1910. Umro Stevan Samardzić, jedan od osnivača i prvih nastavnika Gimnazije u Pljevljima, rođen 1877. godine. Osnovnu školu završio je u rodnim Pljevljima, nižu gimnaziju u Beogradu, a učiteljsku školu u Aleksincu. Kao zamjenik Tanasija Pejatovića, prvog direktora Gimnazije, obavio je sve pripreme za početak rada škole, kao i upis prvih 60 učenika. Priznat i istaknut prosvjetni radnik, 1904. postavljen je za upravitelja svih pljevaljskih osnovnih škola. Pored rada na unapređivanju obrazovanja, bavio se aktivno i novinarstvom, književnošću i politikom. Jedan je od pokretača humorističko-satiričnog časopisa „Tipar”. Njegovo ime nosi gradska biblioteka u Pljevljima.

    1913. Dio srpske vojske, pod komandom Petra Bojovića, stigao je pod Skadar u pomoć Crnogorcima. Čim je stigao, kralj Nikola je Bojoviću predao vrhovnu komandu i crnogorsku vojsku. Odmah potom izašla je dispozicija za opšti napad na Skadar, planiran za 12. april. Do napada, ipak, nije došlo, jer se, pod pritiskom velikih sila, srpska vojska povukla sa tog terena.

    1929. Rodjen je vajar Branko Tomanović.

    1931. Štampan „Zetski glasnik”, informativni i službeni (režimski) list Kraljevske uprave Zetske banovine, koji je izlazio je dva puta nedjeljno. Bio je nastavak „Službenog glasnika” Zetske banovine, koji je od 12. broja promijenio ime. Glavni urednik bio je Vuko N. Mitrović.

    1937. U Baru osnovana Drzavna stanica za juzne kulture - preteca danasnjeg Biotehnickog instituta. U cilju dugoročnijeg unapređivanja poljoprivrede, na Topolici kraj Bara osnovana je državna stanica za južne kulture, prva i najstarija specijalizovana naučnoistraživačka ustanova u Crnoj Gori. Nakon Drugog svjetskog rata 1947. prerasla je u Zavod za južne kulture i vinogradarstvo. Smatra se pretečom i jezgrom današnjeg Poljoprivredno-biotehničkog instituta, članice Univerziteta Crne Gore od njegovog osnivanja 1974. godine.

    1947. počela je izgradnja pruge Titograd – Nikšić. Pruga je rađena radnim akcijama i golim rukama. Omladinske i frontovske brigade radile su udarnički kako bi posao završile do 13. jula 1948. godine, kako je bilo planirano.

    1965. Na Cetinju rođen crnogorski karatista i kik bokser, Samir Usenagić.

    1971. U Crnoj Gori je zvanično počeo upis zajma za prugu Beograd – Bar i Luku Bar.

    2002. U Crnoj Gori prestao funkcionisati dvovalutni sistem, a euro postao jedino sredstvo plaćanja.

    u svijetu:

    1572. Ustankom protestanata
    protiv španskog kralja Filipa II, Holandija počela borbu za samostalnost.

    1815. Rođen njemački državnik i političar Oto fon Bizmark, prvi kancelar ujedinjenog njemačkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar". Predsjedavao je Berlinskim kongresom 1878. godine, na kojem su evropske sile uspostavile nov odnos snaga na jugoistoku Evrope.

    1868. Rođen francuski pjesnik i dramski pisac Edmon Rostan. Njegov "Sirano de Beržerak" održao se na repertoarima svjetskih pozorišta do danas.

    1873. Rođen je Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, ruski pijanista, dirigent i kompozitor. Po stilu nadovezao se na Čajkovskog dok je kasnije bio pod uticajem Lista. Pisao je simfonije, a najviše uspjeha imao je u klavirskim kompozicijama i solo pjesmama. Rusiju je napustio 1918. živio u SAD, gdje je i umro 1943. godine.

    1918. U Velikoj Britaniji osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (Royal Air Force - RAF).

    1920. Rođen japanski glumac Toširo Mifune, koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave.

    1924. Njemački sud osudio Adolfa Hitlera na pet godina zatvora zbog pokušaja puča u novembru 1923. godine, ali je već 20. decembra amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu "Majn kampf" (Moja borba), u kojoj je iznio koncepciju o "novom poretku" i rasnoj supremaciji Njemaca.

    1924. U Kruševcu rođen Miodrag Petrović Čkalja. Bio je jedan od najpoznatijih glumaca i komičara na teritoriji bivše Jugoslavije. Umro je 20.oktobra 2003. godine u Beogradu. Ostvario je veliki broj uloga na filmu i u TV serijama. Najbolje uloge ostvario je u serijama "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", "Kamiondžije", "Vruć vetar" i "Kamiondžije 2", kao i u filmovima "Orlovi rano lete", "Bog je umro uzalud", "Paja i Jare", "Avanture Borivoja Šurdilovića" i "Kamiondžije ponovo voze".
    Posljednje godine života proveo je tiho, povukavši se iz javnog života. Javno se angažovao 2000. godine u predizbornoj kampanji demokratskih snaga.

    1933. U Njemačkoj počeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih računa.

    1939. Okončan trogodišnji građanski rat u Španiji u kojem je poginulo više od milion ljudi, a više od pola miliona izbjeglo iz zemlje. Španija narednih 36 godina bila pod diktaturom generala Franciska Franka.

    1945. Iskrcavanjem američkih trupa na japansko ostrvo Okinava počela posljednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prema Japanu u Drugom svjetskom ratu.

    1946. Prvom omladinskom radnom akcijom u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji, počela izgradnja željezničke pruge Brčko-Banovići. U izgradnji 90 kilometara pruge učestvovalo 60.000 mladih iz Jugoslavije.

    1948. Počela sovjetska blokada Berlina.

    1965. Rođen srpski ekonomista i političar Božidar Đelić.

    1970. Beogradski radio "Studio B" počeo emitovanje programa iz zgrade novinske kuće "Borba".

    1975. Predsjednik Kambodže Lon Nol pobjegao u Indoneziju nakon što su Crveni Kmeri opkolili glavni grad Pnom Pen.

    1979. Iran se proglasio islamskom Republikom, teokratijom pod vlašću ajatolaha Ruholaha Homeinija, kao vfrhovnog vođe Irana.

    1979. U Pakistanu pogubljen bivši predsjednik Zulfikar Ali Buto, koji je vojnim udarom svrgnut 1977. godine.

    1982. SAD formalno Panami vratile Panamski kanal.

    1996. Spajanjem "Micubiši banke" i "Banke Tokio" u Japanu stvorena najveća svjetska banka.

    1999. U vazdušnim napadima NATO-a na SRJ srušen Varadinski most na Dunavu, u Novom Sadu.

    2001. U Beogradu je uhapšen Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije i bivše SR Jugoslavije. Bio je to prvi šef jedne države optužen za zloupotrebu položaja i za ratne zločine, a u Hag je prebačen 28. juna iste godine.

    2001. U Beogradu uhapšen bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević pod optužbom da je tokom desetogodišnje vladavine (1990-2000) zloupotrebljavao položaj i time pribavio ličnu korist i korist za SPS. Miloševića srpske vlasti u junu predale Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

    2002. U Republici Srpskoj uhapšen i isporučen Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu bivši ofcir Vojske RS Momir Nikolić, optužen za genocid nad Muslimanima u Srebrenici 1995.

    2002. Izraelski tenkovi i buldožeri upali u više palestinskih gradova na području Zapadne obale.

    2003. Britanski sud osudio dvojicu Alžiraca na 11 godina zatvora zbog prikupljanja novca za terorističku mrežu Al kaida. To je bila prva presuda za veze sa Al kaidom u Velikoj Britaniji.

    2003. Umro Majkl Džeter, američki pozorišni i filmski glumac koji je u čuvenoj dječjoj seriji "Ulica Sezam" tumačio ulogu gospodina Nudla.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #100
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    2. april

    1611. Iz Spiča kod Bara, u Poreč u Istri, stiglo je deset porodica sa 48 članova. Kao i oni koji su prije njih iz Crne Gore stigli u ove krajeve, ni oni sa sobom nijesu donijeli ni najosnovnije stvari za život. Da nevolja bude veća, u Istri nijesu našli ono što su očekivali, a pomoć od Mlečana bila je toliko mala da se od nje nije moglo živjeti.

    1774. Mehmed paša Bušatlija, skadarski paša koji se tada nalazio u Podgorici, pozvao je glavare sjeverno – albanskih plemena da se spreme za napad na Kuče. U ovoj pohari, najtežoj u istoriji ovog plemena, Kuči su razoreni, živalj je prognana, a paša je oduzeo imovinu i podijelio drugima. Punih sedam godina Kuči su skitali po Crnoj Gori, Primorju, Hercegovini i Rovcima.

    1879. Odrzana potonja skupstina glavara, a Crna Gora podijeljena na deset nahija.

    1913. U cilju pritiska na crnogorsku vojsku u njenim završnim operacijama za osvajanje Skadra, austrougarska flota je doplovila pred Bar, a sljedećeg dana pridružili su joj se italijanski i njemački ratni brodovi. Da se to ne bi pretvorilo u jednostranu akciju trojnog saveza, ruska vlada je uputila zahtjev da im se pridruže i brodovi iz sastava engleske i francuske flote.

    1915.
    Umro Nikodim Milaš, Episkop dalmatinski (svjetovno ime Nikola), rođen u Šibeniku 4. aprila 1845. godine. Bogosloviju je završio u Sremskim Karlovcima, a Duhovnu akademiju u Kijevu, gdje je stekao zvanje magistra. Po povratku u domovinu, službovao je kao profesor bogoslovije u Zadru, potom od 1886. kratko vrijeme bio rektor bogoslovije u Beogradu, poslije čega se vratio u Zadar i posvetio naučnom radu, objavivši 1890. kapitalnu studiju „Pravoslavno crkveno pravo”. To djelo, koje mu je donijelo epitet najvećeg pravoslavnog kanoniste, predstavlja značajan izvor na osnovu kojeg se može definisati položaj pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koja je po N. Milašu bila autokefalna. Kao priznati kanonista, Milaš je 1904. izradio Ustav Svetog Sinoda u Knjaževini Crnoj Gori i Ustav pravoslavnih konzistorija u Knjaževini Crnoj Gori.


    1917. Propaganda „Ujedinjenja”, List Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje, osnovan je u namjeri da populariše ideju o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Pojavio se u Ženevi, finansijski podržan od srpske vlade kako bi pomogao ostvarenju „velikog cilja – stvaranju jugoslovenske države, i to u vrijeme kada kraljevska vlada i kralj Nikola nastoje da očuvaju kontinuitet starog državnog i političkog života”, odnosno Crnu Goru očuvaju kao nezavisnu državu. Izlazio je dvomjesečno (kratko vrijeme i u Parizu). Štampan u 4.000, a potom i više primjeraka i distribuiran besplatno
    .

    1974. Osnovan Univerzitet Crne Gore. Predstavnici tri fakulteta (Ekonomskog, Tehničkog i Pravnog iz Titograda), dvije više škole (Pedagoške akademije iz Nikšića i Više pomorske škole iz Kotora) i tri samostalna naučna instituta (Istorijskog, Poljoprivrednog i Instituta za biološka i medicinska istraživanja iz Titograda) usvojili su samoupravni sporazum o udruživanju u Univerzitet u Titogradu, koji je godinu dana kasnije dobio ime Univerzitet „Veljko Vlahović”. Od 1992. godine ta ustanova djeluje pod nazivom Univerzitet Crne Gore. Svoje organizacione jedinice ima u: Podgorici, Nikšiću, na Cetinju, Kotoru Herceg Novom, Budvi, Beranama, Bijelom Polju i Baru i u svom sastavu ima 16 fakulteta sa velikim brojem odsjeka i smjerova, četiri naučna instituta i jednu visoku školu. Prvi rektor crnogorskog univerziteta bio je prof. dr Mirčeta Đurović.

    1992. godine, 2. aprila, Titogradu, glavnom gradu Crne Gore, vraćeno je staro ime Podgorica.

    u svijetu:

    742. Rođen franački kralj Karlo Veliki.
    Proširio franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Krunisan za cara 800. godine.

    1758. Rođen Džejms Monro, predsjednik SAD od 1817. do 1825. Sa J.K. Adamsom formulisao Monroovu doktrinu, kojom je proklamovana izolacionistička politika SAD. Učešćem u dva svjetska rata i ulaskom u UN, SAD napustile Monroovu doktrinu.

    1792. Dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD.

    1805. Rođen danski pisac Hans Kristijan Andersen. Svjetsku slavu donijele mu pripovjetke za djecu i bajke.

    1840. Rođen francuski pisac Emil Zola, predvodnik naturalističkog pokreta u francuskoj književnosti.

    1860. U Torinu se sastao prvi parlament Italije.

    1872. Umro izumitelj i slikar Semjuel F.B. Morze, tvorac telegrafa i Morzeove azbuke.

    1914. Rođen engleski filmski glumac Alek Ginis. Dobio Oskara za ulogu u filmu "Most na rijeci Kvaj".

    1905. Otvoren Simplon, željeznički tunel ispod Alpa, Švajcarska njime povezana sa Italijom.

    1917. Kongres SAD objavio rat carskoj Njemačkoj.

    1940. Njemačka okupirala Dansku i napala Norvešku.

    1944. Trupe SSSR-a prešle rijeku Prut i ušle u Rumuniju.

    1960. Francuska s Madagaskarom potpisala sporazum kojim je Madagaskar postao nezavisna država, poslije 64 godine francuske kolonijalne vladavine.

    1974. Umro bivši francuski predsjednik Žorž Pompidu, bliski saradnik i nasljednik De Gola.

    1979. Zatvaranjem britanske vojne baze, Malta stekla punu nezavisnost, okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.

    1981. Predsjedništvo SFRJ proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su počele 11. marta pod parolom "Kosovo republika".

    1982. Argentinske vojne snage iskrcale se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u Južnom Pacifiku koju su čuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.

    1999. Vlasti u Beogradu preuzele nezavisni Radio B92.

    2003. Predsjedavajući Predsjedništva BIH Mirko Šarović podnio ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda Orao iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama Ujedinjenih nacija.

    2004. Haški tribunal objelodanio optužnice protiv šest hrvatskih oficira i bivših zvaničnika u samoproklamovanoj Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Za zločine protiv čovječnosti u zapadnoj Hercegovini 1992. i 1993. optuženi Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić. Tri dana kasnije svi se predali Tribunalu.

    2005. U Vatikanu preminuo poglavar Rimokatoličke crkve, papa Jovan Pavle II. Njemački kardinal Jozef Rajcinger izabran za novog papu, uzeo ime Benedikt XVI.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 4 of 16 FirstFirst 1234567814 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •