Page 2 of 16 FirstFirst 12345612 ... LastLast
Results 26 to 50 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #26
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    23. januar

    Danas je dan Novinara Crne Gore.
    Za Dan novinara Crne Gore je uzet datum 23. januar 1871. godine, kad je na Cetinju odštampan prvi broj prvog crnogorskog lista "Crnogorac". Nedjeljnik za politiku i književnost izlazio je na četiri strane. Bavio se uglavnom političkim temama, savremenim međunarodnim pitanjima, zbivanjima u zemlji i susjednim krajevima. Imao je istoimeni književni dodatak. Njegova redakcija nalazila se u hotelu Velika Lokanda, a štampala ga je Državna štamparija. Prvi urednici bili su Sima Popović iz Srema i Zadranin Jovan Sundečić. Znatan broj pretplatnika imao je i van Crne Gore: iz Vojvodine, Boke i Hercegovine. Odigrao je krupnu političku ulogu u podržavanju oslobodilačkih težnji porobljenih naroda na Balkanu i izražavao simpatije prema revolucionarnim gibanjima u Evropi. Zbog oštrih stavova prema Austro-ugarskoj i Turskoj i njihovih zabrana da se rastura na njihove teritorije prestao je da izlazi nakon 28 mjeseci, a posljednji broj izašao je 15. februara 1873. godine.
    «Crnogorac» je bio popularan i u okruženju i sa simpatijama je pratio sva značajna zbivanja u Evropi i svijetu. Izašlo je 106 brojeva. Dva mjeseca nakon zabrane Crnogorca na Cetinju je 23. aprila 1873. preimenovan u „Glas Crnogorca”. Iako je formalno slovio kao poluzvanični, suštinski je bio zvanični organ crnogorske vlade.

    Odlukom Sekretarijata za informisanje Republike Crne Gore 12. jula 1998. dobio je tretman kulturno-istorijske vrijednosti pod zaštitom države.

    23. januara 1726. Arsenije Četvrti Jovanović sa brojnom pratnjom krenuo je ka Cetinju, da pokuša da uspostavi prekinute veze Pećke patrijaršije i Crnogorske mitropolije. Vladika Danilo ga nije prihvatio, jer kako je istakao "mala i siromašna Crna Gora ne može da obezbijedi izdržavanje tako velike svite".

    1883. Na Cetinje je prvi put došao Petar Karađorđević, sin svrgnutog srpskog kneza Aleksandra, budući zet knjaza Nikole. Iako njegov dolazak nije imao veliki publicitet, posjeta 39-godišnjeg pretendenta za srpski prijesto uznemirila je zvanični Beograd, dobrim dijelom i Petrograd i Austrougarsku. Posjeta je protumačena kao zavjera Cetinja protiv Austrougarske, u koju je umiješana Rusija, a srbijanska opozicija je zatražila da se Karađorđević protjera sa Cetinja. Zvanična Crna Gora to je odbila kao besprimjerno miješanje u unutrašnje poslove jedne suverene zemlje, a kada je objelodanjena Karađorđevićeva vjeridba sa najstarijom kćerkom knjaza Nikole, 18-godišnjom Zorkom, situacija je bila znatno bolja.

    1908. u Kotoru je izašao prvi broj nedjeljnog lista, glasnika Boke kotorske. Osnivač je bio Filip Lazarević, a odgovorni urednik Rudolf Sardelić. Ukinut je nakon više od godine dana izlaženja, jer nije bio po mjeri ondašnjih austrougarskih vlasti. Pod imenom „Glas Boke” list se pojavljivao nakon Prvog svjetskog rata – do aprila 1941.

    1917. Rođen Dušan Kostić. Poslije srednje škole, studirao književnost u Beogradu, do pred sam Drugi svjetski rat. Objavljivao stihove kao gimnazijalac, i sarađivao u mnogim jugoslovenskim časopisima tog vremena. Učestvovao u NOB od Trinaestojulskog ustanka. Angažovao se na priređivanju partizanske štampe. Poslije oslobođenja, uređivao omladinski časopis „Mladost”, prvi književni časopis u oslobođenoj zemnlji, a potom radio u „Borbi”, Radio Beogradu, „Književnim novinama” i „Politici”. Bio sekretar književnog savjeta „Prosvjete”, upravnik beogradskog Humorističkog pozorišta, član uprave Saveza književnika Jugoslavije. Objavio preko 40 knjiga poezije, romana, putopisa. Djela su mu prevođena na mnoge strane jezike. Dobitnik je Nagrade AVNOJ-a, Trinaestojulske, „Risto Ratković”, „Zmajeve” i mnogih drugih. Nosilac je niza ratnih i mirnodopskih odlikovanja. Bio redovni član CANU. Umro je 19. oktobra 1997.

    1991. Na Cetinju je, povodom štampanja prve crnogorske novine "Crnogorac" - na 120. godišnjicu crnogorskog novinarstva održan samit novinara Crne Gore.

    2006. Lokalni elektromotorni voz broj 6103, koji je saobraćao na relaciji Bijelo Polje - Podgorica, iskliznuo je iz šina i na izlasku iz tunela nadomak Bioča, survao se u moračke ambise, odnoseći sa sobom živote 47 putnika. Toga dana je bilo povrijeđeno 222 putnika od čega 75-oro djece.
    Vjetar je tog ponedjeljka u kanjonu Morače bio leden i jak. Mrak je brzo pao. Helikopter je kružio reflektorima osvjetljavajući nepristupačno mjesto nesreće dok su se spasioci borili sa lošim vremenom i stijenama i šibljem i dok su sjekirama pokušavali da razbiju prozore kako bi izvukli unesrećene. Veoma brzo su angažovane sve specijalne jedinice crnogorske policije i hitne pomoći. Vojni sanitet je pola sata poslije nesreće bio u mobilnom stanju. Vatrogasci su bili na licu mjesta i prije svega su raščišćavali put do povrijeđenih i omogućavali da spasioci uđu u skršene vagone. Spasilačku operaciju su, međutim, otežavali loše vrijeme i težak i nepristupačan teren. Na poziv da se da krv odazvao se veliki broj građana, među njima i evropski posrednik Miroslav Lajčak, tako da je te noći bilo dovoljno krvi za veliki broj operacija. Pomoć su odmah ponudile susjedne zemlje, među prvima Srbija i Hrvatska.

    2009. Počelo je privođenje devet bivših pripadnika MUP-a Crne Gore koje Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina tereti za deportaciju Muslimana i Srba iz Crne Gore vlastima Republike Srpske.


    U svijetu se 23. januara dogodilo:

    1516. Umro Fernando II, kralj Aragonije od 1479, koji je sa ženom Izabelom I, kraljicom Kastilje od 1474, ujedinio te dvije glavne pirinejske države od kojih je kasnije nastala Španija. Tokom njihove vladavine osvojena je Granada 1492, posljednje mavarsko uporište, iste godine protjerani su Jevreji, a 1480. uspostavljen je inkvizicijski sud. Opremili su ekspediciju Kristofera Kolumba koja je otkrila Ameriku.

    1556. Zemljotres u Šensi provinciji u Kini, prouzrokovao smrt 830.000 ljudi. To je po broju žrtava bila jedna od najvećih prirodnih katastrofa u istoriji čovječanstva.

    1719. Ujedinjenjem Vaduza i Šelenberga stvorena kneževina Lihtenštajn.

    1783. Rođen francuski pisac Mari Anri Bejl, poznat kao Stendal, začetnik francuskog realizma, jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana.

    1832. Rođen francuski slikar Eduar Mane, jedan od začetnika impresionizma i najznačajnijih slikara druge polovine XIX vijeka.

    1891. Rođen italijanski revolucionar i teoretičar Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije 1921.

    1898. U Rigi, današnja Litvanija, rođen ruski filmski režiser Sergej Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svjetskog filma. Umro 11. februara 1948. godine u Moskvi.

    1928. Rođena francuska glumica Žana Moro, koja se proslavila u filmovima francuskog 'novog talasa'.

    1931. Umrla ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća baletska umjetnica klasičnog stila početkom XX vijeka.

    1937. Prva grupa od tridesetak građana Kraljevine Jugoslavije otišla u Španiju kako bi se borila protiv snaga generala Franka. Ukupno otišlo oko 1.300 ljudi i poginulo 670.

    1944. Umro norveški slikar Eduard Munk, začetnik ekspresionizma, autor čuvene slike 'Krik'.

    1957. Rođena princeza Karolina od Monaka.

    1968. Mornarica Sjeverne Koreje zarobila u teritorijalnim vodama američki brod 'Pueblo', ploveću špijunsku stanicu sa uređajima za prisluškivanje i dešifrovanje.

    1989. Umro katalonski i španski slikar Salvador Dali, ekscentrik visokog stila, jedan od najvećih umjetnika 20. vijeka. Bio futurist i kubist, kasnije najistaknutiji nadrealistički slikar. Sahranjen u kripti ispod staklene kupole u Dalijevom muzeju u mjestu Figueras u Kataloniji.

    2000. Više od milion demonstranata prošlo kroz centar Madrida protestujući zbog eskalacije nasilja baskijske separatističke grupe ETA u čijim je nasilničkim akcijama tokom 32 godine ubijeno oko 800 ljudi.

    2003. U Italiji umro Đovani Anjeli, koji se na čelu poznate auto-kompanije Fiat nalazio oko 30 godina i koji je uspio da tu porodičnu auto kuću, koju je 1899. godine osnovao njegov đed, pretvori u veliki industrijski konglomerat.

    2004. Evropski satelit 'Mars ekspres' poslao snimke leda na južnom polu Marsa.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  2. #27
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    24. januar

    1124. Kontinuitet barske nadbiskupije.
    Na zahtjev dukljanskog kralja Grubeše (vladao oko 1114–1125), papa Kalikst II svojom bulom potvrdio je Iliju za nadbiskupa crkvene organizacije u Duklji, a time i Dukljansko-barsku nadbiskupiju, koju je papa Kliment III uzdigao na taj rang 8. januara 1089. godine. Tim priznanjem odbačene su pretenzije Dubrovačke nadbiskupije, ispoljavane nakon smrti kralja Bodina, ka Dukljansko-barskoj nadbiskupiji na osnovu falsifikovanih bula pape Paskala II iz 1102. godine. U crkvenoj nauci smatra se da je Dukljansko-barsku nadbiskupiju privremeno ukinuo papa Aleksandar III, 29. decembra 1167.

    1884. na Cetinju ja izasao prvi samostalni broj lista Crnogorka, a urednik je bio Jovan Pavlović. Izlazio je cetvrtkom, do jula mjeseca, 1885. godine.

    1902.Na osnovu Bernske konvencije o zaštiti autorskih prava iz oblasti književnosti i umjetnosti od 1886. godine, dopunjene u Parizu 1896. godine, Crna Gora je potpisala ugovor sa Francuskom o sprečavanju nezakonite reprodukcije djela iz te oblasti.

    1905.
    Rođen Vladislav Brajković. Izuzetan stručnjak iz oblasti prava, redovni član JAZU, mnogih inostranih naučnih i stručnih ustanova i udruženja, vanredni član CANU, član Savjeta Republike Crne Gore. Potiče iz stare peraške porodice. Završio je Pravni fakultet u Beogradu i specijalizovao pomorsko pravo u Marseju, a potom doktorirao. Izabran je 1945. za redovnog profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kao ekspert, predstavljao je Jugoslaviju na Mirovnoj konferenciji u Parizu (1946.) i Konferenciji za kodifikaciju pomorskog prava i bio predsjednik naše delegacije na nizu konferencija Međunarodnog pomorskog komiteta. Značajno se angažovao u osnivanju „Jugooceanije” Kotor, kao i CANU i Univerziteta Crne Gore. Nakon ponovnog zaživljavanja Bokeljske mornarice (1964.) dobio je titulu njenog admirala. Publikovao je više od 170 naučnih i stručnih radova iz pomorskog i saobraćajnog prava, univerzitetskih udžbenika i niz rasprava, studija i članaka. Bio je glavni urednik Pomorske enciklopedije. Umro je 9. septembra 1989. godine.


    1943.Umro Vitni Voren, američki arhitekta, rođen 29. januara 1864. u Njujorku. Studirao je u Parizu. U periodu 1903–1913. radio je na projektovanju strogog centra Njujorka, poslovnog centra, pristaništa Čelzi i više hotela, a nakon Prvog svjetskog rata radio je na rekonstrukciji istorijske biblioteke na Lourenskom univerzitetu u Belgiji, koju su Njemci ponovo srušili u Drugom svjetskom ratu. Bio je član američke delegacije na Konferenciji mira u Parizu, gdje se upoznao sa „crnogorskim pitanjem” i zainteresovao za njega. Povodom nepravednog odnosa saveznika prema Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu, napisao je knjigu „Crna Gora – zločin mirovne konferencije”. Nakon prvog izdanja, koje je 1922. objavio njujorški izdavač „Brentano”, knjiga je doživjela još nekoliko izdanja. Kao član Međunarodnog komiteta za odbranu crnogorske nezavisnosti, osnovanog 1924. u Njujorku, nastojao je da aktuelizuje „crnogorsko pitanje.“

    1974. osnovan Institut za tehnicka istrazivanja u Podgorici. Institut je bio jedan od osnivaca danasnjeg Univerziteta.

    1994. Na prijedlog prof. dr Dragoslava Avramovića, u SR Jugoslaviji sprovedena je montetarna reforma. Ovim se htjela zaustaviti nezapamćena inflacija koja je tada iznosila nevjerovatnih 313,6 miliona procenata mjesečno i imala novčanicu od 500 milijardi dinara.






    U svijetu:

    41. U zavjeri Senata, vojske i pretorijanaca, pripadnici pretorijanske garde ubili rimskog cara Kaligulu.

    76. Rođen rimski car Hadrijan, koji je tokom vladavine od 117. do smrti 138. godine, konsolidovao prostrano carstvo i utvrdio granice u Britaniji i Germaniji.

    1712. Rođen pruski kralj Fridrih II Veliki, koji je po dolasku na prijesto 1740. u duhu prosvijećenog apsolutizma, reformisao zakonodavstvo i sudski postupak.

    1859. U gradu Fokšan, Skupština narodnih predstavnika donijela odluku o ujedinjenju rumunskih kneževina Vlaške i Moldavije, čime su postavljeni temelji rumunske države.

    1915. Britanski ratni brodovi u Prvom svjetskom ratu u Sjevernom moru potopili njemačku krstaricu Bliher, na kojoj je poginulo 870 ljudi.

    1924. Nekadašnja prijestonica carske Rusije, Petrograd, dobila novo ime - Lenjingrad, u znak sjećanja na vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Lenjina.

    1933. Rođen slavni bosanski fudbaler Asim Ferhatović.

    1946. Na osnovu rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koju su inicirale SAD, Velika Britanija i Kanada, osnovana Komisija za atomsku energiju.

    1965. Umro engleski državnik i pisac Vinston Čerčil, premijer Velike Britanije 1940.-1945. i 1951.-1955. jedna od najmarkantnijih političkih ličnosti XX vijeka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. godine za memoare iz Drugog svjetskog rata.

    1968. Rođena Meri Lu Riton, američka gimnastičarka. Na Olimpijadi 1984. u Los Anđelesu postigla je ocjenu 10 za vježbu na parteru i postala prva gimnastičarka van istočne Evrope koja je osvaja olimpijski all-aroun naslov. Na istoj Olimpijadi, osvaja još četiri medalje. Proglašena je sportistkinjom godine.

    1972. Japanski vojnik Šjoići Jokoi
    otkriven na pacifičkom ostrvu Guam, gdje se 28 godina skrivao u džungli, ubijeđen da Drugi svjetski rat još traje.

    1983. U Italiji uhapšena 32 člana terorističke organizacije 'Crvene brigade' pod sumnjom da su izvršioci kriminalnih djela, uključujući i ubistvo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora.

    1983. Umro američki filmski režiser Džordž Kjukor, dobitnik Oskara za film 'My Fair Ledy'.

    2000. U Hrvatskoj održani prvi predsjednički izbori poslije smrti Franja Tuđmana, u decembru 1999. Pobjedom nad Draženom Budišom u drugom izbornom krugu, 7. februara, predsjednik Hrvatske postao Stjepan Mesić.

    2001. Za direktora Britanske berze, stare 200 godina, prvi put imenovana žena, bivša bankarka Klara Furs.

    2003. Vlada Republike Srpske pozvala sve osumnjičene za ratne zločine, uključujući bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića, da se predaju Haškom tribunalu.

    2004. Svemirsko vozilo NASE, Oportjuniti, bezbjedno sletjelo na Mars i poslije četiri sata poslalo prve snimke te planete na zemlju.

    2005. Generalna skupština UN održala je prvu komemorativnu sjednicu u znak sjećanja na oslobađanje nacističkih koncentracionih logora i tako podsjetila da masovna ubistva i genocidi još uvijek predstavljaju prijetnju u svijetu.

    2006. Umro je jedan od najznačajnijih njemačkih poslijeratnih producenata i scenarista, Franc Zajc. Bio je producent oko 80 filmova, među kojima je i "Limeni doboš, iz 1979. koji je dobio Oskara za najbolji strani film.

    2006. U jednom hramu u Luksoru, egiptolozi su otkrili 3.400 godina staru statuu Kraljice Ti, žene Amenhotepa III, jednog od najvećih egipatskih faraona i babe dječaka-kralja Tutankamona.

    2008. Umro je američki fotograf Berni Boston najpoznatiji po legendarnoj fotografiji demonstranata u Vašingtonu 1967. protiv vijetnamskog rata, koji stavljaju cvijeće u cijevi pušaka vojnika.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 25-01-10 at 12:40.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  3. #28
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    25. januar

    1855. sklopljen brak knjaza Danila i Darinke Kvekić. Darinka je u patrijarhalnu sredinu Crne Gore donijela mnoge evropske običaje. Sa Danilom je imala kćerku Olgu. Poslije ubistva knjaza Danila 1860. živjela je izvan Crne Gore, a umrla je u Veneciji 1892.

    1899. Umro je Vasa Pelagić, agitator i publicista, narodni prosvjetitelj. Turska ga je 1869. protjerala u Malu Aziju, odakle je uz rusku pomoć stigao u Srbiju, pa na Cetinje, gdje se sukobio sa knjazom Nikolom. Bavio se politikom i širenjem ideja socijalizma, zbog čega je protjerivan, a svojim slobodarskim stavom razbijesnio je srbijanski režim, zbog čega su ga strpali u ludnicu Požarevačkog zatvora, gdje je i umro.

    1901. Rođen Milutin Stojović. Zapaženi prosvjetni radnik, omiljen i cijenjen pedagog. Naporedo sa službovanjem, završio je filozofski fakultet 1938. Okupaciju zemlje proveo je kao zarobljenik u njemačkim koncentracionim logorima. Predavao je u Herceg Novom, Ivangradu i na Cetinju. Angažovao se na istraživanju arhivske i druge građe vezane za istoriju crnogorske pedagogije Sarađivao je u „Pobjedi”, „Nastavi i vaspitanju”, „Godišnjaku cetinjske gimnazije”. Bio je jedan od osnivača „Prosvjetnog rada” i njegov stalni saradnik. Umro je na Cetinju, 20. februara 1975.

    1905. U Nudolu kod Grahova rođen je Sava Kovačević, revolucionar i narodni heroj. Član KPJ postao je 1925. g. i više puta bio je hapšen zbog partijskog angažmana. Bio je jedan od organizatora 13-julskog ustanka, komandovao je partizanskim snagama koje su oslobodile Grahovo. Bio je komandant Nikšićkog partizanskog odreda, prvi komandant Pete crnogorske proleterske brigade, komandant Operativnog štaba za Hercegovinu, zamjenik komandanta Glavnog štaba za Crnu Goru i Boku, član Vrhovnog štaba i komandant Treće divizije. Poginuo je u bici na Sutjesci, 13. juna 1943. godine.

    1910. Rođen Nikola Srzentić Poznati pravni stručnjak, član i funkcioner međunarodnih udruženja u domenu krivičnog prava, kriminalne politike i penologije, dopisni član CANU. Prije II svjetskog rata angažovao se na pisanju projekta Građanskog zakona. Aktivno je pomagao NOB. Poslije oslobođenja, obavljao značajne funkcije u pravosuđu na saveznom nivou. Objavio niz radova iz krivičnog prava i dva univerzitetska udžbenika, komentare domaćih krivičnih zakonika i niz članaka i rasprava na tu temu. Umro je 10. februara 1993. godine.

    1971. U Zagrebu umro Savić Marković Štedimlija, publicista. Kao mladić ućestvovao u omladinskim četama kontrakomita, protiv protivnika bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije. Od dolaska u Zagreb 1930. godine, počinje plodnu novinarsku, publicističku i književnu karijeru. Objavio je preko 20 knjiga. Nakon osnivanja NDH on, aprila 1941. Osniva Nacionalno crnogorsko vijeće i Ured Crnogoraca u Zagrebu, koje ustaška Vlada tretira kao predstavništvo CG, a Štedimliju kao šefa. Zajedno sa Sekulom Drljevićem angažovao se u radu Crnogorskog državnog vijeća, osnovanog u Zagrebu 1944. godine, s namjerom da utiče na događanja u završnici rata i rješavanje crnogorskog državnog pitanja, saglasno političkim stavovima o nezavisnoj Crnoj Gori. Deset prvih poslijeratnih godina proveo u sovjetskim zatvorima, a po povratku u zemlju osuđen zbog kolaboracije sa ustaškim režimom. Robijao u Gradiški i na Golom otoku. Djelo i život S.M. Štedimlije prate brojne kontroverze. Od srpskih nacionalista označen crnogorskim ustašom, dok mu je Vlada Republike Hrvatske 2002. godine, na zahtjev Blaža Kilibarde, posmrtno dodijelila status bivšeg političkog zatvorenika.

    2007. Papa Benedikt XVI imenovao je Anđela Motolu za stalnog diplomatskog predstavnika Svete stolice u Crnoj Gori. Prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, nuncij ima rang ambasadora.

    U svijetu:


    1579. Sjeverne nizozemske pokrajine Holandija, Zelandija, Utreht, Gelderlend, Frizija, Groningen i Overajsel, proglasile Utrehtsku uniju radi suprotstavljanja španskoj vlasti. Unija se 1581. otcijepila od Španije, a Vestfalskim mirom 1648. dobila nezavisnost i potom prihvatila naziv Holandija, prema najvećoj i najbogatijoj provinciji.

    1759. Rođen škotski pjesnik Robert Berns, posljednji veliki pjesnik koji je pisao na škotskom dijalektu. Nastavio i do savršenstva doveo tradiciju škotske narodne poezije.

    1831. Poljski parlament [Sejm] proglasio nezavisnost Poljske i svrgnuo ruskog cara Nikolaja I s poljskog prijestola.

    1882. Rođena engleska književnica Adelina Virdžinija Vulf. Ubraja se među najbolje engleske romanopisce 20. vijeka. U nastupu depresije izazvane ratom, izvršila je samoubistvo.

    1904. U Beogradu počeo izlaziti dnevni list 'Politika', čiji je osnivač i prvi urednik bio Vladislav Ribnikar.

    1919. Osnovana Liga naroda, preteča Ujedinjenih nacija.

    1924. U francuskom gradu Šamoni otvorene prve zimske Olimpijske igre. Trajale do 5. februara, učestvovalo 16 država i 260 sportista.

    1947. Umro najpoznatiji američki gangster Al Kapone, organizator podzemlja u Čikagu i šef jednog od najvećih gangsterskih gangova. Bio je osam godina u zatvoru zbog utaje poreza.

    1950. Jerusalim, grad u Palestini, podijeljen izmedju Izraela i Jordana, postao glavni grad države Izrael.

    1961. Predsjednik SAD Džon Kenedi u Stejt dipartmentu održao prvu konferenciju za novinare koju je prenosila televizija. Kenedi odgovorio na 31 pitanje.

    1971. General Idi Amin vojnim udarom oborio s vlasti predsjednika Ugande Miltona Obotea i potom se proglasio za predsjednika. Kasnije optužen za kanibalizam.

    1978. Umro književnik Skender Kulenović, autor poeme 'Stojanka majka Knežpoljka'. Pisao pjesme, poeme, eseje, kritike, putopise. Rođen 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu.

    1981.
    U Prilepu rođen pop muzičar, zvijezda regiona, Toše Proeski. Tragično stradao u saobraćajnoj nesreći kod Nove Gradiške, u Hrvatskoj, 16. oktobra 2007. godine.

    1983. Vlasti Kine preinačile smrtnu kaznu, izrečenu istog dana 1981, Mao Cedungovoj udovici Đang Ćin, u doživotnu robiju.

    1991. Sobranje Makedonije, jedne od republika SFRJ, usvojilo deklaraciju o nezavisnosti i platformu za pregovore o budućnosti Jugoslavije.

    1992. Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope primila Rusiju u članstvo te organizacije i pored oštrih kritika zbog ruskog vojnog angažovanja u Čečeniji.

    1997. Umro, od posljedica samoubistva, Nikola Koljević, univerzitetski profesor, esejist i prevodilac, jedan od najuglednijih šekspirologa u SFRJ. Međutim, njegov ulazak u politiku označio je i njegov brzi kraj. Rezultati učešća u ratnom rukovodstvu bosanskih Srba doveli su ga do čina samouništenja.

    2007. Izraelski predsjednik Moše Kacav privremeno suspendovan s položaja zbog optužbi za silovanje i seksualno zlostavljanje.

    2008. Romano Prodi podnio ostavku na položaj premijera Italije, pošto je Senat izglasao nepovjerenje njegovoj Vladi.


    Uredio Hari Krisna i Cipur
    Last edited by zvoncica; 25-01-10 at 20:44.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  4. #29
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    26. januar

    1699. Završen Morejski rat. Šesnaestogodišnji sukob (1684–1699) između Austrije, Poljske, Venecije i Rusije, sa jedne, i Osmanskog carstva, sa druge strane, okončan je mirom u Sremskim Karlovcima. Osmansko carstvo se odreklo Ugarske, Slavonije, Like i Banije, a preko Save zadržalo istočni Srem, dio Mitrovice i Banat. Venecija je dobila srednju Dalmaciju, cijelu Boku kotorsku i Moreju (Peloponez). Crna Gora (sjeverozapadna, podlovćenski kraj i brđanska regija) ponovo je, kao i u prethodnom Kandijskom ratu, bila saveznica Veneciji. Tokom ovog sukoba odigralo se nekoliko značajnih bitaka na teritoriji današnje Crne Gore: oslobođenje Risna 1684. bitka na Vrtijeljci 1685. oslobađanje Herceg Novog 1687. poraz Osmanlija u Kučima 1688. ulazak njihove vojske na Cetinje 1692. kada su Mlečani minirali manastir Crnojevića...

    1944. Umro Jozef Rohlena. Češki botaničar i poznati istraživač flore Crne Gore. Rođen je 3. januara 1874. Premda je završio učiteljsku školu i radio u prosvjeti, a botanički rad počeo kao amater, postao je veoma uvažen botaničar. Od 1900. do 1906. dolazio je u Crnu Goru šest puta i proputovao je sve njene oslobođene krajeve. Sabrao je bogat herbarijski materijal i objavio ga u 12 knjiga „Priloga flori Crne Gore (1902–1903) ”, a potom objedinjenog publikovao kao zasebno djelo „Conspectus Florae Montenegrinae”, 1942. u Pragu. Na putovanjima po Crnoj Gori pratio ga je Krsto Pejović sa Njeguša koji je iskustvo u sabiranju biljaka već bio stekao prateći italijanskog botaničara Antonija Baldaćija. Rohlena je opisao oko 200 novih taksona iz flore Crne Gore, među kojima 27 sa statusom vrste.

    1951. Osnovan je Državni arhiv Narodne Republike Crne Gore. Prvi crnogorski Državni arhiv osnovan je januara 1901. kada su doneseni i prvi zakoni o obaveznosti uvođenja državne arhive u Knjaževini Crnoj Gori, a prvi arhivista Crne Gore bio je Vuk Vrčević.

    1958. Osnovan Rukometni savez Crne Gore.

    1984. Umro je Petar N. Martinović, doktor bioloških nauka, redovni član SANU, naučnik svjetske reputacije. Rođen je 11. jula 1897. u Podgorici. Diplomirao je na Poljoprivrednom, potom i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sirakuzi (SAD). Dao je veliki i originalan doprinos nauci, posebno na polju eksperimentalne biologije (endokrinologije, imunobiologije i embriologije). Utemeljivač je Biološke laboratorije Instituta u Vinči. Ostvario je izuzetan naučni opus. Dobitnik je Nagrade AVNOJ-a i visokih odlikovanja.

    1990. Osnovan Liberalni Savez Crne Gore. Osnivačkoj skupštini na Cetinju prisustvovalo je 167 članova. Za prvog predsjednika Skupštine izabran je Velimir – Koko Vujović, a za predsjednika Izvršnog odbora Slavko Perović. U programske osnove LSCG ugrađeni su principi: slobodan pojedinac, slobodan narod, liberalna demokratija, privatna svojina, slobodno tržište, socijalna pravda, te demokratska i nezavisna Crna Gora. Poslije prvih višestranačkih izbora u Crnoj Gori u decembru 1990. godine, LSCG je, u okviru političkog bloka Saveza reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru, postao parlamentarna stranka. Istog dana izašao je prvi broj "Liberala" , lista Liberalnog saveza Crne Gore, kojeg je uređivao Mladen Lompar.

    2006. Visoki predstavnik EU za crnogorski referendum, Miroslav Lajčak, predao je u Podgorici predstavnicima vlasti i opozicije dokument EU koji sadrži ocjenu platformi oba bloka o uslovima organizovanja referenduma.

    2009. Skupština Crne Gore skratila je sebi mandate i tako je ispunjen uslov da, shodno članu 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika, predsjednik države Filip Vujanović raspiše izbore.


    U svijetu se dogodilo:

    1186. Dubrovnik je sklopio mir sa srpskim velikim županom Stefanom Nemanjom, koji je u dva navrata pokušao zauzeti taj grad (1184. i 1185.). Sporazum o miru bio je temelj kasnijim ugovorima Srbije i Dubrovačke Republike.

    1371. U bitci na rijeci Marici, kod Črnomena, Turci su porazili srpsku vojsku braće Mrnjavčević, kralja Vukašina i despota Uglješe, koji su u boju poginuli. To je bila jedna od presudnih bitaka u turskom pohodu na Balkan.

    1500. Španski moreplovac Visente Janjes Pinson otkrio Brazil.

    1531. Snažan zemljotres pogodio Portugal, glavni grad Lisabon potpuno razoren, a poginulo više od 30.000 ljudi.

    1699. Potpisan Karlovački mir, kojim je poslije 16 godina okončan austrijsko-turski rat. Turci su izgubili Ugarsku, Slavoniju, Liku i Baniju, zadržavši preko Save samo Banat i dio Srema do Mitrovice. Venecija je dobila srednju Dalmaciju, Boku Kotorsku do Risna i Moreju (Peloponez).

    1815. Rusija, Austrija i Pruska formirale su Svetu alijansu, koju su kasnije potpisali svi evropski vladari osim britanskog regenta, pape i turskog sultana. Cilj saveza bio je da se uguše revolucionarni pokreti u Evropi nakon Francuske revolucije i Napoleonovih ratova.

    1823. Umro engleski ljekar Dejvid Džener koji je otkrio vakcinaciju.

    1841. Srpski knez Mihailo Obrenović izdao je naredbu, kojom su sve škole u Srbiji morale da slave Svetog Savu, kao svog patrona. Za razliku od naredbe kneza Miloša iz 1827. koja nije imala uspjeha u izgradnji kulta Svetog Save, ova naredba je morala biti prihvaćena u Srbiji, a bilo je pokušaja i u Crnoj Gori da se Sveti Sava proglasi za školskog patrona.

    1849. Rođen je ruski fiziolog Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1904. godine.

    1864. u Beču je umro Vuk Stefanović Karadžić, lingvista, etnograf istoričar i reformator srpskog književnog jezika, sakupljač narodnog stvaralaštva i istoričar. Radio je kao pisar u Praviteljstvujušćem savjetu, bio je učitelj, carinski i sudski činovnik. U Beču je sarađivao sa Jernejom Kopitarom, upoznao mnoge značajne onovremene ljude južnoslovenskih naroda i sakupljao je narodne pjesme, poslovice i pripovjetke.Reforme jezika sproveo je pojednostavljenjem pravopisa po fonetskoj osnovi, - "svaki glas jedno slovo" i po načelu "piši kao što govoriš, a čitaj kao što je napisano". Poznata djela su Mala prostonarodna slavenoserbrska pjesmarica, Pismenica serbskoga jezika po govoru prostoga naroda, Serbski rječnik itd. Prvi kontakt sa Crnom Gorom imao je 1821. kada je tražio narodne pjesme, a prvi put došao je u Crnu Goru 1834. g. Boravio je više puta na crnogorskom području, sakupljao narodne pjesme i istorijsku građu za knjigu «Crna Gora i Crnogorci», kao i da pregovara o saradnji Crne Gore sa Srbijom.

    1891.
    Umro njemački inženjer Nikolaus August Oto, koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, a 1876. je izumio četvorotaktni motor s unutrašnjim sagorijevanjem.

    1905. Kod Pretorije u Južnoj Africi pronađen najveći dijamant na svijetu "Kalinan". U sirovom stanju on je težio 622 grama i imao je 3.106 karata.

    1925. U Klivlendu (Ohajo) rođen Pol Njumen, američki glumac, režiser, producent.

    1930. Mahatma Gandi, lider pokreta za nezavisnost Indije započeo marš kroz Indiju zbog poreza na so. "Marš soli" trebalo je da ohrabri Indijce da samostalno proizvode so kao simbol nezavisnosti.

    1934. Potpisan desetogodišnji njemačko-poljski pakt o nenapadanju, koji je Hitler prekršio napadom na Poljsku 1. septembra 1939.

    1942. Prve trupe SAD u Drugom svjetskom ratu stigle u Evropu, u Sjevernu Irsku, a u borbe na evropskom ratištu uključile se 1943. napadom na Italiju.

    1947. U avionskoj nesreći u Danskoj poginuo je švedski prestolonasljednik Gustav Adolf (40). Bez oca je ostalo petoro djece, među kojima i sadašnji kralj Švedske Karl Gustav XVI.

    1950. Indija formalno proglašena republikom u okviru Britanskog komonvelta.

    1962. U SAD je umro Ivan Meštrović, hrvatski vajar. Za vrijeme prvog svjetskog rata bio je u emigraciji, a po završetku toga rata, do okupacije 1941. godine vratio se u domovinu. Ponovo je 1947. morao da emigrira u SAD, gdje je bio profesor vajarstva na Univerzitetu u Sirakuzi . Imao je veliki broj samostalnih izložbi u Evropi, SAD i Jugoslaviji. Njegova tematika bili su istorija i legende, a radio je veliki broj spomenika i mauzoleja. Napisao je više eseja, zbirku pripovjedaka "Ludi Mile" i memoare Sjećanja na političke ljude i događaje.

    1965. Hindi je postao zvanični jezik Indije, što je izazvalo nemire na jugu zemlje, gdje stanovništvo govori drugim jezicima, pa je vlada Indije u februaru 1965. odlučila da u zvaničnoj upotrebi ostane i engleski.

    1972. Iznad Čehoslovačke je, poslije eksplozije podmetnute bombe, pao avion JAT-a na liniji Kopenhagen-Beograd. Poginulo 26 putnika i članova posade, a preživjela jedino stjuardesa Vesna Vulović, koja je pala sa 10.160 metara visine.

    1980. Izrael i Egipat ponovo uspostavili diplomatske odnose.

    1990. U Rimu je u 83. godini umro italijanski književnik Alberto Moravia, jedna od najznačajnijih ličnosti italijanske književnosti 20. vijeka ("Rimske priče", "La Ciociara", "Rimljanka").

    1990. U Londonu umrla američka filmska diva Ava Gardner.

    1993. Književnik Vaclav Havel izabran za predsjednika nove Češke Republike, nakon raspada čehoslovačke federacije.

    1997. Policija u Beogradu upotrijebila silu, suzbivši demonstracije ljudi koji su protestovali zbog poništenja njihove volje na lokalnim izborima.

    2000. Međunarodni sud za ratne zločine donio je konačnu presudu bosanskom Srbinu Dušku Tadiću (44) u postupku koji je trajao skoro četiri godine. Prvi čovjek kojem je suđeno za zločine počinjene tokom bosanskog rata (1992-95) osuđen je na 20 godina zatvora.



    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  5. #30
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    27. januar


    1386.
    Đurađ II Balšić, knez nezavisni - Služeći se titulom „knez nezavisni i gospodar Gornje i Donje Zete, Krajine, Valone i Pomorja”, potvrdio je privilegije Dubrovčanima nastanjenim u tadašnjoj Zeti.

    1853. Rođen Anto Gvozdenović. Medicinu završio u Rusiji, bio ugledni vojni hirurg, proslavljeni general tri vojske- ruske, francuske i crnogorske, prvi ambasador Crne Gore u Vašingtonu, poslije smrti kralja Nikole posljednji predsjednik crnogorske emigrantske vlade. Govorio ruski, njemački, engleski, italijanski i francuski jezik. Bio izuzetan po mnogo čemu, pa i po kockarskom talentu i avanturističkom duhu. Umro 2. septembra 1935. godine u rodnim Ćeklićima, u Katunskoj nahiji, gdje je i sahranjen.

    1856. Slava Svetog Save, srpskog svetitelja, prvi put je 620 godina nakon njegove smrti u Crnoj Gori obilježena u školi Cetinjskog manastira u vrijeme izvanjca Nikanora Ivanovića (igumana i arhimandrita Cetinjskog manastira i glavnog školskog nadzornika) i učitelja Cetinjske škole Stevana Petranovića.

    1879. Crnogorska vojska oslobodila Podgoricu, važno strateško mjesto turske vojske i vojnički logor. Poslije oslobođenja Muslimani su dobili ista prava kao i crnogorski građani.

    1888. Rođen Gligorije Pejanović, publicista, prevodilac i književnik. Objavljivanjem niza značajnih napisa iz oblasti uzgoja i prerade duvana dao je veliki doprinos razvoju duvanske industrije u Crnoj Gori. Od 1904. bio je član Uprave crnogorskog monopola duvana. Bio je urednik kalendara „Zeta” (1908–1914), „Monopolskog glasnika” i „Monopolskog kalendara” (1921–1941) i edicije „Mala biblioteka”, u okviru koje je objavljivana stručna duvanska literatura. Objavio je dvije knjige o gajenju duvana: „Kratka uputstva o gajenju duvana”, „Kultura aromatičnih duvana SMIRNA”, i preveo nekoliko knjiga stranih autora na istu temu. Bavio se i bilježenjem dogodovština iz podgoričke svakodnevnice, koje je sabrao u djelu „Bjegunac”. Umro je 2. maja 1960. godine.

    1895. umro je glasoviti junak i ugledni Crnogorac Novica Cerovic.

    1914. Rođen Vladimir Popović Španac. Politički radnik, u mladosti jedan od rukovodilaca predratnog omladinskog pokreta u Beogradu. Iz rodnih Brčela (opština Bar) otišao je na Cetinje gdje je završio gimnaziju, a nakon toga upisao Medicinski fakultet u Beogradu. Na svjetskom kongresu studenata komunista i socijalista u Parizu 1937. predstavljao je Beogradski univerzitet. Organizovao odlazak studenata u Španiju i učestvovao u građanskom ratu protiv snaga diktatora Franka. Nakon povratka u Jugoslaviju, kao delegat CK KPJ bio je na visokim partijskim funkcijama u Hrvatskoj, gdje je nakon aprilskog rata 1941. učestvovao u organizovanju i pokretanju narodnooslobodilačke borbe. U toku II svjetskog rata obavljao je značajne dužnosti u NOB-u. Poslije oslobođenja proglašen za narodnog heroja. Bio ambasador u SSSR, SAD i prvi jugoslovenski diplomata tog ranga u NR Kini. Učestvovao je na više zasijedanja OUN od 1946. - 1955. Umro je 1. januara 1972. godine.

    1951. Osnovan Vatrogasni savez Crne Gore. Na osnivačkoj sjednici te organizacije sa sjedištem u Podgorici, usvojena su pravila Saveza i izabrani predsjednik Vlado Raičević i sekretar Momo Mićović, nakon čega se pristupilo omasovljenju postojećih vatrogasnih društava u većim gradovima i osnivanju novih u manjim mjestima.

    2005. U kongresnoj dvorani hotela „Maestral" u Miločeru održana je osnivačka Skupština Pokreta za evropsku državnu zajednicu Srbija i Crna Gora. Skupštini je prisustvovalo više od 600 predstavnika političkih partija (Narodne stranke, Srpske narodne stranke, Demokratske srpske stranke i Srpske radikalne stranke), nekoliko nevladinih organizacija i Srpske pravoslavne crkve. Usvojen je Statut Pokreta i Deklaracija o njegovim ciljevima.

    2008. Crnogorski predstavnik na "Eurosongu 2008" koji se održava u Beogradu od 20. do 24. maja, biće Stefan Filipović, odlučeno je u specijalnoj emisiji, koju je organizovala Radiotelevizija Crne Gore. Odluka o predstavniku Crne Gore na ovom festivalu donešena je putem SMS glasanja i sa 3325 glasova publike.

    2009. Predsjednik države raspisao je vanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori za 29. mart.

    U svijetu:

    98. Trajan postao rimski car nakon smrti cara Nerva.

    1235. Umro Sava Nemanjić, Sveti Sava, utemeljivač Srpske pravoslavne crkve, države i školstva.

    1756. Rođen Volfgang Amadeus Mocart, austrijski kompozitor, jedan od najgenijalnijih kompozitora u istoriji. Bio je čudo od djeteta, dječak koji je naučio note prije nego slova i koji je s tri godine komponovao jednostavne pjesmice, a sa pet godina održavao koncerte. U njegovom ogramnom opusu nalazi se 19 opera ('Don Đovani', 'Figarova ženidba' itd.), stotinjak violinskih i klavirskih sonata, gudačkih kvarteta i kvinteta, 27 klavirskih koncerata, osam violinskih koncerata i 49 simfonija. Ostavio je više od 600 muzičkih djela. Umro je 5. decembra 1791. u 35-oj godini života i pod nerazjašnjenim okolnostima.

    1822. Na skupštini u Epidauru grčki ustanici proglasili nezavisnost Grčke, koju je Turska priznala 1829.

    1837. U jednoj šumici na Crnoj Rijeci blizu Petrograda, odigrao se dvoboj između velikog ruskog pjesnika Aleksandra Sergejeviča Puškina i gardijskog oficira Dantesa, zbog glasina o vezi Puškinove žene Natalije Nikolajevne Gončarove sa tim oficirom. Dva dana kasnije Puškin je umro od rana zadobijenih u dvoboju. Iako je umro u 38- oj godini života ostavio je izuzetno vrijedna djela: Boris Godunov, Evgenije Onjegin, Pikova dama, Ruslan i Ljudmila, Dubrovska...Puškinu je to bio 21-i dvoboj, u 15 njih je bio izazivač, a šest puta je bio izazvan na dvoboj.

    1901. Umro italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, jedan od najvećih muzičkih stvaralaca 19. vijeka. Komponovao je niz opera koje su mu donijele slavu, a najbolje opere: su Aida, Rigoleto, Travijata i Trubadur. Sa njim je italijanska romantična opera doživjela vrhunac. Rođen 10. oktobra 1813. godine.

    1910. Rođen slovenački političar i državnik bivše SFRJ Edvard Kardelj.

    1924. Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala je u Rimu pakt o prijateljstvu i saradnji s Italijom i sporazum kojim je grad Rijeka predat Italiji.

    1926. Engleski pronalazač Džon Logi Berd u Londonu prvi put javno demonstrirao televiziju.

    1943. Avijacija SAD izvršila u Drugom svjetskom ratu prvi napad na Njemačku cjelodnevnim bombardovanjem ratne luke Vilhelmsafen.

    1945. Sovjetske jedinice oslobodile Aušvic, nacistički koncentracioni logor u kojem je ubijeno milion i po ljudi, među kojima više od milion Jevreja. Izvidnice Prvog ukrajinskog fronta maršala Konjeva otvorile su gvozdena vrata logora Aušvic, u kom je nastradalo četiri miliona ljudi. Oslobodioci su u logoru zatekli oko 2.000 logoraša, među njima 54 Jugoslovena. Osvenćin je grad u Poljskoj koji se nalazi u neposrednoj blizini Krakova sa 30 000 stanovnika. Tu su Njemci, maja 1940. godine, osnovali koncentracioni logor tzv. Aušvic, najveću „fabriku smrti". Hitler nije slučajno izabrao Osvenćin za najveći koncentracioni logor. On se nalazio u neposrednoj blizini sovjetske granice. Mjesto je malarično, a zime su veoma hladne. Pošto se bližio napad na SSSR, Hitler je planirao da baš u tom logoru, pored Poljaka i Jevreja, bude najviše ruskih zarobljenih vojnika.

    1967. Tokom proba za let na Mjesec u bazi Kejp Kanaveral, trojica američkih astronauta poginula u kapsuli svemirskog broda 'Apolo 1' u kojem je izbio požar.

    1967. Predstavnici 60 zemalja potpisali sporazum o zabrani upotrebe oružja za masovno uništavanje u svemiru.

    1972. Umrla je američka crnačka pjevačica Mahalija Džekson. S nastupima je počela 1920-ih godina, a najveći uspjeh postigla je nakon 2. svjetskog rata. Karijeru je završila 1971. godina, a prije smrti dobila je nagradu Gremi za životno djelo.

    1973. Potpisivanjem mirovnog ugovora u Parizu završen Vijetnamski rat i okončano vojno angažovanje SAD u toj zemlji. Glavni pregovarači, američki državni sekretar Henri Kisindžer i sjevernovijetnamski ministar Le Duk To dobili su iste godine Nobelovu nagradu za mir.

    1975. U Parizu je potpisan sporazum o prekidu rata u Vijetnamu.

    1981. Najmanje 500 ljudi je poginulo na indonežanskom feribotu "Tampomas II" koji je poslije požara potonuo u Javanskom moru.

    1991. Američka avijacija je u Zalivskom ratu otpočela masovno bombardovanje drugog po veličini iračkog grada Basre.

    1991. Poslanici Sobranja Makedonije izabrali Kira Gligorova za prvog predsjednika Republike Makedonije.

    1998. Evropska unija i NATO izrazili zabrinutost zbog zaoštravanja situacije na Kosovu, gdje su učestali sukobi naoružanih Albanaca i srpskih snaga bezbjednosti.

    1999. Beogradska kancelarija Visokog komesarijata UN za izbjeglice saopštila da u 98 sela u centralnom i zapadnom Kosovu više nema srpskog stanovništva.

    2003. Skupština Srbije usvojila je Ustavnu povelju nove državne zajednice pod imenom Srbija i Crna Gora kao i Zakon o njenom sprovođenju.

    2006. Islamski radikalni pokret Hamas osvojio na izborima apsolutnu većinu u palestinskom parlamentu.

    2007. Umro je bivši predsjednik Indonezije general Suharto, čija je autoritarna vladavina trajala 32 godine i bila obilježena korupijom, nepotizom i kršenjem ljudskih prava.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 30-01-10 at 13:16.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #31
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default A. Slović - 27. 01. 2010. - 03:47, na današnji dan 1993. godine umro je Srđan Aleksić

    Sećanje na najvećeg heroja rata u SFRJ

    Srbin Srđan Aleksić umro je na današnji dan 1993. godine od posledica batina koje je u Trebinju dobio od Srba zato što je branio Bošnjaka...

    Ime Srđana Aleksića, momka iz Trebinja koji je na današnji dan 1993. preminuo od posledica batina koje je dobio jer je od napada Srba branio komšiju Bošnjaka, nosi tek jedan prolaz u Novom Sadu. Njega se retko ko seti, ali Alen Glavović, koji je tada izbegao smrt, Srđana nije zaboravio i pominje ga svakog dana i posle 17 godina.




    HEROJ - Kao da je juče bilo. Uvek mi teško pada kad odem za Trebinje. Svake godine odem na Srđanov grob, to skoro niko nije znao osim čika Radeta, Srđanovog oca - kaže za „24 sata” Alen (40), koji sa porodicom živi u Švedskoj.
    U to vreme sam prodavao garderobu na pijaci - priseća se Alen i kaže da je tog 21. januara otišao do jednog kafića da odnese naručenu robu i da je seo sa prijateljicom da popije piće.
    Prema njegovim rečima, u kafiću su bila dvojica pripadnika Vojske Republike Srpske koje je znao od ranije.
    - Prišli su mi i tražili ličnu kartu. Nisam hteo odmah da je dam, pa me jedan od njih dvojice ošamario.
    - Počeli su da me maltretiraju i pitaju: „Gde ti je Alija Izetbegović?”. Odgovorio sam: „U Sarajevu” - kaže on.
    Alen kaže da su ga potom izvukli iz kafića i poveli ka policijskoj stanici koja je bila kod pijace.
    - Ispred policijske stanice stajao je jedan policajac, prišao mi je, udario i oborio. Onda su njih četvorica skočili na mene. Srđan je naišao, nekako me izvukao, ne znam kako. Verovatno je išao za nama jer je video da me vode. Kad me izvukao počeo sam da trčim, a njega su nastavili da tuku kundacima - kaže Alen i dodaje da se kasnije vratio i da je našao Srđana na zemlji.
    Šest dana Srđan je u bolnici bio u komi. Preminuo je 27. januara u 27. godini.
    Alen kaže da je u kontaktu sa njegovim ocem i da svakoga meseca „onoliko koliko ima” uplati na račun fondacije koju je Srđanov otac otvorio.
    Iako je Trebinje njegov grad, Alen kaže da se nikada ne bi vratio.
    - Nema šanse, nikad se ne bih vratio... Uzeli su mi i stan... Vreme je bilo ludo. Ovde u Švedskoj živim sa porodicom.. Radim više poslova i nekako se borim - kaže Alen.
    Jedan od napadača poginuo je tokom rata, dok su ostali osuđeni na dvadeset i osam meseci zatvora. Alen je sa 4.500 Bošnjaka napustio Trebinje.

    Alen i danas ima problema u Trebinju

    Alen Glavović je tokom rata bio teško ranjen u Trebinju. Taj grad njemu danas ne daje vojnu penziju. „To je moj veliki problem, koji ne znam kako da rešim. Odneo sam sve papire, sa mnom govore kao sa kriminalcem, a u suštini, samo traže novac”, kaže Alen.

    http://www.24sata.rs/vesti.php?id=67411

  7. #32
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. januar

    1854. Umro Pero Tomov Petrović, brat Petra II Petrovića Njegoša. Okončao je kao izgnanik u Kotoru. Bio je najbogatiji Crnogorac tog vremena. Bavio se trgovinom: kupcima iz Austrije isporučivao je znatan broj ovaca i njeguškog sira. U ulozi predsjednika Crnogorskog senata energično se suprotstavljao izvršenju Njegoševog testamenta, kojim je za novog vladara Crne Gore bio određen Danilo Stankov Petrović, budući knjaz Crne Gore. Tokom prvih godina vladavine mladog knjaza, sa Đorđem Savovim, bratom od strica, Milom Martinovićem, Stevanom Perovićem Cucom i jednim brojem glavara, bio mu je stalna opozicija. Tokom prvog pohoda Omer-paše Latasa na Crnu Goru (1852/1853) Osmanlije su, znajući za njegov odnos prema knjazu Danilu, željeli da ga pridobiju za sebe, što je on sa prezirom odbio. Ipak, zbog kovanja zavjere protiv crnogorskog gospodara, protjeran je iz zemlje.

    1872. Rođen Andrija Radović. Političar, ministar i predsjednik crnogorske vlade. Završio artiljerijsko-inženjersku akademiju u Italiji. U početku blizak Dvoru i knjazu Nikoli, kasnije je zbog učešća u „Bombaškoj aferi” osuđen na robiju. Nakon pomilovanja, ponovo je došao na važne državne funkcije. Tokom egzila povjeren mu je mandat za sastav vlade, ali je ubrzo (početkom 1917.) dao ostavku i postao jedan od najžešćih zagovornika prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, postavši lider Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje. Biran je za poslanika u Kraljevini SHS na listi Demokratske stranke. Karijeru je završio kao viceguverner Narodne banke 1928. godine. Umro je 1947. godine, u Beogradu.

    1890. Na Cetinje, kako je zabilježio Glas Crnogorca, "stigao veliki broj starosrbijanske čeljadi da radi na izgradnji puta Rijeka Crnojevića -Podgorica. Toga dana bilo ih je 500 s tim što je njihov broj iz dana u dan rastao". Cetinjska "Grlica" je zabilježila da ih je povremeno bilo i preko 3000 pa je smještaj bio veliki problem.

    1908. Crnogorska narodna skupština zasijedala je povodom "bombaške afere", - događaja koji je iz temelja uzdrmao crnogorsko-srpske odnose. Organizovani pokušaj atentata na knjaza Nikolu uz pomoć crnogorske studentske omladine u Beogradu, ozbiljno je uznemirio skupštinu i narod Crne Gore.

    1912. Tokom posjete Petrogradu i ruskom caru Nikolaju II kralj Nikola je doputovao u Carsko selo. Na ručku priređenom narednog dana u njegovu čast, odgovarajući na zdravicu koju mu je podigao ruski car, kralj Nikola je zahvalio domaćinu na imenovanju za feldmaršala ruske armije dvije godine ranije, prilikom proglašenja Crne Gore za kraljevinu. Posjeta Rusiji, koja je inače u rješavanju odnosa na Balkanu insistirala na stvaranju antiturskog saveza balkanskih zemalja, učinjena je sa namjerom da se u razgovoru sa ruskim suverenom napravi procjena pozicije Crne Gore na Balkanu u kontekstu nadolazećih vojnopolitičkih previranja pred Prvi balkanski rat i istovremeno nametne pitanje teritorijalnog proširenja Crne Gore. Bila je to posljednja u nizu od deset posjeta crnogorskog suverena Rusiji od 1868. godine, kada je prvi put kao knjaz otišao u zvaničnu posjetu ruskom caru Aleksandru II Romanovu.

    1913. Crnogorska vojska zauzela Bardanjol.

    1919. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uveden je Gregorijanski kalendar. Bilo je to dan poslije Svetog Save jer se željelo da se i te godine praznik proslavi po starom kalendaru.

    2005. Crna Gora će, tek na temelju pune samostalnosti i ravnopravnosti, moći uspješnije da gradi sebe, bolju budućnost za sve svoje građane i dobre odnose sa susjedima. I samo takva, vođena svojim interesima i voljom, Crna Gora će moći da donosi kvalifikovane odluke o učešću u evropskim i svim drugim integracionim savezima, kazao je Branko Lukovac na konstitutivnoj sjednici Savjeta Pokreta za nezavisnu, evropsku Crnu Goru. Ovaj Savjet, koji je osnovan u Podgorici, u prisustvu lidera DPS-a Mila Đukanovića i SDP-a Ranka Krivokapića i brojnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Crne Gore, pozvao je sve građane, koji hoće da njihova domovina bude slobodan, dostojan i ravnopravan član međunarodne zajednice, da se okupe i mobilišu sve snage radi ostvarenja tog cilja.

    2006. Srbija ne smije da se miješa u pripremu crnogorskog referenduma, jer Crna Gora, kao i sve bivše jugoslovenske republike, ima pravo na samoopredjeljenje, smatra šef srpsko-crnogorske diplomatije Vuk Drašković. Uz napomenu da se zalaže za zajedničku državu i nada kako referendum neće uspjeti, on je istakao da, i u slučaju crnogorske nezavisnosti, granice između Srbije i Crne Gore treba ukloniti.

    U svijetu:

    814. Umro Karlo I Veliki, franački kralj od 768. i rimsko-njemački car od 800. kada ga je krunisao papa Lav III. Znatno proširio kraljevstvo i postao gospodar gotovo cijele zapadne i srednje Evrope.

    1547. Umro engleski kralj Henri VIII, koji je nakon dolaska na prijesto 1509. proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku i izgradnjom jake flote postavio temelj budućoj pomorskoj sili.

    1573. Počela velika hrvatsko-slovenska seljačka buna pod vođstvom Matije Gupca. Pobuna je u krvi ugušena 9. februara, a njen vođa zarobljen i nakon nekoliko dana umro od posljedica svirepog mučenja.

    1596. Umro engleski gusar i admiral Frensis Drejk, prvi Englez koji je oplovio svijet i koji je doprinio engleskom osvajanju kolonija, posebno u sjevernoj Americi.

    1689. Engleski parlament objavio abdikaciju kralja Džejmsa II. Posljednji vladar iz dinastije Stjuart bio je prisiljen na napusti prijesto zbog njegovih pokušaja da vrati katolicizam u Englesku.

    1812. Rođen srpski državnik Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja i višegodišnji ministar unutrašnjih poslova u ustavobraniteljskim vladama.

    1871. Francuska "Vlada narodne odbrane", formirana u Parizu nakon što je svrgnut Napoleon III i proklamovana republika, prihvatila je kapitulaciju u ratu s Pruskom u kojem je francuska vojska teško poražena.

    1878. U Nju Hejvnu u SAD, puštena u rad prva telefonska centrala, dvije godine nakon što je Aleksander Grejem Bel patentirao telefon.

    1887. Rođen poljski pijanista svjetskog ugleda, Artur Rubinštajn.

    1935. Island je postao prva zemlja u kojoj je legalizovan abortus.

    1936. U Đirokastri rođen svjetski poznati albanski književnik Ismail Kadare.

    1939. Umro irski pjesnik i dramski pisac Vilijam Batler Jejts, najznačajnija ličnost irskog nacionalnog preporoda. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1923. godine.

    1955. U Parizu rođen predsjednik Francuske Republike, sin mađarskog emigranta, Nikolas Sarkozi.

    1957. Rođena poznata glumica Mirjana Karanović.

    1998. U Indiji osuđeno na smrt svih 26 optuženih za učešće u zavjeri i ubistvu bivšeg premijera Radživa Gandija.

    2001. Umro hrvatski književnik Ranko Marinković. Njegova djela, poput romana 'Kiklop' i 'Glorija', uz stvaralaštvo Miroslava Krleže svrstavaju se u najveća dostignuća hrvatske književnosti.

    2002. U Stokholmu je u 95. godini umrla švedska književnica Astrid Lindgren, autorka Pipi Duge Čarape. Napisala je više od 100 djela, a njene knjige prodate su u više od 100 miliona primjeraka i prevedene na stotinjak jezika.

    2002. U Beogradu održana prva sjednica Međudržavne komisije za utvrđivanje granica i pripremu ugovora o državnoj granici izmedju SRJ i Hrvatske.

    2003. U Beogradu preminuo Miloš Milutinović, jedan od najboljih jugoslovenskih fudbalera svih vremena.

    2003. Na opštim izborima u Izraelu pobijedila desničarska partija Likud, čiji je lider izraelski premijer Ariel Šaron.

    2006. Preminuo poznati sarajevski, dječiji književnik Duško Trifunović.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #33
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    29. januar

    1369. Balšići su, prestankom dominacije dinastije Nemanjića nad Zetom, tokom koje je na prostoru nekadašnje Duklje uspostavljena i pravoslavna mitropolija, prihvatili katoličanstvo. Spremnost na taj akt izrazili su pismom poglavaru Rimske crkve, u nastojanju da poboljšanjem odnosa i sa papom i Mletačkom republikom, očuvaju i ojačaju nezavisnost Zetske države. Kontinuitet katoličke crkve na prostoru Zete čuvan je i tokom vladavine Nemanjica. Poznato je da je na zahtjev Nemanjinog sina Vukana, koji je dobio na upravu Zetu, papa Inoćentije III uputio legate koji su imali zadatak da urede odnose u dukljanskoj crkvi u Zeti. Tim povodom, 8. januara 1199. na sinodu kod Bara donijeli su niz odluka važnih za organizaciju crkve u tom vremenu.

    1431. Prvi pomen Bjelica u IAK. Taj predio, sjeverno od Cetinja, pominje se u jednom dokumentu u kome je zapisano kako su „Radoslav i Godislava, brat i kćerka pokojnog Dapka iz Bjelica primili imovinu pok. Ruže, dadilje u kući kotorskog blagajnika J. Nigra, kao njeni nasljednici”.

    1843. Rođen Jovan Pavlović. U rodnim Sremskim Karlovcima, završio je gimnaziju, studirao na Pravnom fakultetu Velike škole u Beogradu, potom ekonomske nauke u Ženevi, koje je nastavio i okončao u Minhenu. Prije dolaska u Crnu Goru, u Pančevu i Zemunu uređivao je nekoliko listova. Nakon dolaska na Cetinje 1878. bio je urednik listova „Glas Crnogorca” i „Crnogorka”, direktor Cetinjske gimnazije i ministar prosvjete. Obnovio je 1879. rad Cetinjske čitaonice obogativši je savremenom literaturom, novinama i časopisima. Iste godine otvorio je knjižaru i antikvarnicu, a na njegovu inicijativu počela je i gradnja Zetskog doma. Bavio se pozorišnom kritikom i radio na zakonskim propisima iz oblasti prosvjete i kulture. Umro je na Cetinju, 6. aprila 1892. godine.

    1864.
    u Njujorku je rodjen Vitni Voren
    . Studirao je u Parizu. U periodu 1903–1913. radio je na projektovanju strogog centra Njujorka, poslovnog centra, pristaništa Čelzi i više hotela, a nakon Prvog svjetskog rata radio je na rekonstrukciji istorijske biblioteke na Lourenskom univerzitetu u Belgiji, koju su Njemci ponovo srušili u Drugom svjetskom ratu. Bio je član američke delegacije na Konferenciji mira u Parizu, gdje se upoznao sa „crnogorskim pitanjem” i zainteresovao za njega. Povodom nepravednog odnosa saveznika prema Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu, napisao je knjigu „Crna Gora – zločin mirovne konferencije”. Nakon prvog izdanja, koje 1922. objavio njujorški izdavač „Brentano”, knjiga je doživjela još nekolika izdanja. Kao član Međunarodnog komiteta za odbranu crnogorske nezavisnosti, osnovanog 1924. u Njujorku, nastojao je da aktuelizuje „crnogorsko pitanje.“

    1896. Nad Madridom i velikim dijelom Španije dogodila se rijetka prirodna pojava bolida (nebesko kamenje). O tome "
    Glas Crnogorca" je pisao: "Na vedrom sunčanom nebu iz bijelog kao snijeg oblaka planuo je mlaz praćen jakom eksplozijom koja se osjetila na površini od oko 500 kilometara kvadratnih. U Madridu su nastale velike materijalne štete i veliki broj povrijeđenih.

    1946. Ustavotvorna skupština izglasala je Ustav FNR Jugoslavije i izabrala novu vladu. Prema tom ustavu FNRJ je "savezna država republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih naroda koji su na osnovu prava na samoopredjeljenje izrazili želju da žive zajedno u federativnoj državi". Odmah potom ustavotvorna skupština je pretvorena u narodnu, a njeno predsjedništvo u Prezidijum koji je, kao kolektivni organ predstavljao državu u međunarodnim odnosima.

    1983. Umro Milan F. Rakočević. Pisac, filozof, publicista, prevodilac, književni kritičar. Rođen je 24. marta 1914. u Krnjoj Jeli. Završio je studij filozofije u Ljubljani i doktorirao na temu „Njegoševa etika i čojstvo”. Sarađivao je u više listova i časopisa. U Sloveniji je objavio kod nas malo poznato djelo – „Crnogorski Prometej”, studiju kojom je nastojao da dokaže da je „Njegoš originalni filozof crnogorske duše i misli”.

    1955. Rođen crnogorski vaterpolo as Zoran Džimi Gopčević. Tokom cijele svoje karijere nastupao je samo za jedan klub-Primorac, sa kojim je 1986. godine osvojio prvenstvo i Kup Jugoslavije. 1980. godine na Olimpijadi u Moskvi proglašen je za najboljeg igrača turnira. Bio je trener Primorca, Budvanske rivijere, Niša i Spartaka iz Subotice. Velikan kotorskog i svjetskog vaterpola iznenada je umro 30. septembra 2000. godine.

    1981. Rođen vaterpolista hercegnovskog Jadrana i crnogorski reprezentativac Vladimir Gojković.

    1986. Rođen Simon Vukčević, crnogorski fudbalski reprezentativac.

    2005. U Beogradu je održana sjednica Inicijativnog odbora koji je donio odluku o osnivanju Pokreta za zajedničku evropsku državu SCG, čiji je cilj da podrži taj pokret u Crnoj Gori.

    U svijetu:


    1226. Umro je italijanski fratar Đovani Frančeso Bernardone, poznat kao Franjo Asiški, osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda.

    1635. Osnovana Francuska akademija, jedna od najčuvenijih u Evropi. Akademiju je osnovao kardinal Rišelje, ministar kralja Luja XIII.

    1860. Rođen ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, jedan od najistaknutijih predstavnika novelističkog žanra u ruskoj i svjetskoj književnosti.

    1866. Mirovnim ugovorom u Beču, kojim je okončan sedmonedjeljni rat između Italije i Austrije, Italiji su pripali oblasti Veneto i grad Venecija.

    1872. Rođen Goce Delčev, vodja nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji s kraja 19. i početka 20. vijeka. Poginuo u borbi s Turcima u maju 1903. tri mjeseca prije izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odlagao smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen.

    1886. Njemački inženjer Karl Benc patentirao prvi uspješan automobil na benzin.

    1896. Američki ljekar Emil Grab prvi je upotrijebio terapiju zračenjem u liječenju raka pluća.

    1899. Umro francuski slikar engleskog porijekla Alfred Sisli jedan od stvaralaca francuskog impresionizma.

    1906. Na Radio konferenciji u Berlinu, SOS je ustanovljen kao međunarodni signal za pomoć. Najčešće se tumači kao skraćenica engleskih riječi "Save Our Souls". Konvencija je stupila na snagu u julu 1908. godine.

    1916. Njemci u Prvom svjetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz cepelina.

    1929. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promijenila je naziv u Kraljevina Jugoslavija, a državna teritorija je podijeljena na devet oblasti - banovina.

    1963. Francuska stavila veto na ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu.

    1964. U Insbruku, Austrija, počele 9. zimske Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 36 država i 1.100 sportista. Trajale do 9. februara.

    1990. Istočna i Zapadna Njemačka su se, nakon 45 godina, službeno ponovo ujedinile. Neformalno ujedinjenje počelo je 9. novembra 1989. godine, kada je pao Berlinski zid.

    1991. Predsjedništvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu odlučilo je da pređe na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocijenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni Ustavom. Od tada sjednicama Predsjedništva prisustvovali su samo članovi iz Srbije, Vojvodine, Kosova i Crne Gore, pa je popularno nazvano "krnje Predsjedništvo".

    1994. Austrijanka Ulrike Majer, dvostruka svjetska prvakinja u smučanju, umrla od povreda zadobijenih prilikom pada u takmičenju u spustu za Svjetski kup.

    1995. Predsjednik bivše jugoslovenske republike Makedonije Kiro Gligorov, ranjen je u atentatu eksplozijom automobila-bombe u centru Skoplja, a njegov vozač i jedan slučajni prolaznik su poginuli.

    1999. Kontakt grupa pozvala srpske vlasti i predstavnike kosovskih Albanaca da do 6. februara pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza.

    2001. Američki Senat je odobrio sporazum o trgovinskoj saradnji s Vijetnamom, koji je toj zemlji osigurao normalan trgovinski status i odnose sa SAD.

    2002. U Kabulu se zavijorila stara avganistanska zastava, prvi put od komunističkog prevrata 1978. godine koji je označio početak 23-godišnjeg perioda ratova i kriza u zemlji.

    2003. Američki predsjednik Džordž Buš najavio da će 15 milijardi dolara u narednih pet godina biti iskorišćeno za liječenje AIDS-a i prevenciju u 12 afričkih i dvije karibske zemlje.

    2005. Umro Efraim Kišon, Jevrejin koji je preživio holokaust i postao jedan od najpoznatijih i najprevođenijih izraeskih pisaca.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #34
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    30. januar

    1413.
    Mirovni ugovor sa Venecijom. Balša III, posljednji gospodar Zete iz dinastije Balšića, ratifikovao je nakon osmogodišnjeg rata mirovni ugovor sa Venecijom. Ugovor, nepovoljan po Veneciju, predviđao je da svaka od strana u sukobu zadrži teritorije koje je do tada posjedovala, uz pravo Balši III na proviziju od 1.000 dukata na ime posjeda koje je njegov otac Đurađ II „prodao” Republici.

    1718. Poslije Požarevačkog mira crnogorski vladika Danilo Petrović uputio je memorandum o zaštiti crnogorskih granica, i pismo kojim je zahtijevao oduzimanje Skadarskog jezera otomanskoj imperiji i njegovo pripajanje crnogorskom vladikatu u cilju stvaranja jake i objedinjene crnogorske teritorije. Od tada prestaje dvovjekovna veza Crne Gore i Venecije.

    1857. Rođen Petar Perišin Oraovac, ljekar, pisac i političar. Osnovnu školu završio na Cetinju, gimnaziju u Moskvi, gdje je upisao medicinu. Kao student – dobrovoljac, učestvovao je u ratu protiv Osmanskog carstva 1876/1878, u srpskoj i crnogorskoj vojsci. Vratio se u Moskvu, dovršio studije, a potom na poziv knjaza Nikole došao u Crnu Goru da radi kao okružni ljekar u Ulcinju i Baru. Sa bratom Tomom, književnikom i učiteljem, koji je došao u politički sukob sa knjazom, emigrirao je u Srbiju, ali tamo nije bio prihvaćen, nakon čega je otišao u Bugarsku, gdje je veoma brzo napredovao u službi, postavši jedan od vodećih medicinskih stručnjaka. Bio je osnivač i urednik časopisa „Medicina”. Popularan i cijenjen, imao je zapaženu ulogu i u politici, pa je biran za poslanika Sofije u Sobranju Bugarske, a 1910. i za predsjednika Sobranja, zauzimajući u državi najviši položaj poslije kralja Ferdinanda. Umro je u Sofiji, 6. maja 1922. Sahranjen je uz najviše počasti.

    1880. Uspostavljena prva crnogorska pomorsko-trgovačka zastava. O promociji zastave, koja je upriličena na Cetinju, svi diplomatski predstavnici u Crnoj Gori izvijestili su svoje vlade. Nova zastava bila je sastavljena od tri vodoravna polja, od kojih je gornje i donje bilo crvene a srednje bijele boje. Na gornjem crvenom polju, uz koplje, nalazio se bijeli krst, poput krsta malteškog reda. Krajem iste godine uspostavljena je druga zastava, sa drugačijim rasporedom polja (crveno, plavo, bijelo), sa krstom na istom polju kao kod prethodne. Na molbu ulcinjskih kapetana koji su bili često u prilici da sa brodovljem odlaze u susjedne turske luke i njihove bojazni da će zbog krsta na zastavi imati neprilika, knjaz Nikola je, uz istu sugestiju vojvode Sima Popovića, tadašnjeg upravitelja Primorja, usvojio prijedlog da krst bude zamijenjen krunom, sa inicijalima crnogorskog suverena ispod nje, koji su se našli na srednjem, plavom polju.

    1892. Crna Gora je potpisala Međunarodnu sanitarnu konvenciju protiv kuge i kolere.

    1994. umro narodni heroj iz Kolasina Savo Drljević. Auotor zbornika sjećanja IV proleterska brigada.

    2006. Savjet ministara EU usvojio zaključke o crnogorskom referendum. Ministri EU pozvali su sve političke snage u Crnoj Gori da se uzdrže od jednostranih poteza u vezi sa crnogorskim referendumom, da sarađuju međusobno i sa evropskim izaslanikom Miroslavom Lajčakom. U zaključcima se podsjeća da Ustavna povelja Srbije i Crne Gore dozvoljava državama članicama da poslije trogodišnjeg perioda održe referendum o nezavisnosti. Ističe se da taj proces mora biti prema međunarodnim demokratskim standardima, što je ključno za stabilnost i brzinu napretka prema EU i podržavaju se preporuke Venecijanske komisije objavljene krajem prošle godine. Navodi se da će obezbjeđivanje širokog konsenzusa o modalitetima referenduma u Crnoj Gori i njegovo sprovođenje u saglasnosti sa međunarodnim standardima, omogućiti da proces i rezultat imaju potreban legitimitet i održivost.

    u svijetu:


    1648. Potpisivanjem ugovora u Minsteru okočan osmogodišnji rat Španije i Ujedinjenih Provincije Holandije. Španija je u oktobru iste godine prinuđena da prizna nezavisnost Holandije.

    1649. Pogubljen je engleski kralj Čarls, a Engleska je proglašena republikom sa Oliverom Kramvelom na čelu.

    1835. Predsjednik SAD Endrju Džekson preživio prvi atentat na šefa države u američkoj istoriji.

    1882. Rođen Frenklin Delano Ruzvelt, koji je od 1932. do smrti 1945. četiri puta biran za predsjednika SAD, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji. Politikom "Nju dila" uspio je da izvuče SAD iz velike ekonomske krize, uspostavio je diplomatske odnose sa SSSR, a u Drugom svjetskom ratu bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u antihitlerovskoj koaliciji.

    1927. Rođen švedski državnik Ulof Palme, šef vlade i Socijaldemokratske radničke partije Švedske. 1986. je ubijen u atentatu.

    1933. Predsjednik Njemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg imenovao Adolfa Hitlera za kancelara. Istog dana 1937. Hitler izjavio u Rajhstagu da Njemačka povlači svoj potpis sa Versajskog mirovnog ugovora.

    1937. Trinaest visokih funkcionera Komunističke partije SSSR-a osuđeno na smrt zbog navodnog učešća u zavjeri Lava Trockog protiv vrha države.

    1937. Rođen ruski velemajstor Boris Vasiljevič Spaski, svjetski šahovski prvak od 1969. Titulu izgubio u meču s američkim velemajstorom Bobijem Fišerom 1972. u Rejkjaviku.

    1937. Rođena engleska pozorišna i filmska glumica Vanesa Redgrejv, koja je najčešće tumačila uloge samostalnih modernih žena složene prirode i senzibiliteta.

    1943. Britansko ratno vazduhoplovstvo počelo je prvo bombardovanje Berlina u Drugom svjetskom ratu.

    1948. U Nju Delhiju ubijen Mahatma Gandi, vođa pokreta za nezavisnost Indije, pola godine poslije sticanja nezavisnosti Indije. Ubio ga je jedan fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha" koja se protivila njegovoj politici pomirenja Hindusa i muslimana.

    1948. Umro američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt, koji je 1903. s bratom Vilburom, u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je preletio 285 metara.

    1957. UN su pozvale vladu Južne Afrike da preispita politiku aparthejda.

    1964. U SSSR-u prvi put u istoriji kosmonautike, uz pomoć jedne rakete, lansirani sateliti u različite orbite - ''Elektron 1'' i ''Elektron 2''.

    1967. Papa Pavle VI susreo se s predsjednikom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolajem Podgornim, prvim šefom sovjetske države koji je posjetio Vatikan.

    1968. U Vijetnamskom ratu počela jednomjesečna ofanziva nazvana "Tet" (Nova godina) pod komandom sjevernovijetnamskog generala Vo Ngujen Đapa, tokom koje su sjevernovijetnamske trupe i južnovijetnamski gerilci napali Sajgon i više od sto drugih mjesta u Južnom Vijetnamu. ''Tet'' se smatra prekretnicom u ratu, jer je navela vladu SAD da počne da razmišlja o povlačenju iz Vijetnama.

    1972. Pakistan napustio Komonvelt u znak protesta zbog odluke Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju Bangladeš (bivši Istočni Pakistan).

    2000. Cijanid koji se izlio iz rumunskog rudnika Baja Mare u pritoke rijeke Tise, Lapoš i Samoš, a potom u Dunav, izazvao je ekološku katastrofu ogromnih razmjera.

    2000. Povodom Dana holokausta više stotina neonacista demonstriralo je u Berlinu i prošlo kroz Brandenburšku kapiju podsjećajući na vrijeme kada su nacisti u Njemačkoj bili na vlasti.

    2005. U Iraku su održani izbori za nacionalnu skupštinu - prvi slobodni izbori u posljednjih 50 godina.

    Uredio Cipur
    Last edited by zvoncica; 30-01-10 at 13:17.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #35
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    31. januar

    1841. Rođen Laza Kostić, pjesnik, dramski pisac, novinar, političar, predstavnik romantizma, začetnik srpske avangardne lirike. U Crnoj Gori boravio je različitim povodima: 1871. kao jedan od organizatora sastanka Ujedinjene omladine srpske, organizacije koja je zbog zabrane djelovanja u Srbiji našla utočište na Cetinju, iako je knjaza Nikolu smatrala apsolutistom; 1877/78. kao ratni dopisnik njemačkih listova sa crnogorsko-turskog fronta i 1885, kada je jedno vrijeme bio urednik „Glasa Crnogorca”. Objavljivao je u crnogorskoj štampi naučne rasprave, pjesme i političke članke i odlomke prevoda Šekspirovog „Hamleta”. Na Cetinju je napisao i dramu „Gordana”. Jedno od njegovih poznatih djela „Maksim Crnojević”, adaptirano za pozorišnu scenu, takođe je izvođeno u crnogorskoj prijestonici. U Crnoj Gori boravio je do 1891. ali je i nakon odlaska održavao kontakt sa njenim političkim predstavnicima i kulturnom javnošću, objavljujući članke u „Književnom listu”. Umro je u Beču, 9. decembra 1910. godine.

    1885. Rođen Jožef Bajza, mađarski bibliograf, slavista i publicista koji se uz istoriju mađarske književnosti bavio pitanjima iz hrvatske, srpske i crnogorske istorije, književnosti i politike. Doktorirao je na Univerzitetu u Budimpešti iz oblasti filozofskih nauka. Proučavajući postojeće bibliografije o Crnoj Gori i zaključivši da na mađarskom jeziku postoji samo jedno jedino (i sa stanovišta transkripcije problematično) djelo iz tog domena, uložio je mnogo truda pregledajući u bibliotekama Budimpešte građu koja se odnosi na Crnu Goru kako bi je objedinio i namijenio mađarskim i stranim istraživačima. Njegova prva knjiga „Bibliografija Crne Gore”, u kojoj je registrovao 308 djela, izašla je iz štampe 1927. a dvije godine potom i druga, sa 121 novom bibliografskom jedinicom. Bajza je imao i ličnih simpatija za Crnu Goru, popularisao ju je u svojoj zemlji i isticao njenu hiljadugodišnju državnost, kulturnu tradiciju i viševjekovnu borbu za slobodu.
    U Budimpešti je 1928. publikovao i knjigu „Crnogorsko pitanje”. Umro je 8. januara 1938. godine.

    1927. rodjen Zivko Djurović, umjetnik koji je afirmisao karikaturu u Crnoj Gori , a njegovim imenom se obiljezava i nagrada za karikaturu godine. Prvu karikaturu je objavio u Pobjedi 1952. godine. Umro je 11 avgusta 1983. godine.

    1946. Donesen je prvi Ustav FNRJ. Najviši pravni akt nove države (Federativne Narodne Republike Jugoslavije) donesen je nakon izbora za Ustavotvornu skupštinu (11. novembra 1945.) i proklamovanja republike 29. novembra iste godine. Njime su učvršćeni rezultati Narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije, položeni temelji buduće socijalističke izgradnje zemlje i definisano da je Jugoslavija savezna narodna država republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih naroda koji su, na osnovu prava na samoopredjeljenje, izrazili želju da žive zajedno u federativnoj državi. Nakon usvajanja Ustava FNRJ za predsjednika vlade i vrhovnog komandanta oružanih snaga izabran je Josip Broz Tito. Jedanaest mjeseci kasnije, Ustavotvorna skupština Narodne Republike Crne Gore, kao vrhovni predstavnik narodnog suvereniteta i izraz jednodušne volje crnogorskog naroda, usvojila je i proglasila Ustav Republike Crne Gore, kao „narodne i suverene države”.

    1951. Osnovan je Državni arhiv NRCG. Prvi crnogorski Državni arhiv osnovan je januara 1901. kada su doneseni i prvi zakoni o obaveznosti uvođenja državne arhive u Knjaževini Crnoj Gori, a prvi arhivista Crne Gore bio je Vuk Vrčević.

    1960. Rođen Željko Šturanović, bivši premijer Crne Gore.

    1967. Izgorela Stamparija Obod.

    1990. Ispred Skupštine Crne Gore, u Titogradu, okupilo se oko sto hiljada građana koji su protestom iskazivali nezadovoljstvo vlašću i situacijom u zemlji i na Kosovu. U 15.30 h. počeo je miting, na kome je istaknut zahtjev za jedinstvenu Jugoslaviju, odmah potom građani su se mirno razišli.

    2005. Ambasador Srbije i Crne Gore u Rimu, Branko Lukovac, je obavijestio zvaničnike državne zajednice da podnosi ostavku na tu funkciju zbog izbora za koordinatora Pokreta za nezavisnu Crnu Goru.

    2005. Haški tribunal osudio je penzionisanog generala JNA, Pavla Strugara, (72) na osam godina zatvora proglasivši ga krivim za granatiranje zaštićenog istorijskog jezgra Dubrovnika u decembru 1991. godine. Sudsko vijeće predsjedavajućeg Kevina Parkera iz Australije utvrdilo je da je general Strugar, kao zapovjednik Druge operativne grupe JNA, bio komandno odgovoran za „nezakonito, široko, namjerno i neselektivno" granatiranje dubrovačkog Starog grada 6. decembra 1991. godine.

    2008. Predsjednik Vlade Crne Gore, Željko Šturanović, podnio je ostavku na tu funkciju iz zdravstvenih razloga.
    -"Medicinska terapija koja mi je određena za narednih nekoliko mjeseci podrazumijeva, između ostalog, i značajno smanjenje mog radnog angažmana za to vrijeme - u svakom slučaju ispod nivoa aktivnosti koji, po mom dubokom uvjerenju, zahtijeva obavljanje ove značajne i odgovorne funkcije"- kaže se u pismu Šturanovića koje je uputio predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću.

    U svijetu:

    1747. U londonskoj bolnici 'Lok' otvorena prva klinika u svijetu za venerične bolesti.

    1797. rođen je Franc Šubert, austrijski kompozitor. Iako je umro mlad, ostavio je oko hiljadu muzičkih djela, simfonija, sonata, opera, a najveću slavu su mu donijele solo pjesme, koje je komponovao na stihove velikih pjesnika: Getea, Šilera i Hasnea.

    1808. Napoleon anektirao Dubrovačku Republiku. Aneksiju je proglasio general Ogist Marmon, vojvoda od Raguze. Time je prestala da postoji Dubrovačka Republika, a grad Dubrovnik je 1815. na Bečkom kongresu dodijeljen Austriji.

    1882. Rodjena je proslavljena ruska primabalerina, Ana Pavlova.

    1918. U Rusiji je 31. januar bio posljednji dan računanja vremena prema Julijanskom kalendaru, a sljedećeg dana datum je označen kao 14. februar prema Gregorijanskom kalendaru.

    1921. Rođen slavni američki operski pjevač i glumac Mario Lanca, italijanskog porijekla, koji je umro u 38. godini života.

    1930. Otvorena Londonska pomorska konferencija. Sporazumom Velike Britanije, SAD, Francuske, Italije i Japana o regulisanju podmorničkog ratovanja završena je 22. aprila.

    1943. Kod Staljingrada je njemačka armija obustavila otpor i njen komandant potpisao je bezuslovnu kapitulaciju.

    1950. Predsjednik SAD Hari Truman objavio da je naložio proizvodnju hidrogenske bombe.

    1956. Umro engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih priča za djecu 'Vini Pu'.

    1957. Rođen bivši jugoslovenski reprezentativac u alpskom skijanju, Slovenac Bojan Križaj, koji je bio jedan od najboljih skijaša u tehničkim disciplinama 80-tih godina prošlog vijeka.

    1958. Prvi američki vještački satelit Eksplorer I lansiran iz baze Kejp Kanaveral, na Floridi.

    1962. Na inicijativu SAD, na skupu održanom u Urugvaju, Kuba je isključena iz Organizacije američkih država i donijeta je rezolucija o zabrani trgovine s njom.

    1962. Umro karikaturista Petar Pjer Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista i jedan od osnivača 'Ošišanog ježa' [1935].

    1964. SSSR je lansirao prema mjesecu automatsku stanicu Luna 9 koja se poslije tri dana meko spustila na mjesečevu površinu i emitovala prve TV signale.

    1968. Ostrvo Mauricijus proglasilo nezavisnost od Velike Britanije.

    1971. Između Istočnog i Zapadnog Berlina uspostavljen ograničeni telefonski saobraćaj, prvi put poslije 19 godina.

    1971. trojica američkih astronauta, Šeperd, Mičel i Ruz, u Apolu 14 su lansirani prema mjesecu. U ovoj misiji Šepard i Mičel su na mjesecu proveli 33 sata.

    1983. Film Gandi osvojio pet prestižnih nagrada 'Golden Globe'.

    1990. U Moskvi otvoren američki restoran brze hrane Mekdonalds.

    1994. Počelo je jednosatno emitovanje programa Radija «Slobodna Evropa» na južnoslovenskom i albanskom jeziku.

    1994. U glavnom gradu Somalije, Mogadišu, marinci SAD iz pratnji konvoja sa diplomatama SAD, otvorili vatru na ljude okupljene kod centra za podjelu hrane i humanitarne pomoći i ubili najmanje pet civila.

    1996. Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za ljudska prava Elizabet Ren saopštila da u Bosni ima oko 200 do 300 masovnih grobnica i da su za zločine tokom bosanskog rata, pored Srba odgovorni i bosanski Hrvati i Muslimani.

    1996. Tamilski bombaš samoubica kamionom punim eksploziva udario u centralnu banku Šri Lanke u Kolombu. U eksploziji poginulo 90 i povrijeđeno 1.400 ljudi.

    1998. Skupština Republike Srpske na zasijedanju u Banjaluci odlučila da se sjedište vlade Republike Srpske sa Pala premjesti u Banjaluku.

    2001. Poslije devetomjesečnog suđenja, škotski sud osudio na doživotnu robiju Libijca Abdela Baseta al Megraha zbog podmetanja bombe u avion Pan Ama, koji se u decembru 1988. srušio iznad škotskog grada Lokberija i usmrtio 270 putnika.

    2002. Na Drugom antiglobalističkom socijalnom forumu u Porto Alegru, u Brazilu, usvojena deklaracija u 11 tačaka o pravednijem svjetskom poretku. Malo se sta promijenilo, ali deklaracija je ostala.

    2002. Katolička crkva u Irskoj pristala da plati odštetu od 110 miliona dolara ljudima koji su djetinjstvo proveli u crkvenim sirotištima, gdje su ih sveštena lica seksualno zlostavljala. Tužbe podnijelo više od 3.500 ljudi koji su živjeli u takvim crkvenim institucijama.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #36
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    1. februar

    1852. Rođen Petar Miljanić, izuzetna ličnost iz crnogorske medicine XIX vijeka: prvi školovani crnogorski hirurg, prosvjetitelj, pravnik, humanista i patriota, naučnik, organizator crnogorskog saniteta, pisac zakona, kulturni i javni radnik, poliglota. Potiče iz poznatog banjanskog bratstva Miljanića. Pravni fakultet završio je u Beogradu, Medicinski u Moskvi, nakon čega je došao u Crnu Goru. Doktorirao je u Njemačkoj. Sjajan dijagnostičar i glasoviti oftalmolog. Bio je direktor bolnice „Danilo I” i načelnik Crnogorskog saniteta. Izvršio je temeljite reforme u crnogorskom zdravstvu. Napisao je veliki broj rasprava, članaka i priloga iz medicine, prava, etnologije, istorije, psihologije. Rana smrt (8. septembra 1897.) prekinula je njegov briljantan naučni uspon.

    1918. Topovskim pucnjem sa admiralskog broda Sankt Georg označen početak pobune oko 6.000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki Kotorskoj. Pobuna ugušena 3. februara, uhapšeno 1000 mornara i podoficira, pred prijeki sud u Kotoru izvedeno njih 98, četiri osuđena na smrt i strijeljana u Škaljarima kod Kotora (Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šižgorić iz Žirja, Mate Brnčević iz Krila Jesenica i Čeh František Raš ). Veliki broj oslobođen poslije suđenja, u septembru, krivični postupak protiv ostalih prekinut slomom Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu.

    1945. Socijalni dinar. Štampan je na Cetinju, na inicijativu dr Nika Miljanića, predsjednika CASNO i povjerenika za narodno zdravlje, sa ciljem da se u poslijeratnoj obnovi Crne Gore pomogne ranjenicima i beskućnicima i što prije zamijeni okupacioni novac. Novčanice – bonove dizajnirali su slikari Milan Božović i Anton Lukateli.

    1946. U Jugoslaviji je izabrana prva vlada prema novom Ustavu Demokratske Federativne Jugoslavije.

    1949. Radio Titograd osnovao je svoj Radio hor.

    1966. Umro Pero Šoć, publicista, naučni i kulturni radnik, bibliograf, političar i diplomata. Rođen je 28. juna 1884. u Dubovu kod Cetinja. Doktorirao književnost u Dižonu (Francuska). Bio je visoki činovnik u crnogorskoj vladi prije, i ministar nakon njene emigracije.Obavljao je visoke funkcije u PTT odjeljenju Glavne uprave pošta kraljevine Crne Gore. Napisao više djela iz oblasti političke i kulturne istorije Crne Gore. Nakon povratka u novoformiranu Kraljevinu Jugoslaviju dobio je penziju, ali je ubrzo i reaktiviran, došavši na čelo PTT službe. Za izuzetni angažman u struci, publicističkoj i naučnoj djelatnosti dobio je niz priznanja. Ostavio je mnoštvo nesređenih bilješki i dragocjene dokumentacije koja se čuva u njegovom legatu.

    1977. Osnovan Nacionalni park „Durmitor”. U njegovom je sastavu (na oko 36.000 ha) i ekološki rezervat sliva rijeke Tare, jedan od 57 rezervata u svijetu, koji predstavlja rijetkost očuvanog prirodnog prostora po kriterijumu „Čovjek i biosfera”, zbog čega je kao vrijedna svjetska baština uvršten u spisak UNESCO-a.

    U svijetu:


    1533. osnovan je Buenos Aires, glavni grad Argentine, danas najveći grad na južnoj hemisferi i jedno od najvećih pristaništa svijeta.

    1650. U Stokholmu umro francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart. Smatra se začetnikom moderne filozofije racionalizma.

    1793. Revolucionarna Francuska, nepune dvije sedmice poslije pogubljenja kralja Luja XVI, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.

    1840. U američkom gradu Baltimor otvoren prvi stomatološki fakultet u svijetu.

    1893. Tomas Edison u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svijetu.

    1895. Rođen Džon Ford, američki filmski reditelj.

    1896. Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krit počeli ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila, Krit 1898. dobio autonomiju, 1912. pripojen Grčkoj.

    1901. rođen je američki filmski glumac Klark Gebl. Igrao je uglavnom otmenog pustolova i bonvivara u komedijama i avantursitičkim filmovima. Snimio je više od 70 filmova a najpoznatiji su Istočni put, Slobodna duša, Dogodilo se jedne noći, Pobuna na brodu Baunti, Prohujalo sa vihorom i drugi. Umro je 1960. godine.

    1908. U Lisabonu ubijeni portugalski kralj Karlos I i njegov sin, princ prestoljonaslednik. Atentat izvršile pristalice republikanaca.

    1924. umro je Aleksa Šantić, književnik i novinar. Bio je pjesnik i urednik književnog lista Zora, potom horovođa, kompozitor, recitator i glumac. Pisao je rodoljubive i ljubavne pjesme a antologijske su Ostajte ovdje, Emina i Veče na školju. Napisao je i drame Hasanaginica i U magli, i bavio se prevodilaštvom sa njemačkog i češkog jezika.

    1924. Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala SSSR, što je znatno doprinijelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje u svijetu.

    1931. Rođen Boris Jeljcin, bivši predsjednik Rusije, prvi koji je pobijedio na demokratskim izborima.

    1932. Na inicijativu Društva naroda u Ženevi je počela prva svjetska konferencija o ograničavanju naoružanja.

    1933. Rođena srpska književnica Svetlana Velmar Janković.

    1942. Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling postao, u okupiranoj Norveškoj u Drugom svjetskom ratu, predsjednik marionetske vlade.

    1943. Poslije šest mjeseci borbi Crvene armije i Šeste njemačke armije, kod Staljingrada (Volgograda), njemačke jedinice su prinuđene da kapituliraju.

    1946. Norveški diplomata Trigve Li izabran za prvog generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija.

    1946. Mađarska proglašena republikom, s predsjednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.

    1958. Lansiran je prvi američki vještački satelit Eksplorer 1.

    1966. Umro američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, jedan od najpoznatijih komičara nijemog filma.

    1979. Iranski vjerski vođa ajatotah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza poslije 15 godina izgnanstva, koje je proveo uglavnom u Iraku.

    1990. Da bi suzbila masovne demonstracije kosovskih Albanaca, JNA izvela tenkove na ulice kosovskih gradova, a borbeni avioni nadlijetali Prištinu. U sukobima demonstranata i policije poginulo 27 demonstranata i jedan policajac, a ranjeno oko sto ljudi na obje strane.

    1992. Predsjednici SAD i Rusije Džordž Buš i Boris Jeljcin potpisali u Kejmp Dejvidu deklaraciju o prestanku neprijateljstava dvije zemlje, čime je formalno završen 'hladni rat'.

    1995. Poplave u Holandiji natjerale oko 250.000 ljudi da napuste domove, što je bio najveći egzodus u istoriji te zemlje.

    1996. Predsjednik Žak Širak objavio da je Francuska okončala nuklearne probe 'jednom zauvijek'.

    2000. Zbog, kako je navedeno, učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, srpske vlasti su pojačale prisustvo snaga bezbjednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa u kojima Albanci čine većinu stanovništva.

    2003. U nesreći, Spejs šatl 'Kolumbija' koji se zapalio i raspao na visini od oko 60 kilometara iznad Teksasa, poginulo svih sedam astronauta.

    2004. U dvostrukom samoubilačkom napadu u Erbilu, na sjeveru Iraka, na kancelarije dvije glavne kurdske frakcije, Patriotske unije Kurdistana i Demokratske partije Kurdistana, poginulo 117 osoba, među njima guverner Erbila Akram Mintik.

    2004. 251 muslimanski vjernik poginuo u jurnjavi tokom godišnjeg hadžiluka u Mini, blizu Meke, u Saudijskoj Arabiji.

    2007. Umro je Đan Karlo Menoti, slavni kompozitor i osnivač festivala "Dva svijeta" u gradu Spoleto, u italijanskoj provinciji Umbriji, 1957. godine, a kasnije i festival "Spoleto SAD" u Čarlstonu, u Južnoj Karolini, potom u Melburnu, u Australiji. Dobitnik je dvije Pulicerove nagrade za muziku: za operu "Konzul" i za operu "Svetac iz ulice Bliker".

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #37
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    2. februar

    1790. Francuski list Moniteur objasnio je etnonim Crnogorac - pojam je definisao kao «slovensku naciju».

    1872. Rođen Jovan - Jovo Popović, političar i pisac, opunomoćeni ministar Crne Gore u Carigradu (1909–1912), delegat na Konferenciji mira u Londonu (1913), poslanik Crnogorske narodne skupštine. Bio je upravnik Pošta i telegrafa Crne Gore. Za njegovo ime vezuje se uvođenje automobila u crnogorski poštanski saobraćaj (1903) i otvaranje prve radio-telegrafske stanice na Balkanu, na Volujici kod Bara (1904). Nakon kapitulacije Crne Gore u I svjetskom ratu bio je interniran. Jedan je od organizatora Božićne pobune 1918. U emigraciji u Italiji istupao je u ime Komiteta crnogorskih izbjeglica i bio jedan od najaktivnijih emigranata u političkim akcijama prema Velikim silama. Po povratku u Crnu Goru 1938. politički se angažovao kao član Crnogorske stranke a tokom okupacije Crne Gore u II svjetskom ratu bio član zelenaškog pokreta, angažujući se na ostvarenju crnogorske nezavisnosti pod pokroviteljstvom Italije, zbog čega su ga prilikom oslobođenja Cetinja partizani uhapsili. Osuđen je na pet godina robije, a imovina mu je konfiskovana. Umro je na Cetinju 1948. godine.

    1892. umrla knjeginja Darinka Petrović (djevojačko prezime Kvekić) supruga crnogorskog kneza Danila Petrovića. Danilo se radi braka sa Darinkom odrekao duhovne titule vladike i uzeo svjetovnu titulu knjaza. Darinka je u Crnu Goru došla 25. januar 1855. i donijela u patrijarhalnu sredinu mnoge evropske običaje. Sa Danilom je imala kćerku Olgu. Poslije ubistva supruga 1860. živjela je izvan Crne Gore. Umrla je u Veneciji .

    1895.Rođen Nikola Banašević, književni istoričar, romanist, esejista, prevodilac, profesor Beogradskog univerziteta. Studirao u Dižonu, Beogradu i Parizu, gdje je i doktorirao. Autor je više studija iz jugoslovenske i francuske književnosti, priređivač izdanja domaćih autora. Bio je urednik „Priloga za književnost, jezik, istoriju i folklor” koje je obnovio 1954. sa D. Pavlovićem i V. Latkovićem. Objavio je niz rasprava iz oblasti jugoslovenske i uporedne književnosti, bio potpredsjednik Međunarodnog udruženja za uporednu književnost i počasni doktor Univerziteta u Bordou. Prevodio je Igoa, Balzaka, Flobera, sarađivao na izradi Male Prosvetine enciklopedije za pojmove iz francuske književnosti. Umro je 20. juna 1992.g.

    1901. U Herceg Novom je umro Marko Miljanov Popović, znameniti crnogorski junak, vojskovođa, vojvoda i pisac. Rođen je na Medunu 24. aprila 1833. Od rane mladosti bio je beskompromisan borac protiv osmanskog ugnjetavanja. Isticao se hrabrošću i ratnom vještinom, posebno tokom pohoda Omer-paše Latasa na Crnu Goru. Godine 1856. postao je perjanik, potom vojvoda, a 1874. godine član Crnogorskog senata. Bio je vrlo ugledan i popularan u čitavoj Crnoj Gori. Izvjesno vrijeme bio je i guverner Podgorice. Kao jedan od zagovornika ograničenja vlasti knjaza Nikole, došao je u sukob sa suverenom, nakon čega je dao ostavke na sve funkcije. Odbio je 1883. titulu albanskog kneza koju mu je nudila Austrija. Prilično kasno je počeo književni rad, u 50. godini, kada je naučio da čita i piše. U kratkim, sažetim pričama, odslikao je izvrsne portrete ličnosti iz svog i drugih krajeva Crne Gore, znatno doprinoseći izvornom uobličenju temeljnih vrijednosti crnogorskog tradicionalnog društva. Poznata su mu djela: „Primjeri čojstva i junaštva”, „Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi”, „Život i običaji Arbanasa”.


    1906. U Njegoševoj Biljardi izbio je požar koji je zahvatio odjeljenje Velikog suda. Zahvaljujući tihom vremenu i požrtvovanju naroda brzo je lokalizovan. Izgorjela je arhiva Suda i oštećene prostorije u kojima je bila smještena Gimnazija, dok je njena biblioteka spašena.

    1907. U Crnoj Gori je donesen Zakon o narodnom školstvu čime je prestalo važenje Zakona o osnovnim školama Knjaževine Crne Gore koji je donesen 13. novembra 1874. godine.

    1948. umro Jovan- Jovo Popović, na isti dan kada je rodjen, ali nakon 76 godina, diplomata i delegat Crne Gore na Konfernciji o miru Londonu, načelnik pošta i telegrama u Kraljevini Crnoj Gori. Za njega se vezuje i uvodjenje automobila u postanskom saobraćaju, a u zapisima iz Podgorice pise: "Devetog juna 1903. godine u autu zatvorene karoserije "doklizio" je
    sa Cetinja u Podgoricu načelnik pošta i telegrama u Crnoj Gori, Jovo Popović, i zaustavio se pred poštom koja je bila na današnjem Bulevaru Blaža Jovanovića. U gradu se pročulo da je pred poštu došla "karoca bez konja", pa je nastala "jedna opšta trka ko će prvi stići da je vidi".

    2006. Izaslanik EU za organizovanje referenduma u Crnoj Gori Miroslav Lajčak i predstavnici OEBS-a pozvali su Beograd i Podgoricu na dijalog sa ciljem da se sagledaju odnosi dvije republike nakon izjašnjavanja građana u Crnoj Gori. Rusija je na sastanku Savjeta OEBS naglasila da je referendum unutrašnja stvar Crne Gore. SAD apelovale su na zemlje članice OEBS-a da ohrabre obje republike na početak razgovora u budućnosti poslije referenduma.

    U svijetu:


    1536. Španski istraživač Pedro de Mendosa osnovao, na ušću rijeke La Plata, grad Buenos Ajres, glavni grad Argentine od 1880. godine.

    1709. Škotski mornar Aleksander Selkrik izbavljen s pustog pacifičkog ostrva na koje je 1704. dospio poslije brodoloma. Njegova priča inspirisala Danijela Defoa da napiše roman 'Robinson Kruso'.

    1808. Napoleonove trupe okupirale Rim nakon što je papa Pije VII odbio da prizna Napuljsko kraljevstvo pod francuskom vlašću i da se pridruži alijansi protiv Velike Britanije. Napoleon je 1809. odveo papu u zatočeništvo u Fontenblo. Papska država restaurirana je poslije Napoleonovog pada 1814. godine.

    1836. U Londonu, u Engleskoj, pušten u saobraćaj prvi voz za javni prevoz.

    1848. Mirom u gradu Gvadelupe Idalgo okončan dvogodišnji rat Meksika i SAD. Poraženi Meksiko ustupio SAD Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju.

    1882. Rođen u Irskoj Džejms Džojs, književnik.

    1895. Umro pisac Ljubomir Nenadović, koji je pripadao prvoj generaciji srpskih intelektualaca školovanih u inostranstvu.

    1907. Umro ruski hemičar Dmitrij Mendeljejev, koji je otkrio periodični sistem hemijskih elemenata [1869], prema kojem svojstva hemijskih elemenata zavise od njihove atomske težine.

    1920. Mirovnim ugovorom Sovjetska Rusija priznala nezavisnost Estonije, koja je od 1721. bila pod ruskim suverenitetom. Sovjetske trupe zaposjele su tu zemlju u junu 1940, poslije čega je Estonija postala sastavni dio SSSR-a.

    1923. Rođen šahovski velemajstor i novinar Svetozar Glogirć, višestruki šampion Jugoslavije I pobjednik mnogih međunarodnih turnira.

    1924. Umro pjesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama 'Ostajte ovdje', 'Emina', 'Veče na školju'. Rođen 27. marta 1868. godine u Mostaru.

    1943. Kod Staljingrada sovjetska Crvena armija, poslije šestomjesečnih borbi prisilila njemačku Šestu armiju na kapitulaciju.

    1970. U 97. godini umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, jedan od rodonačelnika analitičke filozofije, osnivač i predsjednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamskom ratu. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950.

    1977. Rođena kolumbijska pop pjevačica i kantautorka Šakira.

    1986.
    U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

    1989. Posljednja sovjetska vojna jedinica napušta Avganistan, čime je završena osmogodišnja okupacija.

    1990. Južnoafrički predsjednik Ferdinand de Klerk ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mandele.

    1994. Umro Zaim Imamović, bosanskohercegovački interpretator sevdalinki.

    1996. Umro američki filmski glumac i igrač Džin Keli, zvijezda holivudskog mjuzikla.

    1997. U Beogradu policija grubom silom rastjerala mirne demonstracije građana koji su od novembra 1996. svakodnevno protestovali zbog odbijanja vlasti da prizna pobjedu opozicije na lokalnim izborima u Srbiji.

    2005. Umro Maks Šmeling, prvi Evropljanin šampion svijeta u boksu. Titulu svjetskog prvaka osvojio 1930. pobijedivši Džeka Šarkija.

    2007. U Parizu eksperti UN prvi put javno saopštili da je čovjek najodgovorniji za pregrijavanje planete. Dvije i po hiljade naučnika iz 130 zemalja predviđa katastrofalne klimatske promjene.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #38
    Join Date
    Jan 2010
    Location
    Kingdom of Montenegro ;)
    Posts
    6,850
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    zvoncice svaka ti cast za ovo swaki dan ))
    PS.
    1. februara 1935. godine, u sukobu sa policijom Kraljevine Jugoslavije tokom blokade fakulteta, ubijen je crnogorski student prava Mirko Srzentić. Prvi logor u Jugoslaviji, koji je bio namijenjen za studente ljevičare, otvorila je u Višegradu, januara mjeseca 1935. godine, vlada Bogoljuba Jevtića. Cilj je bio ugušiti rastući revolucionarni studentski pokret, a prva grupa studenata iz Beograda internirana je 29. januara iste godine. Kao glavni organizatori revolucionarnog studentskog pokreta na Beogradskom univerzitetu isticali su se crnogorski studenti Veljko Vlahović, Milovan Đilas, Đuro Strugar i dr.

    Oko 1.000 studenata je 1. februara izašlo na demonstracije, zahtijevajući da se njihovi internirani drugovi pušte iz logora u Višegradu. Studenti su se zabarikadirali u zgradi Pravnog fakulteta na Studentskom trgu i pokušali da štrajkom glađu prisile vlasti na popuštanje.
    Žandarmerija je upotrebila silu i tokom upada u zgradu Fakulteta otvorila vatru na studente, koji nijesu imali vatreno oružje već su se branili kamenicama i školskim inventarom. Tokom borbi na ulazu Fakulteta, žandarmi su ubili crnogorskog studenta prava Mirka Srzentića (1912 – 1935), poslije čega su uspjeli da prodru u zgradu.
    Tom prilikom je uhapšeno više stotina studenata od kojih je 30-ak sprovedeno u koncentracioni logor u Višegradu. Pod pritiskom javnosti i stalne borbe samih logoraša vlasti su već marta 1935. godine bile prisiljene da raspušte i zatvore ovaj logor.
    U znak sjećanja na Mirka Srzentića, supruga njegovog brata Voja, Dragica Srzentić je 1994. godine izradila o svom trošku Mirkovu bistu koja je postavljena u auli Filološkog fakulteta na Studentskom trgu u Beogradu.
    Last edited by Hari Krisna; 02-02-13 at 14:31.
    Crazy isn't being broken or swallowing a dark secret. It's you or me amplified.


    Katjon vazda :)

  14. #39
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    3. februar


    Danas je Dan Svetog Tripuna. Sveti Tripun (umro je mučeničkom smrću, u III vijeku, za vrijeme rimskog cara Decija), jedan je od starih istočnih kultova mučenika koji su u provinciji Prevalis, u nedostatku lokalnih, starohrišćanskih, tokom IX vijeka instalirani i korišćeni preko kupovine moštiju. Andreaci, imućni kotorski građanin, otkupio je 809. od Mlečana mošti Svetog Tripuna, mučenika iz Kampsade u Maloj Aziji, i na mjestu gdje se, kako to u Andreacijevoj povelji stoji, po svečevom diktatu zaustavila povorka koja je nosila njegovo tijelo, odlučio da sagradi crkvu. Kult Svetog Tripuna veoma je snažan u Kotoru, Boki i Bariju. Kako je zabilježio Konstantin Porfirogenit, bio je u X vijeku poznat čak i u Carigradu.

    1879.
    Pošto je Porta odbijala da Crnoj Gori preda, gradove i teritorije koji su joj dodijeljeni Berlinskim kongresom, na inicijativu crnogorskog rukovodstva, formirana je mješovita crnogorsko-turska komisija koja je imala zadatak da «pripremi sve potrebno za ustupanje Crnoj Gori dodijeljene teritorije». Sjedište Komisije bilo je u Virpazaru, a u njenom sastavu bili su Stanko Radonjić i Simo Popović u ime Crne Gore, i Riza paša i Ali paša u ime Porte. Komisija je odredila kada Porta treba da preda Podgoricu, Spuž i Žabljak, a Crna Gora da vrati teritorije između Skadra i mora, koje je osvojila prilikom oslobađanja Bara.

    1918. Ugušena pobuna mornara u Boki. Nakon dolaska bojnih brodova iz Pule, ugušena je trodnevna pobuna više od 6.000 mornara, koja je otpočela 1. februara, topovskim hicem sa krstarice „Sankt Georg”, i proširila se na 40 austrougarskih brodova u Boki Kotorskoj. Uhapšeno je oko 1.200 pobunjenika, ali je pred prijeki sud izvedeno njih 28. U zatvoru je umrlo deset mornara, u toku pobune ubijena su dva, četvorica osuđena na smrt strijeljanjem, a ostali mornari na višegodišnju robiju. Pobuna je bila motivisana ratnim nevoljama i pod uticajem štrajkova u Austrougarskoj, kao i Oktobarske revolucije, a u nizu zahtjeva pobunjenika isticali su se oni koji su se odnosili na zaključenje mira, te prava naroda u Austrougarskoj na samoopredjeljenje, poboljšanje uslova rada i amnestiju učesnika.

    1919. Zvaničnici Međunarodne mirovne konferencije u Parizu, Crnogorcima su obećali "da će im se ukazati šansa i mogućnost da se slobodno izjasne o svojoj budućoj državi". Već 5. februara, po prvi put, Vrhovni savjet velikih sila primio je izaslanstvo Crnogorske vlade i od legitimnih predstavnika saznao istinu o stvarnom stanju u Crnoj Gori. Iako su se kralj Nikola i Crnogorska izbjeglička vlada grčevito borili da Crna Gora bude zastupljena na Pariskoj mirovnoj konferenciji, intenzivne diplomatske aktivnosti novonastale države, Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, to su osujetile, a zvaničnici Međunarodne mirovne konferencije u Parizu, jednostavno se saglasili.

    1924. U Podgorici rođen slikar Vojislav Vojo Stanić. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Nikšiću, a Akademiju za likovne umjetnosti, smjer vajarstva, u Beogradu 1951. godine. Prvih nekoliko godina rada posvetio je vajarstvu i imao više zapaženih ostvarenja u kamenu, gipsu i bronzi, da bi se potpuno posvetio slikarstvu od 1955. godine. Imao je brojne samostalne, a učestvovao je na mnogim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Predstavljao je Jugoslaviju na Bijenalu u Veneciji 1997. godine. Stanić je nesumnjivo jedan od najpoznatijih i najoriginalnijih ličnosti savremenog crnogorskog slikarstva. Slikarska ostvarenja Voja Stanića nalaze se kako u likovnim galerijama u Crnoj Gori, tako i u većim likovnim centrima u inostranstvu. O radu akademika Stanića objavljeno je nekoliko monografija. Usavršavao se kroz studijske boravke u Rimu i Parizu. Za umjetnički rad dobio je mnogobrojna priznanja i nagrade, izdvaja se dva puta Trinaestojulska nagrada- 1960. i 1968. godine. Od 1985. godine član je CANU.

    1926. Prvi broj „Karampane” Humoristički list, štampan u Kotoru. Izlazio je uglavnom na dan Svetog Tripuna. Predstavljao je nadomjestak ćakulama kraj stare gradske bunar-česme Karampane, gdje su se prepričavale lokalne dogodovštine. Imao je široku mrežu mahom anonimnih saradnika. Rukopisi su se prikupljali u poštanskom sandučetu postavljenom pored gradskih vrata uoči izlaženja lista. Objavljivao je humor lokalnog miljea, kasnije i sa političkim primjesama. Prvi urednici bili su Uga Bravo, Drago Vuković i Dušan Čelanović. Prestao je da izlazi 1941. godine. U novije vrijeme ponovo se počeo pojavljivati za vrijeme karnevalskih svečanosti.

    1983. Rođen vaterpolista hercegnovskog Jadrana i crnogorski reprezentativac Predrag Jokić.

    2002. Svještenici i grupa vjernika Crnogorske pravoslavne crkve došli su na napušteno ostrvo Beška na Skadarskom jezeru, očistili tamošnju crkvu Svetoga Đorđa, zadužbinu Đurđa Trećeg Stracimirovića-Balšića, održali bogosluženje i namjeravali da izgrade privremeni objekat za monahe koji je trebalo da obje crkve na ostrvu učine vjerskidejstvujućim. Umiješao se mitropolit crnogorsko primorske crkve Amfilohije Radović i JNA. Svještenici i vjernici CPC od predstavnika MUP-a su zamoljeni da napušte ostrvo uz obećanje da će im ubrzo biti dozvoljeno da se vrate.

    U svijetu:

    1194. Njemački kralj Henrik VI oslobodio, uz veliku otkupninu, engleskog kralja Ričarda I (Lavlje Srce), kojeg je na povratku iz Krstaškog rata 1192. zarobio austrijski vojvoda Leopold.

    1468. Umro Johan Gutenberg, njemački pronalazač poznat po svojim doprinosima tehnologiji štampe.

    1809. Rođen njemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, istaknuti predstavnik muzičkog romantizma.

    1830. Na mirovnoj konferenciji u Londonu Grčkoj priznata nezavisnost od Otomanskog carstva, u čijem je sastavu bila od 1453.

    1867. Princ Mucuhito postao u 14. godini japanski car Meiđi. Tokom njegove vladavine, Japan je modernizovan, privredni razvoj je naglo ubrzan i zemlja je od zaostale feudalne preobražena u modernu kapitalističku državu.

    1917. SAD u Prvom svjetskom ratu prekinule diplomatske odnose s Njemačkom, poslije saopštenja Berlina da će otpočeti neograničeni podmornički rat.

    1924. Umro američki predsjednik Vudro Vilson, začetnik ideje o stvaranju Lige naroda, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919.

    1945. Američki avioni izbacili 3.000 tona eksploziva na Berlin, a američke trupe na Filipinima preuzele Manilu od Japanaca.

    1958. Potpisan sporazum o ekonomskoj uniji Belgije, Holandije i Luksemburga- Beneluks.

    1968. Rođen bivši košarkaš Vlade Divac, jedan od prvih Evropljana koji je zaigrao u NBA ligi.

    1969. Palestinski nacionalni kongres izabrao Jasera Arafata za šefa Palestinske oslobodilačke organizacije.

    1973. U Južnom Vijetnamu je na osnovu mirovnog sporazuma potpisanog u Parizu stupio na snagu prekid vatre.

    1981. Gro Harlem Bruntland izabrana za prvu ženu premijera Norveške.

    1989. Umro američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetis, vodeći predstavnik 'njujorške škole'.

    1994. Predsjednik SAD Bil Klinton ukinuo trgovinski embargo Vijetnamu, zaveden po završetku Vijetnamskog rata 1975.

    1995. NATO održao prvu vojnu vežbu na teritoriji nekadašnje Istočne Nemačke.

    1996. Na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma 57.000 pripadnika međunarodnih mirovnih snaga – IFOR stiglo je u BiH. Raspoređeni su u 10 brigadnih i tri divizijska glavna štaba.

    1998. Američki vojni avion 'EA-6B', leteći prenisko, udario u kabl uspinjače u zimskom turističkom centru Kavaleze na sjeveru Italije. U gondoli, koja je pala s visine od 200 metara, poginulo svih 20 ljudi.

    2006. Egipatski feribot "Al Salam 98" sa 1414 putnika, mahom egipatskih radnika, potonuo u Crvenom moru. Preživjelo samo 387 putnika.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #40
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    4. februar

    1788. Predstavnik ruskog dvora, Aleksandar Vodvinov, ponudio je Petru I Petroviću Njegošu saradnju Rusije u borbi protiv Otomanske imperije. Crnogorski mitropolit prihvatio je ovu ponudu jer je smatrao interesantnom za Crnu Goru, iako je tada bila u lošim odnosima sa Rusijom.

    1867. na Cetinju je otvorena Prva javna biblioteka, nazvana Cetinjska čitaonica, prva u Crnoj Gori. Članovi, osnivači čitaonice, pored knjaza Nikole, bili su vojvode, senatori i druge istaknute ličnosti političkog i društvenog života ondašnje Crne Gore. Petnaestak godina kasnije Čitaonica je osnovala Dobrovoljno pozorišno društvo i nabavila štampariju u kojoj su štampani neki cetinjski listovi. Njom su rukovodili poznati kulturni i javni radnici koji su se trudili da, pored knjiga, nabavljaju i veći broj domaćih i stranih časopisa. Za vrijeme Prvog svjetskog rata njen knjižni fond je gotovo uništen, a ponovo je počela da radi tek poslije Drugog svjetskog rata.

    1879. Nakon duge opsade Turci su Crnogorcima predali Spuž i Podgoricu, ali su Plav i Gusinje i dalje ostali u sastavu Albanske lige, iako su Berlniskim kongresom i ta dva grada bila dodijeljena Crnoj Gori. Umjesto Plava i Gusinja, Crnoj Gori je ustupljen Ulcinj.

    1927. Umro Janko Vukotić, Serdar i divizijar, proslavljeni crnogorski vojskovođa, general i državnik. Rođen je 18. februara 1866. godine, vojnu školu završio je u Italiji. U Prvom balkanskom ratu komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske i bio načelnik Štaba vrhovne komande u operacijama oko Skadra, u Drugom je komandovao tzv. Dečanskim odredom, a nakon toga, 1913. godine, kao crnogorski predstavnik učestvovao u mirovnim pregovorima u Bukureštu između Rumunije, Srbije, Grčke i Crne Gore sa jedne, i Bugarske sa druge strane. Od maja 1913. do decembra 1915. bio je predsjednik crnogorske vlade, a od juna iste godine ministar vojni. U Prvom svjetskom ratu komandovao je hercegovačkim odredom i ofanzivnom grupom, potom 1915. crnogorskom sandžačkom vojskom koja je tokom tromjesečne vojno-strategijske operacije, okončane u januaru 1916. Mojkovačkom bitkom, omogućila uspješno povlačenje srpskih trupa kroz Crnu Goru u pravcu Jadranskog mora. Početkom 1916. imenovan je za načelnika štaba Vrhovne komande. Interniran je poslije kapitulacije Crne Gore. U Kraljevini SHS unaprijeđen je 1926. godine u najviši čin armijskog generala.

    1930. U Podgorici rođen književnik Borislav Pekić. Živio u Podgorici, Novom Bečeju, Mrkonjić - Gradu, Kninu, Cetinju i Bavaništu u Banatu, a od 1945. godine, u Beogradu. Od 1948. do 1953. bio na izdržavanju kazne u zatvorima u Sremskoj Mitrovici i Nišu. Bio osuđen na petnaest godina strogog zatvora, ali je 1953. godine pomilovan. Studirao eksperimentalnu psihologiju na Filozofskom fakultetu Beogradskog univerziteta. Radio od 1958. do 1964. godine kao dramaturg i scenarista u filmskoj industriji i autor je brojnih filmova. Prema njegovom tekstu, Dan četrnaesti, snimljen je film koji je predstavljao Jugoslaviju 1961. godine na filmskom festivalu u Kanu. Prvi roman, Vreme čuda, objavljuje 1965. godine. Od 1971. godine živio je i radio u Londonu. Narednim knjigama svrstao se u vodeće i najplodnije jugoslovenske pisce. Pekić je autor oko 30 dramskih djela za pozorište, radio, televiziju, emitovanih i igranih na našim i stranim radio - televizijskim stanicama i pozorišnim scenama. Djela su mu prevedena na engleski, njemački, francuski, italijanski, španski, holandski, poljski, češki, slovački, mađarski, rumunski, retoromanski, makedonski, slovenački, albanski jezik.

    1976.
    Umro Blažo Jovanović, političar, državnik, revolucionar i antifašista, pravnik i humanista, koji je zaslužio časno i trajno mjesto u crnogorskoj istoriji. Od aprila 1945. do 1963. godine bio je prva državna, partijska i politička ličnost Crne Gore. U tom razdoblju bio je prvi predsjednik Vlade Crne Gore i na toj dužnosti je ostao do 1953. On je istovremeno bio prva partijska ličnost i predsjednik više tadašnjih društveno-političkih organizacija, partijskih foruma, kako na republičkom tako i na saveznom nivou, savezni narodni poslanik. Za predsjednika Ustavnog suda Jugoslavije izabran je 1963. Na toj dužnosti je ostao do 1975. godine.
    Jula 1971. izabran je u Izvršni komitet Svjetske organizacije pravnika »Svjetski mir putem prava«. Autor je više političkih tekstova i monografije »Aktuelna pitanja Ustavnog suda Jugoslavije«. Bio je član Savjeta Federacije; general-major JNA u rezervi; narodni heroj od 1952. Uloga i doprinos Blaža Jovanovića u rješavanju crnogorskog državnog i nacionalnog pitanja je veća nego što bi današnje generacije mogle i da pretpostave, zapisali su istoričari.

    2003. Usvajanjem Ustavne povelje u Saveznom parlamentu Savezne Republike Jugoslavije, koju su prethodno usvojili republički parlamenti Crne Gore i Srbije, nestala je treća i posljednja Jugoslavija poznata kao Miloševićeva Jugoslavija sastavljena od Srbije i Crne Gore, - jedine dvije republike od nekadašnjih šest bivše SFRJ.

    2005. U Beogradu održana osnivačka skupština Pokreta za zajedničku evropsku državu Srbije i Crne Gore. „Poričemo da su Crna Gora i Srbija bile dvije nacionalno različite države i tvrdimo da su one bile i ostale dvije srpske države", rekao je predsjednik pokreta Ljubomir Tadić, otac predsjednika Srbije. Za potpredsjednika Pokreta je izabran Matija Bećković.

    U svijetu:

    1746. Rođen poljski nacionalni junak Tadeuš Košćuško, američki general i učesnik Američkog rata za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona. Po povratku u Poljsku podigao ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on je ranjen i zarobljen.

    1783. Velika Britanija u Parizu potpisala sporazum o priznanju SAD, čime je okončan osmogodišnji britansko-američki rat, poznat kao Američki rat za nezavisnost.

    1789. Za prvog predsjednika SAD izabran Džordž Vašington, koji je u ratu za nezavisnost od Velike Britanije od 1775. do 1783. komandovao vojskom kolonista. Smatra se jednim od najvećih ličnosti u istoriji SAD.

    1881. Rođen sovjetski vojskovođa i političar ruskog porijekla Kliment Vorošilov, maršal SSSR-a, učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije 1917.

    1889. Rođen istoričar Viktor Novak. U kapitalnom djelu 'Magnum crimen', objavljenom ubrzo poslije Drugog svjetskog rata, dokumentovao zločin genocida ustaškog režima nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

    1899. Na Filipinima izbila pobuna protiv SAD, koje su odbile da daju nezavisnost toj bivšoj španskoj koloniji. Filipini su stekli nezavisnost tek 1946. godine.

    1900. Rođen francuski pjesnik Žak Anri Mari Prever, nazvan 'pjesnik Pariza'.

    1902. Rođen američki pilot Čarls Lindberg, koji je prvi preletio Atlantski okean 1927. godine od Njujorka do Pariza. Let je trajao 33 sata i 30 minuta.

    1904. Japanska ratna mornarica blokirala rusku dalekoistočnu luku Port Artur, što je bio uvod u rusko-japanski rat, koji je četiri dana kasnije počeo Japan, bez objave rata.

    1938. Pripremajući se za rat, Adolf Hitler preuzeo resor ministra rata Njemačke, a za šefa diplomatije imenovao Joahima fon Ribentropa.

    1945. Sovjetski vođa Josif Staljin, predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil otpočeli su u Jalti na Krimu osmodnevne razgovore o uređenju svijeta poslije Drugog svjetskog rata. Postigli su saglasnost o formiranju UN, razoružanju Njemačke i njenoj podjeli na okupacione zone.

    1948. Cejlon, sadašnja Šri Lanka, dobio samoupravu u okviru Britanskog komonvelta.

    1961. U Angoli oslobodilački pokret počeo borbu protiv portugalskih kolonijalista, na što je režim u Lisabonu odgovorio oštrom represijom. Angola stekla nezavisnost 1975.

    1972. Velika Britanija i devet drugih zemalja priznale Istočni Pakistan kao nezavisnu državu Bangladeš.

    1978. Džunijus Džajavordene preuzeo dužnost prvog predsjednika Šri Lanke.

    1989. Ruski istoričar Roj Medvedev procijenio da je pod Staljinovom vlašću u SSSR-u uhapšeno, ubijeno ili na drugi način izloženo represiji 40 miliona ljudi.

    1995. U analizi Stejt dipartmenta, pripremljenoj za Kontakt grupu o Bosni i Hercegovini, ocijenjeno da je muslimansko-hrvatska federacija pred kolapsom i da njena dezintegracija prijeti da izazove krajnje opasnu lančanu reakciju.

    2005. Italijanska novinarka Đulijana Zgrena, dopisnica italijanskih dnevnih novina 'Il Manifesto', oteta u centru Bagdada. Oslobođena 3. marta.

    2005. Julija Timošenko, aktivista 'narandžaste revolucije', postala prva žena premijer Ukrajine.

    2006. Umrla Beti Fridan, koja je svojom knjigom 'Ženska mistika' postavila temelje modernog feminističkog pokreta. Umrla na svoj rođendan, u 85. godini
    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #41
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    5. februar

    1919. Rođen Marko Ulićević, redovni član, generalni sekretar i član Predsjedništva CANU, istaknuti stručnjak iz oblasti agronomije, posebno vinogradarstva. Poljoprivredni fakultet završio u Beogradu, a potom se stručno usavršavao u Velikoj Britaniji, SAD i SSSR-u. Organizovao i vodio naučna istraživanja u vinogradarstvu i voćarstvu i doprinio stvaranju novih sorti vinove loze. Pokretač je niza stručnih i naučnih časopisa iz oblasti poljoprivrede. Objavio je oko 150 radova. Za ostvarenja u nauci dobio je Trinaestojulsku nagradu i Nagradu oslobođenja Titograda. Umro je 24. oktobra 1999. godine.

    1919. Vrhovni savjet velikih sila Mirovne konferencije u Parizu saslušao je izaslanike crnogorske izbjegličke vlade, Jovana S. Plamenca, dr Pera Šoća i generala Anta Gvozdenovića, koji su tom prilikom izložili stvarno stanje u Crnoj Gori nakon Podgoričke skupštine, zahtijevali da se Crna Gora obnovi kao država i da se iz nje evakuišu srpske trupe.

    1919. Novu državu - Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, priznale su SAD. Bila je to prva zapadna sila koja je priznala novoformiranu jugoslovensku državu koja je tada tretirana kao "država u nastajanju". Ubrzo potom Jugoslaviju su priznale Grčka, Švajcarska, Norveška, Čehoslovačka i Poljska, a poslije njih i druge zemlje.

    1955. Osnovan Stonoteniski savez Crne Gore, sportska asocijacija koja okuplja stonoteniske klubove iz gotovo svih gradova Crne Gore. Njeno prvo rukovodstvo činili su: predsjednik dr Dimitrije Vujović, potpredsjednik dr Jovan Radulović i sekretar Borislav Šoć. Članica Crnogorskog olimpijskog komiteta, prva je crnogorska organizacija iz oblasti sporta koja je, nakon dugovremenog zalaganja njenog rukovodstva, 4. marta 2004 na kongresu Svjetske stonoteniske federacije (ITTF) u Kataru, kao samostalna članica primljena u neku međunarodnu organizaciju. U julu iste godine crnogorska juniorska i kadetska reprezentacija učestvovale su na Evropskom prvenstvu u Budimpešti, nastupajući prvi put pod crnogorskim državnim obilježjima.

    1986. Umro Aleksandar Prijić. Poznati crnogorski slikar rođen je 17. decembra 1920. u Tivtu. Školovao se u Herceg Novom, Beranama i Nikšiću. Tokom II svjetskog rata bio u zarobljeništvu. Nakon oslobođenja radio u Umjetničkom ateljeu Ministarstva prosvjete i kulture SR Crne Gore, bio direktor Muzeja NOR na Cetinju, a po prelasku u Titograd direktor Moderne galerije. Slikarsko obrazovanje sticao samostalno i u ateljeu Petra Lubarde, izgrađujući iz mnoštva stečenih saznanja sopstveni rukopis. Boravio je tokom studijskih istraživanja u Italiji, Grčkoj i Francuskoj. Jedan je od osnivača ULUCG i vanredni član CANU. Imao je veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, a njegovi radovi nalaze se u mnogim privatnim zbirkama i galerijama. Za likovna ostvarenja dobio je brojna društvena i umjetnička priznanja i nagrade. Bavio se likovnom kritikom i objavio niz priloga u crnogorskoj štampi i kataloškim monografijama.

    2002. U Podgorici je umro Dragan Radulović, dječji pisac, novinar, slikar i urednik Redakcije dječjeg programa TV Crne Gore. Njegova poezija zastupljena je u čitankama, antologijama i prevedena na više jezika. Bio je dobitnik 13-julske, Ratkovićeve, Nagrade gradova Nikšić, Titograd, Kotor, Zmajeve nagrade i Nagrade Zaloga Književne zajednice Vladimir Mijušković. Objavio je knjige Strmoglavi, Nijesmo odavde, Okrpljene cipele, Šta ćemo s nama, Krilati dječaci, Leptir na asfaltu, Drugari i druge. Sahranjen je u rodnom Nikšiću.


    u svijetu:

    1596. Japanski šogun Hidejoši zabranio hrišćanstvo u Japanu i naredio da se pogubi 26 osoba, koje su prešle u katoličku vjeru.

    1814. U Beču objavljena 'Mala prostonarodna slavenoserbska pjesmarica' Vuka Karadžića.

    1840. Rođen škotski pronalazač Džon Bojd Danlop, koji je 1887. izumio pneumatsku gumu.

    1887. U milanskoj Skali prvi put izvedena Verdijeva opera 'Otelo'.

    1917. Usvajanjem ustava, Meksiko postao federativna republika od 28 saveznih država.

    1919. Rođen je Andreas Papandreu, grčki ekonomista, prvi socijalistički premijer. Osnovao je Svegrčki socijalistički pokret - PASOK, bio profesor , a na čelo grčke vlade nalazio se od 1981. do 1989. i od 1993. do 1996. godine kada se, zbog bolesti, povukao sa političke scene.

    1983. U eksploziji bombe u prostorijama PLO u Bejrutu poginule 22 osobe.

    1983. U Lionu je poslije izručenja iz Bolivije uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, koji se skrivao u Boliviji 32 godine.

    1985. Rođen jedan od najboljih fudbalera svijeta, portugalac Kristijano Ronaldo.

    1994. Tokom bosanskog rata na sarajevskoj tržnici Markale, u centru grada, od granate poginulo 68, a ranjeno 200 ljudi. Čelnici NATO dali su ultimatum bosanskim Srbima, pod prijetnjom bombardovanja njihovih položaja, da u roku od deset dana povuku teško naoružanje na 20 kilometara od centra Sarajeva, a od armije BiH zatraženo da svoje teško naoružanje u gradu stavi pod kontrolu mirovnih snaga.

    1997. Tri najveće švajcarske banke osnovale, pod snažnim međunarodnim pritiskom, fond od sto miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta.

    1997. U akcijama beogradske policije protiv mirnih protesta građana zbog fasifikovanja izbornih rezultata, između 2. i 5. februara uhapšeno oko 100, a povrijeđeno više od 300 demonstranata. Svakodnevne demonstracije su nastavljene.

    1999. U 76. godini umro Nevil Boner, prvi Aboridžanin poslanik u australijskom parlamentu.

    2001. U Njujorku počelo suđenje četvorici optuženih za postavljanje i aktiviranje bombi 1998. u dvije američke ambasade u Africi, kada su život izgubile 224 osobe.

    2001. U eksploziji u moskovskom metrou povrijeđene najmanje 224 osobe.

    2002. Belgijski ministar inostranih poslova Luj Mišel, uputio izvinjenje zbog uloge njegove zemlje 1961. u atentatu na tadašnjeg kongoanskog lidera Patrisa Lumumbu.

    2003. Sjeverna Koreja saopštila da je ponovo pokrenula nuklearni reaktor u Jongbjonu, uprkos činjenici da je 1994. potpisala sporazum o njihovoj suspenziji.
    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #42
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    6. februar


    1431. Prvi pomen Paštrovskog zbora u IAK. U građi Kotorskog arhiva može se uočiti da su tokom vladavine Mletačke republike u Boki postojale četiri jasno formirane seoske autonomije: Paštrovići, Grbalj, Topla i Svetomiholjski zbor. Tako se u jednom dokumentu kotorskog arhiva pod nazivom „Sborum Pastrovichiorum” prvi put pominje i Paštrovski zbor. Paštrovići su, prema sporazumu sa Mletačkom republikom iz 1426, zadržali svoju unutrašnju organizaciju, u prvom redu Zbor i vojvodu.

    1878. U toku pregovora koji su prethodili Sanstefanskoj konferenciji, knjaz Nikola je izrazio nezadovoljstvo zbog držanja velikih sila prema pravu Crne Gore na teritorije u Hercegovini i na Skadar za koje je smatrao da Crna Gora ima pravo.

    1916. Francuskom konzulatu na Krfu Andrija Radović uputio je zahtjev da se crnogorska vojska ne utapa u srpsku nego kako je istakao "da bude u posebnu jedinicu - crnogorsku".

    1919. Kralj Nikola je odbio u privatnu posjetu da primi regenta Aleksandra Karađorđevića, koji je tada boravio u Parizu. Svoga "najmilijeg" unuka crnogorski suveren je želio da primi u službenoj, oficijelnoj posjeti, da to bude susret dvojice državnika, crnogorskog kralja i srpskog regenta. Bio je to zapravo pokušaj crnogorskog dvora i Vlade u egzilu da obnove diplomatske odnose Srbije i Crne Gore koje je Srbija prekinula decembra prethodne godine. Do susreta đeda i unuka nije došlo jer Karađorđević nije prihvatio susret na političkom nivou. Nakon toga regent Aleksandar naredio je da srpske trupe okupiraju i podčine savezničku državu Crnu Goru, čiji je zakoniti i legitimni vladar bio kralj Nikola, njegov đed po majci.

    1919. U Crnu Goru je stigao Furlong Velington Čarls, specijalni izaslanik američkog predsjednika Vilsona, vojni obavještajac koji je imao zadatak da snimi situaciju u CG i pošalje izvještaj američkom predsjedniku. Za 20-ak dana boravka u CG, on je obavio brojne razgovore sa zatvorenicima, ustanicima, civilima, snimio 50-ak fotografija a u izvještaju Vilsonu konstatovao je da Crna Gora nasilno anektirana Srbiji.

    1937. U Herceg Novom rođena Darinka Matić- Marović. Diplomirala na Muzičkoj akademiji u Beogradu nastavnički odsijek s glavnim predmetom klavir, kao i odsijek dirigovanja. Prva je žena dirigent, vodila je akademske horove Collegium musicum i Obilić, prva žena dekan na Fakultetu muzičke umetnosti i prva žena rektor beogradskog Univerziteta umjetnosti. Bogata umjetnička biografija Darinke Matić-Marović mogla bi da bude ispričana brojkama. Dirigovala je na hiljade koncerata u preko četrdeset zemalja svijeta, od kojih se u neke, poput Francuske, Njemačke, Italije, vraćala i po šezdeset-sedamdeset puta. U SAD je dirigovala više od 100 koncerata.

    1949. Osnovan Šahovski savez Crne Gore. Asocijacija koja okuplja klubove poklonika drevne igre iz gotovo svih crnogorskih gradova. Šah, najstarija od svih savremenih igara, za koji se vjeruje da potiče iz drevne Indije, u Evropi je dobio na popularnosti tokom 17. vijeka, posebno u Francuskoj. U Crnoj Gori se igrao od druge polovine 19. vijeka, a među najstarijim klubovima na prostoru današnje Crne Gore su ŠK „Herceg Novi” i ŠK „Nikšić”. Poslije II svjetskog rata, šah je u Crnoj Gori doživio snažnu ekspanziju, a u novije vrijeme crnogorski šahisti su ekipno i pojedinačno bilježili značajne rezultate na domaćoj i međunarodnoj sceni.

    1953. Rođen fudbaler i prvi selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Zoran Filipović.

    1996. Umro Pavle Mijović, istoričar umjetnosti, publicista, redovni član CANU, osnivač i prvi počasni predsjednik Crnogorskog PEN centra, jedan od inicijatora za osnivanje Matice crnogorske i član njenog Odbora za nauku. Rođen je 24. juna 1914. u selu Brijege u Crmnici. Učesnik je Trinaestojulskog ustanka, ratni dopisnik „Borbe”, dopisnik i urednik Tanjuga, ataše za štampu i kulturu u Moskvi i Stokholmu, prvi dekan i redovni profesor Kulturološkog fakulteta na Cetinju, naučni savjetnik Arheološkog instituta SANU. Doktorirao je iz oblasti istorijskih nauka u Parizu. Najveći dio angažmana posvetio je proučavanju srednjovjekovne umjetnosti, arheološkim istraživanjima na brojnim lokalitetima u Crnoj Gori i zaštiti spomenika kulture. Osnovao je muzej u Ulcinju. Napisao je 30-ak knjiga i više od 200 članaka, rasprava i studija iz domena istorije umjetnosti, arheologije, urbanistike i ruralistike, enciklopedistike, naučne esejistike i medicine. Dobitnik je visokih međunarodnih i domaćih priznanja.

    2005. Objavljeno da je snijeg na Cetinju u januaru dostigao visinu od čak 122 centimetra. U crnogorskoj prijestonici, koja je karakteristična po najvećoj količini padavina u Evropi, debljina sniježnog pokrivača bila je veća jedino 1954. godine.

    2005. Predrag Bulatović je ponovo izabran za predsjednika Socijalističke narodne partije, odlučeno je na četvrtom kongresu te stranke. Izbor Bulatovića, koji je bio jedini kandidat za predsjednika najjače opozicione partije, podržalo je, od 480 delegata, njih 450. Protiv je bio 21 delegat, a nevažećih je bilo devet glasova.

    2006. U centralnoj sali crnogorskog parlamenta postavljen pozlaćeni crnogorski grb. Liven je u bronzi, težak 80 kilograma, visok metar, a širok 86 centimetara. Rađen je komplikovanom tehnikom pozlate listićima od 24-karatnog zlata i predstavlja najvrijednije djelo u crnogorskoj heraldici.

    2008. Glavni odbor DPS je aktuelnog predsjednika Crne Gore i potpredsjednika te partije, Filipa Vujanovića, jednoglasno predložio za predsjedničkog kandidata na predstojećim izborima, a lidera te stranke Mila Đukanovića, za mandatara Vlade.

    u svijetu:


    1515. Umro venecijanski izdavač i štampar Aldo Manucio, koji je prvi upotrijebio kurzivna slova i uveo mali praktičan format.

    1701. Počeo Rat za špansko nasljeđe koji je vođen na evropskom tlu i u kolonijama, a završen Utrehtskim mirovnim ugovorom 1715. Španija izgubila Gibraltar, posjede u Holandiji, Milano, Napulj i Sardiniju.

    1793. Umro italijanski pisac Karlo Goldoni, reformator italijanskog pozorišta. Napisao više od 100 pozorišnih komada i smatra se osnivačem italijanske realističke komedije.

    1864. Umro jezički i pravopisni reformator Vuk Stefanović Karadžić, tvorac novog pravopisa i književnog jezika. Skupljao narodne pjesme i umotvorine. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su 1897. godine, iz Beča u otadžbinu.

    1905. Rođen poljski političar Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije. 1949. sklonjen iz partijskog rukovodstva i potom uhapšen kao nacionalista. Iz zatvora pušten krajem 1954. Simbol otpora sovjetskoj vlasti.

    1918. Žene Velike Britanije dobile pravo glasa.

    1931. Rođena Marija Estela Isabelita Martines, kasnije poznata kao Isabela Peron, predsjednica Argentine od 1974, kada je na tom položaju naslijedila preminulog supruga Huana Dominga Perona. Zbačena vojnim udarom 1976.

    1932. Rođen francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca Novog talasa francuskog filma.

    1958. Na minhenskom aerodromu, pri povratku iz Beograda, u avionskoj nesreći život je izgubilo 23 putnika, među njima i osam fudbalera jedne od najslavnijih generacija Mančester junajteda, poznatih kao "Bezbijeve bebe".

    1976. U zemljotresu u Gvatemali život je izgubilo oko 22 hiljade ljudi, povrijeđenih je bilo oko 74 hiljade, a oko pola miliona Gvatemalaca ostalo je bez krova nad glavom.

    1993. Predstavnici tri zaraćene strane u Bosni odbili su na pregovorima u Njujorku mirovni plan kopredsjednika Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Kopredsjednici Vens i Oven zatražili su od Savjeta bezbjednosti UN da obavezujućom rezolucijom podrži taj plan, a predsjednik SAD Bil Klinton najavio je alternativni plan za rješavanje bosanske krize.

    1993. Umro američki teniser Artur Eš, prvi crnac koji je pobijedio u Vimbldonu 1975.

    1994. Šef opozicionih socijaldemokrata Marti Ahtisari dobio prve direktne predsjedničke izbore u Finskoj, pobijedivši ministarku odbrane Elizabet Ren.

    1999. U zamku Rambuje kod Pariza počeli pregovori na kojima je jugoslovensku delegaciju predvodio potpredsjednik vlade Srbije Ratko Marković, a albansku vođa Oslobodilačke vojske Kosova Hašim Tači.

    2000. Finska dobila prvu predsjednicu. Tarja Halonen do tada bila ministarka inostranih poslova.

    2000. Rusija objavila završetak vojnih operacija u Groznom, glavnom gradu Čečenije.

    2001. Na izborima u Izraelu pobijedila desničarska partija Likud, njen lider Arijel Šaron izabran za premijera.

    2001. Poslije 50 godina, kineski brod prvi put legalno uplovio i ukotvio se na ostrvu Ćuemoj, koje je bilo pod tajvanskom vlašću.

    2002. Katolički sveštenik Atanas Seromba predao se Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za genocid u Ruandi koji su 1994. izvršili pripadnici etničke zajednice Hutu nad Tutsima.

    2004. U samoubilačkom bombaškom napadu u moskovskom metrou poginulo najmanje 40, povrijeđeno 100 osoba.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #43
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    7. februar

    1815. Rođena Ana Marija Marović, pjesnikinja, slikarka i dobrotvorka, spisateljica knjiga iz teološke praktike. Rođena je u mletačkoj župi San Đovani in Bragora, u predjelu Kastelo. Potiče iz kotorske porodice Josipa i Marije Marović, rođene Ivanović. Bila je veoma obrazovana. Prve radove napisala je u dvadesetoj godini i potpisivala se pseudonimom Filotea. Ubraja se u predstavnike akademizma s početka XIX vijeka, poznate pod imenom Nazarenska škola. Umrla je 3. oktobra 1887. godine. Početkom XX vijeka počeo je postupak za njeno proglašenje blaženom.

    1879. Žabljak Crnojevića je predat Crnogorcima. Tako je nakon gotovo 400 godina u skladu sa Berlinskim kongresom nekadašnja crnogorska prijestonica vraćena matici.

    1879.
    Podgorica je oslobođena od Turaka čime su okončani svi sporovi oko ovog turskog utvrđenja. Vojska je najprije zaposjela Spuž i Velje brdo, a sam grad nešto kasnije nakon čega je za prvog guvernera Podgorice knjaz Nikola postavio Marka Miljanova.

    1913. Crnogorska vojska i srpski Primorski odred su u Prvom balkanskom ratu počeli napad na Skadar koji su držali Turci. Crnogorci su u aprilu prisilili Esad-pašu da preda grad, ali su se u maju morali povući, jer su evropske sile donijele odluku da Skadar pripadne Albaniji.


    1927. Rođen Dušan Vukotić, jedan od osnivača u svijetu poznate zagrebačke škole animiranog filma, redovni profesor na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu, redovni član CANU. Realizovao je 35 animiranih filmova u tehnici klasične animacije i kombinovanoj – animiranog i snimanog filma, kao i tri cjelovečernja igrana, među kojima i „Gosti iz galaksije”, prvi jugoslovenski igrani film iz oblasti naučne fantastike. Bavio se i teoretskim radom iz oblasti likovne kulture i filma. Za stvaralaštvo na tom polju dobio je niz visokih međunarodnih i domaćih priznanja i nagrada (AVNOJ-a, Trinaestojulska...), a 1962. i najveću svjetsku filmsku nagradu, Oskar, za animirani film „Surogat”, što je bila prva nagrada te vrste koju je Američka akademija za film dodijelila jednom autoru izvan SAD. Od 1971. bio je i njen redovni član i član mnogih međunarodnih filmskih žirija. Umro je 8. jula 1998. godine.

    1980. Na postrojenjima Čeličane u nikšićkoj Željezari desila se dotad najveća havarija - od eksplozije razorena je elektrolučna peć od 60 tona. Za dva mjeseca radnici Željezare obavili su opravku postrojenja.

    2000. U Beogradu ubijen ministar odbrane SRJ, Pavle Bulatović. U visoku politiku je ušao 1988. godine, u vrijeme "događanja naroda", prije toga, bio je asistent na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Bio je je prvi ministar policije u "novoj Jugoslaviji", u Vladi Milana Panića. Kasnije, kada je zbog sukoba zvanične Podgorice i Beograda počela da se trese SRJ, Bulatović će, uz novu funkciju ministra vojnog, dobiti zadatak - da ponovo formira saveznu policiju. Ali, samo u Crnoj Gori koju je trebalo disciplinovati, nakon što se od beogradskog režima odmetnuo Milo Đukanović. Tako je u okviru VJ formiran bataljon partijske paravojske, sačinjene isključivo od članova SNP-a, tzv. Peti bataljon. Ubijen je u sačekuši, u sred dana, u jednom beogradskom restoranu.


    2005. U Beogradu umro akademik CANU, filmski i pozorisni reditelj i scenarista, Zdavko Velimirović. Velimirović, koji je 1930. godine rođen na Cetinju, diplomirao je filmsku i pozorišnju režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine, a filmsku režiju na Visokoj filmskoj školi u Parizu. Bio je redovni profesor filmske režije, dugogodišnji šef katedre i dekan na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.
    Režirao je osam igranih filmova i bio autor 37 kratkih i dugometražnih dokumentarnih ostvarenja.

    2006. Predstavnici crnogorske vlasti i opozicije usaglasili su se da na čelu republičke i opštinskih referendumskih komisija bude stranac ili, kako je neprecizno definisano, "internacionalna ličnost". Ranije je dogovoren monitoring referenduma, u kojem će učestvovati i predstavnici četiri međunarodne organizacije, Evropska unija, Savjet Evrope, OEBS i ODIHR.

    2009. Održana Osnivačka skupština Demokratskog centra Crne Gore (DC). Usvojen je Statut, sa jednim uzdržanim glasom, Deklaracija o političkom djelovanju i Program Demokratskog centra - "Za Novu Crnu Goru". Za prvog predsjednika jednoglasno je izabran dr Goran Batrićević.


    u svijetu:

    1478.
    Rođen je Tomas Mor, diplomata i lord-kancelar Henrija VIII. Pao u nemilost kada je uskratio podršku kralju u njegovom sporu s papom, a 1535. odbio da prizna Henrija za poglavara engleske crkve. Potom osuđen na smrt i pogubljen. Kao pisac, poznat po djelu "Utopija", u kom je dao viziju idealnog društva.

    1792. Austrija i Pruska sklopile savez protiv revolucionarne Francuske u strahu od širenja ideja građanske revolucije. To je bila prva od šest koalicija u koje su kasnije, protiv Napoleona, ušle i Rusija, Engleska i Turska i druge manje evropske zemlje.

    1812. Rođen je Čarls Dikens, rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih, najuticajnijih i najčitanijih engleskih pisaca.

    1837. Umro švedski kralj Gustav IV, tokom čije je vladavine Švedska bila u gotovo punoj izolaciji. Poslije neuspjeha u ratovima s Rusijom i Danskom, zbačen u oficirskoj zavjeri, potom živio u izgnanstvu.

    1863. Na britanskom vojnom brodu Orfej, potonulom pored obala Novog Zelanda, poginulo 190 ljudi.

    1878. Umro papa Pije IX, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji katoličke crkve. Za vrijeme njegovog pontifikata crkvena država izgubila je najveći dio svojih teritorija, a papa se povukao u Vatikan [1870].

    1894.Umro belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio saksofon.

    1962. U eksploziji u rudniku uglja kod Sarbrikena, u Zapadnoj Njemačkoj, poginulo 298 rudara.

    1964. Popularna britanska pop grupa 'Bitlsi' prvi put gostovala u SAD.

    1968. Premijeri svih 10 kanadskih provincija odobrili su nacrt ustava prema kojem je status francuskog jezika u cijeloj Kanadi izjednačen s engleskim.

    1971. Žene u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.

    1986. Predsjednik Haitija Žan-Klod Divalije pobjegao iz zemlje, okončavši 29 godina dugu diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji.

    1990. Plenum CK KP SSSR prihvatio predlog Mihaila Gorbačova da se ukine 70-godišnji monopol na vlast te partije, čime je otvoren put za višepartijski politički sistem.

    1991. Svještenik Žan Bertran Aristid proglašen predsjednikom Haitija, kao prvi demokratski izabrani šef države.

    1995. U Islamabadu, u Pakistanu, uhapšen Ramzi Jusuf, glavni osumnjičeni za napad na Svjetski trgovinski centar u Njujorku 1993, kada je poginulo šest osoba, a više od 1.000 povrijeđeno. Za taj napad optuženo je i na doživotnu robiju osuđeno šest islamskih ekstremista.

    1999. Umro jordanski kralj Husein, koji je vladao Jordanom od 1952. Naslijedio ga je sin, princ Abdulah.

    2001. Umrla američka pjevačica i glumica Dejl Evans. Sa suprugom Rojem Rodžersom igrala u 27 vestern-filmova.

    2003. Umro Augusto Monteroso, pisac iz Gvatemale, majstor kratke priče. Godine 2000. osvojio špansku nagradu za literaturu "Princ od Asturije".


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 07-02-10 at 12:07.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #44
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default


    8. februar

    1870. Na Na Rijeci Crnojevića rođen je Andrija Jovićević, crnogorski etnolog, kulturni i javni radnik i poslenik. Gimnaziju je završio na Cetinju gdje je jedno vrijeme bio učitelj, kao šesnaestogodišnjak započeo je učiteljsku karijeru u Manastiru Morača, zatim u Poljima Kolašinskim, Golubovcima, Bjelicama i Čevu. Godine 1901. u Nikšiću je izabran za prvog predsjednika Crnogorskog učiteljskog udruženja, a u narodu je bio poznat kao „učitelj Andro”. Bavio se pedagoško-didaktičkom i metodičkom djelatnošću, književnim i naučnoistraživačkim radom. Izučavao je narodni život u Crnoj Gori i sjevernoj Albaniji. Objavio je bogatu etnološko-antropo-geografsku građu o crnogorskim plemenima, nahijama, jeziku, običajima. Napisao je: „Domaće vaspitanje i njegovanje djece u Crnoj Gori”, „Slike iz prošlosti Ceklina”, „Manastiri u Crnoj Gori” i „Dnevnik iz balkanskih ratova”. Njegova bibliografija sadrži preko120 stručnih radova, priloga, prikaza, udžbenika i pripovijetki. Umro je 3. jula 1939. godine.


    1904.
    Imperijalističke težnje Rusije i Japana, oko podjele sfera uticaja na Mandžuriju i Koreju, dovele su do nenajavljenog napada Japanaca na rusku flotu u Port Arturu, što je izazvalo rusko-japanski rat. Rusi su imali velike gubitke a budući da su i u zemlji imali revoluciju, pod pritiskom Velike Britanije, SAD i Francuske, početkom septembra pristali su na mir, kojim su Japanci dobili luku Port Artur, južni dio ostrva Sahalin, Koreju i Južnu Mandžuriju.

    Zbog tradicionalnih veza Rusije i Crne Gore, ovaj rat je imao odjeka među crnogorskim iseljenicima u Rusiji ali i u samoj Crnoj Gori. Početkom rata, ruska vlada je obaviještena da preko 200 Crnogoraca želi da učestvuje u tom ratu. U manjim grupama dobrovoljaca, podoficira i oficira, posebno su se istakli dr Anto Gvozdenović, Jovan Popović Lipovac, Andrija Bakić, Aleksandar – Lekso Saičic, Jošo Ražnatović, Filip Mirov Radulović, Rade Lazov Zec, Stevo Nikov Jablan, Milan Ivov Rolović, Savić i Savo Savović i drugi.

    1942.
    U manastiru Ostrog održana je skupština sa koje je upućen poziv svim Crnogorcima i Bokeljima, bez obzira na političke i partijske podjele, na ustanak protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu. Nakon stvaranja novih organa vlasti sredinom 1941. godine, na oslobođenim teritorijama u Crnoj Gori (opštinski odbori u Kolašinu, Danilovgradu, Andrijevici i sreski u Beranama), u konaku manastira Ostrog održana je skupština crnogorskih i bokeljskih rodoljuba, koja je okupila 65 delegata, izabrala Narodnooslobodilački odbor za Crnu Goru i Boku od 22 člana, i odlučila da se izaberu odbori u drugim mjestima kao prava narodna vlast i narod mobiliše u borbi protiv okupatora. Pravilima o izboru NOO prvi put su biračko pravo dobili mladi od 18 godina i žene, a nezavisno od dobi to su pravo imali svi borci.

    1986.
    U Brezoviku kod Nikšića umro je Aleksandar Prijić, crnogorski slikar, likovni kritičar, vanredni član CANU.

    2005. Crnogorsku nezavisnost podržava 44,5 odsto građana, dok je protiv samostalnosti 40 odsto, a neopredijeljenih 15 odsto, pokazala najnovija istraživanja javnog mnjenja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).


    2006. Ekspertskim timovima vlasti i opozicije dostavljen je dokument sa preporukama Evropske unije za organizovanje referenduma o državnom statusu Crne Gore, u kojem su objedinjena rješenja dogovorena tokom njihovih višednevnih pregovora. Prema dokumentu EU, ukoliko se na referendumu o državnom statusu ne izglasa nezavisnost Crne Gore, on se može ponoviti tek za tri godine.

    u svijetu

    1560. Turske galije natjerale u bjekstvo špansku flotu pod komandom vojvode Medine u bici u Sredozemnom moru, kod grada Tripolija, koji su Turci 1551. preuzeli od Španije.

    1587. Poslije 19 godina zatočeništva, škotska kraljica Meri pogubljena zbog učestvovanja u zavjeri oko ubistva kraljice Elizabete I.

    1676. Umro ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac Petra Velikog. Tokom vladavine, ugušio pobune kmetova i donskih kozaka pod Stepanom Razinom. Proširio teritoriju, pripojivši Rusiji Ukrajinu, do rijeke Dnjepar i istočne djelove Sibira.

    1725. Umro je ruski car Petar Veliki. Na prijesto je došao 1682. godine, izvršio je reforme socijalnog, ekonomskog i društvenog života, a rusku državu je izveo iz srednjovjekovne zaostalosti i učinio je svjetskom silom. Istakao se kao vojskovođa, vješt političar i diplomata. Osnovao je mnoge škole i Akademiju nauka, a prijestonicu Rusije preselio je u novosagrađeni Peterburg, kasnije nazvan Petrograd. Crnu Goru je prihvatio pod svoje pokroviteljstvo i dao joj vodeću ulogu u oslobodilačkom pokretu hrišćanskih naroda na Balkanu protiv Turaka.

    1828. Rođen je francuski književnik Žil Vern, autor 80-ak romana, više naučno-fantastičnih djela i 15-ak pozorišnih komada koji su poslužili za filmska scenarija. Najpoznatija njegova djela su: Put oko zemlje za 80 dana, Dvadeset hiljada milja pod morem, Put na mjesec, Carev glasnik, Put u središte zemlje, Pet nedjelja u balonu...

    1861. Južne države SAD odvojile se od Unije i osnovale Konfederaciju Država Amerike s Džefersonom Dejvisom kao predsjednikom, što je dovelo do Američkog građanskog rata.

    1904. Japan izveo iznenadan pomorski napad na Port Artur, rusku pomorsku bazu u Kini, čime je otpočeo rusko-japanski rat. Ruska flota bila je desetkovana.

    1921. Umro ruski revolucionar i geograf Petar Aleksejevič Kropotkin, jedan od najznačajnjih teoretičara anarhizma. 1872. napustio uspješno bavljenje naukom, prišao Bakunjinu u Ženevi i posvetio se idejama anarhizma.

    1924. U Nevadi izvršeno prvo pogubljenje u gasnoj komori.

    1926. U Ljubljani je rođen Stevo Žigon, pozorišni i filmski glumac i pozorišni reditelj.

    1928. Škotski naučnik J. Blaird demonstrirao kolor televizor.

    1931. Rođen je američki filmski glumac Džejms Din, tipični predstavnik savremenog shvatanja glume i simbol uznemirene i pobunjene mladosti. Njegova tragična smrt u automobilskoj nesreći 30. septembra 1955. doprinijela je da preraste u svojevrstan mit.

    1936. Održano prvo takmičenje u ski skokovima.

    1937. U Španskom građanskom ratu trupe generala Fransiska Franka zauzele Malagu, uz pomoć 15.000 italijanskih vojnika.

    1940. Nacisti u Drugom svjetskom ratu strijeljali svakog desetog stanovnika iz dva poljska sela blizu Varšave zbog ubistva dva njemačka vojnika.

    1963. U Iraku izvršen državni udar. Predsjednik general Abdul Karim Kasem strijeljan, šef države postao pukovnik Abdul Salem Muhamad Aref.

    1971. Počela s radom NASDAQ, kao prva u svijetu, američka elektronska berza dionica.

    1975. Sovjetski i kosmonauti SAD počeli zajedničke pripreme za letove Sojuz-Apolo.

    1984. Na stadionu Koševo u Sarajevu, u prisustvu 50.000 gledalaca, otvorene 14. Zimske olimpijske igre. Učestvovali sportisti iz 49 država.

    1992. Članice Evropske zajednice potpisale su u Mastrihtu, u Holandiji ugovor kojim je ova ekonomska zajednica postala i političko-pravna unija (Evropska unija).

    1998. Prvi put u istoriji Olimpijade odigrana utakmica u ženskom hokeju.

    2002. U Solt Lejk Sitiju, u SAD, otvorene 19. Zimske olimpijske igre.

    2004. Prestolonasljednik Velike Britanije, princ Čarls, doputovao u Iran u svojstvu predsjednika britanskog Crvenog krsta. Obišao grad Bam, krajem 2003. razoren u zemljotresu u kom je stradalo 43.000 ljudi. Čarls je prvi član britanske kraljevske porodice koji je posjetio Iran od revolucije 1979. godine.

    Uredio Cipur i Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 08-02-10 at 17:38.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #45
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    9. februar

    1746. Priprema „Istorije o Crnoj Gori”. Vasilije Petrović kao arhimandrit Cetinjskog manastira uputio je ruskom dvoru (na ime grofa Bestuževa) pismo sa molbom da se preporuči „presvijetlom carskom veličanstvu” te da izda „dvije istorije o Crnoj Gori ukratko sastavljene” koje je poslao preko ruskog rezidenta u Konstatinopolju. Jedna od te dvije verzije „Istorije” objavljena je u Moskvi 1754. dok sudbina druge nije poznata.

    1769. Nakon što je Porta objavila rat Rusiji, ruska imperatorka Katarina II carskim ukazom povjerila je Alekseju Orlovu rukovodstvo za ustanak balkanskih naroda protiv Osmanske imperije, u kojem je, po zamisli ruske vlade, Crna Gora trebalo da odigra značajnu ulogu. Misija organizacije ustanka u Crnoj Gori, koja je trajala do oktobra iste godine, bila je, uz pokušaj eliminacije Šćepana Malog sa političke scene, povjerena pomoćniku Orlova, knezu Juriju Vladimiroviču Dolgorukovu. Desetak dana ranije, 30. januara, u Petrogradu je izdat proglas slovenskim narodima pravoslavne vjere da koristeći povoljne okolnosti koje nastaju započetim ratom, svrgnu turski jaram. Dolazak Dolgorukova tim povodom, u avgustu iste godine, nije dao rezultata zbog njegovog sukoba sa Šćepanom Malim koji je uživao snažan autoritet među Crnogorcima.

    1913. Treći dan napada na Skadar počeo je naređenjem, "Bardanjolt valja zauzeti makar i posljednji borac pao!". U borbu su i Crnogorci i Turci uvrstili i posljednje rezerve. Turski bardanjoltski odred bio je razbijen i skoro uništen, a poginuo je i Asim Bej, komandant turskog gardijskog puka. Poginulo je ili je ranjeno oko četiri i po hiljade Crnogoraca i hiljadu i po Turaka. Poslije žestokih borbi, Crnogorci su zauzeli utvrđenje Bardanjolt, a 23. aprila, poslije višemjesečne opsade, Esad paša je Crnogorcima predao grad Skadar.

    1934. Akcionarsko društvo „Boka” preraslo je u akcionarsko društvo „Zetska plovidba”, sa sjedištem na Cetinju, preuzevši sve plovidbene linije na Južnom Jadranu i Skadarskom jezeru.
    1936. godine, novim parobrodom „Lovćen”, otvorena je transbalkansku linija Venecija–jugoslovenske luke–Drač–Patras–Smirna–Konstanca i obratno. „Zetska plovidba”, koja je posjedovala i autobuski park kao i hotel „Slavija” u Kotoru, uspješno je poslovala sve do 1941. godine.


    1934. Jugoslavija, Grčka, Turska i Rumunija potpisale su u Atini Balkanski pakt (Balkanska antanta), odbrambeni savez od bugarskih i italijanskih aspiracija. Izbijanjem Drugog svjetskog rata savez je oslabio zbog različitih stavova zemalja članica prema Njemačkoj i Italiji, a pristupanjem Rumunije i Jugoslavije Trojnom paktu sasvim se raspao.

    1943. Počeo je protivnapad partizana u II svjetskom ratu protiv združenih njemačkih, italijanskih i hrvatskih snaga na Neretvi, poznat kao "Bitka za ranjenike". Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo je glavninu njemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika je prebačeno na lijevu obalu Neretve.

    1988.
    FJAT u Titogradu. Na III festivalu jugoslovenskog alternativnog teatra, sa tematskim konceptom: „Stvarnost, nestvarnost i pozorište”, učestvovali su Slovensko mladinsko gledališče, Otvorena scena „Obala” iz Sarajeva, Alternativni teatar Priština, Turska drama iz Skoplja, Narodno pozorište iz Zenice, Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Makedonski narodni teatar i Zagrebačko kazalište lutaka.

    2004. U crnogorskoj prijestonici održan je sastanak predsjednika ili predstavnika parlamenata Italije, Grčke, Albanije, Slovenije, BiH, Hrvatske, Makedonije i Srbije i Crne Gore pod nazivom «Cetinjski parlamentarni forum».

    u svijetu:

    1540. U Rudaj Fildsu kod Čestera, u Engleskoj, održana prva trka konja.

    1755. Umro je Šarl Luj Monteskije, francuski političar, mislilac i pisac.

    1881. Umro je ruski književnik Fjodor Mihailovič Dostojevski, jedan od najbitnijih stvaralaca u istoriji književnosti. Hapšen je kao učesnik utopijsko-socijalističkog kružoka Mihaila Petraševskog-Butaševiča zbog revolucionarnih planova i osuđen na smrt 1849. godine, ali je kazna zamijenjena progonstvom u Sibir, gdje je proveo 10 godina. Osnovne odlike njegove literature su psihološka analiza, traganje za korijenima ljudske tragike i fenomen religioznosti.

    1909. Francuska i Njemačka postigle sporazum o Maroku, kojim je Berlin priznao posebne interese Pariza u toj zemlji.

    1957. U Portugaliji je umro Mikloš Horti (Miklos Horthy, mađarski diktator (1920-44). Kao zapovijednik krstarice "Navara" učestvovao je u gušenju pobune mornara u Boki Kotorskoj 1918, uveo je Mađarsku u rat na strani Hitlera i učestvovao u agresiji na Jugoslaviju. Odgovoran za istrebljenje Jevreja i zločine nad civilima, nakon zbacivanja s vlasti pobegao je u Portugaliju. U Jugoslaviji je bio proglašen za ratnog zločinca zbog masovnih likvidacija civila u Vojvodini.

    1969. Boing 747 džambo džet izvršio prvi probni let.

    1977. Umro ruski konstruktor aviona Sergej Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona, od bombardera do putnickih aviona.

    1981. General Vojćeh Jaruzelski postao predsjednik poljske vlade.

    1991. Na referendumu u Litvaniji, iz kojeg su bili isključeni građani ruske nacionalnosti, više od 90 odsto birača glasalo za odvajanje od SSSR.

    1999. Kina prekinula diplomatske odnose s Makedonijom zbog odluke vlade u Skoplju da uspostavi diplomatske odnose s Tajvanom.

    2002. Umrla britanska princeza Margaret, sestra kraljice Elizabete. Bila poznata po glamuroznom i burnom životu.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 10-02-10 at 21:41.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #46
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    10. februar

    1882. Slobodno tržište alkohola. Naredbom Ministarstva finansija, u cilju sprovođenja novih mjera u oblasti ugostiteljstva, Crna Gora je, napustivši monopol u prodaji pića, dala slobodu trgovcima da kupuju piće gdje hoće, ali uz plaćanje određene takse. Uslove prodaje pića gostima uredbama su propisivale opštine.

    1885. Na Cetinju je rođena princeza Vjera, deveta i najmlađa kćerka kralja Nikole i kraljice Milene. Nije se udavala. Tiha i povučena, u javnom životu bavila se samo humanitarnim aktivnostima. Posjedovala je izraženi dar za slikarstvo. Posljednje godine provela je u Francuskoj sa sestrom Ksenijom. Umrla je 30. oktobra 1927. godine.

    1908. Rođen Ante Lui, naučni i prosvjetni radnik, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u mjestu rođenja – Škaljarima kod Kotora. Doktorirao je 1954. godine. U širokom dijapazonu njegovog naučnog i stručnog interesovanja posebno mjesto imaju fotobiologija i razvojna biologija (regeneracija, nespolno razmnožavanje). Sarađivao je sa mnogim stručnim društvima i ustanovama. Bavio se i problemima obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Objavio je samostalno i u koautorstvu 40-ak naučnih radova i isto toliko udžbenika za osnovne i srednje škole. Za svoj rad dobio je više domaćih i stranih nagrada. Umro je 26. januara 1993. godine.

    1965. U Nikšiću rođen Dragomir Bečanović, džudo as Crne Gore. Nastupao je za džudo klub „Akademik". 1987. godine doživio je prvi veliki međunarodni uspjeh, osvojivši srebrnu medalju na evropskom prvenstvu u Parizu. Te godine, prvi put, izabiran je za sportistu Crne Gore. 1988. godine Bečanović postaje prvak Jugoslavije i prvak Balkana. Kruna čitavog njegovog rada je osvajanje zlatne medalje na svjetskom prvenstvu 1989. godine u Beogradu i tada postaje prvi jugoslovenski džudista koji se okitio najsjajnijim odličjem na svjetskom šampionatu. On je, istovremeno, i prvi džudista iz ostatka svijeta koji je u lakoj kategoriji (do 65 kg) prekinuo dominaciju Japanaca. Biran je i za najboljeg sportistu Jugoslavije. 1991. godine je prestao aktivno da se bavi džudoom.

    1994. „Princeza Ksenija” pred publikom. U koprodukciji Kraljevskog pozorišta „Zetski dom” i Republičkog centra za kulturu, na Cetinju je premijerno izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore”, izgnanička tugovanka doma Petrovića po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić. Glavne uloge tumačili su: Mira Stupica, Varja Đukić, Aleksandra Guberinić, Gorana Marković, Mihailo Janketić, Đurđa Cvijetić, Mladen Nelević, Žaklina Oštir i drugi. Premijerno izvođenje te kultne predstave na sceni CNP u Podgorici, odigralo se 5. oktobra 1997. godine.

    1999. Umro je Peko Dapčević, narodni heroj, proslavljeni ratni komandant, general-pukovnik JNA, partijski i državni rukovodilac bivše SFRJ, publicista, rodom iz Ljubotinja kod Cetinja.

    2001.Umro Radovan Pejović Riječki, slikar čija je inspiracija bila Skadarsko jezero, rođen 1946. godine u Dodošima. Po završetku Umjetničke škole u Herceg Novom, priredio je nekoliko samostalnih izložbi afirmišući sopstveni likovni pravac koji je nazvao arborizam. Riječ je o ostvarenjima u nadrealnoj vokaciji, fine egzekucije i čistog kolorita, u koja često uvodi nove materijale (zečja koža). Kasnije je modifikovao izraz, sjedinjujući nadrealno sa ekspresivnim. Od 1970. učestvovao je na izložbama ULUCG. Dobitnik je nagrada Salona „13. novembar” na Cetinju, Internacionalnog salona u Banjaluci, Hercegnovskog zimskog likovnog salona i salona „Žan Terzijef” u Brasi (Francuska).

    u svijetu:

    1258. Mongoli zauzeli Bagdad
    , tadašnji centar islamskog svijeta, spalili grad i pobili 10.000 ljudi.

    1763. Mirovnim ugovorom u Parizu završen Sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila. Sporazumom, koji su potpisale Velika Britanija, Francuska i Španija, Francuska se gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu. Španija je dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je preuzela od Austrije.

    1837. U Petrovgradu je podlegao povredama zadobijenim u dvoboju Aleksandar Sergejevič Puškin, ruski pjesnik, začetnik realizma u ruskoj prozi i jedan od najvećih liričara u ruskoj književnosti.

    1878. Konvencijom u El Zanjonu okončan desetogodišnji ustanak protiv španske kolonijalne vlasti na Kubi.

    1879. U Velikom Trnovu otvoreno zasijedanje prvog bugarskog parlamenta poslije oslobođenja od Turaka.

    1898. Rođen Bertold Breht, njemački pjesnik i dramski pisac.

    1901. U Beču je umro Milan Obrenović, kralj Srbije koji je na prijesto došao poslije ubistva Mihaila Obrenovića 1868. godine. Tokom njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. godine.

    1904. Rusija je objavila rat Japanu, čime je nestala svaka nada da će problemi između ove dvije države biti riješeni mirnim putem.

    1923. Umro je njemački fizičar Viljem Konrad Rentgen, koji je 1895. godine otkrio "iks zrake" i za to 1931. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Kasnije su ti zraci po njemu nazvani rendgen zraci.

    1931. Nju Delhi postao glavni grad Indije.

    1935. U Travniku, BIH, rođen Miroslav Ćiro Blažević, hrvatski fudbalski stručnjak, slektor reprezentacija 4 drzave: Hrvatske, Irana, Švajcarske i BIH.

    1942. Američki džez muzičar Glen Miler postao prvi muzičar koji je dobio 'zlatnu ploču' za prodaju milionitog primjerka jedne ploče.

    1947. U Parizu potpisani mirovni ugovori zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu i bivših saveznika Hitlerove Njemačke.

    1950. Rodjen Mark Špic, američki višestruki olimpijski pobjednik u plivanju.

    1979. U Ljubljani umro Edvard Kardelj, visoki funkcioner SKJ i jedan od najbližih saradnika predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.

    1996. IMB kompjuter nazvan 'Duboko plavo' ušao u istoriju šaha pobjedom nad svjetskim prvakom Garijem Kasparovom.

    1997. Hrvati iz zapadnog dijela Mostara otvorili vatru na Muslimane iz istočnog dijela grada koji su na hrvatsku stranu došli da posjete groblje. Mostar je u bosanskom ratu podijeljen na muslimanski i hrvatski dio.

    1998. Umro bivši francuski ministar inostranih poslova Moris Šuman, tvorac projekta Evropske unije.

    2001. Tokom antivladinih protesta u Teheranu, u sukobu s policijom ranjeno više desetina studenata, a oko 100 uhapšeno.

    2004. SAD obnovile svoje diplomatsko predstavništvo u Tripoliju, poslije desetogodišnjih neprijateljskih odnosa dvije zemlje.

    2005. Umro je poznati televizijski voditelj Milovan Ilić Minimaks.

    2005. Sjeverna Koreja prvi put saopštila da posjeduje nuklearno oružje.

    2005. Umro je Artur Miler, američki pisac, jedan od najboljih dramskih pisaca 20. vijeka.

    2006. Za predsjednika Kosova izabran Fatmir Sejdiu, visoki funkcioner Demokratskog saveza Kosova

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 10-02-10 at 22:09.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #47
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    11. februar

    1649. Nakon neuspjeha u Baru, mletačka flota se povukla u Boku i poslije 20-ak dana, uz pomoć Crnogoraca i Peraštana zauzela je Risan. Istovremeno Nikšići su zauzeli Grahovo.

    1852. na put oko svijeta, na “Splendidu”, sa 11 članova posade krenuo je najsmjeliji navigator Boke Kotorske - Ivo Vizin. Put oko svijeta jedinog Crnogorca koji je oplovio zemljinu kuglu trajao je sedam godina, šest mjeseci i 19 dana. Usput je imao više problema, oluja, gusara i pobune posade. Kad su 30. jula 1859. godine stigli u Trst, priređen im je veličanstven doček.

    1913. U Bijelom Polju je rođen Rifat Burdžević Tršo, revolucionar, publicista, narodni heroj.

    1918. Strijeljani su na smrt osuđeni bokokotorski mornari, zbog pobune od 1. februara. Na mjesnom groblju u Škaljarima strijeljani su Čeh, František Raš i Hrvati, Antun Grabar, Jerko Šišgorić i Mate Brničević. Ostalim pobunjenicima, bilo ih je 379, suđeno je ponovo u Kotoru 16. septembra iste godine.


    1921. Suđenje generalu Radomiru Vešoviću. Protiv jednog od najsposobnijih crnogorskih vojskovođa sudski proces, koji je vođen u Beogradu, pokrenut je zbog sumnje da je organizovao pobunu u Crnoj Gori nakon njenog prisajedinjenja Srbiji. Nakon što su mu oduzeti penzija i imanje, 26. novembra 1919. odveden je u zatvor, gdje je proveo 15 mjeseci. Usljed nedostatka dokaza o krivici, oslobođen je, s tim da povraćaj imovine i penzije traži kroz građansku parnicu.

    1967. Umro je Milo Milunović, autor slikarskih djela neoborive vrijednosti koja su umnogome doprinijela preokretu u jugoslovenskoj umjetnosti i povratku slobodi stvaralaštva. Rođen je na Cetinju, 18. avgusta 1897. godine. Po izbijanju Prvog svjetskog rata stupio u crnogorsku vojsku. Slikarsko školovanje počeo na Cetinju, nastavio u Firenci i Parizu, upoznajući se sa Sezanovim djelima. Nakon prvog perioda neoklasicizma, povratka u Beograd, boravka u Boki, a potom u Zagrebu gdje izlaže, ponovo se vraća u Pariz do 1933. godine. Tada nastaje nekoliko njegovih reprezentativnih djela. Potom se, po povratku u Beograd, angažovao na osnivanju Umjetničke akademije, kada započinje njegov impresionistički period, iz kog potiču njegova najbolja ostvarenja. Poslije Drugog svjetskog rata, sa Petrom Lubardom osnovao je Umjetničku školu na Cetinju, a 1949. godine,
    u vrijeme kada počinje nova faza njegovog stvaralaštva u kojoj slike nose pečat mediteranskog podneblja, u Beogradu je dobio zvanje majstora - slikara . Izlagao je u zemlji i inostranstvu. Nosilac je značajnog broja međunarodnih i domaćih nagrada i priznanja. Bio je redovan član Srpske akademije nauka i umetnosti. Odlikovan je ordenom „Legije časti”.

    1980. Osnovan „Monteks”, poznato crnogorsko spoljnotrgovinsko preduzeće, sa sjedištem u Nikšiću. Među prvima u Crnoj Gori, u svoj razvojni program je ugradilo principe modernog poslovanja sa svijetom na tržišnim osnovama, zastupanje velikih inostranih firmi, razvoj male privrede i turizma, program proizvodnje zdrave hrane, elektronike, građevinarstva, drvne industrije, metaloprerade, investicione radove u inostranstvu, kooperaciju i ulaganje u kvalitetnu kadrovsku osnovu. Osnivač „Monteksa” je poznati biznismen Stanislav –Ćano Koprivica.

    1993.
    Umro Dragutin Šundić, prvi spiker Radio Titograda. Rođen je 21. jula 1921. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Nikšiću, a učiteljsku školu u Herceg Novom. Poslije nekoliko godina provedenih u prosvjeti, 1. juna 1949. godine, karijeru je nastavio u tek otvorenom Radio Titogradu, učestvujući u kreiranju različitih programskih sadržaja. Kao talentovani član Mješovitog hora Radio Titograda, dobio je stipendiju Ministarstva kulture Crne Gore da bi školovao glas kod Kornelije Ninković, prvakinje Beogradske opere. Bio je jedan od najboljih jugoslovenskih spikera, čije su izuzetne interpretacije značile dragocjeno iskustvo njegovim mladim kolegama. Dobitnik je brojnih nagrada za dugogodišnji spikerski rad.

    1997. Zauvjek je napustila ovaj svijet, dama, simbol multietničnosti kroz pjesmu i život, Ksenija Cicvarić. Rasla je u porodici sa puno djece, gdje nijesu postojala sredstva ni mogućnosti za školovanje. Ipak, zahvaljujući svojoj majci Simoni, Ksenija je stekla obrazovanje koje ne bi stekla ni u jednoj školi. Može se reći da je Ksenija svojom pjesmom obilježila XX vijek u cnogorskoj narodnoj muzici. A nije ni čudo jer je njen učitelj bio Hamdija Šahinpašić. Zbog pjesme "Sjever ružu niz polje nijaše..." dobila je na poklon nošnju kraljice Milene. Ksenija Cicvarić rođena je 1927. godine u Staroj Varoši, u Podgorici.


    u svijetu:

    1847. Rođen je američki pronalazač Tomas Alva Edison. Pronašao preko hiljadu patenata uglavnom u elektrotehnici: električnu sijalicu sa ugljenim vlaknom, gramofon i mikrofon, usavršio je telefon i akumulator,među prvima je sagradio električnu centralu.

    1858. Tokom rata za reformu [1856-61] Benito Huarez proglašen ustavnim predsjednikom Meksika.

    1868. Umro francuski fizičar Žan Bernar Leon Fuko, koji je s Armanom Fizoom izmjerio brzinu svjetlosti.

    1873. Proglašena prva španska republika.

    1879. Umro francuski grafičar, slikar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista XIX vijeka. Njegova zasluga je u tome što je karikaturu uzdigao u rang samostalne umjetničke forme.

    1889. U Japanu usvojen ustav, kojim je predviđen dvodomni parlament, ali je car zadržao izvršnu vlast.

    1911. Rođen hrvatski kompozitor, učesnik II svjetskog rata, Nikola Hercigonja. Autor je, između ostalog, opera-oratorijuma "Gorski vijenac".

    1919. Fridrih Ebert izabran za prvog predsjednika Njemačke, koja je poslije Prvog svjetskog rata postala republika.

    1929. lateranskim ugovorom između Benita Musolinija u ime Italije i pape Pije DžI, obrazovan je Vatikan, grad država, centar rimokatoličke crkve. Ugovorom su regulisani međusobni odnosi između Italije i Vatikana. Vrhovnu vlast, sa prerogativama apsolutnog monarha, ima doživotno papa koga bira kolegijum kardinala. Politička pitanja obavlja državni sekretar u funkciji predsjednika vlade, administrativne poslove obavlja guverner, a rukovodeći organi su kongregacija, tribunali i sekretarijati.

    1934. Rođena engleska modna kreatorka Meri Kvant, čija je kreacija, mini suknja, označila modnu revoluciju i obilježila jedno vrijeme.

    1945. U Jalti na Krimu završena konferencija lidera triju velikih sila antihitlerovske koalicije, na kojoj su određeni novi odnosi u Evropi i osnivanje Ujedinjenih nacija.

    1970. Japan postao četvrta zemlja u svijetu koja je lansirala vještački satelit.

    1971. U Vašingtonu, Moskvi i Parizu potpisani su sporazumi o zabrani polaganja nuklearnog oružja na dno mora i okeana koji su kasnije prihvatile još 63 zemlje svijeta.

    1975. Margaret Tačer izabrana za predsjednika Konzervativne stranke, kao prva žena koja je u Velikoj Britaniji postala šef političke partije.

    1990. Poslije 27. godina provedenih u južnoafričkim zatvorima na slobodu je pušten Nelson Mendela, lider Afričkog nacionalnog kongresa.

    1993. umrla je Desanka Maksimović, srpski pjesnik i pripovjedač. Pisala je intimne lirske i rodoljubive pjesme, a poznate njene zbirke su: Pesme, Vrt detinjstva, Zeleni vitez, Gozba na livadi, Prolećni sastanak, potom zbirke pripovjedaka: Ludilo srca, Kako oni žive, Strašna igra, roman Otvoren prozor i knjige za djecu Srce lutke spavaljke, Raspevane priče, Zlatni leptir i Ako je verovati mojoj baki.

    1997. Pod pritiskom međunarodne javnosti i tromjesečnih građanskih i studentskih protesta predsjednik Srbije Slobodan Milošević je posebnim zakonom [lex specialis] priznao rezultate lokalnih izbora na kojima je pobijedila opoziciona koalicija 'Zajedno'.

    2000. U Parizu, u 72. godini, umro francuski reditelj Rože Vadim.

    2001. Oko 7.500 ljudi demonstriralo u Njemačkoj protiv marša neonacista koji je okupio oko 250 pristalica.

    2002. U Zagrebu, u 82. godini, umro kardinal i bivši zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić.

    2004. Južnokorejski i američki istraživači objavili da su uspješno klonirali ljudski embrion koji će se koristiti u medicinske svrhe.

    2005. Umro američki dramski pisac Artur Miler. Dobitnik Pulicerove nagrade za čuvenu dramu "Smrt trgovačkog putnika".

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 11-02-10 at 15:45.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #48
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    12. februar

    1797. Crnogorski izaslanik Nikola Ćirković, stigao je u Moskvu kod ruskog imperatora Pavla I, kome je uručio pismo vladike Petra I Petrovića, kojim je od ruske vlade traženo da Crnu Goru primi pod svoje pokroviteljstvo. Pošto je bilo rizično prihvatiti se pokroviteljstva, zbog protivljenja Austrije i Porte, carska vlada je riješila da crnogorskog vladiku Petra I odlikuje Ordenom Aleksandra Nevskog, prvog stepena, a 15 crnogorskih starješina zlatnim medaljama od kojih su osam bile prvoga, a sedam drugog stepena.

    1853.
    Okončana prva Omer-pašina vojna. Turska vojska je, pritisnuta ultimatumom Austrije i saznanjem da bi u daljim operacijama u Crnoj Gori imala protiv sebe i Rusiju, počela da napušta Crnu Goru, čime je okončana prva Omer-pašina vojna, operacija preduzeta sa ciljem da se eliminiše uticaj Crne Gore u pomaganju ustanika u okolnim područjima, u cilju oslobađanja od osmanske vlasti.

    1856.
    Rođen Živko Dragović, profesor Bogoslovsko-učiteljske škole i Gimnazije na Cetinju, pisac rasprava i udžbenika, narodni poslanik i član Državnog savjeta. Završio je filozofiju u Rusiji. Među prvima je (1892.) objavio komentar Njegoševog „Gorskog vijenca”. Prevodio je sa ruskog i italijanskog. Bavio se i državnim pravom. Sarađivao je u mnogim listovima i časopisima, a jedno vrijeme bio je urednik „Glasa Crnogorca” i „Književnog lista”. Umro je 11. jula 1928. godine.

    1910.
    Crna Gora – deset oblasti. Novim zakonom definisana je drugačija teritorijalna podjela buduće Kraljevine, koja je 1903. imala pet oblasti. Deset oblasti podijeljeno je na 56 kapetanija. Do 1878. knjaževina je imala osam nahija, a nakon oslobođenja novih krajeva – deset.

    1914.
    U svojoj prijestonoj besjedi, kralj Nikola je, između ostalog, istakao i oblik odnosa Crne Gore sa Srbijom.

    1925.
    Izašao je prvi broj crnogorskog političkog lista Crnogorski radikal. Vlasnik i odgovorni urednik lista bio je Ljubo Krunić. List je izlazio sa ciljem popularisanja predstojećih izbora.

    1969.
    U Titogradu, danas Podgorica,
    godinu dana nakon potpisivanja ugovora o finansiranju, inženjeringu i tehničkoj pomoći sa francuskom firmom „Pešine” („Pechiney”), počela je izgradnja Kombinata aluminijuma Titograd - KAT-a. Ideja o osnivanju i razvoju industrije aluminijuma u Crnoj Gori utemeljena je u prvom redu na adekvatnim rezervama kvalitetnog boksita i elektroenergetskom potencijalu. Nakon dvije godine gradnje, 1971. počeli su rad kapaciteti za primarnu proizvodnju. Oni su 1973. godine postigli punu planiranu produkciju od 50 hiljada tona. Godine 1972. počela je rad Fabrika za proizvodnju glinice. U daljem razvoju Kombinata puštene su u pogon: Hladna valjaonica, Fabrika za preradu aluminijuma, a 1979. godine krenula je druga faza, čime je povećana proizvodnja primarnog aluminijuma na 102 hiljade tona, a glinice na 280 hiljada tona godišnje. Nakon toga otvoreni su i drugi, za rad Kombinata, značajni kapaciteti.

    1976.
    U Kombinatu aluminijuma Titograd puštena je u probni rad nova fabrika za preradu aluminijuma kapaciteta 15 hiljada tona, a upošljavala je 600 radnika.

    2009. Bivši ministar zdravlja, Žarko Mićović, pronađen je mrtav u svom kabinetu u Kliničkom centru Crne Gore. Bio je specijalista dječije hirurgije, direktor Centra za nauku KCCG i dugogodišnji direktor Dječije hirurške klinike Instituta za bolesti djece KC CG, kao i ministar zdravlja u Vladi Filipa Vujanovića od 2000. do 2003. godine.

    2010. U Vankuveru počinju XXI Zimske olimpijske igre, na kojima će učestvovati oko 2.700 sportista iz 82 zemlje svijeta, među kojima je i Crna Gora. Nikšićanin Bojan Kosić je jedini i ujedno prvi predstavnik Crne Gore na zimskoj Olimpijadi. On će se takmičiti u dvije discipline - slalomu i veleslalomu.

    u svijetu:

    1804.
    Umro njemački filozof Imanuel Kant, začetnik njemačke klasične filozofije, jedan od najuticajnijih filozofa čije je djelo donijelo revolucionarne promjene u modernoj filozofiji.

    1809. Rođen Abraham Linkoln, predsjednik SAD od 1860. do 15. aprila 1865. godine, kada ga je u Vašingtonu ubio jedan fanatični pristalica ropstva. 1863. je proglasio ukidanje ropstva u SAD.

    1818. Čile je proglasio nezavisnost od Španije.

    1851. Edvard Hargrejvs pronašao zlato u Samerhil Kriku u Novom Južnom Velsu, izazvavši zlatnu groznicu u Australiji.

    1899. Njemačka od Španije kupila ostrvo Karolina i Marijanina Ostrva u Pacifiku.

    1912. Posljednji kineski car Pu Ji iz dinastije Manču abdicirao, Kina postala republika, a prvi predsjednik Sun Jat Sen.

    1914. Rođen makedonski i jugoslovenski frevolucionar i državnik Lazar Koliševski.

    1953. SSSR prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom, poslije bombaškog napada na sovjetsko poslanstvo u Tel Avivu.

    1961. Saopšteno da su pripadnici separatitičkog pokreta Katange ubili kongoanskog premijera i nacionalnog heroja Patrisa Lumumbu. Tačan datum i okolnosti pod kojima je ubijen nikada nijesu otkriveni.

    1973. Sjeverni Vijetnam tokom Vijetnamskog rata oslobodio prvu grupu američkih ratnih zarobljenika.

    1974. U Moskvi uhapšen ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, 1970. godine. Narednog dana oduzeto mu je sovjetsko državljanstvo i protjeran je iz zemlje. Nakon dvije decenije provedene u emigraciji u Vermontu [SAD], u Rusiju se vratio 1994. godine.

    1986. SAD izručile SFRJ ratnog zločinca Andriju Artukovića, ministra unutrašnjih poslova ustaške vlade NDH. Jugoslovenske vlasti su Artukovića optužile za ratne zločine počinjene nad civilima, među kojima je bilo najviše Srba i Jevreja.

    1999. Senat SAD oslobodio predsjednika Bila Klintona optužbi za krivokletstvo i opstrukciju pravde, čime je, poslije godinu dana, okončana 'seksualna afera' sa Monikom Levinski i izbjegnut impičment.

    1999. Poljska, Mađarska i Češka, prve od bivših članica Sovjetskog bloka, priključile se NATO-u.

    2002. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo suđenje Slobodanu Miloševiću, prvom šefu države kojem se sudilo pred Međunarodnim sudom. Milošević je u maju 1999. optužen za zločin protiv čovječnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1992. godine, Bosni 1992-95. godine i na Kosovu 1999. godine. Početak 'procesa stoljeća' pratilo je više od 1000 najvećih svjetskih medija. Na zahtjev Haškog tribunala srpske vlasti isporučile su Miloševića sudu u Hagu 28. juna 2001.

    2002. Vlasti Pakistana uhapsile militantnog islamistu Ahmada Omara Saeda Šeika, državljanina Velike Britanije, glavnog osumnjičenog za otmicu američkog reportera Danijela Perla, koji je izvještavao za "Vol strit džurnal".

    2003. U sukobima vojske i pobunjenih pripadnika policije i drugih demonstranata tokom protesta u La Pazu, Bolivija, 30 ljudi poginulo, 160 povrijeđeno.

    2004. Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila testove koji su dokazali da smrtonosni ptičji grip, koji je usmrtio mnogo ljudi, ne može da se prenese sa čovjeka na čovjeka.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #49
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    13. februar

    1737. godine Rođen je Simo Vujović Kođošija, junak bitke na Martinićima i Krusima i jedan od najvećih crnogorskih junaka u istoriji.

    1847.
    Njegoš u Mletačkom arhivu. Petar II Petrović, crnogorski vladika i gospodar, po povratku iz Beča stigao je u Veneciju da bi u mletačkom Državnom arhivu, kod markiza Solarija, a uz pomoć Dalmatinca Nikole Tomazea, uspio da dobije i napravi prepis značajnog broja arhivskih dokumenata koji su se odnosili na crnogorsku istoriju, sa akcentom na epohu Šćepana Malog.

    1878.
    Rođen Simo P. Šobajić, književnik, publicista, novinar i političar. Književnošću i žurnalistikom počeo se baviti u ranoj mladosti. Za njegovo ime vezani su mnogi progresivni društveni i kulturni sadržaji u Nikšiću, gdje je ostvario najveći dio svog stvaralačkog angažmana. Bio je jedan od pokretača i članova prve redakcije „Narodne misli”, saradnik u „Politici” i „Pijemontu”. Aktivno je djelovao u pjevačkom društvu „Zahumlje”, osnovanom 1898. ggodine. Pisao je lirsku poeziju, pripovijetke, a bavio se i psihokarakterologijom Crnogoraca. Biran je i za narodnog poslanika. Kao politički protivnik knjaza Nikole, učestvovao je u „Bombaškoj aferi” zbog čega je, izložen političkim i policijskim pritiscima, emigrirao u Srbiju, potom u Ameriku, odakle se vratio početkom Prvog svjetskog rata. Umro je 12. februara 1916. godine.

    1904. Na Cetinje je došla ruskinja Jevrosima Berezina Kaluđerović, prvi diplomirani zubni ljekar u Crnoj Gori. Poslove zubnog ljekara povremeno je obavljala i u Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Baru i Ulcinju.


    1924. u Podgorici je rođen Vojo Stanić, slikar i vajar. Slikarstvo je studirao u Beogradu, i bio je profesor Škole za primijenjenu umjetnost u Herceg Novom. Njegovo slikarstvo nalazi izvore u primitivnim likovima, senzaciji, ponekad sa podsvjesnim doživljajima punim mašte. Učestvovao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama. Poznate njegove slike su Volovi, Ringišpil, Ulica, Bitka i skulpture Njegoš, Karijatide i druge.

    1930. U Kolašinu rođen prof. dr Mijat Šuković, politički radnik, teoretičar pravnih i ukupnih društvenih kretanja. Diplomirao u Zagrebu, doktorirao u Beogradu. Bio je sudija, javni tužilac, u dva mandata potpredsjednik Izvršnog vijeća, predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, potpredsjednik SIV. Bio profesor n pravnim fakultetima u Podgorici, Novom Sadu i Skoplju, a na Ekonomskom fakultetu u Titogradu držao predavanja na poslijediplomskim studijama. Po pozivu držao je mnoga predavanja u inostranstvu. Pretežni predmet njegovog naučnog interesovanja su ustavni sistemi i ustavno pravo. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade za nauku 1972. godine

    1947. U Pljevljima rođen veliki košarkaški strateg Bogdan Boša Tanjević.

    1949.
    Osnovan ženski rukometni klub Budućnost.


    1949. U Titogradu odigrana prva zvanična rukometna utakmica (veliki rukomet) u Crnoj Gori između Srednjoškolca i Ekonomskog tehnikuma. Iste godine formirani su rukometni klubovi: Arsenal - Tivat, Bokelj - Kotor, Lovćen - Cetinje, Sutjeska - Nikšić i Radnički - Ivangrad.

    1974. Umro Petar Lubarda. Jedan od najznačajnijih crnogorskih slikara rođen je 27. jula 1907. u Ljubotinju kraj Cetinja. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Njegova predratna orijentacija vezana je za postimepresionistički postupak slikarstva guste materije i zasićene atmosfere. U poratnom periodu postepeno se oslobađa predmeta. Njegov stvaralački impuls i snažan slikarski temperament pokrenut oblicima i bojama crnogorskog tla i neba našli su u tom procesu samosvojnu ekspresivnu formu. Govorio je: "Ako bi me neko pitao ko je moj učitelj u umjetnosti, morao bih da mu odgovorim, to je jedino bila Crna Gora". Tokom 50 godina izuzetnog likovnog stvaralaštva, Lubarda je stvorio čitav jedan svijet motivisan oblicima i bojama crnogorskog tla i neba. Svijet djetinjstva, crnogorske pejzaže, istorijske događaje i ličnosti, etiku svog naroda, pretočio je u snažne i originalne likovne vizije. Stvorio je djela koja su ponos crnogorskog slikarstva: „Bitka na Vučjem dolu”, „Boj na Kosovu”, „Sutjeska”... Učestvovao je na mnogim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je značajnih internacionalnih i domaćih nagrada.

    1999.
    U Beogradu je sahranjen Peko Dapčević, jedan od prvih komandanata Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu. Učesnik Španskog građanskog rata (1936-39). Poslije rata bio je načelnik Generalštaba JNA, državni funkcioner i diplomata.

    2008. Članovi Planinarsko-smučarskog kluba (PSK) "Komovi" iz Podgorice, kao dio "Extreme summit team-a", popeli su se na najviši vrh Južne Amerike - Akonkagvu, čija je visina 6.962 metara. Ovaj poduhvat ostvarili su Milan Radović, Tanja Pavličić, Dragan Bulatović i Boris Čelebić.

    u svijetu:

    1199. Umro Stefan Nemanja,
    rodonačelnik dinastije Nemanjića koja je vladala Srbijom dvjesta godina. Postavio je osnove državne samostalnosti Srbije i njene političke moći.

    1571. Umro italijanski vajar i pisac Benvenuto Čelini, dvorski zlatar Kozima Medičija, rimskih papa i francuskog kralja Fransoa I, najbolji izrađivač sitnih zlatarskih predmeta u svoje vrijeme. Njegova autobiografija "Moj život" značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse.

    1633. Inkvizicija rimokatoličke crkve u Rimu lišila slobode astronoma Galilea Galileja zbog njegovog zalaganja za Kopernikov heliocentrični sistem. Ostatak života naučnik proveo pod stalnim nadzorom Inkvizicije, a zabrana s njegovih djela skinuta 1757. godine.

    1668. Sporazumom potpisanim u Lisabonu, Španija priznala nezavisnost Portugala.

    1689. Kralj Engleske i Škotske Vilijam III od Oranža i njegova žena Meri, kćerka svrgnutog engleskog prokatoličkog kralja Džejmsa II, proglasili suverenitet nad Velikom Britanijom i Irskom.

    1787. Umro dubrovački matematičar, fizičar, astronom, filozof i diplomata Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih naučnika svoga doba.

    1793. Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska Kraljevina sklopile savez protiv revolucionarne Francuske.

    1883. Umro njemački kompozitor Rihard Vagner, stvaralac kasnog romantizma, koji je srušio tradicionalnu strukturu opere da bi ostvario svoju zamisao o sveobuhvatnom umjetničkom djelu - 'muzičkoj drami'.

    1945. Američki i britanski avioni počeli bombardovanje njemačkog grada Drezdena. Grad je tokom dva dana bombardovanja razoren, a računa se da je poginulo oko 135.000 ljudi.

    1945. Sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Budimpeštu, posle 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 nemačkih vojnika.

    1961. Savjet bezbjednosti UN donio odluku da se u Kongo upute međunarodne mirovne snage da bi se spriječilo izbijanje građanskog rata.

    1975. Kiparski Turci u sjevernom dijelu ostrva, koji je sedam mjeseci ranije okupirala Turska, proglasili 'Tursku federalnu državu Kipar'. Za prvog predsjednika skupštine izabran Rauf Denktaš.

    1976. U pustinji Nevade - SAD su izvršile dotada najveću nuklearnu probu. Eksplozija je bila 10 do 50 puta jača od bombe bačene na Hirošimu 1945. godine.

    1984. Šef Komunističke partije SSSR-a i države postao Konstantin Černjenko, naslijedivši preminulog Jurija Andropova. Poslije Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast stupio Mihail Gorbačov, sedmi i posljednji lider SSSR-a.

    1990. SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dvije njemačke države objavili plan o ujedinjenju Njemačke.

    1991. Američki bombarderi razorili jedno sklonište u Bagdadu identifikovano kao vojni položaj, a u kom su, međutim, civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo oko 500 ljudi, među njima mnogo djece i žena.

    2000. Papa Jovan Pavle II zatražio oproštaj za sve grijehove Rimokatoličke crkve u prošlosti, uključujući i odnos prema Jevrejima i jereticima.

    2001. Amerikanka En Bankroft i Norvežanka Liv Arnesen postale prve žene koje su na skijama prešle Antarktik. Njihovo putovanje od 2.700 kilometara trajalo je 90 dana.

    2004. U bombaškom napadu na njegov automobil u Dohi, ubijen bivši predsjednik Čečenije u egzilu Zelimkan Jandarbijev, njegov maloljetni sin povrijeđen. Rusija više puta tražila njegovo izručenje, smatrajući ga odgovornim za smrt više stotina građana u Čečeniji i zbog veza sa Al kaidom.

    2007. U Pekingu postignut "uslovni" sporazum šest zemalja (dvije Koreje, SAD, Rusije, Kine i Japana) o denuklearizaciji Sjeverne Koreje.

    Uredio Hari Krisna i Cipur
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #50
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    14. februar

    Danas je Dan zaljubljenih pa neka je sa srećom, a sve je pocelo 269. godine. Tokom progona hrišćana, u vrijeme cara Klaudija II, spaljen je na lomači rimski svještenik i ljekar Valentin, kasnije hrišćanski mučenik Sv. Valentin. Taj datum katolici slave kao
    Dan zaljubljenih.


    1892. U Veneciji je umrla Darinka Petrović, crnogorska knjeginja, supruga knjaza Danila I. Rođena je u Trstu 1837. godine u porodici tamošnjeg trgovca Marka Kvekića, koji je bio porijeklom iz Herceg Novog. U januaru 1855. knjaz se ženi Darinkom Kvekić. Prva crnogorska kneginja bila je veoma inteligentna, obrazovana i ambiciozna žena. Govorile je četiri strana jezika, italijanski, latinski, ruski i francuski. Njenim dolaskom dosta je promijenjen život na cetinjskom dvoru. Uz to, njen uticaj na knjaževu spoljnu politiku nije bio zanemarljiv, zbog čega je ona, nerijetko, bila meta napada ruske diplomatije.

    1922. Rođen je Radoje Radojević. Autor je više studija o crnogorskoj literaturi i jeziku. Šezdesetih godina XX vijeka poveo je polemiku sa istaknutim negatorima crnogorskog naroda i njegove kulture. Na naučnom skupu „Crnogorska kultura i putevi njenog razvoja” u januaru 1968. godine, prvi se suprotstavio tretiranju crnogorske kulture kao „dvonacionalne”. O tome događaju istoričar Dragoje Živković je napisao da je Radoje Radojević upozorio javne i naučne radnike na takav nekritički odnos, iznoseći argumentovan stav da „crnogorski narod ima svoj kulturno-istorijski i duboko ukorijenjeni narodni identitet”. Za značajnu biblioteku „Luča”, Radojević je priredio antologije crnogorskog usmenog stvarlaštva – legendi, bajki, basni i priča. Iako mu je ograničavano publikovanje, njegov rad je bio veoma podsticajan. Radoje Radojević je nestao bez traga u Ulcinju, 6. jula 1978. godine.

    1950. Otvorena Umjetnička galerija na Cetinju. U prostorima najstarije i najuglednije institucije tog profila u Crnoj Gori izlagana su mnoga izuzetna ostvarenja domaćih i stranih slikara. Dala je snažan podsticaj razvoju likovne umjetnosti kao prepoznatljivom segmentu crnogorske kulture. Danas je to Umjetnički muzej, jedna od jedinica Narodnog muzeja Crne Gore, čiji je prvobitni fond od oko 240 eksponata vremenom narastao na oko 2.900, među kojima se nalaze kapitalna djela savremene jugoslovenske i crnogorske likovne umjetnosti.

    2008.
    Crnogorsko državljanstvo stiče se porijeklom, rođenjem na teritoriji Crne Gore, prijemom i po međunarodnim ugovorima i sporazumima, a gubi po zahtjevu crnogorskog državljanina, po sili zakona i po međunarodnim sporazumima. Međunarodnim ugovorima i sporazumima može se ustanoviti dvojno državljanstvo, pod uslovom uzajamnosti, predviđeno je Zakonom o crnogorskom državljanstvu kojeg je apsolutnom većinom usvojila Skupština Crne Gore.

    u svijetu:

    869. Umro Konstantin – slovenski prosvetitelj. Utemeljivač slovenske pismenosti i književnog jezika, poznat je pod monaškim imenom Ćirilo. Bio je učitelj filozofije i bibliotekar u crkvi Sv. Sofije u Carigradu. Po nalogu vizantijskog cara Mihaila III, a na molbu moravskog kneza Rastislava koji je želio da izbjegne njemački uticaj, sa starijim bratom Metodijem propovijedao je hrišćanstvo među Slovenima u novonaseljenim područjima, sa ciljem da u tom dijelu Evrope obezbijede uticaj Vizantije. Sastavili su slovensku azbuku, glagoljicu, uzevši kao osnovicu jezik makedonskih Slovena koji im je bio poznat od djetinjstva i prevodeći prve crkvene knjige stvorili slovenski književni jezik. Njihovi učenici među kojima su najpoznatiji Kliment i Naum nastavili su misiju svojih učitelja, nakon čega je stvorena nova slovenska azbuka koja je po Ćirilu dobila ime ćirilica.

    1446. Sa svoje naprave, Johan Gutenberg je izvadio prvi list sa štampanim slovima, čime je otvorio novu epohu u istoriji ljudskog roda. Umro je 1468. godine. Johan Gutenberg, njemački štampar, pronalazač štampanja s pokretnim slovima, prvi koji je došao na ideju da izliva slova iz metala i da iz njih sastavlja redove i stranice.

    1663. Kanada postala francuska kolonija.

    1779. Engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk ubijen na Havajima u iznenadnom okršaju sa ostrvljanima. Na prvom putovanju riješio tajnu Australije, oplovio Novi Zeland i utvrdio da je Nova Gvineja ostrvo.

    1804. Na skupštini srpskih starješina u Orašcu kod Aranđelovca donijeta odluka o podizanju ustanka protiv Turaka. Za vođu izabran Karađorđe Petrović.

    1893. SAD anektirale Havaje.

    1912. Rođen geograf, istraživač i putopisac Tibor Sekelj, učesnik ekspedicija širom svijeta. Napisao je mnoštvo putopisa i udžbenik za esperanto.

    1922. Italijanski inženjer Guljelmo Markoni počeo prvo redovno emitovanje radio programa iz Engleske.

    1929. Član Al Kaponeove bande ubio sedam gangstera iz bande Bagsa Morana u jednoj čikaškoj garaži, što je nazvano 'Masakrom na dan Svetog Valentina'.

    1946. Na američkom univerzitetu Pensilvanija počeo da radi elektronski mozak, odnosno računar, koji je označen skraćenicom ENIAC [Elektronski numerički integrator i računar].

    1950. U Zagrebu rođena izuzetna hrvatska pop pjevačica Josipa Lisac.

    1953. Na svom šestom zasijedanju Skupština FNRJ je za prvog predsjednika Jugoslavije izabrala Josipa Broza Tita.

    1956. U Moskvi počeo 20. kongres KP SSSR, na kojem je šef partije Nikita Hruščov osudio kult ličnosti Josifa Staljina i torturu ogromnih razmjera, označenu kao 'Staljinova skretanja'.

    1958. Objavljeno ujedinjenje kraljevina Irak i Jordan u Arapsku Federaciju, sa iračkim kraljem Fejsalom II kao šefom države. Monarhija u Iraku oborena u julu 1958, kralj ubijen i Federacija se raspala.

    1961. Jugoslovenska delegacija, na čelu sa predsjednikom Josipom Brozom Titom, brodom Galeb krenula je u misiju mira. Do 26. aprila posjetili su više zemalja Afrike: Ganu, Togo, Liberiju, Gvineju, Mali, Maroko, Tunis i Egipat. Bilo je to vrijeme aktivnog bavljenja politikom nesvrstanih u kojoj je Tito imao značajnu ulogu. Pokret je obuhvatio veliki broj zemalja velikih, malih zemalja koja su tada bile kruna žarišta zbog čega je zasluživao posebnu pažnju Istoka i Zapada. Prva konferencija nesvrstanih održana je septembra iste godine u Beogradu.

    1989. Ajatolah Homeini izrekao 'fatvu' sa smrtnom presudom engleskom piscu indijskog porijekla Salmanu Rušdiju, autoru 'Satanskih stihova', ocjenjujući da je tim djelom hulio na islam.

    1989. Firma Union Carbide se složila da 470 miliona dolara plati indijskoj vladi za štetu pričinjenu 1984. u nesreći u Bopalu.

    2000. Ministri inostranih poslova Evropske unije suspendovali na šest mjeseci sankcije SRJ na vazdušni saobraćaj, zavedene godinu i po dana ranije, čime je JAT-u i aviokompanijama zemalja EU omogućeno da obnove komercijalne letove.

    2000. U nastojanju da izoluje predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, EU proširila spisak saradnika predsjednika i ljudi bliskih njegovom režimu kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU, sa 600 na 900.

    2003. Tribunal u Hagu podigao optužnicu protiv lidera SRS Vojislava Šešelja za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Šešelj se dobrovoljno predao tom sudu 24. februara te godine.

    2003. Nakon šest godina života prvom kloniranom sisaru, ovci Doli, ubrizgana smrtonosna injekcija zbog simptoma progresivne bolesti pluća.

    2005. Bivši premijer Libana Rafik al Hariri poginuo u eksploziji automobila bombe u trgovačkom centru Bejruta.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 2 of 16 FirstFirst 12345612 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 2 users browsing this thread. (0 members and 2 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •