Page 13 of 16 FirstFirst ... 3910111213141516 LastLast
Results 301 to 325 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #301
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    14. oktobar

    1807.
    Na sastanku ugovorenom na Napoleonovu inicijativu, u grbaljskom manastiru Podlastva pregovarali su francuski general Loriston i Petar I Petrović. Saglasili su se da pri crnogorskom Vladikatu, a ne unutar njega, bude postavljen francuski konzul čija bi osnovna dužnost bila da se poslovi od zajedničkog interesa obavljaju na najbolji način. Ovakav dogovor ipak nije bio po Napoleonovoj želji jer je imperator zahtijevao da konzul bude na Cetinju, kako bi preko njega mogao da kontaktira sa vladikom i istovremeno suzbije uticaj ruskog cara na crnogorske prilike.


    1852. Izvanjac na mitropolitskoj stolici - Za arhimandrita Cetinjskog manastira u vrijeme uspostavljanja svjetovne vlasti u Crnoj Gori, knjaz Danilo i Crnogorski senat postavili su Dalmatinca Nikanora Ivanovića. Austrijski državljanin, Srbin porijeklom, koji se bez osnova predstavljao kao Crnogorac sa Njeguša, na Cetinje je stigao u junu iste godine. Prethodno se, nakon školovanja u Zadru i Šibeniku, zamonašio u manastiru Savina. Nakon što je šest godina bio iguman Cetinjskog manastira, 1858. hirotonisan je u Rusiji za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve.

    1912. crnogorska vojska, pod komandom Janka Vukotica, je pobijedila tursku vojsku u bici kod Berana.

    1914. rodjen Djani Ivo Popovic poznati ljekar i pionir moderne grudne hirurgije u Jugoslaviji, licni ljekar J. Broza.
    Izuzetan medicinski stručnjak, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, redovni član CANU, mnogih međunarodnih stručnih zdravstvenih asocijacija, član Savjeta SR Crne Gore. Rođen je u Arizoni (SAD), medicinski fakultet studirao je u Zagrebu i Beogradu, gdje je i diplomirao. Učestvovao je u organizovanju Trinaestojulskog ustanka i tokom rata obavljao značajne funkcije u sanitetu. Nakon oslobođenja bio je i lični ljekar Josipa Broza Tita. Specijalizirao je opštu hirurgiju i urologiju, potom grudnu i kardiovaskularnu hirurgiju u SAD. Jedan je od pionira moderne hirurgije grudnog koša kod nas. Uveo je niz novih dijagnostičkih i terapeutskih metoda. Osnovao je hirurško odjeljenje bolnice „Dragiša Mišović”, čiji je bio načelnik, a potom i direktor Onkološkog instituta. Objavio je 70 naučnih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima i zbornicima. Nosilac je „Partizanske spomenice 1941”, ordena za hrabrost i niza drugih visokih stručnih i društvenih priznaja i nagrada, među kojima i AVNOJ-a. Umro je 23. decembra 1986.

    1924. U Podgorici rođen prof. dr Dragutin Drago Vukotić. Nakon završenog medicinskog fakulteta specijalizirao je na Urološkoj klinici u Beogradu. Doktorirao 1976. godine. Za redovnog profesora univerziteta izabran je 1986. godine. Osnovao je prvo Urološko odjeljenje u Crnoj Gori 1957. godine u Nikšiću, a zatim u Titogradu 1968. Član je Internacionalnog, zatim udruženja urologa Francuske i Evropskog urološkog društva. Internacionalni biografski centar u Kembridžu imenovao ga je za međunarodnog naučnika 2001. godine. Bio je predsjednik Društva ljekara Crne Gore. Za doprinos razvoju struke i nauke dobio je brojna priznanja i nagrade: Plaketu Dr Petar Miljanić Društva ljekara Crne Gore, Povelju Saveza ljekarskih društava Jugoslavije, Plaketu Univerziteta Crne Gore, Trinaestojulsku nagradu Crne Gore 1967. godine i Nagradu AVNOJ-a. Bio je predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti od 1989. do 2001. godine.

    u svijetu:

    322. p.n.e. najveći govornik staroga vijeka Demosten izvršio je samoubistvo ispivši otrov. Kao vođa antimakedonske stranke u Atini, proslavio se govorima protiv Filipa II Makedonskog (filipike). Njegovi govori, od kojih je sačuvano oko 40 i smatraju se obrascem govorničke vještine.

    1322. Vojska škotskog kralja Roberta I
    u bici kod Bilanda teško porazila engleske trupe kralja Edvarda II. Taj poraz prisilio Englesku da prizna nezavisnost Škotske.

    1582. obzirom na reformu gregorijanskog kalendara u Italiji, Spaniji, Portugaliji.... 14. oktobar nije ni postojao.

    1614. U Carigradu je umro pećki patrijarh Jovan. Borio se za jačanje oslobodilačke borbe slovenskih naroda na Balkanu protiv Turaka, sarađivao sa nikšićkim vojvodom Grdanom i hercegovačkim vladikom Visarionom, preko njih i sa pokretom u Crnoj Gori, Hercegovini i drugim krajevima. Svi njegovi planovi bili su bez uspjeha, a Turci su ga domamili u Carigrad i najvjerovatnije - tu su ga i umorili.

    1806. Napoleonove trupe pobijedile Pruse i Saksonce u bitkama kod Jene i Auerštata. U narednih šest nedjelja Napoleon pokorio Prusku.

    1809. Bečkim mirom Austrija prinuđena da Trst, dio Hrvatske i Dalmacije preda Napoleonovoj Francuskoj, Galiciju Poljskoj i Rusiji, a distrikt In Bavarskoj.

    1882. Rođen irski državnik Emon de Valera, lider republikanskog pokreta Šin fejn od 1917. do 1926, predsjednik Irske od 1959. do 1973. Kao premijer, od 1937. do 1959, s dva kraća prekida, sporazumno riješio neka sporna ekonomska, politička i vojna pitanja s Velikom Britanijom. Predsjednik Lige naroda 1938. i 1939.

    1890. Rođen general i državnik SAD Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u II svjetskom ratu u Evropi, predsjednik SAD od 1953. do 1961, komandant NATO-a od 1950. do 1952, kada je dao ostavku zbog predsjedničkih izbora u SAD.

    1894. U Beogradu, na liniji Kalemegdan-Slavija, pušten u saobraćaj prvi tramvaj na konjsku vuču.

    1912. Na američkog predsjednika Teodora Ruzvelta pokušan je atentat. Preživio je zahvaljujući debelom kaputu i svežnju papira u unutrašnjem džepu kroz koji metak nije uspio da prođe.

    1913. U najtežoj rudarskoj nesreći u Velikoj Britaniji,
    u rudniku uglja kod Glamorgena, u Velsu, poginulo 439 rudara.

    1919. Rođen ekonomista Dragoslav Avramović, guverner Narodne banke Jugoslavije, čiji je program zaustavio stravičnu hiperinflaciju 1994. godine u SRJ.

    1930. Rođen Žozef Dezire Mobutu, poznat kao Mobutu Sese Seko, predsjednik Zaira do maja 1997, kada je zbačen u pobuni koju je predvodio Loran Kabila. Vladao diktatorski od 1965, po okončanju petogodišnjeg građanskog rata u zemlji.

    1933. Nacistička Njemačka napustila Ligu naroda i Konferenciju o razoružanju u Ženevi.

    1939. Više od 800 britanskih mornara poginulo kada je, na početku II svjetskog rata, njemačka podmornica U47 uplovila u britansku ratnu luku i torpedima potopila brod Rojal ouk.

    1941.
    Njemci su u Drugom svetskom ratu strijeljali oko 6.000 civila iz Kraljeva i okoline, zbog njihove podrške pokretu otpora.

    1944. Njemački feldmaršal Ervin Romel, Pustinjska lisica, izvršio samoubistvo tabletom cijanida da bi izbjegao hapšenje zbog umiješanosti u zavjeru protiv Hitlera.

    1944. Britanske i grčke snage oslobodile Atinu, pod njemačkom okupacijom od aprila 1941.

    1947. Tokom probnog leta američkog vojnog aviona na mlazni pogon, kapetan Čarls Jeger postao prvi čovjek koji je probio zvučni zid.

    1964. Nobelovu nagradu za mir dobio američki borac za ljudska prava crnaca Martin Luter King.

    1964. Nikita Hruscov smijenjen i na celo SSSR-a dosao Leonid Breznjev.

    1973. Na Tajlandu, vlada Tanoma Kitikačorna primorana da podnese ostavku pošto je armija odbacila njegov zahtjev da silom uguši studentske demonstracije.

    1977. Umro američki pjevač i filmski glumac Hari Lilis Bing Krozbi, zvijezda holivudskog muzičkog filma, dobitnik Oskara za film "Idući svojim putem".

    1988. Egipćanin Nagib Mahfuz postao prvi arapski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

    1990. Umro Leonard Bernštajn, američki pijanist, dirigent i kompozitor čuvenog mjuzikla "Priča sa zapadne strane". Dirigovao gotovo svim velikim američkim orkestrima, a od 1958. do 1969. vodio Njujoršku filharmoniju.

    1994. Nobelovu nagradu za mir podijelili premijer Izraela Jicak Rabin, šef diplomatije Izraela Šimon Peres i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat.

    1999. Umro bivši predsjednik Tanzanije Džulijus Njerere, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih, ključna ličnost u borbi za nezavisnost zemlje od Velike Britanije 1961, predsjednik države od 1962. do 1985. kada se, kao jedan od prvih postkolonijalnih afričkih lidera, dobrovoljno povukao sa vlasti. Na svahili preveo Šekspirova djela "Julije Cezar" i "Mletački trgovac".

    2000. Alija Izetbegović se povukao iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Zamijenio ga Halid Genjac.

    2001. U nigerijskom gradu Kano ubijeno najmanje 200 antiameričkih demonstranata koji su dva dana palili crkve, džamije i radnje.

    2003. Umro Moktar Uld Dada, prvi predsjednik Mauritanije. Na vlasti bio od 1960, kada je ta zemlja dobila nezavisnost od Francuske.

    2003. Prvi put poslije NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (1999. g.) u Beču su se sastali predstavnici Beograda i Prištine. Teme albansko- srpskih razgovora bile su povratak raseljenih, rasvjetljavanje sudbine nestalih, saobraćaj i energetike.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  2. #302
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    15. oktobar

    Danas se obilježava Medjunarodni Dan Slijepih.

    1812. Skadarski Mustaj paša, uz pomoć arbanaških Turaka i nekoliko francuskih oficira, napao je Ljubotinje. Namjeravao je da prodre do Cetinja kako bi slomio ratobornu Crnu Goru. U štabu turskog vojskovođe bilo je i 5 francuskih oficira, koji su smatrali, za razliku od Mustaj paše, da bi u cilju pokoravanja Crne Gore, trebalo prvo pokorit Brđane, pa onda Crnogorce. Odlučivši se za sopstveni plan, paša je pretrpio poraz koji su mu nanijeli Ljubotinjani potpomognuti od Vladike Petra I sa 800 Katunjana i 300 Ceklinjana i Riječana. U tim borbama teško je ranjen vladika Petar I, ali su Crnogorci i ovaj put imali pobjedu i zarobili trojicu francuskih oficira. 1906. U Crnoj Gori prestao je da funkcioniše heler - austrijski novac, a funkciju sredstva plaćanja počeo je da preuzima perper kao nacionalna valuta. Već u aprilu crnogorsko Ministarstvo finansija i građevine iskovalo je 209 hiljada perpera bronzanog i niklovanog novca.

    1927.
    Umro Dušan S. Đukić - Pjesnik, publicista i političar. Rođen je 2. februara 1883. u Slavonskoj Požegi. Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio je kao profesor u Bjelovaru, a od 1909. do 1915. boravio u Crnoj Gori. Kratko vrijeme, dok su Crnogorci 1915. godine držali Skadar, bio je predsjednik opštine u tom gradu. Tokom boravka u Crnoj Gori pripadao je „klubašima”. Sarađivao je u „Glasu Crnogorca”, „Cetinjskom vjesniku” i „Vjesniku” i sa Nikolom Škerovićem uređivao časopis „Dan”. Objavio je dvije zbirke pjesama.


    1989. u Parizu je u 54. godini života umro Danilo Kiš književnik, jedan od najvećih novije epohe srpskohrvatskog govornog područja. Bio je dramaturg beogradskog "Ateljea 212" i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Poznati su njegovi romani: Psalam 44, Mansarda, Rani jadi, Bašta, pepeo, Peščanik, Grobnica za Borisa Davidovića, Enciklopedija mrtvih, Čas anatomije, Poetika 1 i 2. Poslije njegove smrti izašli su Život, Literatura, Gorki talog iskustva, Skladište i Varija. Pisao je njegovanim stilom i moderno shvaćenom fabulom. Dobio je NIN-ovu nagradu za roman 1972. godine i nagradu "Ivo Andrić" 1984. godine.

    2001.
    Stupila je na snagu Uredba Vlade CG o obaveznom isticanju dvovalutnih cijena, u markama i eurima, uz obavezno poštovanje pariteta 1 DM prema 1,95 eura koji su utvrdile evropske monetarna vlasti.

    2003. Osnovano Udruzenje satiricara i humorista Crne Gore.

    2006.
    Na graničnom prelazu na Ilijinom brdu kraj Vilusa, oko 19 sati, u Crnu Goru je ušla turska jedinica iz sastava EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Vojnici Turske ovuda su, tako, prošli prvi put od kako je prije 130 godina vojska otomanskog carstva napustila ove prostore i Crna Gora na Berlinskom kongresu postala nezavisna i međunarodno priznata država.


    2007. Uzvišen je osjećaj i izuzetna čast biti ovdje i u ime Crne Gore potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Ovo je veliki dan za državu Crnu Goru za sve njene građane, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Željko Šturanović na ceremoniji potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Luksemburgu. Komesar EU za proširenje Oli Ren ocijenio je današnji čin značajnom prekretnicom u odnosima Evropske unije i Crne Gore i čestitao narodu i vladi na dosadašnjim uspjesima. Predsjedavajući Savjeta EU gospodin Amado potpisivanje sporazuma vidi kao krupan korak približavanja Crne Gore Evropskoj uniji.

    u svijetu:

    70. p.n.e. Rođen Publije Vergilije Maron,
    najznamenitiji pjesnik carskog Rima, autor nacionalnog junačkog epa "Eneida", pastirskih pesama i didaktičkog spjeva "Georgike". Uzor latinskog i zapadnoevropskog književnog stvaralaštva, Danteov vodič kroz podzemni svijet.

    1529. Završena prva opsada Beča
    povlačenjem turske vojske, sultana Sulejmana II Veličanstvenog. 1542. Rođen mogulski car Abu ul Fat Dželaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije. Pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Sproveo značajne reforme, ukinuo ropstvo i pokušao da stvori novu sinkretističku religiju koja bi ujedinila hinduse i muslimane.

    1581. Pod pokroviteljstvom Katarine Mediči,
    u Parizu izvedena prva cjelovečernja baletska predstava. Taj dan se uzima kao datum nastanka baleta.

    1582. stupio na snagu Gregorijanski kalendar. Eliminisano 10 dana, 5. oktobar postao 15.

    1608. rođen je Evanđelista Toričeli, italijanski fizičar i matematičar, pronalazač živinog barometra, takozvanog Toričelijeve cijevi. Utvrdio je Zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop, konstruisao mikroskop itd.

    1783.
    Francuz François Pilatre de Rosier kao prvi covjek podigao se balonom na visinu od 20 metara.

    1815.
    Napoleon Bonaparte poslat na ostrvo Sveta Jelena.

    1817. Umro poljski nacionalni junak Tadeuš Košćuško,
    učesnik u Američkom ratu za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u domovinu borio se protiv rasparčavanja Poljske, ali njegova vojska poražena u oktobru 1794. Umro u izbjeglištvu u Švajcarskoj.

    1844. Rođen je Fridrih Niče, njemački filozof,
    profesor klasične filologije. Osnovu njegovog filozofskog učenja predstavlja ideja o natčoveku. Djela su mu više pjesničkog nego naučnog karaktera, a neko vrijeme je, naročito početkom 20. vijeka, uticao na književno stvaranje u većini evropskih zemalja. Djela: "Tako je govorio Zaratustra", "Ecce Homo", "Rođenje tragedije", ...

    1894. Pod optužbom za veleizdaju
    u Parizu uhapšen francuski oficir Alfred Drajfus, počela afera koja je godinama potresala društveni i politički život Francuske. Drajfus bez dokaza osuđen na doživotnu robiju, ali poslije negodovanja javnosti i angažovanog istupa pisca Emila Zole otkriven krivac, Drajfus rehabilitovan.

    1897. Rođen Ilja Ilf
    koji je zajedno sa Evgenijem Petrovom ( 1902.-1942.), knjizevni tvorac velikog kombinatora Ostapa Bendera.

    1917. U šumi Vensen,
    nadomak Pariza, strijeljana Mata Hari, najpoznatija špijunka u I svjetskom ratu. Profesionalna igračica, specijalizovana za egzotične igre iz Indije i sa Jave, koja je važila za najljepšu ženu svijeta svog vremena...

    1928. Vazdušni brod, balon
    'Grof Cepelin' je prvi put prešao preko Atlantika.

    1940.
    Premijera filma Diktator Carlija Caplina.

    1945. Premijer višijevske Francuske
    u II svjetskom ratu Pjer Laval pogubljen zbog predaje zemlje nacističkoj Njemačkoj.

    1946. Njemački SS ministar
    Herman Gering osudjen na Nirnberškom procesu na smrt vješanjem za ratne zločine. Nekoliko sati prije izvršenja presude, izvrsio je samoubistvo popivši otrov cijankalijum.

    1949. U Mađarskoj pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai.
    Na montiranom sudskom procesu osuđeni na smrt kao buržoaski revizionisti i titoisti. Posmrtno rehabilitovani 1956, kao žrtve kulta ličnosti.

    1962. Osnovana je u Londonu
    medjunarodna organizacija Amnesty International.

    1964. Nikita Hruščov smijenjen
    sa mjesta prvog sekretara Komunističke partije SSSR-a, na njegovo mesto je došao Leonid Brežnjev. Premijer postao Aleksej Kosigin.

    1970.
    U Melburnu se srušio do tada najveći most u Australiji, West Gate Bridge, povukavši u smrt 33 osobe.

    1987.
    Ostrvo Fidži je proglasilo republiku i nezavisnost od Velike Britanje, kojoj je pripadalo od 1874. godine.

    1990. Mihail Gorbačov
    je dobio Nobelovu nagradu za mir.

    1991. Skupština BiH donijela Akt
    o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu.

    1993.
    Nobelovu nagradu za mir dobili su Frederik Viljem de Klark, predsjednik Južne Afrike i Nelson Mendela, vođa Afričkog Nacionalnog kobngresa, čime je priznato okončavanje aparthejda i stvaranje osnova za razvoj demokratije u Južnoj Africi.

    1997. Kongoanski pobunjenici
    ušli u glavni grad Brazavil i zbacili predsjednika Paskala Lisubu. Poslije četvoromjesečnog građanskog rata na vlast se vratio bivši predsjednik Denis Sasu Ngueso.

    1998. Na osnovu dogovora
    predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i izaslanika SAD Ričarda Holbruka, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić i komandant NATO-a Vesli Klark potpisali sporazum o uspostavljanju vazdušne posmatračke misije na Kosovu.

    2000. Ubjedljivom pobjedom
    na parlamentarnim izborima Liberalna demokratija Slovenije Janeza Drnovšeka vratila se na vlast. Okončana šestomjesečna vladavina desnice na čelu sa Andrejem Bajukom.

    2003.
    Kina kao treca drzava na svijetu lansirala u kosmos brod sa ljudskom posadom. U letjelici Šendžou 5 bio astronaut Jang Livei.

    2006. Turski pisac Orhan Pamuk
    dobio Nobelovu nagradu za književnost.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  3. #303
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    16. oktobar

    1803. povodom napada Sinoda Ruske pravoslavne crkve na Crnogorsku pravoslavnu Crkvu, Narodna Skupstina je odgovorila da je Crkva crnogorska samostalna i izbor Vladike zavisi samo od volje naroda crnogorskoga. Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve uputio je pismo crnogorskom vladici Petru I kojim ga je optužio za navodnu zloupotrebu položaja crkvenog velikodostojnika i pozvao na odgovornost. Oklevetan da je bezbožnik te da narod ne poučava u vjeri, niti se pridržava svetih kanona ni vjeroučenja, vladika je po zapovijedi ruskog cara Aleksandra I pozvan na sud Svetog sinoda. To je bio jedan u nizu pokušaja diskreditacije crnogorskog vladike u kampanji koju je protiv njega i njegovog sekretara Franja Dolčija poveo ruski emisar Marko Ivelić, zbog sumnji da Petar I vodi profrancusku politiku i okreće leđa Rusiji kao pokrovitelju. Opštecrnogorski zbor i zemaljski glavari čvrsto su stali u odbranu dostojanstva vladike i nakon prepiske sa ruskim carem i Svetim sinodom, na zboru na Cetinju 3. jula 1804. usvojili dokument kojim su stavili do znanja i caru i Svetom sinodu da smatraju, kako nikome nijesu „toliko obavezni koliko njemu (vladici) za neumorni trud“ te da: „ mi sljedujemo njega i cijelo naše povjerenje polažemo u njega i vjerujemo što nam on reče“.

    1851.
    Tri dana prije smrti vladika Petar II Petrović Njegoš saopštio je glavarima i senatorima okupljenim oko njegove postelje u Biljardi sadržaj testamenta čiji su primjerci (kopije) dostavljeni ruskoj vladi i poslaniku Rusije u Beču, kao i konzulu u Dubrovniku. Po testamentu, na čijem je dosljednom izvršenju vladika insistirao zaklinjući glavare da ga se pridržavaju, Pero Petrović, brat Njegošev, trebalo je da ostane predsjednik Senata i upravlja narodnim poslovima, dok Danilo, kojeg je Njegoš odredio za nasljednika, ne završi škole, odnosno dok se, kako je Petar II naglasio, „ne učini sposobnim narodom upravljati”.

    1912.
    Tokom I balkanskog rata, u Štupelju je potpisan ugovor između serdara Janka Vukotića, komandanta Istočnog odreda, i Sefedin-bega Mahmutbegovića u ime stanovništva Peći, kojim se beg obavezao da na miran način primi crnogorsku vojsku u grad Peć, položi oružje i povinuje se zakonima Kraljevine Crne Gore. Serdar Janko Vukotić je, u ime gospodara i Vlade, garantovao građanima Peći slobodu vjere, časti i imanja, te da će svako ko im to bude uskratio odgovarati po zakonu Kraljevine Crne Gore.

    1912. rodjen je narodni heroj Vojo Kovacević koji je sa sest clanova porodice ucestvovao u NOB-u. Jos dva njegova brata su proglasena narodnim herojima, a Vojo je umro 25 septembra 1997. godine.


    1912. Oslobođeno Berane - Crnogorska vojska od 35.600 vojnika bila je podijeljena u tri operativna odreda: Zetski, Primorski i Istočni. Zadatak prva dva je bio da zauzmu Skadar, dok je Istočni odred upućen prema Sandžaku i Metohiji. Za razliku od pohoda prema Skadru, pohod cmogorske vojske prema Sandžaku i Metohiji bio je munjevit i uspješan. Odmah po prelasku crnogorsko-turske granice oslobođeno je više gradova, među kojima i Berane.

    2002.
    Predsjednica crnogorskog parlamenta Vesna Perović raspisala predsjedničke izbore u Crnoj Gori za 22. decembar.

    2006. Skupština Crne Gore postala 147. punopravni član Interparlamentarne Unije. IPU je osnovana 1889. godine kao međunarodna organizacija parlamenata suverenih država sa sjedištem u Ženevi. Danas okuplja predstavnike nacionalnih parlamenata, koji u svom radu razmatraju pitanja od međunarodnog značaja, doprinose unapređenju zaštite ljudskih prava i pomažu u konsolidaciji predstavničkih institucija širom svijeta. Organizacija djeluje u skladu s idejama vodiljama: sloboda, mir u svijetu, jednakost i poštivanje demokratskih načela.

    u svijetu:

    1758. Rođen američki filolog
    i leksikograf Noa Vebster. 1806. objavio svoj prvi rječnik engleskog jezika "Compendious Dictionary of the English Language", 1828. rječnik koji i sada nosi njegovo ime.

    1793.
    U Parizu je pred oko 300 hiljada ljudi, giljotinirana Marija Antoaneta, francuska kraljica, supruga Luja 16. i kćerka austrijske carice Marije Terezije. Bila je najomraženija žena Francuske revolucije 1789. godine i pripisuje joj se ironična poruka gladnom narodu "kad nemate hleba, što ne jedete kolače". Presuda joj je izrečena zbog optužbe da je vezama sa bečkim dvorom izdala Francusku.

    1813. Počela Bitka naroda kod Lajpciga. Snage VI antinapoleonovske koalicije porazile Napoleonove trupe i prisilile ga da se 19. oktobra povuče preko Rajne.

    1846. Prvi put izveden veći operativni zahvat pod narkozom. Američki hirurg Džon Voren upotrijebio etar kao anesteziju pri uklanjanju tumora u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.

    1856. Rođen je Oskar Vajld,
    engleski književnik irskog porijekla . Najprije je pisao u stilu larpurlartizma, ali je ubrzo počeo da krši viktorijanske društvene i književne konvencije.

    1869. Jedan hotel u Bostonu postao je prva zgrada sa unutrašnjim vodovodom u modernom smislu te riječi.

    1886. Rođen izraelski državnik David Ben Gurion,
    jedan od lidera pokreta za stvaranje jevrejske države, prvi premijer, od 1948. do 1953, i ponovo od 1955. do 1963.

    1888. Rođen američki pisac Judžin Gledston O'Nil,
    tvorac moderne američke drame, prvi dramski pisac iz SAD dobitnik Nobelove nagrade za književnost, 1936.

    1908. Rodjen vrhovni vodja Albanije
    od kraja II svjetskog rata do smrti, 11. aprila 1985. godine, staljinista po ubjedjenju, Enver Hodža.

    1923. Osnovana je kompanija "Dizni".


    1927. Rođen Ginter Gras, jedan odnajznačajnijih njemačkih književnika XX vijeka. Svjetsku slavu stekao prvim romanom, "Limeni doboš". Oštar polemičar i društveni kritičar.

    1945. Osnovana Organizacija Ujedinjenih nacija
    za hranu i poljoprivredu, FAO, sa osnovnim ciljem da podigne nivo ishrane i poboljšanja životnog standarda. 1979. taj datum ustanovljen kao Svjetski dan hrane.

    1946.
    Na osnovu presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Nirnbergu, obješeno 10 njemačkih nacističkih vođa. Među obješenima šef diplomatije Joakim fon Ribentrop i načelnik štaba Vrhovne komande njemačke vojske Vilhelm Kajtel.

    1959. Umro Džordž Maršal,
    šef Generalštaba Vojske SAD u II svjetskom ratu, jedan od inicijatora programa za obnovu poslijeratne Evrope, po njemu nazvanog Maršalov plan. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953.

    1964.
    U pješčanoj pustinji Sinkjang izvršena je eksplozija prve kineske atomske bombe.

    1970. U Stokholmu rođena Biljana Srbljanović, srpski dramski pisac, veoma angažovana kao protivnik nedemokratskog režima Slobodana Miloševića.

    1973. Državni sekretar SAD
    Henri Kisindžer i sjevernovijetnamski političar Le Duk To dobili Nobelovu nagradu za mir, za uspješno okončane mirovne pregovore. To odbio da primi nagradu.

    1978. Poljski kardinal Karol Vojtila izabran za 264. poglavara Rimokatoličke crkve kao prvi neitalijanski papa poslije 456 godina. Vojtila potom uzeo ime Jovan Pavle II.

    1981. Umro izraelski general i ministar odbrane Moše Dajan, zaslužan za uspjeh u izraelsko-arapskom ratu 1967, kada je Izrael za šest dana osvojio Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan.

    1982. Umro italijanski operski pjevač Mario del Monako, nazvan tenorom epohe. Zahvaljujući izuzetnom glasu i izvanrednom osjećanju za scenu, stekao popularnost i priznanje kritike.

    1984. Crnački anglikanski biskup Johanesburga Dezmond Tutu dobio Nobelovu nagradu za mir kao druga istaknuta ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodijeljena ta nagrada. Bivši predsjednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert Džon Lutuli dobio tu nagradu 1960.

    1996. Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo 78, povrijeđeno više od 100 ljudi, u stampedu poslije pokušaja navijača bez karata da se probiju na tribine, kako bi posmatrali kvalifikacioni meč za Svjetsko fudbalsko prvenstvo.

    1998. Pod pritiskom međunarodne zajednice, jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu počele povlačenje u matične garnizone, ali sukobi manjeg intenziteta srpskih snaga bezbjednosti i kosovskih Albanaca nastavljeni.

    2002. Jugoslavija preuzela kopredsjedavanje
    Prvim radnim stolom Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope.

    2003. Umro Laslo Pap, mađarski bokser, osvajač tri zlatne olimpijske medalje u srednjoj kategoriji.

    2004. Umro Pol Nice, jedan od vodećih zagovornika hladnog rata i "arhitekta nuklearnog zastrašivanja".

    2007. Todor Toše Proeski, 26-godišnji makedonski pjevač, poginuo u saobraćajnoj nesreći na autoputu Zagreb - Lipovac, na ulazu u Novu Gradišku. Vijest o smrti Proeskog bolno je odjeknula u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Makedonski parlament, Sobranje, po saznanju o tragičnom događaju, prekinuo je rad odavanjem počasti poginulom miljeniku nacije. Toše je bio jedan od najpopularnijih izvođača na cijelom Balkanu, čije su mnoge pjesme godinama na vrhu top lista Makedonije, Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske. Bio je jedan od UNICEF-ovih ambasadora, predstavnik svoje države na pjesmi Evrovizije, dobitnik mnogih nagrada u svojoj i drugim zemljama. Sahranjen je uz najviše državne počasti.

    uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  4. #304
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    17. oktobar

    1767. Na opštecrnogorskom zboru na Cetinju potvrđena je odluka crnogorskih glavara sa skupa u Ćeklićima o, kako se tada vjerovalo, "dolasku ruskog cara u Crnu Goru". Šćepan Mali prihvaćen je za gospodara Crne Gore, - jer se predstavio kao ruski car Petar III. Sa oduševljenjem je prihvaćen jer, nakon smrti vladike Vasilija, nije bilo autoriteta koji bi sredio tadašnje prilike u zemlji. Plemenska zakrvljenost, pljačke, otimačina, ubistva, patnje, stradanja, nevolje i nesreće kao da su tražile "cara spasitelja" koji će zavesti red i mir. Pojavljivanje Šćepana Malog kao "božjeg glasnika i ruskog cara" kod naroda je stvorilo vjeru i poštovanje.Ne želeći da sa sebe skine veo tajanstvenosti i mesijanske uloge, Šćepan Mali poručio je u proklamaciji svojim budućim podanicima: „Kad istinitog boga upoznate i učinite opšte i vječno primirje među vas, da ne bi bilo nikakvih nesporazuma i krvoprolića, tada ćete saznati ko je Šćepan Mali”.

    1797. Kampoformijski mir - Sklopljen je u noći između 17. i 18. oktobra u italijanskom selu Kampo Formio, nakon rata između Austrije i Francuske u Italiji kojim je Napoleon dobio Belgiju, lijevu obalu Rajne, Lombardiju, njene posjede u Albaniji i Jonska ostrva. Austrija je, kao naknadu za izgubljenu Belgiju i teritorije u Njemačkoj, dobila sve teritorije Venecije (Mletačke republike, koja je tim činom prestala da postoji) u Italiji, Istri, Dalmaciji i Boki kotorskoj.

    1870. U cetinjskoj Čitaonici je prvi put otpjevana crnogorska državna himna. Komponovao je Anton Šulc na tekst Jovana Sundečića "Ubavoj nam Crnoj Gori". Himnu je otpjevalo Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo" iz Kotora, čiji je horovođa bio Šulc. Pjesmu je knjaz Nikola proglasio državnom himnom.

    1887. umro je Jovan Jovo Masanović - Jedan iz plejade profesora i nastavnika Cetinjske gimnazije čije je djelovanje ispunilo značajne stranice crnogorske kulturno-prosvjetne i političke istorije. Rođen je 1857. u Gornjem Ceklinu. Kao jedan od prvih pitomaca koje je crnogorski Dvor poslao na školovanje u inostranstvo, otišao je u Moskvu da stiče znanja na Politehničkom učilištu. Po izbijanju Hercegovačkog ustanka i Veljeg rata vratio se da bi se borio u dobrovoljačkim četama. Prvi je likovni pedagog u Crnoj Gori i u neku ruku preteča crnogorske moderne. Jedan je od prvih propagatora socijalističke ideje u Crnoj Gori.

    1894. Prvi crnogorski parabrod duge plovidbe "Jaroslav", obavio je posljednje komercijalno putovanje i stigao u Kotor. Bio je dug 96 m. nosivosti 4.500 tona, prevozio je žito iz Rusije, ugalj iz Engleske, drva iz Rijeke u Francusku i izvozio stoku iz Crne Gore. Ponekad je služio i kao knjaževa jahta. U Crnu Goru je stigao 1890. g. kao poklon ruske vlade, a do tada je služio ruskoj mornarici. Pošto je trošio mnogo uglja, vraćen je ruskom preduzeću Dobrovoljni flot, gdje je ubrzo imao havariju i prodat u staro gvožđe.

    1991. Uoči Ministarske konferencije u Hagu, održana je Skupština Crne Gore, na kojoj je razmatran predlog Lorda Karingtona o rješavanju krize u SFRJ. Karingtonov predlog predviđao je stvaranje Saveza suverenih država umjesto SFRJ, koji crnogorska Skupština nije prihvatila. Međutim, definitivna odluka donesena je nakon, na brzinu organizovanog, referenduma na kome je većina prihvatila zajednicu sa Srbijom.

    1996 umro Miomir Savićevic dugogodisnji predsjednik svjetske federacije za medicinu, autor 7 univerzitetskih udzbenika i 200 naucnih radova.
    Nosilac partizanske spomenice i clan CANU.


    1997. u Niksicu pocela sa radom Montena radio - Nezavisni radio koji je osnovala „Prevalitana holding” iz Podgorice, u okviru koje djeluju TV Montena i novinska agencija. „Montena radio”, čiji je prvi glavni i odgovorni urednik bila Tanja Knežević, emituje program iz Nikšića, na frekvenciji 96,8 megaherca. Njegov signal prostire se i na teritoriji Podgorice, Boke kotorske i sjevernog dijela Crne Gore.

    2006. Otvorena diplomatska misija Crne Gore pri OEBS-u i UN u Beču. Sada su stvoreni uslovi da ozbiljno i sadržajno sarađujemo sa Ujedinjenim nacijama, Agencijom za atomsku energiju, sa OEBS-om i sa svim međunarodnim organizacijama koje imaju sjedište u Beču, a aktivne su u Crnoj Gori, kazao je Vesko Garčević, tadašnji ambasador Crne Gore pri OEBS-u i UN.

    2006. Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević dobio je jednoglasnu podršku Skupštine FSCG da i dalje bude na čelnoj funkciji, do isteka mandata 2009. godine. Za povjerenje Savićeviću glasali su svi prisutni delegati (43), od ukupno 53 članova Skupštine FSCG.
    Na predlog Savićevića, Skupština je sa pet glasova protiv i jednim uzdržanim, razriješila predsjednika FK Zeta Radojicu Božovića dužnosti potpredsjednika FSCG i članstva u Izvršnom odboru FSCG.


    u svijetu:

    1760. Rođen je Klod Anri Sen Simon, francuski filozof, socijalista utopista. Smatrao je da tradicionalnu državu treba zamijeniti industrijskim društvom i da aristokrati, vojnici i birokati treba da ustupe mjesto industrijalcima, radnicima i seljacima.

    1797. U italijanskom mjestu Kampoformio
    potpisan mirovni ugovor Austrije i Francuske. Ukinuta Mletačka Republika, Francuska dobila mletačke posjede u Albaniji i ostrva u Jonskom moru, Austrija Veneciju, Istru, Kvarner, Dalmaciju i Boku Kotorsku.

    1803. Rođen mađarski političar Ferenc Deak,
    nacionalni lider od 1861. Nije prihvatao revolucionarni pristup Lajoša Košuta u rješavanju odnosa Austrije i Mađarske. 1865. objavio projekat o dualističkoj Habsburškoj monarhiji. Austro-ugarskom nagodbom izgubio na popularnosti, zamijerano mu na popustljivosti prema Austriji.

    1849. U Parizu umro poljski kompozitor i pijanista Frederik Šopen,
    tvorac poljskog nacionalnog muzičkog izraza, jedan od najpopularnijih kompozitora muzičkog romantizma.

    1854. Tokom Krimskog rata,
    britanske, francuske i turske trupe počele opsadu Sevastopolja i poslije 11 mjeseci zauzele najznačajniju luku ruske crnomorske flote. Mirovnim sporazumom u martu 1856. razoren grad vraćen Rusiji.

    1855. Englez Henri Besemer
    patentirao postupak za preradu sirovog gvožđa u čelik.

    1912. Srbija i Bugarska,
    devet dana poslije Crne Gore, objavile rat Turskoj. 18. oktobra pridružila im se Grčka i počeo Prvi balkanski rat. Za manje od mjesec dana oslobođen gotovo cio Balkan, rat završen primirjem 3. decembra. Mirovni ugovor kojim se Turska odrekla gotovo svih posjeda u Evropi potpisan u Londonu 13. maja 1913.

    1915. Rođen američki dramski pisac Artur Miler.
    Istupio protiv nasilja vlasti u vrijeme makartizma. Jedno vrijeme bio u braku s glumicom Merilin Monro.

    1919. Rođen kineski političar Džao Cijang.
    Kao premijer, 1980. počeo ekonomske reforme u Kini, 1987. naslijedio Hu Jaobanga na čelu Komunističke partije Kine. Smijenjen 1989. tokom političke krize izazvane prodemokratskim studentskim demonstracijama.

    1920. Umro američki novinar Džon Rid,
    čija se djela "Deset dana koji su potresli svijet" i "Crvena Rusija" smatraju najboljom hronikom Oktobarske revolucije. Sahranjen u Moskvi, pod zidinama Kremlja.

    1920. Rođen Montgomeri Klift,
    američki filmski glumac, poznat po ulogama ljubavnika sa primjesom psihopatoloških kompleksa. Umro je 1966. godine. Filmovi: "Mjesto pod suncem", "Odavde do vječnosti", "Nasljednica", "Stanica Termini"...

    1931. Najčuveniji kriminalac svih vremena
    , Al Kapone, osuđen je u Čikagu zbog izbjegavanje poreza na 11 godina zatvora.

    1945. Pukovnik Huan Peron
    izvršio državni udar i došao na čelo Argentine.

    1957. Francuski pisac Alber Kami
    dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

    1967. Prvi put je izveden mjuzikl "Kosa".

    1979. U Espou, Finska, rođen je Kimi Matias Raikonen.


    1988. Kao odgovor tzv. mitinzima istine koje je organizovalo rukovodstvo Srbije, na Kosovu su počele masovne demonstracije Albanaca.

    1989. U zemljotresu koji je pogodio područje San Franciska
    poginulo 67, povrijeđeno više od 600 ljudi.

    1997. Na Kubi sahranjen Ernesto Če Gevara,
    tri decenije pošto je ubijen u Boliviji. Posmrtni ostaci legendarnog gerilskog vođe položeni u mauzolej u gradu Santa Klara.

    1997. U požaru izgorjelo Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu.

    1998. U Londonu, gdje se oporavljao od operacije, uhapšen bivši čileanski diktator Augusto Pinoče. Hapšenje izvršeno na zahtjev Španije za izručenje radi suđenja za ubistva stotina španskih državljana tokom njegove diktatorske vladavine. Oslobođen u martu 2000, po povratku u Čile. Apelacioni sud u julu 2001. suspendovao sudski proces, proglasivši ga mentalno nesposobnim.

    2001. U Jerusalemu ubijen ministar turizma Izraela Rehavam Zevi, u atentatu koji su izvršili pripadnici Narodnog fronta za oslobođenje Palestine.

    2003. Haški tribunal osudio ratnog predsednika opštine Bosanski Šamac Blagoja Simića na 17 godina zatvora, a njegove bliske saradnike, Miroslava Tadića i Sima Zarića, na osam i šest godina zatvora za zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.

    2005. Umro Ba Đin, jedan od najpoznatijih kineskih pisaca. Pisao o komunistima, nacionalistima i haosu u vrijeme Kulturne revolucije.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  5. #305
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    18. oktobar

    1713. na Korčuli je umro Tripo Kokolja, barokni slikar. Rođen je u Perastu 1661. godine u porodici koja je u 16. v. iz Nikšića preselila u Boku. Slikarstvo je učio u Veneciji, a svojim djelima dostigao je vrhunac baroka u Boki Kotorskoj i Južnom Jadranu. Poznat je po oslikavanju Gospe od Škrpjela na ostrvu ispod Perasta. U palači svojih mecena Zmajevića u Perastu uradio je freske koje nijesu sačuvane. Oslikao je i pjevalište dominikanske crkve na Braču i neke svece na Korčuli.

    1798. Na opštecrnogorskom zboru u manastiru Stanjevići izglasan je prvi crnogorski zakonik - Zakonik opšči crnogorski i brdski, poznat kao Zakonik Petra I. Imao je 16 članova. Njegovom usvajanju prethodila je Stega (zakletva) iz avgusta 1796, koja je bila jedna vrsta preambule uz Zakonik, dopunjen 17. avgusta 1803. sa još 17 članova. Zakonik je davao primat obavezi svakog Crnogorca da bez uzmaka brani integritet zemlje. Na istom skupu formirano je „Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog” kao centralni organ vlasti, u narodnom žargonu poznat kao „Kuluk”. Premda nije sačuvan spisak članova Praviteljstva, procjenjuje se da ih je bilo oko pedeset.

    1891. Završena je izgradnja 10 kilometara dugog cetinjskog vodovoda, prvog u Crnoj Gori. Radove je finansirala knjeginja Milica, druga kćerka knjaza Nikole koja se 1889. g. udala za velikog kneza Petra Romanova. Vodomaterijal nabavljen je u Trstu, a objekat je projektovao slovenački hidrolog inženjer Štirlic.

    1905. Zbog naraslih tenzija u zemlji, koje su bile rezultat zahtjeva za političkim i demokratskim slobodama, knjaz Nikola je objavio proklamaciju kojom je pozvao Crnogorce da izaberu svoje poslanike i, kako je saopštio, da mu ih pošalju na dogovor da zajedno donesu ustav za Crnu Goru. Obraćanje je bilo naslovljeno kao „Proglas narodu crnogorskome” ali su politički protivnici knjaza Nikole njegov poziv preimenovali u „Lučindansku proklamaciju”.

    1918. Na Cetinju je rođen Mario Maskareli, slikar i grafičar. Preminuo u Risnu 2. avgusta 1966. godine.

    1991. Na sastanku u Hagu, na kom je razmatrana situacija u SFRJ, utvrđen je predlog kojim je bilo predviđeno da sve republike tadašnje Jugoslavije budu priznate kao nove države. Momir Bulatović, tadašnji predsjednik Crne Gore, izjasnio se za nezavisnost Crne Gore.

    2006. Evropska komisija i Savjet Evropske unije dali su agreman Slavici Milačić za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora, prvog šefa Misije Crne Gore u EU.

    u svijetu:

    1405. Rođen Enea Silvio Pikolomini,
    papa Pije II od 1458, koji je pokušao da ujedini Evropu u krstaški pohod protiv Turske. Njegovi istorijski spisi sadrže vrijedne podatke o evropskim narodima, uključujući južnoslovenske narode.

    1685. Francuski kralj Luj XIV poništio Nantski edikt i time lišio protestante vjerskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri IV. Oko 200.000 protestanata, uglavnom intelektualaca, potom je emigriralo u susjedne zemlje.

    1697. Rođen italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto, čuveni majstor venecijanskih pejsaža.

    1860. Britanske trupe tokom Opijumskog rata do temelja spalile Juanmingjuan, ljetnju carsku palatu u Pekingu.

    1867. SAD formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za 7,2 miliona dolara.

    1893. Umro francuski kompozitor Šarl Guno, koji se proslavio operama "Faust" i "Romeo i Julija" i obradom Bahovog Prvog preludijuma "Meditacije" ili "Ave Marija".

    1922.
    Osnovana je Britanska radio kompanija - BBC.

    1925. Rođena grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina XX vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista.

    1926. Rođen Čak Beri, američki kompozitor i pjevač, začetnik rokenrola.

    1931. Umro američki pronalazač Tomas Alva Edison. Patentirao preko 1.000 izuma, među kojima su elektirčna sijalica sa ugljenim vlaknom, fonograf, mikrofon, kinetoskop. U njegovoj čuvenoj laboratoriji u Menlo Parku, blizu Njujorka, 1884. radio i Nikola Tesla.

    1956. Rođena Martina Navratilova, jedna od najboljih teniserki svih vremena. Nastupala je za Čehoslovačku (gdje je rođena) a potom i za SAD. U svojoj karijeri osvojila je 18 pojedinačnih Grend Slem naslova i još 41 Grend Slem naslova u parovima. Turnir u Vimbldonu osvojila je čak 9 puta.

    1967. Sovjetski vasionski brod "Venera 4" ušao u atmosferu Venere kao prva letjelica u istoriji astronautike i emitovao podatke na Zemlju. Kontakt izgubljen kada je brod bio na 27 kilometara iznad površine Venere.

    1989. Pod pritiskom masovnih demonstracija generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Istočne Njemačke Erih Honeker podnio ostavku, za novog šefa partije izabran Egon Krenc, ali su antivladine demonstracije nastavljene.

    1991. Na drugom plenarnom zasijedanju
    Konferencije o Jugoslaviji u Hagu predsjednik Srbije Slobodan Milošević, odbio prijedlog Deklaracije o Jugoslaviji kojom je bilo predviđeno da bivše federalne jedinice postanu suverene i nezavisne međunarodno priznate republike. Milošević kasnije odbio sve ostale verzije "Sporazuma za opšte rješenje krize" u SFRJ koje su nudili međunarodni posrednici.

    1998. Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu, na kraju šestodnevne posjete Kini, razgovarao s kineskim predsjednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dvije strane od 1949.

    1998. Najmanje 700 ljudi poginulo u eksploziji naftovoda na jugu Nigerije.

    2001. Četiri sljedbenika Osame bin Ladena, vođe Al Kaide, osuđena u Njujorku na doživotnu robiju bez prava žalbe, zbog bombaških napada na ambasade SAD u Africi 1998.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #306
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    19. oktobar

    1851. umro Petar II Petrovic Njegos - Vladika i gospodar crnogorski, treći sin Marka (Damjanova) Petrovića i Anđelije (Martinović), po mišljenju mnogih najsjajnija duhovno-državnička i politička ličnost u dugoj istoriji Crne Gore. Rođen je 8. novembra 1748. na Njegušima. Kao desetogodišnjak, određen je za nasljednika vladike Save, i nakon zamonašenja postao arhiđakon. Godine 1762. otišao je sa vladikom Vasilijem u Rusiju na školovanje, ali se nakon vladičine smrti (1766) vratio u Crnu Goru, postavši sveštenik i arhimandrit, u vrijeme pojave samozvanca Šćepana Malog. Stupio je na prijesto poslije smrti vladike Arsenija Plamenca 1784. i iste godine zavladičen u Sremskim Karlovcima. Vladao je Crnom Gorom gotovo pola vijeka. Uspostavio je njeno istorijsko jedinstvo, objedinjavao sukobljena crnogorska plemena u jedinstveni nacion i centralizovao vlast, uobličivši dotadašnji proces nastajanja moderne novovjekovne crnogorske države. Lično je predvodio Crnogorce u dvije pobjedonosne, odlučujuće bitke protiv Osmanlija – u Martinićima i na Krusima, u junu i septembru 1796. godine. Uspješno je ratovao na Ljubotinju (1812) i Morači (1820), čiju je teritoriju sa Rovcima pripojio Crnoj Gori. U zajedničkim borbama Crnogoraca protiv Francuza oslobađao je Boku kotorsku (1813) koja je donijela odluku da se ujedini sa maticom Crnom Gorom i bio predsjednik Centralne komisije Boke i slobodne Crne Gore. Predano je radio na ostvarenju narodne sloge, oslobađanju okupiranih krajeva Crne Gore i njenom učvršćenju kao države. U tom smjeru, donio je poznata zakonska akta: Stegu i Zakonik crnogorski i brdski, te ustanovio Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog (Kuluk) koji je imao upravnu i sudsku vlast. Svojim sunarodnicima uputio je i niz poslanica koje uz snažan književni iskaz nose briljantne etičke poruke. Poznavao je nekoliko stranih jezika i vodio obimnu prepisku sa značajnim ličnostima svog vremena. Zbog velikih zasluga i ličnih vrlina, još za života je u narodu poštovan kao svetac. Na osnovu testamenta, na dan njegove smrti, za novog vladiku i gospodara Crne Gore na Opštecrnogorskom zboru izabran je sedamnaestogodišnji Radivoje Tomov, Petar II Petrović Njegoš.

    1912.
    Oslobođen Plav. Pohod cmogorske vojske prema Sandžaku i Metohiji bio je munjevit i uspješan. Odmah po prelasku crnogorsko-turske granice oslobođeno je više gradova, među kojima i Plav.


    1943. Rasformiran je Barski koncentracioni logor. Formirale su ga italijanske okupacione vlasti prethodne godine. Za 14 mjeseci postojanja kroz njegovih 28 drvenih baraka prošlo je oko 10.000 ljudi, među kojima je bilo i djece. Pri rasformiranju najveći broj logoraša je oslobođen, a jedan broj njih je prebačen u koncentracione logore u Njemačkoj.

    1972. U jednodnevnoj posjeti Crnoj Gori boravili su kraljica Velike Britanije Elizabeta Druga, Princ Filip i princeza Ana.

    1990. U Titogradu je izašao prvi broj crnogorskog nezavisnog nedjeljnika "Monitor". Osnivač lista bio je profesor doktor Miodrag Perović a utemeljivač biznismen Stanislav Ćano Koprivica. Uz nedjeljnik „Krug”, smatra se začetnikom nezavisnog crnogorskog novinarstva. Štampan je u početnom tiražu od 7.500 primjeraka. Prvi nezavisni štampani mediji su formirani kao vid kuturnog i političkog otpora vladajućoj, državnoj ideologiji crnogorske političke elite koja je u to vrijeme, u savezništvu sa politikom Slobodana Miloševića, propagirala rat sa susjedima i nacionalonu netrpeljivost.

    1997. u Herceg Novom je umro Dušan Kostić, književnik i redovni član CANU. Gimnaziju je završio u Beranama, a književnost studirao u Beogradu. Učestvovao je u NOR-u, a poslije rata radio je kao novinar u Borbi, Radio Beogradu, Književnim novinama i Politici. Najznačajnije zbirke njegove poezije su Govor zemlje, Mreže, Lirika juga, Postojbina masline, Zrelo more, Tristija i druge. Objavio je i 30-ak knjiga poezije za djecu, četiri romana, šest knjiga putopisa i dvadesetak izbora iz poezije. Bio je nosilac više književnih priznanja.

    1997.
    U drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, Milo Đukanović je osvojio 174.475 glasova, njegov protivkandidat Momir Bulatović 169.257. Počeli mitinzi poraženog preśednika i njegovih pristalica, okupljenih ispod srpskih zastava, Šešeljevih, Karadžićevih i Dražinih postera imaju za cilj uvođenje vanrednog stanja.

    2004. U Beogradu je umro Miodrag Miško Vukmanović, dugogodišnji crnogorski novinar, komentator Radija CG, jedan od osnivača nedjeljnika Monitor i RTV Montena. Bio je i jedan od osnivača Liberalnog saveza CG i prvi njegov potpredsjednik. Objavio je veliki broj političkih eseja, rasprava i polemike, za koje je dobio više nagrada i priznanja.

    2004. u Herceg Novom umro Veljko Milatović, narodni heroj, političar i državnik. Rođen je u Nikšiću 1921. gdje je završio gimnaziju a Tehnički fakultet studirao je u Beogradu. Bio je jedan od organizatora 13-julskog ustanka u rodnom Nikšiću, a u ratu je obavljao odgovorne dužnosti. Poslije oslobođenja dugo je obavljao više političkih i državničkih funkcija u CG i Jugoslaviji. Obavljao je i dužnost direktora i glavnog i odgovornog urednika Pobjede, bio je osnivač i prvi urednik Omladinskog pokreta. Zalagao se za samoosvješćivanje i samobitnost CG, za osnivanje crnogorskog univerziteta, dnevnih novina, državne TV... Od 1982-84. g. bio je član Predsjedništva CKSK Jugoslavije, kada je iznenada podnio ostavku, povukao se iz politike i otišao u penziju.

    2007. Crna Gora dobila novi ustav, prvi od obnove njene nezavisnosti, odlučila je dvotrećinska većina Ustavotvorne skupštine sa 55 glasova DPS, SDP, HGI, PZP, BS i LP. Protiv usvajanja ovog akta glasao je 21 poslanik iz SL, NS, DSS, kao i SNP, za koju se do izjašnjavanja nije znalo hoće li podržati najviši pravni akt. Istim brojem glasova podržan je i Zakon o sprovođenju Ustava. U skupštinskoj sali nije bio Ferhat Dinoša (DUA), a Mehmet Bardhi (DSCG) i Vaselj Siništaj (AA) izašli su uoči glasanja

    u svijetu:

    1216. Umro engleski kralj Džon Bezzemljaš.
    1215. godine morao da popusti u sukobu s plemstvom i potpiše Veliku povelju slobode, "Magna kartu". Tom poveljom ograničena je vlast kralja i postavljeni su temelji engleske ustavnosti i javnog prava

    1745.
    Umro je Džonatan Svift, engleski pisac irskog porijekla, jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih naravi i poroka i jedan od najvećih satiričara Engleske. Djela: Guliverova putovanja, Priča o buretu...

    1812. Napoleonove trupe
    počele povlačenje iz Moskve.

    1813. Okončana "Bitka naroda" kod Lajpciga u kojoj su ujedinjene vojske više evropskih država, predvođene Rusijom, Pruskom i Austrijom, porazile Napoleona i prisilile ga da se povuče preko Rajne.

    1864. Rođen franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru. Braća Limijer otkrila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" 28. decembra 1895. priredili prvu filmsku predstavu na svijetu.

    1872. U Novom Južnom Velsu u Australiji nađen "Holtermanov grumen", ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća količina ikada nađena.

    1875. Umro engleski fizičar Čarls Vitston, pionir telegrafije. Izumio metod za određivanje električnog otpora i istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk.

    1918. U Zagrebu u Prvom svjetskom ratu Narodno vijeće Srba, Hrvata i Slovenaca donijelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u jednu državu.

    1937. Umro novozelandski fizičar engleskog porijekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908, jedan od utemeljivača moderne atomske teorije.

    1984. Pripadnici poljske službe bezbjednosti kidnapovali varšavskog svještenika Ježi Popjeluška i poslije mučenja ga bacili u vještačko jezero kraj Vloclaveka. Javni proces ubicama, na čelu s funkcionerom službe bezbjednosti, 1985. odigrao značajnu ulogu u procesu raspada komunističkog režima u Poljskoj.

    1986. Predsjednik Mozambika Samora Mašel i 30 njegovih pratilaca poginuli u avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom.

    2001. Najmanje 350 ljudi nastradalo
    kada je pretrpani brod, koji je prevozio iračke emigrante, na putu od Sumatre ka Australiji potonuo u blizini Jave.

    2002. Na referendumu u Irskoj prihvaćen ugovor iz Nice o proširenju Evropske unije za 12 novih članica. Na prethodno održanom referendumu 7. maja 2001. taj ugovor odbilo 54 odsto glasača.

    2003. U Sarajevu u 78. godini umro Alija Izetbegović, bivši predsjednik Bosne i Hercegovine i dugogodišnji lider Stranke demokratske akcije.

    2003. Misionarka Majka Tereza proglašena je blaženom. Čin beatifikacije obavio je papa Jovan Pavle Drugi pred više od 150 hiljada vjernika na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.

    2005. U Bagdadu je počelo suđenje svrgnutom iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu i još sedmorici njegovih saradnika, zbog ubistva više od 140 šiita u selu Dudžail, sjeverno od Bagdada.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  7. #307
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    20. oktobar

    1838. Na Grahovu su Petar Drugi Petrović i Ali-paša Stočević potpisali Ugovor o Grahovu i graničnom miru. Ugovorom je Grahovo ostalo u sastavu Osmanskog carstva, ali je njime utvrđeno da se Grahovljani slobodno vrate u svoje kuće i na svoju zemlju, da im sudi vojvoda Jakov Daković i da na Grahovu ni Turci ni Crnogorci ne mogu graditi ništa. Ubrzo se pokazalo da ugovor nije riješio neka važna pitanja, pa je stoga došlo do novog, koji je potpisan u Travniku.

    1840. na Borovoj glavi turska vojska predvodjena sinom Smail-age Cengića, krenula je u osvetu. Vojska Ali-paše Rizvanbegovića, koja je brojala oko sedam hiljada ljudi pod komandom Asan-bega Resulbegovića i Smail-aginog sina Rustan-bega, sukobila se sa drobnjačkom vojskom od oko 1.100 ljudi pod komandom Novice Cerovića. Osmanlije su nanijeli težak poraz Drobnjacima kojih je u tom boju poginulo oko 100, a cijela oblast pala je pod osmansku vlast, osim sela Strug, Sirovac i Malinsko. Nakon te bitke Novica Cerović sklonio se na Cetinje.

    1894. Otvoren je Carev most u Nikšiću i obavljeno i osvećenje, jednog od najljepših mostova u Crnoj Gori. Most je dug 269 metra, širok sa parapetima 5,90 visok 12 metara i podignuta na stubovima sa 18 svodova . Građen je od ogromnih kamenih znalački obrađenih kvadara, ima 16 svodova i dva dodatna otvora, a građen je uz pomoć ruskog cara Alekdandra Trećeg, zbog čega je i dobio ime. Prilikom osvećenja mosta, monumentalne građevine u novom Nikšiću, knjaz Nikola je održao govor kojim je izrazio oduševljenje zbog izuzetnog građevinskog poduhvata. Podsjetio je da je izgradnju mosta koji je projektovao inženjer Josip Slade finansijski znatno pomogao ruski car Aleksandar III. To je knjazu i bio motiv da novom mostu da ime Carev most. Građevina je sazdana od tesanog kamena, duga je 269 m.

    1912. Oslobođeno Gusinje. Pohod cmogorske vojske prema Sandžaku i Metohiji bio je munjevit i uspješan. Odmah po prelasku crnogorsko-turske granice oslobođeno je više gradiva među kojima i Gusinje.

    1932. U Podgorici rođena Olga Perović. Završila je Filozofski fakultet. Bila je novinar Omladinskog pokreta i Radio Titograda, urednik lista Komunist za Crnu Goru, član Upravnog odbora fonda za unapređenje likovne umjetnosti "Moša Pijade", član redakcije edicije Umjetnost na tlu Jugoslavije, urednik Likovne enciklopedije Jugoslavije za Crnu Goru, član redakcije Enciklopedija Crne Gore. Bila je i urednik u časopisima Stvaranje, Susreti i Praksa i član redakcije i Savjeta revije Ovdje. Član je Matice crnogorske, Crnogorskog PEN centra, Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AISA, vanredni član CANU. Bila je član Izvršnog vijeća Crne Gore i predsjednik Republičkog komiteta za informisanje, kao i član Predsjedništva SRCG od 1986. do 1990. godine. Usavršavala se kroz studijske boravke u inostranstvu u: Italiji, Francuskoj, SSR-u, Njemačkoj, Libanu, Siriji, Egiptu, Kini, Americi, Kubi, Meksiku, Mađarskoj, Rumuniji, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Austriji. Autor je brojnih monografija i monografskih kataloga o slikarima i ukupnoj likovnoj umjetnosti u Crnoj Gori.

    1957. umro je poznati ljekar i diplomata Niko Miljanić, sin takodje poznatog crnogorskog ljekara, Petra Miljanića. Ljekar i državnik, rođen 2. oktobra 1892. na Cetinju, u porodici poznatog crnogorskog ljekara Petra Miljanića. U petoj godini ostao je bez oca. Školovao se u Ženevi i Lozani, studirao na Medicinskom fakultetu u Parizu. Studije je prekidao jer je kao dobrovoljac učestvovao u I balkanskom i I svjetskom ratu. Okončao ih je 1918. godine. Jedan je od utemeljivača Medicinskog fakulteta u Beogradu (1920) i Anatomskog instituta. Osnivač je i prve Mediko-hirurške klinike u Beogradu (1921), kasnije nazvane „Bolnica Sveti Vasilije Ostroški”. Aktivno je učestvovao i u II svjetskom ratu, tokom kojeg je osposobio bolnicu u Risnu, a 1943. u Kolašinu je izabran za predsjednika CASNO-a. I poslije rata radio je na organizaciji zdravstvene službe u Crnoj Gori, obnovi Crvenog krsta, otvaranju narodne bolnice na Velimlju i niza zdravstvenih stanica širom Crne Gore. Bio je član Naučnog društva Crne Gore od njegovog osnivanja, 1950. godine. Za života je dobio brojna strana i domaća priznanja i odlikovanja. Napisao je više značajnih radova iz oblasti anatomije.

    1990. Osnivački kongres Demokratske partije socijalista Crne Gore - Prvi, osnivački, Kongres, koji je održan u dva dijela stranka je počela kao Savez komunista Crne Gore da bi u drugom zasijedanju, 22. juna 1991.g. nakon ankete koja je sprovedena među članstvom ime promijenjenila u – Demokratska partija socijalista Crne Gore. Za predsjednika stranke izabran je Momir Bulatović, dotadašnji predsjednik SK Crne Gore.Između dva zasijedanja Kongresa tj. 9. 12. 1990. održani su prvi višestranački izbori u CG. Na ovim izborima Demokratska partija socijalista, odnosno, tadašnji Savez komunista Crne Gore, osvojio je 83 od ukupno 125 mandata u Skupštini Crne Gore.

    2003. Kod Ulcinja je počelo istraživanje crnogorskog podmorja, da se utvrdi da li ima nafte i gasa. Istraživanje su vršili Jugopetrol i britanska kompanija Remko.

    U svijetu:

    1728. U Kopenhagenu izbio požar
    koji je uništio veći dio grada.

    1740. Umro rimsko-njemački car Karlo VI, posljednji muški potomak habsburške dinastije. Poslije uspješno vođenog rata protiv Turske sklopio povoljan mir u Požarevcu.

    1718. Poslije novog rata, Beogradskim mirom 1739. izgubio gotovo sve teritorije stečene Požarevačkim mirom. Da bi osigurao prijesto kćerki Mariji Tereziji, 1713. objavio Pragmatičnu sankciju, kućni zakon dinastije Habsburg.

    1827. U pomorskoj bici kod Navarina, tokom grčkog rata za oslobođenje, ruski, britanski i francuski brodovi uništili tursku i egipatsku flotu.

    1854. Rođen francuski pjesnik Artur Rembo, koji je svoja najbolja djela napisao između 17. i 20. godine. Njegova poezija uticala na sve poetske pravce XX vijeka, a posebno na simboliste i nadrealiste.

    1890. Umro engleski istraživač i putopisac Ričard Barton, prvi Evropljanin koji je, 1858, vidio jezero Tanganjika u Africi. Napisao više od 50 knjiga putopisa i preveo knjigu arapskih pripovjedaka "1.001 noć".

    1891. Rođen engleski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935. 1932. otkrio neutron, a od 1943. do 1945, kao glavni britanski instruktor, radio na projektu "Menhetn", razvoju atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

    1935. Kineske revolucionarne snage Mao Cedunga stigle u pokrajinu Šensi na sjeverozapadu Kine i time okončale "Dugi marš", oko 10.000 kilometara, počet godinu dana ranije sa jugoistoka zemlje, tokom kog su probile četvorostruku blokadu Čang Kaj Šekovog Kuomintanga.

    1935. Alijansa ženskih pokreta Jugoslavije u više gradova organizovala zborove zahtijevajući jednako, opšte, tajno, aktivno i pasivno pravo glasa za sve građane oba pola.

    1944. Jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije pod komandom generala Peka Dapčevića i Crvene armije pod komandom generala Vladimira Ivanoviča Ždanova u Drugom svjetskom ratu oslobodile Beograd.

    1949. Jugoslavija izabrana za nestalnog člana Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

    1971. Kancelar Zapadne Njemačke
    Vili Brant dobio Nobelovu nagradu za mir.

    1973. Britanska kraljica Elizabeta II
    otvorila novu Opersku kuću u Sidneju.

    1992. Umro srpski političar publicista Koča Popović,
    učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svjetskom ratu. Poslije rata bio na mnogim funkcijama u Jugoslaviji, potpredsjednik Republike i dugogodišnji šef jugoslovenske diplomatije. Poslije obračuna Josipa Broza Tita s liberalnom strujom u Srbiji povukao se iz političkog života. Kao pisac i publicista pripadao grupi beogradskih nadrealista, koja je snažno djelovala na srpsku književnost između dva rata.

    2000. U Ugandi saradnjom lokalnih i međunarodnih zdravstvenih radnika zaustavljeno širenje epidemije uzrokovane smrtonosnim virusom ebola, od kog je umrlo 47 i zaraženo više od 75 osoba.

    2001. Na hiljade demonstranata
    na ulicama francuskih gradova protestovalo protiv države zbog zavisnosti od nuklearne energije, od koje potiče više od tri četvrtine energije Francuske.

    2003. Misionarka Majka Tereza proglašena blaženom. Čin beatifikacije obavio papa Jovan Pavle II pred više od 150.000 vjernika na Trgu svetog Petra u Vatikanu.

    2003. Haški tribunal objavio optužnice protiv generala Vojske Jugoslavije Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića i policijskih generala Sretena Lukića i Vlastimira Đorđevića za zločine na Kosovu 1999.

    2003. U Beogradu preminuo pozorišni i filmski glumac Miodrag Petrović Čkalja,
    dobitnik Nušićeve nagrade za životno djelo, Sterijine nagrade, Sedmojulske nagrade i brojnih drugih nagrada i priznanja. Popularnost stekao ulogama u humorističkim televizijskim serijama.

    2005. Istraga UN otkrila da su oficiri sirijske i libanske obavještajne službe bili uključeni u atentat na bivšeg libanskog premijera Rafika Haririja.

    Uredio Hari Krisna

    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #308
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    21. oktobar

    1846. Crnogorcima u Boki koji se bave trgovinom austrijski car dao ekonomske olakšice.

    1886. Poravnanjem izmedju crnogorske vlade i turskog poslanstva, potpisan je dogovor o emigrantima - Na Cetinju je postignuto poravnanje između crnogorske vlade i osmanskog Carskog poslanstva u pogledu uređenja pitanja emigranata i njihovih dugova. Između ostalog, odlučeno je da će se svakom muslimanu koji živi u Knjaževini dati potpuna sloboda da se iseli kad hoće, te da će iseljeni muslimani ili oni koji žele da se isele iz Crne Gore uživati uvijek potpunu slobodu što se tiče prodaje njihovih nepokretnih dobara koja se nalaze u zemlji, shodno crnogorskom zakonu.

    1887. umro je Jovan Masanov Vukotić poznati crnogorski junak i komandant Cevskobjelickog bataljona. Kralj Nikola ga je opjevao u svojim pjesmama.

    1907. otkrivena zavjera koja je kasnije nazvana Bombaska afera -
    U toku zavjere protiv knjaza Nikole i crnogorske vlade, organizovane uz pomoć srpskih političkih krugova, poznate pod nazivom „Bombaška afera”, Stevan Rajković, jedan od zavjerenika, napušten od vođa i organizatora planiranog terorističkog čina, donio je bombe (koje su stigle iz Kragujevca) na Cetinje, u kabinet crnogorskog ministra unutrašnjih poslova i obavijestio ga o cijeloj akciji. To je učinio iz straha da ne bude otkriven sa bombama koje je izvjesno vrijeme čuvao u Kotoru. Nakon dva dana, vlada Lazara Tomanovića izdala je saopštenje o otkrivenoj zavjeri, što je prouzrokovalo masovna hapšenja članova organizacije čiji su lideri bili Marko Daković i Lazar Damjanović. Suđenje „bombašima” organizovano je 25. maja 1908.

    1908. Emancipacija žena - Na Cetinju je održana Skupština žena kojoj su prisustvovale knjeginje Ksenija i Vjera. Održavanje tog skupa označeno je kao izraz emancipacije žena, a njemu su prisustvovale i Crnogorke iz uglednih familija.

    1916. rodjen je Milan Milutinovic poznati strucnjak za krivicno pravo u Crnoj Gori i Jugoslaviji - Redovni član CANU, predsjednik Jugoslovenskog udruženja za krivično pravo i kriminologiju, visoki funkcioner međunarodnog udruženja iz te oblasti, ekspert Ujedinjenih nacija za probleme društvene odbrane, redovni profesor i dekan Pravnog fakulteta u Beogradu, predsjednik matične komisije za osnivanje Pravnog fakulteta u Titogradu. Iz domena struke objavio je oko 100 radova u domaćim i stranim publikacijama i 12 knjiga. Za stvaralaštvo iz te oblasti dobio je značajna društvena priznanja. Umro je 29. oktobra 1996.

    1971. U Titogradu je formirano Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore koje je kasnije preraslo u CANU.

    1982. U Pljevljima počela sa radom prva i jedina Termoelektrana u Crnoj Gori.

    1997. Milo Đukanović, premijer Crne Gore pobijedio je na predsjedničkim izborima Momira Bulatovića, dotadašnjeg preśednika.

    2001. Jugoslovenski general u penziji Pavle Strugar doborovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

    2009. U Centru za kardiohirurgiju Kliničkog centra Crne Gore obavljena hiljadita operacija na otvorenom srcu.

    u svijetu:

    1422. Umro je francuski kralj Šarl VI,
    koji je 42 godine proveo na prijestolu. U početku vladavine nazivan je "Šarl Voljeni" (le Bien-Aime), a od 1392, poslije nekoliko napada ludila dobio je nadimak "Šarl Ludi" (le Fou). Tokom njegove vladavine Englezi su, predvođeni kraljem Henrijem V, 1415. nanijeli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura i osvojili sjevernu Francusku sa Parizom.

    1805. U bici kod Trafalgara,
    Britanci pod Horacijom Nelsonom, porazili su francusko-špansku flotu bez ijednog izgubljenog broda. U bici je smrtno ranjen legendarni britanski admiral, a pobjeda je Engleskoj obezbijedila prevlast na moru za cio naredni vijek.

    1833.
    rođen Alfred Nobel, švedski hemičar, pronalazač dinamita i bezdimnog baruta. Imovinom koju je stekao prodajom dinamita osnovao je Fondaciju iz koje se svake godine nagrađuju istaknuti naučnici iz oblasti fizike, hemije, medicine, ekonomije, književnici i borci za mir.
    Prva Nobelova nagrada dodijeljena je 1901. godine, na danasnji dan i od tada do danas stekla je ugled najznačajnijeg naučnog i umjetničkog priznanja u svijetu.

    1879.
    Američki naučnik Tomas Edison prijavio je svoje novo otkriće - sijalicu sa grafitnim nitima. Sijalica je gorjela čitavih 13 sati.

    1894. Rođen Džomo Kenijata,
    kenijski državnik, prvi predsjednik Vlade nezavisne Kenije.

    1914.
    u I svjetskom ratu Turska zatvorila Bosfor i Dardanele.

    1917. Rođen je američki trubač, pjevač, kompozitor i šef orkestra Džon Birks "Dizi" Gilespi,
    jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Imao je presudnu ulogu u stvaranju "bi-bap" muzike.

    1918. Lenjin formira
    GRU Главное Разведывательное Управление.

    1941.
    U Kragujevcu Njemci strijeljali više od sedam hiljada civila među kojima sve đake, profesora i direktora gimnazije. Bio je to jedan od najvećih pokolja nad civilima u Drugom svjetskom ratu.

    1944. Američke trupe su zauzele Ahen, prvi veći njemački grad koji su u Drugom svjetskom ratu osvojili saveznici.

    1945. Na izborima u Francuskoj prvi put su glasale žene.

    1945. U Moskvi rođen Nikita Sergejevič Mihalkov, jedan od najpoznatijih ruskih filmskih autora i glumaca.

    1950. Kineske trupe počele su okupaciju Tibeta.

    1958. U Beogradu rodjen hrvatski pijanista svjetskog renomea Ivo Pogorelić. Muziku je počeo učiti sa sedam godina, obrazovanje nastavlja u Moskvi, na Konzervatoriju Petar Iljič Čajkovski. Počinje intenzivnu saradnju s poznatom gruzijskom pijanistkinjom i pedagogom Alisom Kezeradze, s kojom potom stupa u brak i ostaje profesionalno vezan uz nju sve do njene smrti (1996). Nakon debija u njujorškom Karnegi Holu (1981) bilježi trijumfalne nastupe u prestižnim koncertnim dvoranama SAD, Kanade, Evrope, Australije, Japana, Južne Amerike i Izraela. Nastupa s vodećim svjetskim simfonijskim orkestrima. Među najvećim klasičnim muzičarima današnjice, Ivo Pogorelić je prvi umjetnik kome je UNESCO dodijelio svoj naslov Ambasadora dobre volje.

    1969. Vili Brant je formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala i postao prvi socijaldemokratski kancelar Zapadne Njemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svijetu, posebno u odnosima sa istočnoevropskim zemljama, a njegova "istočna politika" je doprinijela stabilizaciji prilika u Evropi.

    1969. Umro je američki pisac Žan Luj Keruak, poznat kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka.

    1984. Umro francuski filmski režiser Fransoa Trifo,
    jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma, koji je svjetsku slavu stekao prvim filmom "400 udaraca".

    1986. SAD naredile pedesetpetorici sovjetskih diplomata da napuste zemlju do 1. novembra kao odgovor na protjerivanje petorice američkih diplomata iz Moskve.

    1991. Na osnovu odluke Predsjedništva SFR Jugoslavije, jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su Sloveniju.

    1994. SAD i Sjeverna Koreja potpisale sporazum prema kojem će Pjongjang zamrznuti i potom napustiti nuklearni program.

    2003. U seriji velikih požara koji su zahvatili šume i naselja u okolini Los Anđelesa i San Dijega (južna Kalifornija), poginula su 22 čovjeka, izgorjelo je preko 300.000 hektara šume i oko 3.500 kuća.

    2005. Umrla je Širli Horn, džez pjevačica i dobitnica nagrade "Gremi", poznata po svojim intimnim, šapućućim vokalima i po virtuoznom sviranju na klaviru.

    2007. Umrla je britanska glumica Debora Ker, jedna od najvećih holivudskih glumica pedesetih godina. Među njenim najpoznatiji filmovima su "Odavde do vječnosti", "Kralj i ja", "Quo Vadis" i "Nezaboravna ljubavna priča". Igrala je sa poznatim glumcima kao što su Bert Lankester, Jul Briner, Keri Grant.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #309
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default


    22. oktobar


    1499.
    Đurađ Crnojević koji je, zbog opasnosti od Turaka, pobjegao u Veneciju i zbog svađe sa mletačkim vlastima zapao u tamnicu, nakon intervencije francuskog kralja i svoga ujaka, oslobođen je robije.

    1499.
    Lirika u testamentu - Đurađ Crnojević, gospodar Zete, napisao je testamentno pismo svojoj ženi Lizbeti (Jelisaveti) Erico. Taj dokument, kojim je precizno izražena posljednja volja zavještaoca u odnosu na raspodjelu njegove imovine u slučaju smrti, poznat je po tome što je pisan sa posebnom toplinom i ljubavlju prema ženi sa kojom je gospodar Zete stupio u drugi brak 1490. godine. Pismo je protkano posebnom lirikom i odmjerenim otmenim tonom koji odaje čovjeka načitanog i darovitog, sa razvijenim književnim ukusom.


    1830. Mladi crnogorski vladika i gospodar Petar Drugi Petrović Njegoš u pismu ruskom konzulu u Dubrovniku Jeremiji Gagiću, između ostalog piše da je "zaboravio ono što je sam kazao učitelju Milutinoviću (Simu Sarajliji) da su Nemanjići bili u Crnoj Gori okupatori - kao Murat i Napoleon".

    1896. obavljeno je vjencanje Viktora Emanuela III (Vittorio Emanuele III di Savoia) i crnogorske princeze Jelene (Elena di Savoia) - U velikoj sali rimske palate Kvirinale obavljen je čin vjenčanja italijanskog prestolonasljednika Viktora Savojskog i princeze Jelene, kćerke crnogorskog knjaza Nikole. Glavni državni notar, markiz de Rudini, pročitao je zvanični akt po kome je zaključen ugovor civilnog braka, kako se navodi: „između Jelene Nikolajevne, princeze od Crne Gore, nazvane princezom od Napulja, nasljednicom krune italijanske, i Viktora I Emanuela princa od Napulja, nasljednika krune od Italije”. Pri sklapanju ugovora o braku, sačinjena je i usvojena klauzula da „bračnom vezom princa od Napulja sa crnogorskom princezom Jelenom, niti njeni potomci mogu doći na crnogorski presto, niti Petrovići Njegoši na italijanski”.

    1918. Francuska vlada je kralju Nikoli poslala pismeno uvjerenje da ne namjerava da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore kao savezničke države, jer priznaje zakonitu vlast kralja Nikole. Sjutradan na Cetinju je srpska vojska uvela policijski čas, a Crna Gora nije dobila svoje mjesto na Mirovnoj konferenciji u Versaju kod Pariza.

    1918.
    Predsjednik Francuske republike Rejmon Poankare izvijestio je kralja Nikolu da mu se ne može dozvoliti povratak u Crnu Goru, navodno zbog ratnih uslova u zemlji, ali da će mu povratak ubrzo biti omogućen, čim se za to stvore prilike. To je bio akt obmane, jer se u Crnoj Gori uveliko pripremao teren za održavanje Velike podgoričke skupštine.



    1979.
    U Kairu i Luksoru počelo je zasjedanje Međuvladinog komiteta UNESCO-a, na kome su grad Kotor i njegovo područje, zahvaljujući svojim prirodnim i kulturno-istorijskim vrijednostima, upisani u listu svjetske baštine. Samo staro gradsko jezgro, zbog izrazite koncentracije spomeničkog blaga i visokog seizmičkog rizika, uvršteno je i u listu svjetske baštine u opasnosti.

    1999. umro narodni heroj Vojin Vojo Nikolić.

    2007.
    Novi Ustav Crne Gore, prvi nakon sticanja nezavisnosti i sedmi tokom njenog postojanja, proglašen je u crnogorskom parlamentu. Odluka o proglašenju Ustava i ustavnog zakona donijeta je 19. oktobra, dvotrećinskom većinom u parlamentu - glasovima Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Pokreta za promjene, Bošnjačke stranke, Albanske alternative, Liberalne partije i Demokratske unije Albanaca. Sjednici nijesu prisustvovali kako su i ranije najavili poslanici Socijalističke narodne partije, Narodne Stranke i Demokratske srpske stranke.

    u svijetu:

    42.
    p.n.e. Samoubistvo izvršio Marko Junije Brut, jedan od vođa zavjere u kojoj je 44. ubijen Julije Cezar. Brut se ubio poslije poraza koji su republikanskoj vojsci u bici kod Filipa nanijele snage Marka Antonija i Oktavijana.

    1721.
    Poslije uspješno okončanog rata sa Švedskom Rusija postala sila na Baltiku, Petar Veliki proglašen za cara cijele Rusije.

    1811. rođen je Franc List,
    mađarski kompozitor, romantičarski muzičar i pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i značajno uticao na razvoj evropske muzike 19. vijeka. Stvorio je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta komponujući ih u jednom stavu.

    1817.
    Rođen francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Larus, izdavač "Velikog svjetskog rječnika XIX vijeka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" poslije njegove smrti 1875. nastavila izdavanje enciklopedijskih rječnika.

    1873.
    Da bi onemogućio Francuze da se udruže s njemačkim neprijateljima, njemački car Vilhelm I, na inicijativu kancelara Ota fon Bizmarka, pridružio se savezu Rusije i Austrije, Savezu tri cara.

    1887.
    Uredu za patente u Njujorku, Nikola Tesla je prijavio šest svojih izuma: asinhroni motor, obrtno magnetno polje, višefaznu naizmjeničnu struju, način izrade motora za višefaznu struju, generator i transformator. Naredne godine izume je otkupila firma Vestinhaus, kasnije ih je pokazala na svjetskoj izložbi u Čikagu.

    1906.
    Umro je francuski slikar Pol Sezan. Iako samouk, na početku je bio pod jakim uticajem baroka i romantizma da bi kasnije ostvario sopstveni svijet slikarskih vizija, teških tonova i ekspresivnih formi. Sezan je izarazio novu realnost i učinio veliki korak naprijed prema objektivnosti i nezavisnosti slikarstva ostajući, zbog toga, decenijama neshvaćen.

    1917.
    Na sjednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije donijeta odluka o podizanju oružanog ustanka. U pripremama i izvođenju Oktobarske revolucije od tada neposredno učestvuje Vladimir Iljič Uljanov Lenjin.

    1927.
    Umro srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja na kraju XIX vijeka dao i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost

    1963.
    U atentatu, u Dalasu, država Teksas, ubijen predsjednik SAD Džon Ficdzerald Kenedi. Rodjen je 29. maja 1917. godine.

    1964.
    Francuski književnik Žan-Pol Sartr odbio Nobelovu nagradu za književnost.

    1964. Slovenački gimnastičar
    Miroslav Cerar osvojio je zlatnu medalju na Olimpijadi u Tokiju. To je bila prva zlatna medalja za SFR Jugoslaviju na olimpijskim takmičenjima.

    1973. je umro španski violončelista katalonskog porekla Pablo Kazals, jedan od najvećih instrumentalista 20. vijeka. Kao protivnik Frankovog režima, od 1938. je živio van domovine i stekao veliku popularnost nastupajući širom svijeta.

    1983. Na akušerskoj klinici u Zagrebu
    rođena prva jugoslovenska "beba iz epruvete".

    1987. Primjerak rijetke edicije Gutenbergove biblije prodat je u aukcijskoj kući "Kristi" u Njujorku za rekordnih 5.39 miliona dolara.

    22. oktobra 1991.
    Predsjedništvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu (Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora) odbacilo je prijedlog Evropske zajednice da se jugoslovenska federacija rekonstituiše u asocijaciju suverenih država. Ta odluka je doprinijela produbljavanju jugoslovenske krize i definitivnom raspadu zemlje.

    1992.
    Na putu Priboj-Rudo pripadnici nepoznate paravojne formacije kidnapovali su iz autobusa 16 Muslimana, stanovnika pograničnog sela
    Sjeverin (na granici Srbije i Bosne i Hercegovine) i odveli ih u nepoznatom pravcu, a potom likvidirali.

    2000.
    posmrtni ostaci jednog od najvećih srpskih pesnika, Jovana Dučića, prenijeti su iz američkog mesta Libertvil i sahranjeni u rodnom gradu Trebinju.

    2002.
    U 87. godini umrla je Džeraldina Nagi-Aponi, bivša albanska kraljica koja se 1938. godine udala za Kralja Zogua, muslimanskog vođu, koji se deset godina ranije sam proglasio monarhom. Albaniju su napustili aprila 1939. godine, kada je Italija izvršila invaziju.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #310
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    23. oktobar

    1896. Italijanski izdavač Ferdinando Ongania završio je štampanje zbirke izvornih svjedočanstava pod nazivom „Crna Gora – izvještaji mletačkih providura 1687–1735. godine”. Štampanje zbirke izvještaja, koji su dragocjeno svjedočanstvo o jednom značajnom periodu crnogorske istorije, finansirala je italijanska kraljevska kuća.

    1909. Svečano i uz prisustvo zvaničnika Knjaževske vlade Crne Gore otvoreno je Barsko pristanište sa carinskom zonom. Na svečanosti je govorio Knjaz Nikola, a ceremonija, priređena tim povodom, organizovana je na parabrodu "Galipoli" koji je sa redovne linije iz Italije, upravo bio stigao na novosagrađeni kej.

    1911.
    na Cetinju je otvoren Ruski kadetski korpus, buduca skola crnogorskih oficira.
    Škola je bila smještena u jednom krilu Biljarde, u kom je ranije bilo Ministarstvo vojno, a njenom formiranju značajnu pomoć pružila je ruska vlada.

    1912.
    Stupio je na snagu Zakon o izdavanju blagajničkih zapisa, na osnovu kojeg je Crna Gora prvi put u istoriji raspisala zajam, u iznosu dva miliona perpera. Zajam je u suštini bio prinudnog karaktera, a njime je trebalo pokriti troškove učešća Crne Gore u balkanskim ratovima.Na taj korak, crnogorska država se odlučila jer je bila veoma zadužena, a neke strane banke, koje su joj ranije davale kredite, odbile su njene zahtjeve za dobijanjem novih.


    1918.
    Izvršavajući naredbu Vrhovne komande srpske vojske, njen komandant na Cetinju major Svetolik Nikolić uveo je vojno-policijski čas. U naredbi je naglasio da „izlazak iz kuća i slobodno kretanje zabranjuje, kao i nošenje oružja i municije svima, koji nijesu za to dobili ovlašćenje od samog komandanta Nikolića ili njegovih organa, te da se postavljenim organima vlasti mora ukazivati bezuslovna poslušnost”. Krajem I svjetskog rata u Crnu Goru su umarširale tzv. Jadranske trupe, odnosno srpska vojska. Kako je i u naredbi stajalo, trebalo je da bude „nosilac reda, mira i pravde”. Policijski čas bio je uvod u atmosferu represija i straha, koja će karakterisati nadolazeće političke događaje u Crnoj Gori, u prvom redu organizovanje Velike podgoričke skupštine.

    1944.
    Prebacujući se preko Dunava u tek oslobođeni Beograd, u II svjetskom ratu, poginuo Ivan Milutinović, jedan od vođa Narodnooslobodilačkog rata i funkcioner Komunističke partije Jugoslavije. Ivan Milutinović (Cerovice kod Podgorice, 27. septembra 1901. - Beograd, 23. oktobra 1944.), crnogorski komunistički političar i vojskovođa. Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja na Kalemegdanu, zajedno sa Mošom Pijade, Ivom Lolom Ribarom i Đurom Đakovićem. Za narodnog heroja proglašen je 6. maja 1945. godine. Grad Berane u Crnoj Gori je po njemu, 1949. godine, dobio ime Ivangrad, a 1992. je vraćeno prethodno ime.


    1971.
    Povodom 70-godišnjice od smrti Marka Miljanova Popovića, u Medunu je otvoren Muzej ovog crnogorskog vojvode i pisca. U restauriranoj njegovoj kući izloženi su eksponati vezani za njegov život i rad.

    2009. Povodom 1200 godina od prenosa relikvija sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor i u nizu svečanosti i obilježavanja 12 vjekova postojanja Bokeljske mornarice, objavljen je Statut Bratovštine svetog Nikole mornara u Kotoru iz 1463. sa alegatima do 1807. godine (Liber Fraternitatis divi Nicolai marinariorum de Catharo), fototipsko izdanje sa prepisima, prevodima i regestima.


    u svijetu:

    1385. Dekretom pape Urbana Šestog osnovan je Univerzitet u Hajdelbergu, najstariji u Njemačkoj i jedan od najstarijih u Evropi. Imao je Pravni, Medicinski, Teološki i Filozofski fakultet.

    1596. Turska vojska sultana Muhameda III
    kod Erlaua, u Mađarskoj, porazila austrijske trupe nadvojvode Maksimilijana.

    1872.
    Umro Teofil Gotje, predstavnik francuskog književnog romantizma, teoretičar Larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti)

    1912. počela je
    bitka kod Kumanova u Prvom balkanskom ratu u kojoj je srpska vojska nanijela težak poraz turskim trupama i prisilila ih da se povuku prema Bitolju.

    1917.
    Na sjednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije boljševika doneta odluka o podizanju oružanog ustanka. U pripremama i izvođenju Oktobarske revolucije od tada neposredno učestvuje Vladimir Iljič Uljanov Lenjin.

    1940. Rođen je brazilski fudbaler Edson Arantes do Nasimento,
    poznat kao Pele, koji se smatra najboljim igračem u istoriji fudbala.

    1942. Britanska VIII armija generala Bernarda Montgomerija
    počela ofanzivu protiv njemačkih snaga pod komandom Ervina Romela, u egipatskoj pustinji, kod mjesta El Alamejn. Jedna od najznačajnijih bitaka u II svjetskom ratu okončana 12 dana kasnije pobjedom Britanaca, uslijedilo iskrcavanje saveznika na tlo sjeverne Afrike.

    1944.
    Sovjetska Crvena armija ušla, u II svjetskom ratu, u Mađarsku.

    1954.
    Formirana je Zapadnoevropska unija, u koju je ušlo sedam zapadnoevropskih država: Belgija, Velika Britanija, Francuska, Holandija, Luksemburg, SR Njemačka i Italija. Cilj ove organizacije bio je kolektivna bezbjednost zapadne Evrope.

    1990.
    Premijer Ukrajine Vitalij Masol prinuđen da podnese ostavku poslije masovnih studentskih protesta. Prvi funkcioner SSSR-a koji je otišao sa vlasti pod pritiskom javnosti.

    2003.
    Čang Mej Ling, udovica Čang Kaj-šeka i nekad najmoćnija žena u Kini, umrla je u 106. godini u svom domu u Njujorku.

    2004. Na Kosovu održani parlamentarni izbori, većina kosovskih Srba ih bojkotovala. Drugi izbori od 1999, kada su vlast u toj pokrajini preuzele UN.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #311
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    24. oktobar

    Danas je
    Dan UN, Svjetski dan informacija i Dan nezavisnosti Zambije.

    1908. U Beogradu su Crna Gora i Srbija sklopile ugovor o savezu. Približavanje dvije balkanske države uzrokovala je aneksija BiH od strane Austrougarske. Izražena odlučnost obje države da svoje interese i oružjem zajednički brane, ako se za to ukaže potreba, što će, kako je u ugovoru zapisano, „imati da procijene i sporazumno utvrde nadležni faktori Crne Gore i Srbije”. Ugovor je imao svega četiri člana.

    1944. U Nikšiću je izašao prvi broj lista "Pobjeda", organa Narodnooslobodilačkog fronta za Crnu Goru i Boku. Štampanje lista koji je, kako je zabilježeno, izlazio na četiri strane i donosio vijesti sa četiri strane zaraćenog svijeta, organizovao je Narodnooslobodilački front Crne Gore i Boke. Prvi broj je, zbog nedostatka papira, štampan u 500 primjeraka. Izlaženje „Pobjede” označilo je novu, četvrtu etapu u razvoju crnogorske štampe. Redakcija lista je iz Nikšića, nakon pet brojeva, preseljena na Cetinje, a potom (1954) u Titograd. Užu redakciju činili su Puniša Perović (odgovorni urednik), Blažo Jovanović i Jovan Ćetković i urednici Jovan Vukmanović, Mirko Banjević, Erih Koš, Leko Obradović, Radovan Đuranović. Njima su se ubrzo pridružili i književnici Mihailo Lalić i Mihailo Ražnatović, da uspostave tradiciju „Pobjedinih" književnika - novinara, čija simbolika snažno živi uspomenom „Pobjedinih" pjesnika-reportera, Lesa Ivanovića i Vita Nikolića. U tom prvom broju, oktobra 1944. godine, „Pobjeda" je na naslovnoj strani - ističući raport generala - lajtnanta Peka Dapčevića, Maršalu Titu izvijestila: Beograd je slobodan. U svom drugom broju „Pobjeda" će izvijestiti i o ponovnom izlaženju beogradske „Politike", da bi koju godinu docnije urednik „Pobjede" Branko Drašković, primjerno ime crnogorske slobodoumne misli i riječi, postao glavni urednik „Politike". Među urednicima „Pobjede" su i čak trojica najistaknutijih dugogodišnjih državnika socijalističke Crne Gore i avnojevske Jugoslavije, Budislav Šoškić, Veljko Milatović i Veselin Đuranović. Malo je i u svijetu listova, ako ih uopšte ima, čiji su urednici postajali predsjednici država. I to je tradicija „Pobjede". Bio je to najprije 15-todnevni, a od 1945. do 1947. godine sedmični list. Tokom 1947. godine "Pobjeda" je izlazila dva puta sedmično, a naredne dvije godine svakim danom, osim ponedjeljkom. Od 1954. do 1964. ovaj crnogorski list je ponovo izlazio samo jednom sedmično, a 1975. godine ponovo izlazi svakog dana.

    1947. Začeci crnogorske kinematografije - Vlada NR Crne Gore donijela je odluku o osnivanju Komisije za kinematografiju, kao samostalnog tijela pri Predsjedništvu Vlade, sa zadatkom da na osnovu petogodišnjeg plana organizuje rad crnogorske kinematografije.

    1994. osnovana crnogorska aviokompanija, Montenegro Airlines. Crnogorska avio-kompanija, čiji je većinski vlasnik Vlada Republike Crne Gore. Nakon obavljanja svih nužnih priprema, kupovine prvog aviona 1996. angažovanja i školovanja neophodnih specijalističkih kadrova i dobijanja potrebnih licenci, počela je komercijalna eksploatacija vazduhoplova, kada je na relaciji Podgorica - Bari, 7. maja 1997. obavljen prvi let. Pored destinacija Podgorice i Tivta, najznačajnije inostrane destinacije Montenegro Airlines-a su Frankfurt, Pariz, Cirih, Rim, Beč, Budimpepta, Ljubljana, Beograd. Pored redovnih, kompanija održava i mnoge međunarodne čarter linije. Montenegro Airlines je članica Međunarodne asocijacije za vazdusni saobraćaj i raspolaže modernim avionima tipa Fokker 100, koji zadovoljavaju sve svjetske standarde. Montenegro Airlines je od momenta prvog komercijalnog leta do sredine 2006. prevezao više od dva miliona putnika.

    2006. Crnogorski ministar inostranih poslova Miodrag Vlahović i generalni sekretar Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Mark Peren de Brišambo potpisali su u Beču Memorandum o razumijevanju Crne Gore i te organizacije. "Memorandum ustanovljava misiju OEBS-a u Crnoj Gori, po prvi put u punom kapacitetu sa svim nadležnostima i u proširenom obimu, kao osnovu naše komunikacije i podrške Crnoj Gori u reformskom naporu", kazao je Vlahović poslije potpisivanja dokumenta u bečkom sjedištu OEBS-a. On je istakao da Memorandum predstavlja formalni osnov ukupne saradnje Crne Gore i OEBS-a.

    2007. umro je Milo Kralj, publicista i novinar Pobjede i Stvaranja. Objavio je sesnaest knjiga pjesama i priredio za stampu djela Marka Miljanova.

    u svijetu:

    1360. Engleski kralj Edvard III i francuski kralj Žan le Bon
    u Kaleu potpisali sporazum kojim je okončana prva faza Stogodišnjeg rata. Englezi dobili dio francuske teritorije, Edvard III se odrekao polaganja prava na francuski prijesto.

    1601.
    Umro danski astronom Tiho Brahe. Izgradio opservatoriju Uranijenburg i otkrio jednu zvijezdu u sazvježđu Kasiopeja.

    1618.
    Rođen car Aurangzeb, veliki mogul Indije.

    1648. Vestfalskim mirom,
    koji su zaključili njemački car i vladari Francuske i Švedske, završen Tridesetogodišnji rat.

    1725.
    Umro Alesandro Gaspare Skarlati, najznačajniji italijanski kompozitor visokog baroka.

    1795.
    Pruska, Austrija i Rusija izvršile treću podjelu Poljske. Poljska prestala da postoji kao nezavisna država.

    1810.
    Umro je Žan Žorž Nover, veliki francuski umjetnik, tvorac savremenog baleta i koreograf. Bio je slavljen i priznat od najvećih svjetskih umova, jedno vrijeme živio je i radi u Londonu, gdje je okupio najbolje igrače Francuske, Engleske i Italije. Zbog bankrotstva organizatora njegovih predstava, vratio se u Francusku i živio u krajnjoj bijedi. Njegov rođendan 29. aprila se slavi kao Svjetski dan igara.

    1882. Njemački bakteriolog
    Robert Koh otkrio bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije nazvanu "Kohov bacil".

    1917. Počela bitka kod mjesta Kaporeto,
    u I svjetskom ratu, u kojoj su Njemci i Austrijanci nanijeli težak poraz italijanskoj vojsci i natjerali je u bjekstvo.

    1922. Parlament Irske prihvatio
    ustav po kom se ta država zove Slobodna Irska Država. Ustav formalno stupio na snagu u decembru.

    1929. Crni četvrtak - krah na berzi u Njujorku
    i pocetak velike krize.

    1939. Nacisti u Njemačkoj naredili
    Jevrejima da nose Davidovu zvijezdu.

    1944. Avioni SAD u II svjetskom ratu,
    tokom velike vazdušno-pomorske bitke u filipinskom zalivu Lejte, potopili japanski nosač aviona Musaši, jedan od najvećih u svijetu.

    1944.
    Vinston Čerčil i Staljin u Moskvi su se dogovorili oko podjele sfera uticaja Velike Britanije i SSSR-a u Jugoslaviji na bazi formule 50:50. U tom cilju Britanci su pojačali pritisak na stvaranje jedinstvene vlade.

    1945. Stupila na snagu Povelja Ujedinjenih nacija
    koju je u junu 1945. u San Francisku potpisala 51 zemlja-osnivač svjetske organizacije, među njima Jugoslavija.

    1948.
    Umro austrijski kompozitor mađarskog porijekla Franc Lehar, najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini XX vijeka.

    1957. Umro je francuski modni kreator
    Kristijan Dior, jedan od glavnih kreatora mode u svijetu poslije Drugog svjetskog rata.

    1964.
    Britanska afrička kolonija Sjeverna Rodezija stekla nezavisnost pod nazivom Republika Zambija, s predsjednikom Kenetom Kaundom.

    1970.
    Kandidat ljevice Salvador Aljende izabran za predsjednika Čilea. Ubijen u septembru 1973. u državnom udaru oficirske hunte koju je predvodio Augusto Pinoče.

    1980.
    Vlasti Poljske legalizovale nezavisni radnički sindikat Solidarnost.

    1991.
    U Sarajevu konstituisana prva Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, za prvog predsjednika izabran Momčilo Krajišnik. Skupština usvojila Deklaraciju o pravu srpskog naroda na samopredjeljenje.

    2000. Skupština Srbije izabrala
    prelaznu tehničku Vladu Srbije koja će do vanrednih parlamentarnih izbora 23. decembra obezbijediti funkcionisanje zemlje. Vladu formirali Demokratska opozicija Srbije, Srpski pokret obnove i Socijalistička partija Srbije.

    2001. U napadu snaga SAD
    na Kabul ubijena 22 člana pakistanskog militarističkog pokreta Harakat ul Mudžahedini, koji su se borili protiv indijske vlasti u Kašmiru.

    2002. U Republici Srpskoj smijenjeno i uhapšeno
    više odgovornih lica zbog afere izvoza oružja i vojne opreme Iraku, koji je pod sankcijama UN. U aferu umiješani Vazduhoplovni zavod Orao iz Bijeljine i preduzeće Jugoimport-SDPR iz Beograda, čiji je direktor Jovan Čeković smijenjen.

    2003. nakon 27 godina letenja,
    putnički supersonični avion Konkord britanske avio-kompanije Britiš Ervejz poslednji put je sletio na londonski Hitrou i tako završio jedno poglavlja u istoriji avijacije.

    2005. Savjet bezbjednosti UN
    odobrio početak pregovora o budućem statusu Kosova. Generalni sekretar UN Kofi Anan imenovao bivšeg predsjednika Finske Martija Ahtisarija za specijalnog izaslanika UN o pregovorima o statusu Kosova.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #312
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    25. oktobar

    1497. Mletačko vijeće, koje je zbog vrijeđanja državne vlasti i sumnji da je bio u dosluhu sa Osmanlijama uhapsilo gospodara Crne Gore, na intervenciju vojvode od Monferata Urbana d`Albe i francuskog kralja Karla VIII oslobodilo je iz zatvora Đurđa Crnojevića. Mada je po izlasku na slobodu Đurađ nastojao da se ponovo dokopa svojih teritorija, bio je na kraju primoran da početkom 1500. godine ode u Carigrad i od sultana traži da mu dâ državu, ali je umjesto nje, po pisanju hroničara Sanuda, dobio samo jedan timar u Anadoliji.

    1500. U vrijeme Mletačko-osmanskog rata, mletački hroničar Marin Sanudo notirao je u svojim bilješkama kako „...danas Crnogorci sazvaše zbor da se okupe i posavjetuju što da čine”. Zbor je sazvan da bi se donijela odluka o učešću Crne Gore i pružanju pomoći hrišćanskom savezniku u tom sukobu. To je prvi pisani pomen Zbora nakon odlaska dinastije Crnojevića. Predstavljao je neku vrstu narodne skupštine ili crnogorskog parlamenta. Bio je najviši organ vlasti u Crnoj Gori. Donosio je važne političke odluke i birao crnogorske vladike. Od tog vremena u Crnoj Gori nastupa razdoblje Principata odnosno Vladikata koje će trajati do sredine 19. vijeka.

    1880.
    Konvencija o predaji Ulcinja
    , koji je oslobođen tokom borbi krajem Veljeg rata, Crnoj Gori, potpisana je u Klunju. U njoj je, između ostalog, navedeno da će grad i područje Ulcinja biti mirno i regularno vraćeno Crnoj Gori od strane Carske osmanske vlade, a crnogorska vlada se obavezuje da će poštovati prava, život i čast stanovnika koji ne budu otišli sa osmanskim trupama, kao i vlasništvo stanovnika, bilo da tu ostaju ili ne, pridržavajući se odredaba Berlinskog ugovora. Konvenciji je prethodio ultimatum Velikih sila Porti, kojim je bilo naznačeno da se Ulcinj sa cijelom okolinom do rijeke Bojane, mirno i bez otpora, mora predati Crnoj Gori. Poslije dužih diplomatskih akcija, da bi se ispunile odredbe Berlinskog kongresa prema Crnoj Gori, Velike sile su odlučile da se teritorije Gruda, Hota i dijela Kastrata koje su pripale Crnoj Gori kompenziraju za Ulcinj. Grad je predat 26. novembra 1880.

    1913. Kralj Nikola je donio ukaz o raspuštanju Crnogorske narodne skupštine i za 11. januar naredne godine zakazao izbore. Na čelu skupštine, koja je mandat imala od 11. decembra 1911. g. bio je Jovan S. Plamenac, potpredsjednik je bio Šćepo Martinović, a sekretari Sava Dragović i Aleksa Čukić.

    1914. rodjen je Vojin Dajovic, poznati matematicar i profesor na beogradskom fakultetu.

    1971. umro je Mitar Laković, poznati komandant crnogorske vojske na Skadru i u bici kod Djakovice. Slika ranjenog Mitra je obisla svijet i izazvala cudjenje da se poslije takvog ranjavanja moze prezivjeti.
    Rođen je 1886. u Donjem Medunu, u Kučima. Na Cetinju je primljen u prvu podoficirsku školu i ubrzo angažovan u I balkanskom ratu, komandujući u borbama za Skadar, Donjomoračkom četom u bici na Planinici, a potom i u borbama oko Dečića, gdje je 27. septembra 1912. teško ranjen. Ostao je živ, iako mu je tane, probivši ispod lijevog ramena i prošavši kroz pluća, izbilo dijagonalno iznad pojasa. Uspješno je liječen u Češkoj, nakon čega se vratio u Crnu Goru i penzionisan poslije I svjetskog rata kao teški invalid. Bio je pristalica crnogorskih federalista.

    1972.
    O
    snovan Pravni fakultet u Podgorici, kao nastavno-naučna i obrazovna ustanova u kojoj se organizuje i razvija obrazovni i naučno-istraživački rad u o oblasti pravnih i njima srodnih društvenih nauka. U skupštini Socijalističke Republike Crne Gore, prilikom donošenja Zakona o osnivanju Pravnog fakulteta, istaknuto je da se ,,osnivanje ove visokoškolske Ustanove nameće kao neophodno sa stanovištva ukupnih društvenih potreba Republike''. Pravni fakultet je jedan od utemeljivača Univerziteta Crne Gore. Fakultet prati svjetske trendove i dostignuća u oblasti visokog školstva s ciljem da sopstvenu djelatnost uskladi sa evropskim i svjetskim zahtjevima.

    2004.
    U amfiteatru Srednje poljoprivredne škole u Baru, zvanično je otvoren prvi privatni fakultet u Crnoj Gori. Osnivač Fakulteta za turizam, hotelijerstvo i trgovinu je Atlas Mont banka.


    u svijetu:

    732.
    Franački vladar Šarl, u bici kod Poatjea, teško porazio Saracene i time definitivno zaustavio njihov dalji prodor u zapadnu Evropu, što mu je donijelo nadimak Čekić. Poznat i pod imenom Karlo Martel.

    1400. umro je engleski pisac Džefri Čoser, začetnik moderne engleske književnosti. Njegove "Kenterberijske priče" smatraju se najznačajnijim djelom engleske srednjovekovne književnosti.

    1415. Englezi su u Stogodišnjem ratu,
    pod komandom kralja Henrija V, nanijeli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura.

    1495. U Portugaliji je na presto stupio kralj
    Manuel I Veliki. Finansirao je istraživačke poduhvate moreplovaca Vaska da Game, Pedra Alvareša Kabrala..., čija su otkrića potom postala portugalske kolonije, a Portugalija svjetska pomorska i kolonijalna sila.

    1616.
    Holandski moreplovac Dirk Hartog na putu prema Javi otkrio je zapadne obale Australije.

    1632. Rođen Entoni van Levenhuk, holandski prirodnjak, izumitelj mikroskopa.

    1647. umro je italijanski matematičar i fizičar Evangelista Toričeli.

    1806. rodjen je njemački filozof Kaspar Šmit, poznat kao Maks Štirner, ideolog anarhizma, čije je djelo "Jedini i njegova svojina" (1845) izazvalo burnu reakciju građanske inteligencije i jedno vrijeme je bilo zabranjeno.

    1811. rodjen je Everist Giloa, najobdareniji matematičar svih vremena. Stvorio je teoriju grupa - jednu od najznačajnijih oblasti moderna matematike i jednu od temeljnih matematičkih grana u teorijskoj fizici i kvantnoj teoriji atoma. Kao 17-godišnjak bio je jedan od najznačajnijih algebrista svoga vremena, zadatke je rješavao napamet, mimo ustaljene školske prakse, zbog čega se sukobljavao sa nastavnicima. Svoje epohalno otkriće nije uspio da objelodani jer je poginuo u 21. godini života.
    1815. Srpski knez Miloš Obrenović postigao je sporazum sa vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali pašom o mješovitoj srpsko-turskoj upravi čime je završen Drugi srpski ustanak.

    1825. rodjen je austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus Mlađi, proslavljeni "kralj valcera" i jedan od glavnih predstavnika klasične bečke operete ("Slijepi miš", "Ciganin baron", "Noć u Veneciji", "Na lijepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume").
    1838. rodjen je francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", jednog od remek-djela francuske i svjetske operske scene.

    1881.
    rodjen je Pablo Pikaso, španski slikar, jedan od najznačajnijih slikara i keramičara 20. vijeka. Bio je insipirator i pokretač mnogih slikarskih pravaca koji su revolucionisali modernu likovnu umjetnost. Kao antifašista poslije Frankove pobjede odlučio je da se ne vraća u domovinu, dok je on na vlasti i stoga je umro u Francuskoj. Jedno od najpoznatijih njegovih djela je slika "Gernika," posvećena je žrtvama fašističkog bombardovanja.

    1918. Kod mjesta Vitorio Veneto
    počela jedna od posljednjih bitaka u Prvom svjetskom ratu, završena 3. novembra pobjedom Italijana nad već dezorganizovanom austrougarskom vojskom.

    1936.
    Vlade Njemačke i Italije potpisale tajni protokol o uzajamnoj pomoći, kojim je formirana osovina Rim-Berlin.

    1938.
    Libija je postala sastavni dio Italije.

    1944.
    U pomorsko-vazdušnoj bici, prilikom iskrcavanja američkih snaga na Filipine, organizovan je prvi napad pilota - kamikaza.

    1949.
    SSSR je sprovodeći blokadu Jugoslavije nakon Rezolucije Informbiroa, protjerao jugoslovenskog ambasadora, što su potom učinile i ostale zemlje komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije trajala je do 1955.

    1956.
    Egipat, Jordan i Sirija osnovali jedinstvenu vojnu komandu radi koordinacije odbrane od izraelskog napada.

    1971.
    Generalna skupština Ujedinjenih nacija odlučila da primi Kinu u svjetsku organizaciju i isključi Tajvan.

    1983. Trupe SAD okupirale
    karipsku ostrvsku državu Grenadu pošto su ljevičarske snage izvele državni udar.

    1995.
    Na osnovu sporazuma Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije o palestinskoj samoupravi, izraelske trupe počele povlačenje iz grada Dženin, na okupiranoj Zapadnoj obali.

    2001. Na donatorskoj konferenciji Pakta za stabilnost
    jugoistočne Evrope u Bukureštu, Jugoslavija dobila pomoć od 430 miliona eura.

    2003.
    U Rusiji uhapšen milijarder Mihail Hodorkovski, na čelu naftnog giganta Jukos.

    2004.
    U sukobu muslimanskih demonstranata s vojskom i policijom na jugu Tajlanda život izgubile najmanje 84 osobe.

    2005. Rodjena je Roza Parks, začetnica pokreta za zaštitu prava crnaca u Americi. Njenim odbijanjem da ustupi bijelcu mjesto u autobusu, (zbog čega je završila u zatvoru) počeo je pokret za zaštitu ljudskih prava u toj državi.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #313
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    26. oktobar

    1768.
    Šćepan Mali, koga su Crnogorci prihvatili za vladara vjerujući da je on ruski car Petar III, predvodio je crnogorsku vojsku u bici protiv Osmanlija na Čevu. U tom okršaju odnio je značajnu pobjedu koja je donekle vojnički rehabilitovala Šćepana Malog poslije poraza crnogorske vojske u ostroškom klancu i njegovog bjekstva nakon te bitke.

    1886. Osveštan spomenik Vojvode Mirka, a kralj Nikola rekao da je to spomenik svim Crnogorcima ratnicima i Velikom Vojvodi.
    Povodom osvećenja tek podignutog spomenika vojvodi Mirku Petroviću u Podgorici, knjaz Nikola je u svečanom govoru istakao da je to spomenik junačkim vrlinama njegovog naroda i sjećanju na imena junaka iz 1862. i njihovog predvoditelja, Velikog vojvode od Grahovca.

    1890. U Piperima rodjen Dusan Vucinic, prvi sekretar Federalisticke stranke.

    1961. Osnovana Prekookeanska plovidba Bar.

    Brodarska kompanija, nastala na inicijativu barskih privrednika entuzijasta i Ljuba Markovića, tadašnjeg predsjedinika Opštine, počela je rad sa tri stara broda ukupne nosivosti desetak hiljada bruto registar-tona. Za svega četiri godine napravila je ogroman uspjeh, uvećala i modernizovala flotu i postala nosilac razvoja Bara. Uz prevoz tereta u međunarodnom i unutrašnjem saobraćaju, 1965. pokrenula je i turističko-trgovačku liniju na relaciji Bar–Bari.

    u svijetu:

    899. Umro engleski kralj Alfred Veliki,
    koji je po dolasku na prijesto 871. uspješno odbranio zemlju od Danaca, oslobodio i obnovio London. Razvio ratarstvo, osnovao nove gradove i učinio mnogo na polju duhovne kulture okupljajući učene ljude i iz inostranstva.

    1440. Obješen Žil de Re, jedan od boraca Jovanke Orleanke. Bivši maršal Francuske optužen za satanizam i ubistvo 140 djece. Njegov zločin bio inspiracija za priču "Plavobradi".

    1685. Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati,
    virtuoz na čembalu. Komponovao više od 550 kompozicija za čembalo.

    1759. Rođen Žorž Žak Danton, jedan od vođa Francuske revolucije, koji je 14. jula 1789. predvodio napad na parisku tamnicu "Bastilju". Kao protivnik revolucionarnog terora sukobio se s Robespjerom, optužen za saradnju s neprijateljima Republike i pogubljen na giljotini 1794.

    1787.
    Rođen Vuk Karadžić - Veliki reformator u oblasti kulture, utemeljivač jezičkog načela na kom je ranije (1768. ) insistirao Ivan Antun Nenadić: „Piši kao što govoriš, govori kao što je napisano”. Njegovi preci vode porijeklo iz Petnjice u Drobnjaku. Sakupljao je narodne pjesme i umotvorine, bavio se etnografijom, pisao istorijska svjedočanstva. Jedan je od potpisnika Bečkog književnog dogovora iz 1850, kojim su definisane osnove zajedničkog jezika i pravopisa većine južnoslovenskih naroda. Sarađivao je sa najistaknutijim umovima tadašnje Evrope. Iako je bio samouk, upornošću i talentom ostvario je djelo koje je predmet opsežnog naučnog proučavanja. Umro je u Beču, 26. januara 1864.

    1854. Rođen je Ksandor Šandor Đalaski,
    hrvatski književnik, jedan od najpoznatijih i najproduktivnijih pripovijedača. Pisao je i novele i romane, a najznačajnija njegova djela su: Pod starim krovovima, Male pripovijesti, Bijedne priče. Diljem doma, Za materinsku riječ...

    1861.
    U Frankfurtu je prikazan rad prvog uređaja za prenos govora, koji je njegov konstruktor Johan Filip Reis nazvao telefon. Kao pronalazač prvog upotrebljivog telefona (1876) smatra se Amerikanac Aleksandar Graham Bel.

    1863.
    U Ženevi počela četvorodnevna konferencija 14 zemalja na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.

    1893. u Čangradu u Mađarskoj rođen Miloš Crnjanski,
    srpski pisac. Bio je profesor u Beogradu i bavio se novinarstvom, po završetku Drugog svjetskog rata živio je u Londonu kao novinar, a od 1965. u Beogradu.

    1905.
    Tokom Prve ruske revolucije radnici u Petrogradu osnovali prvi Sovjet, radničku skupštinu.

    1905. Sporazumom u Karlštadu
    Norveška se odvojila od Švedske i postala nezavisna kraljevina s kraljem Hakonom VII.

    1911.
    U Kini ukinuta monarhija i proglašena republika sa Sun Jat Senom kao privremenim predsjednikom.

    1916.
    Rođen francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista u maju 1981. izabran za predsjednika Francuske i ostao na tom položaju 14 godina. U Drugom svjetskom ratu bio jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. lider Socijalističke partije Francuske.

    1955.
    Parlament Austrije prihvatio, dan poslije odlaska posljednjih savezničkih okupacionih vojnika, Državni ugovor kojim se obavezala na stalnu neutralnosti zemlje.

    1956.
    U Njujorku je osnovana Međunarodna agencija za atomsku energiju. Predstavnici 81 države tom prilikom donijeli su Statut kojim je regulisano djelovanje Agencije prilikom korišćenja atomske energije u miroljubive svrhe.

    1961. Jugoslovenski književnik Ivo Andrić dobio je Nobelovu nagradu za književnost i postao prvi Jugosloven - dobitnik ovog prestižnog priznanja.


    1966. U Moskvi rođena Olga Bičerova, bivša sovjetska gimnastičarka, koji je na 1981. World Artistic Gymnastics Championships, u svim kategorijama, osvojila zlatnu medalju. 1988. godine, zbog povrede, povlači se iz takmičenja.

    1972. U kampanji Saveza komunista Jugoslavije
    protiv "anarholiberala" smijenjeni su najviši funkcioneri Saveza komunista Srbije Marko Nikezić i Latinka Perović. Nakon toga i funkcioneri u državnom aparatu i privredni rukovodioci koji su se zalagali za liberalizaciju i modernizaciju društva.

    1999.
    Savjet bezbjednosti UN odobrio upućivanje međunarodnih mirovnih snaga, 11.000 vojnika i policajaca, u Istočni Timor.

    2001. Beogradski sud osudio Dobrosava Gavrića
    na 20 godina zatvora zbog ubistva Željka Ražnatovića i još dvije osobe u hotelu "Interkontinental" u Beogradu 15. januara 2001.

    2002. U akciji oslobađanja oko 800 talaca,
    koje su čečenski teroristi držali tri dana u jednom moskovskom pozorištu, stradalo 128 osoba, a svih 50 terorista likvidirano.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #314
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    27. oktobar

    1538. snage Svete Lige oslobodile Herceg Novi i potisnule Turke. Mimo saveznickog dogovora, Spanci su samostalno formirali vlast u gradu. Nakon potiskivanja osmanskih posada iz grada, na njegovim zidinama zavijorile su se španska, papska i mletačka zastava, ali su Španci, suprotno ugovoru sa saveznicima, uspostavili potpunu dominaciju, smjestivši u gradu posadu od četiri hiljade vojnika. Iz tog vremena ostala je dobro očuvana tvrđava, poznata pod nazivom Španjola.

    1645. pocetkom Kandijskog rata Mletacka vlada je primila
    iz Crne Gore molbu 15 porodica (stotinjak osoba) koje su planirale da se nastane u Istri da im se odobri odlazak, zatraživši da povedu i 300 grla stoke. U molbi je navedeno da neće svi doći odjednom. To je bio početak realizacije zamisli jednog broja stanovnika iz tadašnje Crne Gore, da iz različitih, posebno egzistencijalnih razloga, napuste domovinu i potraže bolje uslove života.

    1706.
    U Beču je umro Arsenije III Čarnojević, iguman pećkog manastira. Rođen je 1633. g. u Bajicama kod Cetinja, rukopoložen je 1669. za mitropolita pećkog, a za patrajarha izabran 1672. godine. Od Turaka je 1683. g. iz Peći pobjegao prvo u Nikšić pa na Cetinje i odatle pokušao da digne narod na ustanak. Poslije poraza srpske i austrijske vojske od Turaka 1689. iz Peći je morao sa većinom naroda da seli ka Beogradu gdje je tražio crkvenu autonomiju za hrišćanski narod ali, ne sačekavši odgovor, povukao se do Komorana.

    1797. Prestala je da postoji Mletačka republika a njene teritorije pripale su Francuskoj i Austriji. Boka Kotorska je tada pripala Austriji koja je obećala da će poštovati stečene privilegije i forme uprave javnog života na toj teritoriji. Ubrzo se pokazalo da to neće biti ispoštovano.

    1806. u Tušini, u Drobnjaku rođen Novica Cerović, crnogorski vojvoda, senator i drobnjački knez. Istakao se u ratovima 1852 - 53. (sa Miljanom Vukovim 1858. napao je Kolašin), istakao se i u Veljem ratu 1876-76. g. Kao Njegošev saradnik organizovao je napad na Smail-agu Čengića 1840. i vladika mu je dodijelio Obilića medalju. Bio je dobar poznavalac crnogorskog običajnog prava. Sarađivao je sa Valtazarom Bogišićem na prikupljanju podataka za Opšti imovinski zakonik.

    1859. Poslanici velikih sila potvrdili su kartu Crne Gore koju je izradila Međunarodna komisija. Tek 17. aprila 1860. godine na Carigradskoj konferenciji potpisali su i protokol kojim su se saglasili sa odlukom o razgraničenju Crne Gore i Turske.

    1864. Završen je popis stanovništva u Knjaževini Crnoj Gori - Prema podacima koje je donio almanah „Orlić” iz 1865, Crna Gora je imala 196.238 stanovnika, od čega 99.889 muškaraca i 96.339 žena. Od tog broja, na prostoru Brda (uključujući i Vasojeviće) bilo je 62.767 stanovnika. Veći broj muškog od ženskog stanovništva objašnjiv je činjenicom da su mnogi Crnogorci iz neoslobođenih krajeva dolazili da se kao dobrovoljci bore protiv osvajača

    1943. Saveznički avioni bombardovali Bar i Skadar.

    1975. U Bijelom Polju rođen Predrag Drobnjak, crnogorski košarkaš. Profesionalnu karijeru započeo 1992. godine. U Partizan je stigao 1992. i nastupao je za njega do 1998, osvojio tri nacionalna šampionata i dva kupa Jugoslavije, a 1998. je sa Partizanom igrao na fajnal-foru Evrolige. 1997. je draftovan u drugoj rundi kao 49. pik od Vašington Buletsa. 1998. je prešao u istambulski Efes Pilsen, u kom je ostao do 2001. godine. U svojoj prvoj sezoni u NBA, Drobnjak je zadobio povredu zgloba zbog koje je pauzirao nekoliko utakmica. U drugoj sezoni odigrao je 82 utakmice i bilježio prosječno po 9,4 poena. U Evropu se vratio 2005. Bio reprezentativac Jugoslavije. Član najbolje crnogorske selekcije.

    1992. umro je Bozidar Bozo Gluscevic poznati profesor Ekonomskog fakulteta.
    Ekonomski stručnjak, vanredni član CANU. Rođen je u Nikšiću, 19. septembra 1928. Studirao je u SSSR i Beogradu, gdje je 1951. diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Specijalizaciju i postdiplomske studije obavio je u Francuskoj i SAD. Biran je 1964. za vanrednog profesora na Ekonomskom fakultetu u Titogradu, a u dva mandata i za dekana Fakulteta. Bio je direktor Instituta za ekonomska istraživanja, predavao na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću i postdiplomskim studijama na ekonomskom fakultetu u Novom Sadu i Skoplju. Obavljao je visoke funkcije u asocijacijama ekonomista. Dobitnik je značajnih društvenih i stručnih priznanja.

    1992. umro Milorad Mićo Zoric, partijski i drzavni funkcioner u SFRJ i jedan od osnivaca KP u Pljevljima.

    u svijetu:

    1505. Umro ruski vladar Ivan III Vasiljevič.
    Veliki knez moskovski od 1462. i "svih Rusa", ujedinio veliki broj kneževina, ojačao centralnu vlast i oslobodio ruska područja od Tatara.

    1553. Na lomači, kao jeretik, spaljen španski ljekar i teolog Migel Serveto.
    Spisima "Christianismi restitutio", u kojima je odbacio hrišćansku doktrinu o Svetom trojstvu, izazvao gnijev i rimokatolika i protestanata. Na zahtjev vođe švajcarskih protestanata Žana Kalvina, uhapšen je u Ženevi, u kojoj se skrivao od rimokatoličke inkvizicije, i osuđen na smrt spaljivanjem.

    1728. Rođen engleski istraživač Džejms Kuk, poznat kao Kapetan Kuk, jedan od najvećih morepolovaca u istoriji. Na osnovu svojih istraživanja napravio je mape Australije, Novog Zelanda i Havajskih ostrva, a 1893. objavljen je njegov dnevnik sa mnogobrojnih putovanja. Ubili su ga 1779. domoroci na Havajima.

    1782. Rođen italijanski muzičar Nikolo Paganini,
    virtuoz na violini i kompozitor čijoj su vještini savremenici pridavali magične moći.

    1806. Napoleonove trupe ušle u Berlin, nakon pobjede nad Prusima kod Jene.

    1807. U dvorcu u Fontenblou
    Napoleon Bonaparta i španski kralj Karlos IV potpisali sporazum o podjeli Portugalije.

    1811. Rođen američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu za široku upotrebu.

    1858. Rođen Teodor Ruzvelt,
    predsjednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svjetsku silu od dotad izolacionističke Amerike. Sproveo je plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. sljedeće godine dobio Nobelovu nagradu za mir.

    1871. Velika Britanija anektirala
    dijamantska polja u Kimberliju, u Južnoj Africi.

    1918. Britanske, francuske i italijanske snage
    porazile u Prvom svjetskom ratu austrijsku vojsku na italijanskom frontu.

    1922. Pod pritiskom fašističkog pokreta Benita Musolinija, italijanska vlada podnijela ostavku.

    1966. Generalna skupština Ujedinjenih nacija
    oduzela Južnoj Africi mandat nad Jugozapadnom Afrikom (Namibija).

    1971. Kongo promijenio naziv države u Republika Zair.

    1973. Mirovne snage Ujedinjenih nacija stigle u Kairo da uspostave liniju razdvajanja između egipatskih i izraelskih snaga.

    1978. Egipatski predsjednik Anvar el Sadat i izraelski premijer Menahem Begin dobili Nobelovu nagradu za mir.

    1991. Sovjetska republika Turkmenistan proglasila nezavisnost od Moskve.

    1998. Savjet NATO-a odložio na neodređeno vrijeme aktivirajuću naredbu o vojnoj intervenciji protiv ciljeva u SR Jugoslaviji, nakon što su srpske vlasti povukle vojsku na Kosovu u kasarne i smanjile policijske snage u toj pokrajini.

    1998. Gerhard Šreder preuzeo dužnost kancelara Njemačke, nakon što je Helmut Kol, izgubivši na izborima, podnio ostavku.

    1999. Haljina koju je holivudska zvijezda Merlin Monro nosila dok je pjevala "Happy Birthday, Mr. President" predsjedniku Džonu Kenediju, prodata za 1.267.500 dolara, što je rekordna suma za dio odjeće prodat na aukciji.

    1999. Naoružani napadači upali u parlament Jermenije u Jerevanu i ubili devetoricu ljudi, uključujući premijera Vazgena Sarksijana, predsjednika parlamenta Karena Demirkijana, dvojicu njegovih zamjenika i jednog ministra.

    2000. Zbog jake oluje, ronilačka ekipa nije uspjela da uđe u podmornicu Kursk. Dan ranije, otkriveni su dokazi da su 23 mornara preživjela prvu eksploziju, zbog koje je ta ruska atomska podmornica potonula 12. avgusta u Barencovom moru. Stručnjaci su procijenili da mornari nijesu mogli živjeti duže od osam sati od početka katastrofe u kojoj je svih 118 članova posade izgubilo život.

    2001. Švedski dnevnik "Ekspresen" prenio izjavu Kristera Petersona, koji je u nedostatku dokaza oslobođen optužbi za ubistvo švedskog premijera Ulofa Palmea 1986, da on zapravo jeste ubio premijera. Peterson je umro 29. septembra 2004. od posljedica moždanog udara.

    2002. Na predsjedničkim izborima u Brazilu, pobijedio Luis Inasio Lula da Silva. Da Silva je prvi brazilski predsjednik ljevičarskog opredjeljenja i predstavnik radničke klase.

    2004. Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca saopštila da je tokom 2003. u prirodnim katastrofama poginulo 76.806 ljudi, što je tri puta više nego u prethodnoj, 2002. godini. Do porasta ljudskih žrtava došlo je zbog ekstremnih klimatskih promjena u svijetu.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #315
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. oktobar

    1751. Uzurpacija duhovne vlasti - Vladika Vasilije Petrović zatražio je od mletačkog emisara Valerija Antelmija da izvijesti Senat i vlasti u Veneciji kako je u područje na koje se prostire vladičina uprava nad pravoslavcima došao izvjesni Nektarije Ljubobratić, koji je uz pomoć nekih sveštenika iz Dalmacije i Sarajeva uzurpirao crkvenu vlast. Vladika je u poruci Veneciji naglasio: „Mi još od starih vremena imamo pisma od pape rimskog Lava IV, da mitropolit skenderijski i primorski jeste najstariji u Serbiji, Bosni i Bolgariji. I u tome do sada bili smo poznati i od presvijetle gospode mletačke”.

    1851. deset dana nakon Njegoseve smrti, Pero Tomov brat Njegošev i predsjednik Praviteljstvuščeg senata crnogorskog i brdskog, sazvao je skupštinu narodnih prvaka na Cetinju kojoj su, osim senatora, bili prisutni i drugi narodni prvaci Crne Gore. Trebalo je da se odrede prema sadržaju Njegoševog testamenta, čiji je original stigao iz arhiva Ruskog konzulata u Dubrovniku. Svi učesnici izrazili su spremnost da poštuju vladičinu posljednju oporuku u dijelu održavanja reda i mira u zemlji, ali su, mimo očekivanja, izglasali da se Pero Tomov proglasi za gospodara.
    Ta odluka izazvala je zaprepašćenje ruske diplomatije, jer joj je bio dobro poznat sadržaj Njegoševog testamenta, posebno onaj dio koji se odnosio na nasljednika, jer je i sam Pero Tomov znao kakve je napore posljednjih sedam-osam godina Njegoš ulagao da bi sinovca Danila pripremio za ulogu nasljednika. „Novoizabranog” vladara, svjetovno lice, zemaljski prvaci su prihvatili kao „knjaza” i „gospodara”, što će zapravo Danilo Stankov postati po povratku iz Beča, gdje ga je zatekla vijest o Njegoševoj smrti.
    Petar II Petrovic Njegos je tri dana prije svoje smrti, u Biljardi, pred prisutnim glavarima, saopštio svoju posljednju volju i za svoga nasljednika odredio Danila. Testamentom je odredio da Pero Tomov treba da upravlja državnim poslovima dok Danilo ne završi školu i ne učini se sposobnim za te poslove. Testament je sačinjen u tri primjerka: jedan je dostavljen ruskoj vladi u Petrogradu, drugi ruskom poslanstvu u Beču, a treći ruskom konzulu Jeremiji Gagiću u Dubrovniku. Vladika je svoga brata, Pera Tomova, senatore i glavare upozorio da se testamenta drže u svemu što je sadržao, sto je i ispostovano.

    1901. Na Cetinju je otvorena prva Ženska radnička škola. Nosila je ime knjiginje Jolande, kćerke italijanske kraljice Jelene Savojske. Prva učiteljica u ovoj školi bila je Vidosava Memedović, a nastavu je pohađalo 14 učenica.

    1910. umro je Novak Ramov Jovovic, jedan od najpoznatijih crnogorskih junaka. Posebnu pocast mu je izrazio kralj Nikola smjestivsi njegov grob pored ulaza Saborne crkve u Niksiću.
    Glasoviti crnogorski junak, učesnik Herecegovačkog ustanka 1875. i Veljeg rata 1876–78, rođen je 1834. u Markovini (Katunska nahija). Okolnosti su učinile da rano, kao petnaestogodišnjak, započne četovanje i ostvari niz podviga u brojnim borbama. Povodom njegove smrti, kralj Nikola je uputio saučešće njegovom sinu saopštivši: „U mojoj junacima obnovljenoj Kraljevini, smrću tvojega oca skršio se danas jedan sjajan handžar kojim se ona ponosila. Žalim Novaka, krivo mi je bez njega”.

    1912.
    Nakon 450 godina, Turci su napustili Pljevlja koja su držali od 1462. godine.

    1989.
    umro Milorad – Milo Đukanović - Pozorišni, televizijski i filmski reditelj. Nakon Drugog svjetskog rata, tokom koga je učestvovao u NOB-u i bio u internaciji, 1954. diplomirao je na Akademiji za film, pozorište, radio i televiziju u Beogradu. Ostvario je niz zapaženih dokumentarnih, igranih i kratkih igranih filmova i serija: „Muškarci”, „Paja i Jare”, na osnovu serije „Kamiondžije”, „Otpori Krsta Hegedušića”, „Da ne bude kasno”, „Ne diraj u sreću”, „Inspektor”, „Palma među palmama”. Koscenarist je filma i TV serije „13. jul” i koreditelj serije „Ceo život za godinu dana”. Njegovi filmovi odlikuju se blagim humorom i nenaglašenom komikom situacije.

    2006.
    Predsjednik Vlade Milo Đukanović i kanadski biznismen Piter Mank potpisali ugovor o kupoprodaji Mornaričko- tehničkog remontnog zavoda „ Sava Kovačević" iz Tivta. Pregovori oko prodaje Arsenala trajali su šest mjeseci, a stavljanjem potpisa na ugovor, firma PM Sekjuritis sa Barbadosa, čiji je vlasnik Mank, dužna je da u narednih šest mjeseci plati 3, 26 miliona eura za imovinu Zavoda, izdvoji 15,1 milion za socijalni program, 6,2 miliona za ekološke intervencije i 4,5 miliona za sanaciju. Ugovorom je predviđeno da visina četvorogodišnjih investicija, izgradnje marine i hotelskih i apartmanskih kompleksa, bude 106 miliona eura.


    u svijetu:

    1492. Kristofer Kolumbo
    na prvom putovanju preko Atlantika otkrio Kubu i proglasio je posjedom Španije.

    1628. Kraljevske trupe pod kardinalom Rišeljeom
    zauzele, poslije višemjesečne opsade, uporište protestanata La Rošel.

    1636. U Kembridžu, u američkoj državi Masačusets,
    osnovan koledž Harvard, najstarija obrazovna ustanova u SAD.

    1704. Umro engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije.

    1746. U zemljotresu u Peruu
    razoreni gradovi Lima i Kaljao, poginulo 18.000 ljudi.

    1836. Proglašena federacija
    Perua i Bolivije.

    1886. Na ostrvu Bidl,
    u njujorškoj luci, predsjednik SAD Grover Klivlend otkrio Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.

    1891. U Japanu, u zemljotresu na najvećem ostrvu Nipon, poginulo 10.000 ljudi, 300.000 ostalo bez domova.

    1911. Rođen Rade Končar, jedan od organizatoa ustanka u II svjetskom ratu u Hrvatskoj. Strijeljan maja 1942. godine, narodni heroj.

    1914. Rođen američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk. 1953. izumio vakcinu protiv dječije paralize.

    1918. Poslije raspada Austro-Ugarske, u I svjetskom ratu, u Pragu vlast preuzeo Nacionalni komitet. Republika Čehoslovačka s predsjednikom Tomašem Garigom Masarikom proglašena u novembru.

    1919. U SAD stupio na snagu
    zakon o prohibiciji, zabranjena prodaja pića s više od pola procenta alkohola.

    1922. Oko 40.000 fašista crnokošuljaša Benita Musolinija krenulo iz Napulja u Marš na Rim. Dva dana kasnije kralj Vitorio Emanuele Musoliniju dao mandat za sastav Vlade. Fašistički režim trajao do jula 1943.

    1932. Rođen kiparski državnik Spiros Kiprijanu, prvi šef diplomatije poslije sticanja nezavisnosti Kipra 1960. Šef države postao 1977, poslije smrti predsjednika, arhiepiskopa Makariosa III.

    1939. Rođen Miroslav Cerar, slovenački gimnastičar, jedan od najboljih sportista bivše Jugoslavije.

    1940. Italijanske trupe napale Grčku iz Albanije poslije ultimatima kojim je Italija tražila vojna uporišta na grčkoj teritoriji. Uz pomoć Njemaca, Grčka okupirana u aprilu 1941.

    1962. Okončana kubanska raketna kriza. Lider SSSR-a Nikita Hruščov saopštio da je naredio povlačenje raketa sa Kube, predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi da će obustaviti blokadu te zemlje.

    1963. U Rimu rođen Eros Ramacoti, italijanski kantautor i izvođač pop-muzike.

    1974. Šefovi arapskih država, uključujući jordanskog kralja Huseina, usvojili Deklarciju kojom se traži stvaranje nezavisne palestinske države.

    1982. Na opštim izborima u Španiji
    ubjedljivu pobjedu odnijela Socijalistička radnička partija Felipea Gonsalesa.

    1995. U požaru u metrou
    glavnog grada Azerbejžana, Bakuu, poginulo 289, povrijeđeno 270 ljudi.

    2000. Na Kosovu, u organizaciji UNMIK-a,
    održani lokalni izbori. Ubjedljivo pobijedio Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove. Kosovski Srbi bojkotovali izbore, vlasti Jugoslavije ih nijesu priznale.

    2001. Predsjednik SAD Džordž Buš
    formirao Grupu za praćenje inostranih terorista, kojom rukovodi javni tužilac Džon Eškroft. Zadatak grupe da nalazi i deportuje strane državljane koji ilegalno borave u SAD.

    2002. Diplomata SAD Lorens Foli ubijen u Amanu. Foli u Ambasadi SAD u glavnom gradu Jordana vodio agenciju SAD za međunarodnu pomoć i saradnju.

    2003. Haški tribunal osudio Srbina iz BIH
    Predraga Banovića na osam godina zatvora zbog ratnih zločina u logoru Keraterm kod Prijedora 1992.

    2005. Umro pozorišni i filmski glumac Ljuba Tadić.
    Stalni član Beogradskog dramskog pozorišta, Narodnog pozorišta, Ateljea 212 i Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u kojima je ostvario veliki broj zapaženih uloga. Glumio u više od 60 filmova i u mnogim radio i televizijskim dramama.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #316
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    29. oktobar

    1798. Donesen je Zakonik opšti, crnogorski i brdski - poznat kao Zakonik Petra prvog, čime je sudska vlast u Crnoj Gori po prvi put dobila svoje mjesto u sudskom postupku. Proklamovao je jednakost ljudi pred zakonom, ukidanje krvne osvete, plemensku omrazu i slično što je ubuduće bilo u nadležnosti "zemaljske vlade".

    1813.Nakon što je crnogorska vojska oslobodila Budvu, Herceg Novi i Kotor u Dobroti se sastala Skupština Crnogoraca i Bokelja i proglašeno je ujedinjenje Crne Gore i Boke. U Dobroti je održana Skupština ujedinjenja Crne Gore i Boke, kojom je proglašen povratak Boke matici Crnoj Gori. Na Skupštini je donesena odluka o osnivanju vijeća od 41 člana koje su sačinjavali predsjednik, potpredsjednik, 30 delegata iz Primorja i devet iz Crne Gore i obrazovana privremena vlada – Centralna komisija, na čelu sa vladikom Petrom I kao predsjednikom i Franjim Ljepopilijem kao sekretarom i po devet članova iz Crne Gore i Boke. Donesena je i Uredba o radu Vijeća i Centralne komisije, koja je imala 22 člana i predstavljala neku vrstu ustava Centralne komisije. U dokumentu o ujedinjenju zapisano je, između ostalog, da se „Crna Gora i Boka jedna drugoj zaklinju gospodom bogom na vjernost i da će uvijek ostati sjedinjene u svakom slučaju i događaju”. Paralelno sa usvajanjem teksta rezolucije, donesena su i pravila od 22 člana, kojima je trebalo otjelotvoriti ono što je u rezoluciji formulisano. Akt ujedinjenja odigrao se u vrijeme dok su Francuzi još uvijek bili u Kotoru.
    Ta nova formacija je zaživjela i očekivalo se da uz podršku Rusije, ujedinjenje potvrde velike sile. Međutim, pod pritiskom Rusa, Mirovna konferencija naredne godine, ponovo je razdvojila te dvije provincije i Boka je ponovo dodijeljena Austriji. Na Bečkom kongresu 1815. g. Boka Kotorska je predata Austriji i pod njenu okupaciju ostala sve do 1918. god.

    1979. Odlukom Skupštine RSIZ-a usmjerenog obrazovanja, u Titogradu je formiran Institut za matematiku i fiziku. Iz njega 17. maja 1988. nastao Prirodno-matematički fakultet, sa Odsjekom za matematiku i računarske nauke i Odsjekom za fiziku.

    1987.
    umro Radosav Medenica,
    jedan od pokretača „Istorijskih zapisa”, germanista, književni kritičar, pisac udžbenika, prevodilac. Rođen je 25. maja 1897. u Lugovima kod Kolašina. Gimnazijsko školovanje na Cetinju prekinuo je zbog balkanskih i I svjetskog rata, u kome je učestvovao kao artiljerac. Po završetku rata nastavio je školovanje i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Grupi za njemački jezik i književnost. Od 1934. do 1940. bio je vlasnik i glavni urednik časopisa „Prilozi proučavanju narodne poezije”. Između brojnih stručnih i naučnih radova izdvajaju se dvije njegove monografije: „Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o nevjeri žene u narodnoj epici” i „Narodna epika i njeni tvorci”. Sa njemačkog je preveo Gezemanovo djelo „Čojstvo i junaštvo starih Crnogoraca”, a autor je i raznih udžbenika njemačkog jezika za gimnazije i građanske škole.

    u svijetu:

    439. Vandali, predvođeni kraljem Genserikom, osvojili Kartaginu, koja je postala glavni grad vandalske države u Africi.

    1321. Umro je Stefan Uroš Drugi Milutin Nemanjić, srpski kralj, sin kralja Stefana Uroša. Srbijom je vladao od 1282. g. Osvojio je značajni dio Makedonije, preselio prijestonicu u Skoplje i namjeravao državu da širi ka Egejskom moru. Zbog toga se sukobio sa Vizantijom a sukob je riješen 1299. g. udajom šestogodišnje vizantijske princeze Simonide za Milutina, kome je to bio šesti brak.

    1507. Rođen španski vojskovođa Fernando Alvares de Toledo, vojvoda od Albe. Kao namjesnik Holandije sprovodio teror nad protivnicima španske krune, tokom kog je pogubljeno 18.000 ljudi.

    1814. Fulton, prvi parni ratni brod, koji je konstruisao Robert Fulton, porinut u njujorškoj luci.

    1881. U Japanu osnovana prva nacionalna politička stranka.

    1888. U Carigradu potpisana Konvencija o Sueckom kanalu. Prema njoj, kanal treba da bude slobodan i otvoren, za vrijeme rata i u vrijeme mira, za sve trgovačke i ratne brodove, bez obzira na zastavu.

    1889. Umro ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Gavrilovič Černiševski. Zalagao se da književnost bude oruđe društvene kritike, a u djelu "Šta da se radi" iznio socijalističko-utopijske poglede na društvo.

    1897. Rođen njemački nacistički političar Jozef Gebels, ministar prosvjete i propagande nacističke Njemačke, jedan od inspiratora antisemitskog terora. Izvršio samoubistvo, s cijelom porodicom, u posljednjim časovima pred pad Berlina u II svjetskom ratu.

    1908. Umro Silvije Strahimir Kranjčević, najveći hrvatski pjesnik na prelazu iz 19. u 20. vijek.

    1910. Rođen engleski filozof Džuls Alfred Ejer. Njegova knjiga "Jezik, istina i logika" smatra se manifestom logičkog pozitivizma.

    1911. umro Džozef Pulicer, američki novinar mađarskog porijekla, začetnik "žute štampe". Iz njegove fondacije svake godine se dodjeljuje Pulicerova nagrada za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku.

    1918. Hrvatski sabor poslije raspada Austro-Ugarske u I svjetskom ratu proglasio raskid državno-pravnog odnosa s Habsburškom monarhijom i proglasio pristupanje Hrvatske zajedničkoj državi sa Slovenijom i Srbijom, odnosno formiranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

    1923. Turska proglašena republikom, general Mustafa Kemal Ataturk postao prvi predsjednik.

    1929. Krah Njujorške berze, Crni utorak, označio početak velike krize koja je uzdrmala temelje privrede SAD i kasnije se proširila na cio svijet. Industrijska proizvodnja u razvijenim zemljama pala na nivo sa početka vijeka, bez posla ostalo 26 miliona ljudi.

    1950. Umro švedski kralj Gustav V. Tokom vladavine, od 1907, osigurao neutralan status Švedske u oba svjetska rata.

    1956. Dva dana uoči francusko-britanskog napada na Egipat izraelska vojska napala poluostrvo Sinaj.

    1964. Ujedinjena Republika Tanganjika, Zanzibar i Pemba promijenila naziv u Tanzanija.

    1996. U Beču održana aukcija oko 8.000 slika, skulptura i ostalih umjetničkih djela koja su od austrijskih Jevreja u II svjetskom ratu oteli austrijski i njemački nacisti. Prihod dodijeljen preživjelima u holokaustu.

    1998. Komisija Južne Afrike za istinu, predsjedniku Nelsonu Mendeli predala izvještaj u kojem su bivši predsjednik Pjer Bota, Mendelina bivša supruga Vini i Afrički nacionalni kongres optuženi za kršenje ljudskih prava.

    1998. Veteran astronautike SAD Džon Glen u 77. godini spejs-šatlom Diskaveri ponovo poletio u kosmos, 36 godina poslije svoje prve kosmičke misije.

    2000. Više od 30.000 ljudi demonstriralo protiv neonacista u njemačkom gradu Diseldorfu.

    2001. Japan usvojio kontroverzni zakon koji dozvoljava japanskim oružanim snagama, prvi put poslije II svjetskog rata, da budu angažovane u inostranstvu kao podrška napadima SAD u Avganistanu.

    2001. Pod pritiskom predsjednika Pakistana, zatvoreno 12 pripadnika Islamskog militarističkog pokreta radi istrage o oružanom napadu na jednu hrišćansku crkvu, kada je ubijeno 16 osoba.

    2002. U požaru u petospratnom Međunarodnom trgovinskom centru u južnovijetnamskom gradu Ho Ši Min poginula 61, povrijeđeno više od 100 osoba.

    2003. U Tokiju na smrt vješanjem osuđen Tomomas Nakagava, jedan od vođa japanskog kulta Strašnog suda, koji je 1995. učestvovao u napadu smrtonosnim nervnim gasom na tokijsku podzemnu željeznicu, kada je umrlo 12 osoba.

    2003. U 83. godini umro italijanski tenor Franko Koreli, jedan od najpopularnijih operskih pjevača XX vijeka.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #317
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    30. oktobar

    1667. Pravoslavnim svještenicima i kaluđerima dato je pravo da "mogu i dalje voditi duhovnu brigu o hajducima nastanjenim u Perastu, predjelu Prčanja i Stoliva i po drugim mjestima kotorske jurisdikcije". Bilo je to od presudnog značaja za hajduke, koji su u vrijeme Kandijskog rata došli u Boku Kotorsku. Hajduci iz Hercegovine i Crne Gore koji su, zbog turskog zuluma napustili svoja ognjišta i iz Venecije vodili gerilski rat protiv Turaka, dobili su još i pravo u Perastu da stvore svoj centar.

    1756. Vladika Vasilije je za mitropolita rukopolozio Rusa Bukovskog. Vladika Vasilije Petrović rukopoložio je ruskog arhimadrita Vladimira Bukovinskog za episkopa zetskog. Nije poznato da li se vladika Vasilije na takav čin odlučio iz taktičkih razloga ili možda zbog toga što nije imao školovanih sveštenika, ali je izvjesno da je Bukovski imao, između ostalog, zadatak da u slučaju osmanskog napada na Crnu Goru u Rusiju skloni dragocjenosti Crnogorske mitropolije.

    1834. Po Njegoševom nalogu otvoren je grob Petra I Petrovića. S obzirom na to da je "njegovo tijelo nađeno u istom stanju u kakvom je i sahranjeno Njegoš je izdao "Objavljenije" kojim je Petar Prvi proglašen za sveca i njegov ćivot postavljen je u crkvu." Kanonizacija Petra I za sveca kod zvanične Srbije doživljena je kao nesreća za srpstvo jer je značila udaljavanje Crne Gore od političkih ambicija koje su težile vezivanju CG sa Srbijom. 1892. Na Cetinju je donesen Statut klizackog drustva, a za klizanje se uobicajno govorilo tociljanje. - Na Cetinju je donesen „Ustav Cetinjskog klizačkog društva”. Kako je navedeno, cilj Društva bio je „gajenje i unapređenje klizanja kao sredstva za tjelesno razvijanje, a članom društvenijem mogao je biti svaki prijatelj tociljanja bez razlike spola i uzrasta”. O klizačkom sportu u Crnoj Gori pisao je norveški oficir Henrik Angel, navodeći da na Cetinju postoji vrlo atraktivno klizalište kakvih je tada bilo malo u tadašnjoj Evropi.

    1905. Dzon Dzekson predao je akreditive Kralju Nikoli i to je bio pocetak diplomatskih odnosa sa Amerikom. - Američki diplomatski predstavnik Džon Džekson, kojega su Sjedinjene Američke Države imenovale za izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra pri crnogorskom Dvoru na Cetinju, predao je akreditivna pisma crnogorskom knjazu Nikoli. Bio je to početak diplomatskih odnosa Crne Gore i SAD koji su, do raskida u januaru 1921, imali i zvaničnu, protokolarnu i diplomatsku osnovu. Kretali su se u smjeru nastojanja da Crna Gora zainteresuje veliku svjetsku prekomorsku silu za svoju budućnost i perspektivu. Sjedište američkog poslanstva nalazilo se u hotelu „Lokanda” na Cetinju.


    1912. Crnogorska vojska je ušla u Peć. Nakon tri dana očajnog otpora turska vojska je zatražila milost a vojsci Janka Vukotića ispred Pećke patrijaršije, priređena je svečanost i veličanstven doček. Odmah potom potpisan je ugovor o predaji grada, izabrana je nova uprava i vojska je krenula prema Visokim Dečanima.

    1913. U Beogradu je potpisan ugovor između Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore kojim je definisana srpsko-crnogorska granica na teritoriji Sandžaka i Metohije. Sporazum su potpisali kraljevski opunomoćenici – general Miloš Božanović, počasni ađutant kralja Srbije, i Mirko Mijušković, ministar u kraljevskoj vladi Crne Gore. U prvom članu Sporazuma precizno je određeno: „Granica između Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore počinje od bosansko-hercegovačke granice sjeverno od kote 1.386, preko kote 1.386 i dalje – sve do srpsko-crnogorsko-albanske tromeđe”. Poslije 10 dana graničnu liniju su ratifikovale skupštine Crne Gore i Srbije. I poslije Drugog svjetskog rata skupštine Crne Gore i Srbije potvrdile su tada priznatu granicu s tim što je Metohija, koja je zajedno sa Kosovom proglašena za autonomnu kosovsko metohijsku oblast, ušla u sastav Srbije.

    1934. Umro Vasilije Leković - Pokretač publikacija, urednik časopisa i književnik. Rođen je 1905. u Crmnici. Gimnaziju je učio u Podgorici. Bio je urednik časopisa „Preporođaj” (1924) i „Mlada Zeta” (1929), književnog almanaha „Srž” i osnivač časopisa „Granit” (1934). Objavio je 1918. u Podgorici roman „Vrt izgubljenih”. Bio je istaknuti omladinski borac za osnivanje trezvenjačkih društava (potpisivao se kao „Trezvenski”) i pripadao naprednom omladinskom pokretu.

    2006. Crna Gora postala članica Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Medjunarodna agencija za atomsku energiju iz Beča je dio sistema Organizacije Ujedinjenih Nacija, ustanovljena davne 1957. godine kao organizacija „Atomi za mir". Njena misija danas podrazumijeva upotrebu nuklearne energije u miroljubive svrhe. Crna Gora je, kroz bivšu SFRJ, bila jedan od osnivača ove Agencije. Nakon obnove svoje državnosti, 2006. godine, Crna Gora je postala 192. članica OUN, a oktobra iste godine postala je punopravna članica IAEA.

    u svijetu:

    1735. Rođen američki državnik Džon Adams, jedan od najistaknutijih boraca za američku nezavisnost, prvi potpredsjednik i drugi predsjednik SAD. Učestvovao u izradi nacrta Deklaracije o nezavisnosti 1776. Njegov sin Džon Kvinsi Adams bio šesti predsjednik SAD.

    1817. Simon Bolivar osnovao prvu nezavisnu vladu Venecuele.

    1864. Potpisan Bečki mir, Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.

    1905. Tokom prve, februarske, ruske revolucije, ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov Oktobarskim manifestom ponudio šire biračko pravo, izabran parlament sa zakonodavnom vlašću i data garancija građanskih sloboda.

    1910. Umro švajcarski filantrop Žan-Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu i jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901.

    1918. Slovačka proglasila odvajanje od Mađarske i ujedinjenjem s Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada Austro-Ugarske, u Prvom svjetskom ratu.

    1918. Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala da postoji Otomanska imperija.

    1922. Dva dana poslije Marša na Rim, Benito Musolini formirao prvu fašističku vladu u Italiji.

    1938. Milione Amerikanaca uhvatila panika dok su na radiju CBS slušali radio-dramu, koju je prema noveli Herberta Džordža Velsa "Rat svjetova" snimio Orson Vels. Slušaoci mislili da se radi o stvarnom napadu Marsovaca na Zemlju.

    1960. Rođen Dijego Armando Maradona, argentinski fudbaler.

    1973. Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.

    1974. Nokautom nad Džordžom Formanom, Muhamed Ali se u 32. godini trijumfalno vratio boksu.

    1975. Princ Huan Karlos preuzeo vođstvo Španije od teško oboljelog diktatora Fransiska Franka.

    1975. Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije Inex-Adria. Poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su se vraćali sa ljetovanja na Jadranu.

    1990. Kina objavila rezultate popisa stanovništva, prema kojem njena populacija broji milijardu i trinaest miliona ljudi.

    1995. Minimalnom većinom, 50,6 odsto, stanovnici Kvebeka izjasnili se na referendumu protiv nezavisnosti te kanadske provincije.

    1998. Na osnovu sporazuma predstavnika Vojske Jugoslavije i NATO-a, potpisanog 15. oktobra, avioni NATO-a počeli misiju nadgledanja vazdušnog prostora Kosova, Orlovo oko.

    2000. Sudija Vrhovnog suda Španije, njegov telohranitelj i vozač ubijeni, 35 osoba povrijeđeno, u eksploziji automobila-bombe u Madridu, za koju su osumnjičeni pripadnici baskijskog separatističkog pokreta ETA.

    2003. Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,7 miliona eura za uspostaljanje i rad Suda za ratne zločine u Sarajevu.

    2003. Vrhovni sud u Rimu bivšeg premijera Italije Đulija Andreotija, ranije osuđenog na 24 godine zatvora za saučesništvo u ubistvu novinara Karmina Pikorelija, koje je 1979. izvršila mafija, proglasio nevinim.

    2006. Bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu određen kućni pritvor zbog torture, ubistava i kidnapovanja tokom njegove 17 godina duge vladavine. Pinoče umro 10. decembra 2006. u bolnici u Santjagu.



    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #318
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    31. oktobar

    1830. Na Cetinju je umro Petar Prvi Petrović Njegoš - Sveti Petar Cetinjski, vladika i vladar Crnogorski. Otac mu je bio Marko, a majka Anđelija, rođena Martinović. Petar I se rano zakaluđerio, 1765. Vladika Vasilije ga je poveo na školovanje u Rusiju. Vratio se zbog smrti Vasilijeve 1766. i stalno boravio u manastiru Stanjevići, kod vladike Save. Naslijedio je vladiku Arsenija Plamenca 1784. godine i iste godine u Sremskim Karlovcima hirotonisan za arhimandrita. Radio je na sređivanju prilika u Crnoj Gori, mirenju zakrvljenih bratstava i plemena, suzbijanju anarhije i raznih bolesti i ublažavanju oskudica. Vodio je česte borbe sa Turcima i 1796. izvojevao je dvije značajne pobjede - na Martinićima i Krusima čime je - pripajanjem obližnjih brdskih plemena Crna Gora dobila proširenje. Posljednji značajniji njegov okršaj sa Turcima bio je na Morači 1820. godine, kojom prilikom je poražen bosanski vezir Dželaludin-paša, a Crnoj Gori su pripojeni Morača i Rovca. U borbama sa Napoleonom Vladika Petar I sa svojom vojskom došao je do Dubrovnika, ali poslije mira u Tilzitu, morali su da napuste primorje. Boku je ponovo oslobodio 1813. godine ali, pod pritiskom velikih sila, morao je da se povuče. Ustanovio je "Stegu" i Zakonik opšti crnogorski i brdski" i Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog (Kuluk) i utvrdio slobodnu državu. Za života su ga Crnogorci zvali "Sveti vladika". Znao je nekoliko evropskih jezika.

    1875. Poginuo Vule Adžić, Glasoviti crnogorski junak, plemenski kapetan rođen je 1829. u Lisini (Piva). Zbog osmanskog zuluma odmetnuo se u uskoke i otišao u Moraču. Četovao je po cijeloj Hercegovini. U proljeće 1853. sa grupom uskoka, na Sutjesci je dočekao osmanskog zulumćara Ahmeta Kavaza i posjekao ga, zbog čega ga je knjaz Danilo odlikovao. Zbog zasluga i hrabrosti u crnogorsko-osmanskom ratu 1861-62. od knjaza Nikole dobio je Obilića medalju. Potom je sa Lazarom Sočicom, Milisavom Gagovićem, Nikolom Kulićem i drugima, bio juzbaša (kapetan) u Pivi sve do 1872. kada se ponovo odmetnuo i otišao u slobodni dio Crne Gore. Kao jedan od najuglednijih pivskih prvaka, učestvovao je u nizu sastanaka crnogorskih i hercegovačkih vođa, i sa Sočicom bio jedan od glavnih organizatora ustanka protiv Osmanlija 1875. ne samo u Pivi već i na široj hercegovačkoj teritoriji. Život je izgubio u bici na Muratovici (Glasovitoj) tokom pokušaja Osmanlija da uguše ustanak.

    1901. rodjen je Luka Nikcevic, jedan od direktora gimnazije u Nikšiću, izuzetno zaslužan za njenu visoku reputaciju. Tokom I svjetskog rata, iako maloljetan, zatvaran je od strane okupatora, a po puštanju na slobodu učestvovao u komitskim akcijama pješivačkih jedinica. Gimnaziju je završio u rodnom Nikšiću, a filozofski fakultet u Beogradu, nakon čega je (1926) postavljen za profesora Nikšićke gimnazije. U međuratnom periodu bio je član Federalističke stranke i podržavao akte otpora tadašnjem režimu, zbog čega je bio privremeno otpušten iz službe. U toku NOB-a hapšen je od strane četnika i okupatora. Poslije oslobođenja postavljen je za direktora Gimnazije i na toj dužnosti ostao 17 godina. Iskazao je visoke organizacione sposobnosti i veliku brigu o đacima i profesorima . Umro je 5 maja 1973. godine.

    1906. Prvi višestranački parlament
    konstituisan je 31. oktobra 1906, a raspušten je 9. jula 1907. godine. Za predsjednika Narodne skupštine tada je izabran vojvoda Šako Petrović, crnogorski političar i vojskovođa. Bio je guverner Nikšića i državni savjetnik, ađutant kralja Nikole, ali kasnije i jedan od njegovih političkih protivnika. Za narodnog poslanika mogao je biti izabran samo crnogorski državljanin koji stalno živi u Crnoj Gori i ima 30 godina. Narodni poslanici birani su na četiri godine, a Narodna skupština se obnavljala u potpunosti po isteku njenog mandata ili raspuštanja. Narodnu skupštinu sazivao je knjaz. On je mogao i da je raspusti, ali država nije mogla biti bez parlamenta duže od šest mjeseci. Nakon raspuštanja prve Skupštine, izbori su održani 31. oktobra 1907. godine, kada je za predsjednika izabran Labud Gojnić.

    1916.
    rodjen Luka Vujović prvi izborni predsjednik Cetinja.

    1919. U Kotoru rođen Antonije Abramović. Tokom Drugog svjetskog rata bio je iguman i duhovnik manastira Visoki Dečani na Kosovu, potom iguman manastira Savina u Herceg Novom, klirik u Atini, pa arhimandrit i mitronosni episkop Ruske pravoslavne crkve u Kanadi. Odazvao se pozivu da stane na čelo pokreta za obnavljanje Crnogorske pravoslavne crkve, te ga je na Lučindan, 31. oktobra 1993. godine, crnogorski zbor pod vedrim nebom, ispred dvorca Kralja Nikole I Petrovića, izabrao za svog crkvenog poglavara. Antonije Abramović je umro 18. novembra 1996. godine i sahranjen na Cetinju.

    1927. Rođen Branko Petranović - Istoričar i istoriograf. Diplomirao je na Filozofskom i doktorirao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Intenzivno se od 1958. bavio naučnim radom. Zalagao se za kritičko promišljanje prošlosti i suprotstavljao njenoj fanatizaciji, fatalizaciji, apriorističkim shvatanjima i tabuima. Kritiku istorije kao toka smatrao je legitimnim načinom odbacivanja sistema vrijednosti zasnovanog na zabludama jednog vremena. Protivio se pokušajima da se preko istorije vodi politika. Posljednje godine istraživački je posvetio epohi 20. vijeka. O njegovom obimnom istoriografskom angažmanu jugoslovenski i strani istoričari napisali su oko 300 radova. Umro je 17. juna 1994.

    1982. u saobraćajnoj nesreći poginuo Spasoje Pajo Blagojevic, pjesnik, koji je radio i zivio u Pluzinama. Autor je sedam zbirki pjesama i jedog romana.

    1993. Crnogorski zbor na Cetinju je obnovio CPC i za mitropolita izabrao Antonija Abramovića.

    2006.
    Crnogorska Skupština, svečanom sjednicom, obilježila stotu godišnjicu parlamentarizma. Predsjednik Parlamenta Ranko Krivokapić je kazao da se Crna Gora na proslavi vijeka ustavnosti podsjetila "sve snage pravde svog hiljadugodišnjeg postojanja i nepravde 23 godine zatiranja". Bilo je boljih od nas da vrate nezavisnost, ali nas je zapalo da to učinimo na najbolji način - potpuno mirno i demokratski. Zato hvala nedjeljivoj Crnoj Gori, kazao je Krivokapić. On je podsjetio da je prije stotinu godina na Lučin dan konstituisana prva crnogorska Skupština i kazao da je moderni parlamentarizam, stimulisan prvim Ustavom iz 1905. godine, "došao kao nova forma vjekovne tradicije Crne Gore".

    u svijetu:

    1517. Umro italijanski slikar Fra Bartolomeo, jedan od posljednjih firentinskih renesansnih majstora. Smatra se pretečom baroka.

    1517. Ogorčen mnogobrojnim zloupotrebama crkve, njemački sveštenik Martin Luter okačio na vrata katedrale u Vitenbergu i stavio na javnu raspravu 95 teza o reformi crkve. Time je u njemačkim zemljama počela Reformacija, a Luter postao jedan od njenih vođa.

    1632. Rođen Jan Vermer, jedan od najvećih holandskih majstora slikarstva 17. vijeka. Nepriznat i neshvaćen za života, dva vijeka kasnije svrstan među najveće umjetnike u istoriji slikarstva.

    1795. Rođen Džon Kits, jedan od velikana iz plejade engleskih romantičara s kraja XVIII i početka XIX vijeka.

    1922. Rođen kambodžanski princ Norodom Sihanuk, kojeg je na prijesto prvi put dovela francuska kolonijalna vlast 1941.

    1925. Reza Kan preuzeo prijesto Irana i osnovao dinastiju Pahlavi, koja je vladala tom zemljom do Islamske revolucije 1979.

    1926. Umro američki mađioničar porijeklom mađarski Jevrejin Hari Hudini, najpoznatiji mađioničar 20. vijeka.

    1940. Pobjedom britanske avijacije završena bitka za Britaniju koju su Njemci počeli u julu snažnim bombardovanjem i pomorskom blokadom Velike Britanije.

    1952. Na pacifičkim Maršalskim ostrvima SAD izvele prvu probu hidrogenske bombe.

    1956. Bombardovanjem egipatskih aerodroma, Britanija i Francuska počele napad na Egipat, tokom Suecke krize.

    1961. U procesu destaljinizacije Sovjetskog Saveza, Staljinovi posmrtni ostaci premješteni iz mauzoleja na Crvenom trgu u grobnicu uz zidine Kremlja.

    1984. Ispred rezidencije u Nju Delhiju ubijena Indira Gandi, premijer Indije. Ubistvo izvršili Siki ekstremisti, pripadnici njenog ličnog obezbjeđenja. Indira Gandi, je 1966. godine izabrana za predsjednika Vlade Indijske unije i imala je značajnu ulogu i u nesvrstanoj politici naročito na Konferenciji održanoj u Nju Delhiju 1983. godine.

    1992. Papa Jovan Pavle II zatražio oprost i ukinuo presudu inkvizicije protiv Galilea Galileja, donijetu 359 godina ranije.

    1993. Umro italijanski reditelj Federiko Felini, jedan od najistaknutijih predstavnika italijanskog neorealizma, dobitnik tri Oskara.

    2000. Ruska raketa s prvim stanovnicima međunarodne svemirske stanice eksplodirala u Kazahstanu.

    2003. U Maleziji izabran peti premijer Abdulah Ahmad Badavi. Na dužnosti zamijenio Mahatira Mohameda, koji je, s reputacijom najkontroverznijeg azijskog lidera, vladao tom zemljom jugoistočne Azije od 1981.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #319
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    1. novembar

    1. novembar je kod katolika Dan svih svetih, u Alziru narodni praznik i Dan Revolucije, Dan Slobode na Djevičanskim ostrvima, a u Bugarskoj Ден на народните будители. Svjetski dan vegana i medjunarodni dan pricanja "nekad", a drevni Keltski praznik Samhain koji je prerastao u obicaj Halloween.

    1813. Na Njegušima rođen Rade Tomov, Petar II Petrović Njegoš.

    1844.
    u Dobroti počela s radom mjesovita skola za djecake i djevojcice.


    1892.
    Drugo lice „Prosvjete” - List za crkvu, školu i pouku – izašao je na Cetinju u drugoj redakciji, pod uredništvom Jovana Sundečića. U uvodniku prvog broja napomenuto je, da je list pokrenut 1889. kao zvanični organ Ministarstva prosvjete i crkvenih djela, pod uredništvom Jovana Pavlovića. Premda je u istoj napomeni stajalo da nova „Prosvjeta“ nije zvanični organ pomenutog Ministarstva, ona je u suštini to ipak bila. Uz stručne članke iz oblasti školstva i bogoslovije, mnogo više pažnje list je poklanjao nauci i narodnom stvaralaštvu. U drugoj seriji, „Prosvjeta“ je izlazila do 1895. nakon čega se počela pojavljivati sa podnaslovom „list za crkvu i školu“. Urednik te treće serije bio je Jovo Ljepava.


    1902.
    Crna Gora je prvi put prikazana na filmskom platnu u Becu -
    Prikazana je u dokumentarnom filmu „U crnijem brdima, na knjaževom dvoru crnogorskom” čija je projekcija, prema oglasu u bečkom „Fremden Blatu”, organizovana u „Uranija teatru” u Beču. Nije pouzdano utvrđeno ko je snimio film, koji nije sačuvan, ali se pretpostavlja da bi to mogao biti Mađar Ferdinand Šomođi, vlasnik bečkog kinematografa „Uranija”, ili neki snimatelj koji je radio za njegovu firmu.

    1906.
    Suđenje kao bumerang - Počelo je na Cetinju suđenje šesnaestorici crnogorskih studenata koji su se školovali u Beogradu. Oni su u dva navrata, prilikom donošenja Ustava i tokom rada prve zakonodavne skupštine, u srpskoj i južnoslovenskoj štampi izdali proglas poznat pod imenom „Riječ crnogorske univerzitetske omladine”. U proglasu su oštro napadnuti vlada, knjaz i cijela državna uprava koja, kako su tvrdili studenti, „nije sposobna da unaprijedi Crnu Goru i stvori snošljiv život narodu u svojoj domovini”. Premda su smatrali da iza takvih optužbi stoji zvanična velikosrpska politika, knjaz Nikola i njegova vlada su načinom na koji je vođen proces protiv studenata izazvali u narodu kontraefekat, tako da su po knjaževoj naredbi studenti oslobođeni. Takvo okončanje procesa nanijelo je veliku moralnu i političku štetu vladi Lazara Mijuškovića.


    1910.
    U Podgorici je otvorena Privatna trgovačka škola. Imala je zadatak "da sprema valjan trgovački podmladak", bila je pod nadzorom Ministarstva prosvjete a trajala dvije godine. Na prvoj godini nastavom su bili obuhvaćeni naški i njemački jezik, knjigovodstvo, trgovačka aritmetika i trgovačko pravo, a na drugoj ovim predmetima dodat je još i italijanski jezik.

    1934.
    poceo da izlazi casopis Granit.

    1953.
    Premijerom „Ugašenog ognjišta” komada iz narodnog života, u tri čina sa pjevanjem, po tekstu Petra – Pecije Petrovića, u režiji Olivera Novakovića, počela je prva sezona teatra iz Titograda, koji je 1969. prerastao u Crnogorsko narodno pozorište Stoga se 1. novembar slavi kao Dan CNP-a.

    1953.
    U Beogradu je umro Marko Car, pisac, književni kritičar i putopisac. Rođen je u Herceg Novom 1859. godine, objavio je više knjiga i putopisa, pisao je o gotovo svim poznatim jugoslovenskim piscima i prevodio sa italijanskog i francuskog jezika. Poznata njegova djela su U Latinima, S mora i primorja, Primorke, Naše primorje, Od Jadrana do Balkana, Estetička pisma...


    1960.
    izasao je prvi broj Pljevaljskih novina, a urednik je bio Marko Banovic.

    2000.
    Skupština Crne Gore usvojila je zakon o Centralnoj banci, a njemačka marka, koja je od 2. novembra 1999. bila paralelna valuta, postala je jedino sredstvo plaćanja u Crnoj Gori.

    2003. Počelo sprovođenje popisa stanovništva Crne Gore.


    2006. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović potpisao je ukaz o proglašenju Zakona o postupku za donošenje novog Ustava.

    u svijetu:

    1500. rođen je italijanski vajar i zlatar Benvenuto Čelini.

    1509. Javnosti su prvi put predstavljene slike na plafonu Sikstinske kapele koje je naslikao Mikelanđelo.

    1755.
    U zemljotresu u Lisabonu, koji je razorio dvije trećine grada, poginulo oko 60.000 ljudi.

    1814.
    Počelo je zasijedanje Bečkog kongresa koje je završeno 9. aprila naredne godine.

    1842.
    Rođen je srpski istoričar, filolog i državnik Stojan Novaković, autor "Srpske bibliografije" i "Istorije srpske književnosti".

    1886.
    U Beogradu je osnovana Kraljevska srpska akademija (kasnije Srpska akademija nauka i umetnosti). Prvi preśednik bio je Josif Pančić.

    1892.
    rođen je ruski velemajstor Aleksandar Aljehin, jedan od najvećih u istoriji šaha. Bio je svjetski prvak od
    1927. kad je pobedio Kubanca Kapablanku, do 1935. kada je izgubio od Holanđanina Evea. Titulu svjetskog prvaka ponovo je stekao pobjedom u revanšu 1937. i zadržao je do smrti 1946.

    1894.
    Umro je Aleksandar III Aleksandrevič Romanov, ruski car 1881-94. g. sin Aleksandra II .

    1918.
    Prva srpska armija pod komandom vojvode Petra Bojovića u Prvom svjetskom ratu oslobodila Beograd.

    1928. U Turskoj je arapsko pismo zamenjeno latinicom,
    kao dio reformi osnivača moderne turske države Mustafe Kemala Ataturka.

    1940.
    U francuskoj pećini Lascaux pronadjeni su praistorijski crteži po zidovima podzemnih prostorija u kojima su boravili preci evropskog čojeka.

    1941. nakon neuspjelih razgovora sa Josipom Brozom Titom o zajedničkoj borbi partizana i četnika protiv okupatora, četnički vođa Draža Mihailović naredio je četnički napad na partizane čime je započeo građanski rat u Jugoslaviji.


    1944.
    U Beogradu su preśednik Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josip Broz Tito i preśednik izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije Ivan Šubašić potpisali sporazum o obrazovanju jedinstvene jugoslovenske vlade koja treba da pripremi izbore za Ustavotvornu skupštinu.

    1945. Velika Britanija je saopštila
    da je lider nacističke Nemačke Adolf Hitler najvjerovatnije izvršio samoubistvo u svom bunkeru u Berlinu.

    1946.
    Generalna skupština UN je osnovala UNICEF (Međunarodni fond UN za pomoć djeci).

    1952.
    SAD su na Maršalskim ostrvima izvršile probu prve hidrogenske bombe.

    1956. Na predlog
    Jugoslavije, Generalna skupština UN je usvojila rezoluciju kojom je zatraženo da Velika Britanija, Francuska i Izrael odmah obustave oružane akcije, povuku se sa teritorije Egipta i omoguće ponovno otvaranje Sueckog kanala.

    1962.
    Lansirana je prva letelica na Mars, pod imenom Mars 1.

    1972.
    Umro je američki pisac Ezra Paund, čija je poetika eksperimentalne lirike izvršila veoma značajan uticaj na moderno pjesništvo XX vijeka. Zbog učešća u fašističkoj propagandi u Italiji u Drugom svjetskom ratu, optužen je u SAD za veleizdaju 1945. Da bi se izbjegla smrtna kazna, proglašen je ludim i proveo je 13 godina u ludnici.

    1981. Antigva i Barbuda stekla nezavisnost od Velike Britanije.

    1987.
    Kineski lider Deng Sjaoping povukao se sa svih funkcija u Komunističkoj partiji.

    1995.
    U američkom vojnoj bazi u Dejtonu počeli mirovni pregovori o Bosni i Hercegovini. Poslije tri sedmice mirovni sporazum, kojim je okončan rat u toj bivšoj jugoslovenskoj republici, parafirali su predsjednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i lider bosanskih Muslimana Alija Izetbegović.

    1996.
    Umro je bivši preśednik Šri Lanke Džunijus Ričard Džajavordene. Premijer od 1977, poslije uspostavljanja predsjedničkog sistema 1978. postao je prvi preśednik države i na tom položaju ostao do 1988.

    2000.
    SR Jugoslavija je primljena u UN. Jugoslovenske vlasti odbile su nakon raspada SFRJ i formiranja nove države SRJ (1992) da podnesu zahtjev za prijem u svjetsku organizaciju kao novonastala država, insistirajući na kontinuitetu sa bivšom državom SFRJ.

    2001.
    Turska, članica NATO pakta, prva je muslimanska zemlja koja je poslala trupe u rat protiv Avganistana.

    2003.
    Mađarska je uvela vize za građane Srbije i Crne Gore u skladu sa standardima Evropske unije (EU) iako je Mađarska postala članica EU tek u maju 2004. godine.

    2004.
    Umro je američki fotograf Ričard Avedon (81), koji je modnu fotografiju i fotografiju portreta slavnih ličnosti pretvorio u umjetničku formu.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #320
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ

    1. novembra, 1813. godine,
    na Njegušima je rođen Rade Tomov, Petar II Petrović Njegoš
    , kao drugi sin Toma Markova, najmlađeg brata vladike Petra I i Ivane Proroković. Na krštenju je dobio ime Radivoje pod kojim je u narodu bio poznat i kasnije, kao vladika Rade. U mladosti, Njegoš je školu učio u manastiru Savina, a poslije mu je stric doveo za učitelja Sima Milutinovića „Sarajliju". Nakon smrti Petra I Petrovića, sedamnaestogodišnji Rade Petrović postao je vladika Petar II Petrović Njegoš i time preuzeo svu crkvenu i svjetovnu vlast u Crnoj Gori.
    Njegoš je ukinuo čin guvernadura 1830. Godine, a posljednjeg, Vuka Radovića protjerao je iz Crne Gore 1832.. U oktobru 1831. Formirao je Praviteljstvujušći senat crnogorski i brdski, iste godine i Gvardiju i Perjanike. Njegoš je uvidio da mora zamijeniti plemensko upravljanje i samovoljnu modernijom upravom i obezbijediti granice, podići škole i sagraditi puteve.
    Kao mlad vladar 1833. uveo je poreze uprkos čvrstom protivljenju mnogih Crnogoraca koji su imali jak osjećaj lične i plemenske slobode. Stvorio je i formalnu centralnu vladu koja se sastojala od tri tijela: Senata, Gvardije i Perjanika. Takođe je organizovao sudove, izdejstvovao povećanje pomoći od Rusije. Podigao je Biljardu 1838. Godine i u njoj smjestio Senat i svoju rezidenciju. Od novčane pomoći koju je dobio od Rusije, 1833. Vladika je kupio štampariju, prvu svjetovnu školu otvorio je 1834. U Cetinjskom manastiru.
    Njegoš je za mitropolita hirotonisan u Rusiji, gdje je dobio i značajnu finansijsku pomoć. Unutrašnje prilike u Crnoj Gori u vrijeme Petra II opterećivali su crnogorsko-osmanski pogranični odnosi.Preduzeo je dva neuspješna napada za oslobodjenje Podgorice, nakon čega je, i na zahtjev Rusije, odustao od daljih sukoba sa Osmanlijama. Medjutim, nemira na granicama uvijek je bilo.
    Petar II Petrović Njegoš spadao je u najobrazovanije vladare i državnike svoga vremena. U originalu je čitao Volterova djela, Igoa... Održavao je veze sa poznatim književnicima...odlično je vladao francuskim, italijanskim i koristio se njemačkim jezikom. U svojoj ličnosti, sjedinio je pravoslavnog mitropolita, državnika, pjesnika i filozofa.
    Poezijom se bavio od 14. Godine, prve pjesme napisao pod uticajem epske narodne poezije, koja je ostavila snažan pećat i na njegovo cjelokupno stvaralaštvo. Napisao je oko osamdeset lirskih i epskih pjesama, najveći broj objavljen je za njegova života. Njegovo najzrelije djelo je Luča mikrokozma, koju je posvetio svom učitelju Simu Milutinovića Sarajliji. Tokom boravka u Beču 1846. I 1847. Godine Njegoš je, u štampariji jermenskog monaškog reda Mehitarista objavio svoje najveće i najznačajnije književno djelo Gorski vijenac (1847.). Napisao je i Svobodijadu, Kulu Đurišića i čardak Aleksića, a objavio je i zbirku narodnih pjesama Ogledalo srpsko. Posljednje mu je djelo Lažni car Šćepan Mali, objavljeno u Trstu 1851. Godine. Vladika se u proljeće 1850. razbolio od grudne bolesti. U 38. godini života je i umro od tuberkuloze 31. oktobra 1851. Sahranjen je najprije u Cetinjskom manastiru, a zatim su njegovi zemni ostaci prenijeti u kapelu na Lovćenu, koju je podigao 1845. godine.


    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #321
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    2. novembar

    1750. Rukopoložen je crnogorski Vladika Vasilije Petrović, suvladar na crnogorskom dvoru za vrijeme Save Petrovića. Zanosio se idejom opšteg protivturskog ustanka balkanskih naroda pod vođstvom Crne Gore.

    1845. Umro Lazar Tomanović, crnogorski premijer, ministar, publicist. Školovao se u Herceg-Novom, Zadru, Novom Sadu, studirao u Budimpešti, a doktor je pravnih nauka postao u Gracu. Kako se Herceg-Novi tada nalazio u Austro-Ugarskoj monarhiji, Tomanović se politikom počeo baviti u Srpskoj narodnoj stranci Dalmacije i bio je poslanik Dalmatinskoga sabora. 1891. dolazi u Knjaževinu Crnu Goru i postaje glavni urednik Glasa Crnogorca. Prremijer postaje aprila 1907. i na toj je dužnosti, u nekoliko mandata, ostaje do juna 1912. godine. Bio je i ministar spoljnih poslova i ministar pravosuđa. Kao premijer organizovao svečanosti proglašenja Kraljevine Crne Gore 1910. godine. Bio je veoma odan Kralju Nikoli. Nakon 1918. Lazar Tomanović se nije bavio politikom i živio je u Herceg-Novom, gdje je pisao istoriografske prikaze.

    1856. nastavu u cetinjskoj skoli preuzeo je Stevan Petranovic koji je izvrsio reformu dotadasnje nastave. Za ime Stevana Petranovića, prosvjetara iz Drniša (kod Šibenika), vezana je prva značajnija kvalitativna reforma škole u Crnoj Gori. Preuzimajući nastavu u Cetinjskoj školi (koju su u vrijeme njegovog angažmana nazivali i Petranovićeva škola), uveo je sistem razredno-časovne nastave i uveo pet umjesto tri razreda. U cetinjskoj „maloj” školi koju je Petranović reformisao u duhu građanske, prije nego u Zagrebu i Ljubljani, predavala se, kao verifikovan nastavni predmet, psihologija sa antropologijom. Do Petranovićeve škole nije bilo u Crnoj Gori razredno-časovnog sistema niti je bila izvršena nastavno-vremenska artikulacija (godina, sedmica, dana) a nastavnici su sami birali predmete i sadržaje koje su predavali.

    1891. Osnovna škola, otvorena u vrijeme osmanske vlasti, u Police kod Berana, bila je od velikog značaja za razvoj šireg područja. Neopterećeni time ko će im pomoći da otvore školu, Poličani su se istovremeno obraćali i srpskim i crnogorskim vlastima. Ostvarenju njihove inicijative prva je u susret izašla Srbija, ali učitelji, zbog protivljenja osmanskih vlasti, nijesu mogli biti ni iz Srbije ni iz Crne Gore. Stoga je nastavni kadar angažovan iz poličkog kraja, a jedan od prvih učitelja bio je Miloš Đukić. Prve godine rada školu je pohađalo 77 đaka – 62 u prvom, 10 u drugom i pet u trećem razredu.

    1908. godine prodorni pisak parne lokomotive u Baru pred polazak prema Virpazaru oglasio je početak željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Ta prva crnogorska pruga bila je dužine 43 kilometra a širine kolosijeka 0,75 metara, zamišljena kao završnica Transbalkanske pruge prema Jadranskom moru. Knjaz Nikola izjavio je tim povodom: „To je radost moja i cijele Crne Gore. Predsjednik opštine Vira poslao je telegram kralju Nikoli sljedeće sadržine: "Između mnogobrojnih velikih djela Gospodaru, koja si učinio dragoj domovini, istorija će među prvima zabilježiti i ovo". Prugu je gradila kompanija Antivari (Barsko društvo) nakon ugovora potpisanog sredinom 1906. sa vladom Crne Gore. Ugovorom je bilo predviđeno da eksploataciju pruge sistemom koncesije vrši kompanija Antivari. Ugovor nije mogao biti realizovan zbog ratnih okolnosti koje su nastupile četiri godine kasnije. Datum puštanja u saobraćaj prve crnogorske željeznice obilježava se kao Dan željezničara Crne Gore. Prvu željezničku prugu na prostoru današnje Crne Gore izgradila je 1901. godine Austrougarska, kao dionicu pruge Gabela–Hum–Uskoplje–Zelenika, na potezu Sutorina–Igalo–Herceg Novi–Zelenika, u dužini oko 11 km, kao vezu sa bosansko-hercegovačkim prugama.

    1974. Umro Marko Vujačić, pisac i političar. Rođen je 14. januara 1888. Učestvovao je u „Bombaškoj aferi” (1907) i zbog toga bio osuđen. Bio je aktivista Zemljoradničke stranke Crne Gore i narodni poslanik, a potom delegat AVNOJ-a i potpredsjednik Prezidijuma FNRJ. Pisao je o znamenitim crnogorskim i hercegovačkim junacima i znamenitim Crnogorkama.

    1989. U Podgorici rođen Stevan Jovetić, crnogorski fudbaler. Od 2003. godine igrao u Partizanu u koji je stigao iz Mladosti iz Podgorice sa 14 godina. Za Partizan je debitovao u sezoni 2005/06. protiv Voždovca kod njemačkog trenera Jirgena Rebera. Sa Partizanom je imao ugovor do ljeta 2009, ali u maju 2008. ga italijanska Fiorentina dovodi u svoje redove za 8 miliona eura. Već je privukao pažnju skauta vodećih evropskih klubova.

    2006. Vlada Crne Gore donijela je odluku o otvaranju ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije, Republici Italiji i Vatikanu.

    u svijetu:

    1642. Šveđani su u drugoj bici kod
    Brajtenfelda u Tridesetogodišnjem ratu pobijedili austrijske carske trupe pod nadvojvodom Leopoldom, koji je izgubio najmanje 10.000 ljudi.

    1687. U pobuni janjičara u Carigradu zbačen je sa vlasti turski sultan Muhamed IV, a na presto je došao njegov mlađi brat Sulejman III.

    1721. Poslije ratova protiv Otomanskog carstva i Švedske kojima je učvrstio Rusiju na Crnom moru i Baltiku, Petar Veliki je proglašen carem cijele Rusije.

    1755. Rođena je francuska kraljica Marija Antoaneta, žena Luja XVI, šćer austrijske carice Marije Terezije.

    1766. Rođen je austrijski vojskovođa mađarskog porijekla feldmaršal Johan Jozef Radecki, vojni reformator i nacionalni heroj koji je više od pola vijeka predvodio austrijske trupe.

    1785. Londonski proizvođač kočija Lionel Lukin patentirao je prvi čamac za spašavanje.

    1789. U Francuskoj je konfiskovana imovina katoličke crkve, što je bio prvi težak udarac katoličkoj crkvi u njenoj istoriji.

    1815. Rođen je engleski matematičar Džordž Bul, osnivač simboličke logike i "Bulove algebre", koja je imala presudan značaj za razvoj kompjutera. Njegovi radovi izmedju mnogih su "Istraživanje zakona mišljenja" i "Matematička analiza logike".

    1834. Samuil Tomašik u Pragu je napisao pjesmu "Hej Sloveni". Veoma brzo postala je pjesma panslovenskog sna o slobodi, napisana je na češkom, jer slovački jezik nije imao književni karakter. Bila je namijenjena Slovacima i počinjala je riječima "Hej Slovaci", a kasnije je i sam Tomašik priznao njenu sveslovensku ulogu i prvi stih promijenio je u "Hej Sloveni". Od početka druge Jugoslavije pjevana je kao njena himna.

    1841. Revoltirani britanskom okupacijom Kabula, Avganistanci su masakrirali 24 britanska oficira, što je izazvalo drugi Avganistanski rat.

    1906. Rođen je Lukino Viskonti, jedan od najznačajnijih italijanskih filmskih režisera.

    1913. Rodjen je holivudski filmski glumac i dobitnik Oskara Bert Lankaster.

    1917. Britanski ministar inostranih poslova Artur Džejms Balfur objavio je Deklaraciju, poznatu kao Balfurova deklaracija, o osnivanju jevrejske države u Palestini.

    1930. Haile Selasije I krunisan je za cara Etiopije.

    1938. Mađarska je anektirala južnu Slovačku, priključivši se rasparčavanju Čehoslovačke nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma.

    1950. Umro je engleski dramski pisac, Džordž Bernard Šo.

    1953. Pakistanski parlament je proglasio Islamsku republiku Pakistan.

    1956. Mađarska vlada je odbacila članstvo u Varšavskom paktu i zatražila pomoć UN zbog napada sovjetskih trupa. SSSR je stavio veto u Savjetu bezbjednosti UN na zahtjev zapadnih sila da se razmotri kriza u Mađarskoj.

    1978. Dvojica sovjetskih kosmonauta Jurij Romanenko i Georgij Grečko vratili se na Zemlju sa svemirske stanice "Saljut 6" nakon 139 dana i 14 časova, što je bio novi rekord boravka u vasioni.

    1994. Više od 430 ljudi poginulo je u požaru poslije eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela u južnom Egiptu.

    1995. Vrhovni sud Argentine donio odluku o ekstradiciji nacističkog oficira Eriha Pribkea Italiji, gde je optužen za ratne zločine tokom Drugog svjetskog rata.

    1998. Uragan "Mič", koji je harao Centralnom Amerikom sedam dana, izazvao je ogromna razaranja, posebno u Hondurasu i Nikaragvi, a najmanje 9.000 ljudi je poginulo.

    2003. Sveštenik Kenon V. Džin Robinson imenovan je za biskupa američke Episkopalne crkve. Prvi sveštenik koji je javno priznao da je homoseksualac.

    2003. u 94. godini zivota umrla je Kristabel Bilenberg , britanska književnica. Autorka knjige "Prošlost sam ja", memoara o opstanku u nacističkoj Njemačkoj.

    2004. Na predsedničkim izborima u SAD ponovo je izabran republikanac Džordž Buš.

    2004. Holandski filmski režišer i kolumnista Teo van Gog, praunuk slikara Vinseta van Goga, ubijen je u Amsterdamu.

    2007. Umro je čuveni ruski koreograf i rukovodilac Državnog akademskog ansambla narodnih igara Igor Mojsejev.

    2007.
    Predsjednik Pakistana Pervez Mušaraf proglasio vanredno stanje u zemlji, smijenio predsjednika Vrhovnog suda i zabranio nezavisne medije.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #322
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    3. novembar

    1712. Čuveni bokeški pomorac, admiral u ruskoj floti, Matija Zmajević, u pismu bratu Vicku, tadašnjem nadbiskupu barskom i primasu Srbije, datiranom na ovaj dan, detaljno piše o susretu sa Petrom Velikim i ispitu iz nautike i vojne discipline, nakon kojeg je dobio brod iz petrogradske ratne flote. Prognan iz Perasta nakon ubistva Vicka Bujovića u koje je bio upleten, Matija se u pismu, pored ostalog, interesuje i za mogućnost legalnog povratka u Perast.

    1806.
    U Prčanju je rođen Ivo Vizin, bokeljski pomorski nautičar, prvi Sloven, a šesti morepolovac iza Magelana koji je oplovio zemlju. Vizin je rođen u katoličkoj porodici porijeklom iz Istre, u vrijeme okupacije Boke Kotorske od strane Francuskog carstva. Pomorsku karijeru započeo je s 12 godina kao "mali" na jedrenjacima. Kapetanski ispit položio je u Trstu. Kapetan Vizin i poručnik Fridrih Belavita, zajedno sa devet članova posade otisnuli su se 11. februara 1852. brodom "Splendido", pod habsburškom zastavom, iz Antverpena na put oko svijeta. Plovili su rutom prema zapadu prenoseći terete: Antverpen - Rt Horn - Valparaizo - San Francisko - Honolulu - Singapur - Bangkok - Hongkong - Rt dobre nade - Plimout - Trst. U Trst su stigli 30. avgusta 1859. Car Franjo Josip I odlikovao je kapetana Vizina bijelom počasnom zastavom i viteškim krstom reda Franja Josipa.

    1903. Rođen Miloš Jeknić - Svestrana pozorišna ličnost: glumac, reditelj, lektor, osnivač pozorišta u Kotoru (1948 ). Bard crnogorskog i jugoslovenskog glumišta, imao je karijeru dugu skoro šest decenija. Uspješno je tumačio veliki broj likova u preko petsto uloga. Njegova najznačajnija uloga, koja ga je uvela u istoriju crnogorskog i jugoslovenskog teatra, jeste lik vladike Danila iz „Gorskog vijenca”, čija je premijera odigrana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 1960, povodom proslave stogodišnjce HNK. Pozorišni kritičari posebno su isticali njegove intelektualne analize likova, sugestuivni nerv i odmjereni gest. Prvak i doajen Crnogorskog narodnog pozorišta, ostvario je niz zapaženih uloga tumačeći likove iz djela Ibzena, Krleže, Šoa, Milera i mnogih drugih autora. Umro je 12. aprila 1989.

    1926. izasao prvi broj nedjeljnika Glas naroda. Prvi broj lista, kako je u podnaslovu stajalo: „nezavisnog organa javnog mišljenja”, izašao je u Nikšiću. Bio je organ Zemljoradničke stranke, koja je nastupala sa programom agrarnog socijalizma. Odgovorni urednik bio je Jovan Ćetković. List je izlazio jednom nedjeljno, do 1929. godine.

    1945.
    Sa Željezničke stanice u Vilusima za Vojvodinu je krenula prva grupa od 90-ak porodica crnogorskih kolonista. Do 1948. iz Crne Gore u Vojvodinu preselilo se 6.734 porodice sa oko 40.000 članova, od čega najviše iz Nikšića - 21,2 odsto, koji su u najvećem broju nastanjeni u Vrbasu.

    1946. odrzani izbori za Ustavotvornu skupstinu Narodne Republike Crne Gore. Zakonom o ustavotvornoj skupštini bilo je, između ostalog, propisano da narod Crne Gore, da bi izrazio svoju suverenu volju o osnovnim pitanjima državnog uređenja NR Crne Gore, izabere na slobodnim izborima, neposrednim i tajnim glasanjem, poslanike za Ustavotvornu skupštinu NR Crne Gore, kao njeno vrhovno predstavničko tijelo.

    1975. Završena je brana HE Mratinje i prva vozila prešla su preko nje. Lučna brana visine 220 metara "progutala" je oko 900 hiljada kubika betona i željezne konstrukcije i bila je jedna od najvećih u svijetu. Preko nje vodi asfaltni kolovoz koji je dio saobraćajnice Nikšić - Foča. Već je bio umontiran i jedan od tri agregata buduće elektrane, a punjenje jezera počelo je sredinom narednog mjeseca i trajalo je 50-ak dana.

    2006. U Podgorici otvorena "Codra hospital", prva privatna bolnica u Crnoj Gori.

    u svijetu:

    1534. Engleski parlament usvojio povelju kojom je kralj Henri VIII postao poglavar crkve (Act of Supremacy), čime je papi oduzeta vlast nad crkvom u Engleskoj.

    1768. Rođen je Đorđe Petrović Karađorđe, vođa Prvog srpskog ustanka protiv Turaka 1804.

    1801. Rođen je italijanski operski kompozitor Vinčenco Belini jedan od najpoznatijih stvaralaca italijanskog belkanta ("Norma", "Puritanci", "Pirat, "Kapuleti i Monteki").

    1839. Britanske fregate su kod Kantona potopile nekoliko kineskih džunki. Time je počeo Prvi opijumski rat protiv Kine.

    1852. Rođen je japanski princ Mucuhito, od 1867. car Meiđi a tokom vladavine (do 1912) potpuno je lišio vlasti šogunate, uspostavio centralnu carsku vlast, a feudalni Japan pretvorio u modernu kapitalističku državu. Premjestio prijestonicu iz Kjota u Edo, koji je preimenovan u Tokio.

    1883. Ugušena je Timočka buna koja je počela u Zaječarskom okrugu mjesec dana ranije zbog odluke vlasti o oduzimanju oružja, dotad povjerenog svim vojnim obveznicima. Među vođama, koji su uhapšeni i strijeljani, bilo je istaknutih članova Radikalne stranke. Neki od njih, kao Nikola Pašić, uspjeli su da pobjegnu van zemlje.

    1901. Rođen je francuski pisac i političar Andre Malro (Malraux), učesnik Kineske revolucije (1924-27), Španskog građanskog rata, jedan od lidera Pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu, član Francuske akademije, De Golov ministar kulture od 1959. do 1969. ("Kraljevski put", "Ljudska sudbina", "Iskušenje Zapada", "Antimemoari").

    1903. Panama je, uz podršku SAD koje su poslale u panamske vode krstaricu "Nešvil", proglasila nezavisnost od Kolumbije.

    1912. Rođen je paragvajski diktator Alfredo Stresner.

    1918. Nedjelju dana uoči kapitulacije Njemačke u Prvom svjetskom ratu na ratnim brodovima u Kilu izbila je pobuna mornara koja se proširila na više gradova (Hamburg, Libek, Bremen) gdje su formirane privremene revolucionarne vlade. Nakon obračuna vlasti sa pobunjenicima njemački parlament je 6. februara 1919. ukinuo njihovu vlast.

    1918. Predstavnici austrougarske vojske potpisali su u Padovi kapitulaciju u I svjetskom ratu, i to je potonji državni akt 700-godišnje Habsburške monarhije.

    1921. Rodjen je Čarls Bronson, američki filmski glumac, poznat po ulogamau vesternima.

    1946. Japanski car
    Hirohito izjavom preko radija, odrekao se božanskih atributa, a carska vlast prešla na izborni parlament.

    1954. Umro je francuski slikar i vajar Anri Matis, najčuveniji predstavnik fovističkog pravca i jedan od najznačajnijih francuskih i evropskih slikara XXvijeka.

    1956. Velika Britanija i Francuska prihvatile prekid vatre na Bliskom istoku uz uslov da u područje Sueckog kanala budu poslate mirovne snage UN.

    1957. SSSR je lansirao prvi satelit sa živim bićem "Sputnjik 2" a prvi putnik je bio pas Lajka.

    1961. U Tant je izabran za generalnog sekretara UN nakon pogibije Daga Hamaršelda.

    1964. Na predsjedničkim izborima u SAD, pobijedio je Lindon B. Džonson, koji je, kao podpreśednik, preuzeo vlast u SAD poslije ubistva tadašnjeg preśednika Džona Kenedija.

    1970. Kandidat Fronta narodnog jedinstva Salvador Aljende postao je preśednik Čilea, kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran na slobodnim izborima.

    1985. Dva francuska agenta su okrivljena za potapanje broda 'Dugin ratnik' (Rainbow Warrior), koji je pripadao ekološkoj organizaciji Grinpis.

    1992. Na predsjedničkim izborima u SAD, pobijedio Bil Klinton član Demokratske stranke, dobivši više glasova od dotadašnjeg preśednika, republikanca, Džordža Buša i drugog, nezavisnog, kandidata, Rosa Peroa (Ross Perot).

    1996. Umro je bivši samoproglašeni car Centralne Afričke Republike Žan Bedel Bokasa.

    1998. Umro je američki animator, autor Betmena, Bob Kejn.

    2002. Na parlamentarnim izborima u Turskoj pobijedila Turska Partija pravde i razvoja, ali je njenom lideru Tajipu Erdoganu zabranjeno da preuzme premijerski položaj jer je ranije osuđen zbog islamističkih pobuna.

    2004. Dotadašnji preśednik SAD, Džordž W. Buš ponovo je pobijedio na predsjedničkim izborima i započeo drugi 4-godišnji mandat.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 04-11-10 at 01:46.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #323
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    4. novembar

    1805. Petar I je napisao pismo Dositeju Obradovicu i pohvalio ga za prosvjetiteljski rad, a njegovu ponudu da radi u Crnoj Gori obecao razmotriti i kasnije mu javiti. Vladika je istovremeno pohvalio i podržao njegovu, po tadašnju Srbiju značajnu, prosvetiteljsku misiju i izvijestio ga kako se trudi da i u Crnoj Gori bude uvedena „mala škola”, te da će Dositeja o njegovoj ponudi da radi kod vladike obavijestiti u narednom pismu.

    1871. otvorena je prva svjetovna skola u Baru. Skolovanje je u njoj zapocelo 46 ucenika kojima je prvi ucitelj bio Dusan Brkanovic.

    1890. U cilju pospješivanja poljoprivrede, a posebno vinogradarstva i maslinarstva,
    knjaz Nikola se obratio narodu i naredio da „svaki vojnik iz onijeh mjesta đe može rodit loza, dužan je da iste godine usadi 200 loza; svaki brigadijer 20 korijena maslina, komandijer 10, a oficijer 5 korijena”.

    1912. Incident oko Đakovice - U oslobodilačkom maršu Istočnog odreda kroz Sandžak i Metohiju, crnogorske trupe brigadira Radomira Vešovića zauzele su Đakovicu i odmah postavile oblasnog upravitelja, predsjednika suda i šefa policije. Dan kasnije, uz dozvolu Vešovića, da bi se sklonile od nevremena, u grad su ušle i srpske trupe sa pukovnikom Paunovićem, koji je na svoju ruku postavio predsjednika opštine. General Mihailo Živković, komandant ibarske vojske, tražio je da se Crnogorci povuku iz Đakovice. Da bi zaštitili svoja prava, Janko Vukotić i Vešović stavili su crnogorske trupe u stanje pripravnosti. Zategnutost oko Đakovice riješena je razmjenom telegrama između Cetinja i Beograda. Spor je okončan tek 1913, prilikom razgraničenja između Crne Gore i Srbije.

    1918. Cetinje je bez otpora napustila posljednja jedinica austrougarske vojske: Iako je crnogorska teritorija bila oslobođena od austrougarskog okupatora, bez ikakvog razloga ostale su jedino srpske jedinice. Ubrzo je bilo jasno da je to bilo isključivo radi pripreme i neometanog održavanja tzv. Podgoričke skupštine na kojoj je nezakonito Crna Gora prisajedinjena Srbiji.

    u svijetu:

    1307. Švajcarska Konfederacija je proglasila nezavisnost od Austrije.

    1650. rođen je engleski kralj Vilijam III Oranski, koji je tokom vladavine od 1689. do 1702. učvrstio kraljevsku vlast, a pobjedom nad katoličkim kraljem Džejmsom II 1690. ponovo uspostavio vlast u Irskoj. Po njemu je kasnije nazvan protestantski pokret oranžista koji svečanim marševima u Irskoj obilježava datum te pobjede izazivajući proteste irskih katolika.

    1814. Proglašen je norveški ustav, kojim je ta zemlja postala nezavisna Kraljevina Norveška, vezana za Švedsku personalnom unijom.

    1847. Umro je Feliks Medelson, njemački kompozitor i dirigent, predstavnik romantizma. Debitovao je kao devetogodišnjak, u 15. godini napisao je prvu simfoniju, a u 16. scensku muziku za "San ljetnje noći". Osim opere imao je uspjeha i u drugim muzičkim oblastima.

    1869. u Velikoj Britaniji izašao prvi broj naučnog časopisa Nature.

    1890. U Londonu je otvorena prva linija podžemne električne železnice u svijetu.

    1916. rodjen Volter Kronkajt, legendarni američki TV reporter.

    1918. U Prvom svjetskom ratu Austro-Ugarska se predala Italiji.

    1918. Poginuo engleski pisac Vilfred Oven, čija poezija sadrži snažnu osudu rata koji se, u vrijeme njegove smrti, privodio kraju. Znatno je uticao na posleratnu generaciju engleskih pjesnika, a Bendžamin Britn komponovao je na njegove stihove muziku koju je uvrstio u svoj monumentalni "Ratni rekvijem".

    1922. U Egiptu je britanski arheolog
    Hauard Karter (Howard Carter) sa svojom arheološkom ekipom pronašao ulaz u grobnicu faraona Tutankamona, u Dolini kraljeva, gdje su ritualno sahranjivani egipatski kraljevi, faraoni.

    1931. Društvo naroda optužilo je Japan zbog agresije na Mandžuriju, a zbog osude svjetske javnosti, Japan je napustio Društvo naroda marta 1933.

    1939. Na predlog preśednika Frenklina Ruzvelta, američki Kongres je donio zakon Plati pa nosi o prodaji ratnog materijala. U martu 1941. izglasan je Zakon o zajmu i najmu, sa još većim povlasticama zemljama koje su se borile protiv fašizma u Evropi.

    1942. Završena je bitka kod El Alamejna u II svjetskom ratu u kojoj su Britanaca pod komandom generala Montgomerija porazili nemačko-italijanski Afrički korpus generala Ervina Romela. Pobjedom je otvoren put iskrcavanju Saveznika u sjevernu Afriku.

    1946. Osnovan je UNESCO- Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu.

    1956. Umro je srpski arheolog Miloje Vasić, koji je vršio iskopavanja preistorijskog naselja Vinča. Jedan je od osnivača arheologije u Srbiji, bio je profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti.

    1956. Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju o slanju mirovnih snaga na Bliski istok.

    1956. Sovjetske trupe su ušle u Madjarsku da bi okončale Madjarsku revoluciju koja je počela 23. oktobra. Hiljade ljudi je ubijeno, još više ranjeno, a skoro 250.000 je napustilo zemlju. Sovjetske trupe su ugušile pobunu u Mađarskoj, a za novog premijera postavljen je Janoš Kadar. Dotadašnji premijer Imre Nađ sa još nekoliko saradnika sklonio se u jugoslovensku ambasadu u Budimpešti. Uprkos garancija novih vlasti da neće progoniti političke zatvorenike, Nađ je posle napuštanja ambasade 22. novembra uhapšen i nakon montiranog procesa pogubljen u junu 1958.

    1966. Dvije trećine Firence, je poplavljeno kada su se izlile reke Arno i Po, 113 ljudi je nastradalo, 30.000 je ostalo bez krova nad glavom a nebrojena umjetnička djela i stare knjige iz perioda Renesanse su uništene ili oštećene.

    1979. Militantno krilo islamskih studenata u Iranu, zauzelo je zgradu američke ambasade u Teheranu i uzeli 90 taoca, od kojih su 52 držali zatočene 444 dana. Tražili su izručenje iranskog šaha Reze Pahlavija, koji je nakon zbacivanja sa vlasti u islamskoj revoluciji izbjegao iz zemlje.

    1980. Republikanac Ronald Regan izabran je za 40. preśednika SAD koji je na položaju ostao dva mandata pošto je dobio i izbore 1984. godine.

    1993. Žan Kretijen je postao premijer, Prime Minister, Kanade.

    1994. U San Francisku je održana prva konferencija koja se isključivo bavila pitanjima moguće komercijalizacije Interneta.

    1995. U Tel Avivu je ubijen izraelski premijer Jicak Rabin, koji je po dolasku na vlast 1992. počeo proces pomirenja sa Arapima. Atentat je izvršio izraelski ekstremista Jigal Amir, nakon mirovnog skupa na kojem je učestvovao premijer, zbog ustupaka koje je Rabin učinio Arapima kao i zbog napuštanja jevrejskih naselja u Gazi i na Zapadnoj obali rijeke Jordan.

    2000. U Beogradu je izabrana nova vlada SR Jugoslavije, prva od 1990. u kojoj ne učestvuju članovi Socijalističke partije Srbije Slobodana Miloševića.

    2002. Kina i deset država članica ASEAN-a, potpisale su ugovor kojim je osnovana najveća bescarinska trgovinska zona na svijetu, sa preko 1,7 milijardi ljudi.

    2004. Umrla američka glumica Dženet Li, poznata po ulozi u filmu Alfreda Hičkoka "Psiho", za koju je bila nominovana za Oskara.

    2004. Sjedinjene Američke Države priznale su Makedoniji njeno ustavno ime Republika Makedonija.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #324
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    5. novembar

    1450. U jednom dubrovačkom izvještaju prvi put pomenut srednjovjekovni grad Bihor, po kome je ime dobila istoimena župa, koja se nalazi u središnjem dijelu Polimlja. U pomenutom dokumentu piše da su trgovci jednog dubrovačkog karavana ostavili u zalog tovar svile u Bihoru. Grad se nalazio na vrhu brda Gradina, kod sela Bioča na ušću rijeke Lješnice u Lim. Bio je opasan zidinama a ispod zidina postojalo je podgrađe sa trgom za trgovačku razmjenu. Bihor je 1455. g. pao pod osmansku vlast, a u ratovima od 1852-58. potpuno je razoren i raseljen. Zadržalo se ime za oblast koja danas pripada Beranama i Bijelom Polju.

    1901. U Pljevljima je otvorena jedna od najstarijih gimnazija, zapravo, jedna od najstarijih srednjoškolskih ustanova u Crnoj Gori. Prvobitno je nosila naziv Srpska gimnazija, kao jedina niža gimnazija u Raškoj oblasti, na Kosovu i Metohiji. U prvi razred gimnazije upisano je 70 učenika iz Pljevalja i okolnih škola, a nastava se odvijala u prostoru koji je bio izgrađen na spratu osnovne škole. Poslije oslobođenja Pljevalja (u oktobru 1912) i njihovog pripajanja Crnoj Gori, od 1913. nastavila je rad kao Kraljevska crnogorska državna gimnazija. Od 1903. do 1912. pod upravom gimnazije radila je djevojačko-radnička škola. Otvaranje gimnazije, koja danas nosi ime Tanasija Pejatovića, poznatog crnogorskog naučnika i antropogeografa iz tog kraja, dalo je značajan impuls razvoju kulturno-prosvjetnog života Pljevalja.

    1918. U pamfletu, plasiranom od strane Odbora za ujedinjenje Srbije i Crne Gore, navedeno je da je Crnu Goru od austrijske okupacije oslobodila Srbija i sva krivica za okupaciju pripisana kralju Nikoli, crnogorskoj vladi i vojsci. Istog dana, četa srpske vojske na Cetinju skinula je i oskrnavila crnogorsku zastavu sa dvora kralja Nikole.

    1918. Crnogorski konzul u Rimu, Veljko Ramadanovic, uputio je dopis Plamencu da ga je Kralj Nikola imenovao za komandanta vojske Crne Gore u zemlji i inostranstvu, a da je Plamenac dobio sva ostala ovlastenja.

    1929. U Beogradu je umro Veljko Milićević, pisac, političar, novinar, publicista. Crnogorac koji je gimnaziju završio u Zagrebu, studirao je prava, filozofiju, romanske jezike i književnost u Ženevi, Londonu, Parizu u Tuluzu. U 15. godini proglašen je za evropskog vunderkinda. U Crnoj Gori je radio kao dopisnik sarajevskog lista "Narod" a bio je i dobrovoljac u Prvom balkanskom ratu. Radio je u državnoj službi Crne Gore, pri Ministarstvu unutrašnjih djela, i bio glavni urednik "Glasa Crnogorca". Bio je protivnik bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije i odluka Podgoričke skupštine, zbog čega je jedno vrijeme bio nepoželjan u Beogradu. Napisao je romane "Bespuće", "Opsjene", "Pripovjetke prve i druge", "Vihor"...

    1931. „Za otadžbinu” – i rođaka - Prvi i jedini broj političko-informativnog nedjeljnog lista pod navedenim naslovom izašao je u Nikšiću. Cilj lista, čiji je vlasnik i urednik bio Vuksan Mijušković, bio je da preporuči urednikovog rođaka za poslanika.

    1947. Umro Kurt Hasert- Poznati njemački putopisac i geograf, jedan od istraživača koji su krajem XIX vijeka, u sklopu svojih knjiga i radova, značajan dio prostora posvetili Crnoj Gori. Rođen je 15. marta 1868. U Crnoj Gori je boravio u nekoliko navrata, a temeljna istraživanja na njenim prostorima počeo je 1891/92, ostvarivši niz značajnih radova – zapažanja o zemlji i ljudima, kao i priloge o fizičkoj geografiji Crne Gore, sa naročitim osvrtom na kras. Ostvario je niz vrijednih radova i iz oblasti kartografije, zbog čega ga mnogi smatraju ocem crnogorske kartografije i geografije.

    1991.
    Predsjednici Srbije i Crne Gore, Slobodan Milošević i Momir Bulatović, odbacili su na Međunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji, u Hagu, četvrtu verziju Sporazuma za opšte rješenje jugoslovenske krize, koju su ponudili međunarodni posrednici.

    U svijetu:


    1630. Mirovnim sporazumom u Madridu završen je englesko- španski rat u kojem su Španija i njena saveznica Austrija poražene na moru i kopnu.

    1831. U Kembridžu je rođen Džejms Klark Maksvel, najveći teorijski fizičar XIX vijeka, profesor u Londonu i Kembridžu.

    1879. Umro je Džejms Klark Maksvel, a među najznačajnije njegove radove ubrajaju se istraživanja u oblasti elektromagnetizma u kojoj je matematički formulisao Faradejeva otkrića.

    1882. U Zagrebu je umro srpski naučnik i filolog Đura Daničić, sekretar Društva srpske slovesnosti, profesor Liceja i Velike škole u Beogradu. Podržao je Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa ("Rat za srpski jezik i pravopis", 1847). Kao sekretar Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu pokrenuo je 1880. izradu kapitalnog djela "Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika". Sa latinskog je preveo Stari zavjet.

    1909. U Požarevcu rođena Milena Pavlović - Barili, srpska slikarka. Radila je u nadrealističkom maniru s posebnim osjećanjem za prostor. U SAD je otišla 1939. gdje je radila kao ilustrator modnog časopisa Vog i kao scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Umrla je u Njujorku u 36. godini života.

    1911. Italija je anektirala turske pokrajine u Libiji, Tripoli i Kirenaiku i držala ih do 1943, kada su njemačko-italijanske snage u Drugom svjetskom ratu potisnute iz Afrike.

    1913. Rođena britanska pozorišna i filmska glumica Vivijen Li. Svjetsku slavu je stekla ulogom Skarlet O'Hare u američkom filmu "Prohujalo s vihorom" za koju je dobila Oskara. U pozorištu je igrala vodeće uloge u dramama Vilijama Šekspira, najčešće kao partnerka Lorensa Olivijea, za kojeg je bila udata od 1937. do 1960. Drugi Oskar dobila je za film "Tramvaj nazvan želja".

    1914. Francuska i Velika Britanija u Prvom svjetskom ratu objavile rat Turskoj.

    1914. Pod komandom generala Oskara Poćoreka u Prvom svjetskom ratu počela je nova austrougarska ofanziva na Srbiju, a srpske snage su prisiljene da se povuku. Uslijedila je kontraofanziva 3. decembra pod komandom Živojina Mišića koja je završena pobjedom srpske vojske u Kolubarskoj bici polovinom decembra.

    1926. Nakon četvrtog atentata na Musolinija, u Italiji je donijet Zakon o zaštiti države kojim je uveden totalitarni fašistički režim.

    1930. Umro Kristijan Ajkman, holandski ljekar dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929 (za otkriće vitamina B.) pronalazač uzroka bolesti beri-beri.

    1943. U Jajcu je osnovana Jugoslovenska novinska agencija Tanjug- Telegrafska agencija nove Jugoslavije. Inicijator osnivanja Agencije bio je Moša Pijade, a prvi njen direktor Vladislav Ribnikar. Krajem 1944. godine Tanjug je preseljen u Beograd.

    1955. Umro Moris Utrilo, francuski slikar koji je mimo svih slikarskih pravaca i struja izgradio poseban doživljaj ambijenta slikajući pariske vedute, od kojih su najpoznatije one sa motivima zabitih uličica i trgova Monmartra.

    1956. Britanski padobranci su izveli desant na Port Said tokom britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat. SSSR je zaprijetio da će upotrijebiti rakete ukoliko Francuzi i Englezi ne prihvate prekid vatre.

    1960. Umro je američki filmski režiser kanadskog porijekla Mak Senet, jedan od najznačajnijih autora burlesknih komedija u periodu nijemog filma. Promovisao je Čarlija Čaplina.

    1968. Širli Čizholm (Shirley Chisholm) je, kao prva crnkinja, izabrana u Predstavnički dom američkog Senata.

    1989. Umro je američki pijanista, poreklom ruski Jevrejin, Vladimir Horovic, jedan od najvećih majstora klavira 20. veka. SSSR je napustio 1925, da bi se prvi put vratio 1986. kada su njegovi koncerti u Moskvi i Lenjingradu propraćeni ovacijama.

    1991. Britanski medijski magnat češkog porijekla Jan Robert Maksvel nađen je mrtav u Atlantskom okeanu kod Kanarskih ostrva gdje je krstario jahtom.

    1996. Pakistanski preśednik je smenio premijera Benazir Buto, pod optužbom da je njena vlada ogrezla u korupciju i nepotizam.

    2000. Posljednji etiopski car Hajle Selasije sahranjen je u sabornoj crkvi Svete Trojice u Adis Abebi, 25 godina nakon što je, u 83. godini, umro pod sumnjivim okolnostima, a potom sahranjen na način koji ne dolikuje vladaru. Harizmatični afrički vođa koji je po legendi direktni potomak kralja Solomona i kraljice od Sabe, svrgnut je nakon 44 godine vladavine vojnim udarom 1974.

    2001. U Beogradu je potpisan sporazum o saradnji jugoslovenskih vlasti i UNMIK kojim su potvrđeni osnovni principi i obaveze iz rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    2004. Umro Sergej Lukač (85). novinar, dugogodišnji urednik i novinar beogradskog nedjeljnika NIN i osnivač Katedre za novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, gdje je bio redovni profesor do 1985. godine.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 05-11-10 at 15:16.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #325
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    6. novembar

    1688. Za mletackog guvernadura na Cetinju je odredjen Bolica, koji se pominje i u Gorskom Vijencu - U vrijeme vladavine Visariona III Borilovića, za mletačkog guvernadura na Cetinju određen je Antonio Bolica, ličnost pominjana u „Gorskom vijencu” i narodnoj pjesmi, poznata kao Ivan Zane Bolica Grbičić. Porijeklom je iz stare kotorske porodice, a istorijski izvori govore da je, uz samo formalnu vlast, imao korektne odnose sa crnogorskim Vladikatom.

    1830. nakon ustolicenja, Njegos je obavijestio Milosa Obrenovica da je postao godpodar Crne Gore i da zeli uspostaviti bolje odnose sa tada vazalnom Srbijom.

    1875. poginuo Tripko Dzakovic, poznati junak u boju na Planinici, koji je od 1867. bio upravitelj Saranaca. Sliku njegove pogibije objavio je londonski Tajms.- Vojvoda i proslavljeni junak, rođen 1838. u Šarancima, kod Žabljaka. Kao ratnik, istakao se već sa 18 godina, u boju na Planinici (1857), potom Štitarici i Poljima, dobivši za ratne zasluge od knjaza Danila plemenski barjak. Kao barjaktar, učestvovao je i u bitkama protiv vojske Omer-paše Latasa (1862). Knjaz Nikola mu je od 1867. povjerio vojnu i građansku upravu nad Šarancima, koji su samo formalno bili pod osmanskom upravom. Bio je tokom 1875. jedan od istaknutih ustaničkih vođa na desnoj obali Tare, gdje je i poginuo sa ocem Ćor–Simom, braneći od Osmanlija prolaz na mostu pod Prenćanima. Slika koju je povodom njegove smrti napravio dopisnik londonskog „Tajmsa” objavljena je u više evropskih novina.


    1906. Nakon konstituisanja ustavne Narodne skupštine, dotadašnja Vlada Lazara Mijuškovića podnijela je ostavku, koju je knjaz Nikola prihvatio. "Glas Crnogorca" 11. novembra obavještava: "U ponedjeljak (6.novembra) predsjednik ministarskog savjeta i ministar inostranih djela, gospodin Lazar Mijušković, podnio je Njegovom kraljevskom visočanstvu, Knjazu gospodaru, ostavku cijelog kabineta. Ostavka je obrazložena time što je iz nacrta skupštinskih adresa, kao odgovor na prijestoničku besjedu (18.oktobra) dalo zaključiti da Vlada ne raspolaže u Narodnoj skupštini većinom dozvoljenom za rad. Njegovo visočanstvo knjaz gospodar blagoizvolio je odobriti razloge, na osnovu kojih mu je kabinet gospodina Mijuškovića podnio ostavku. Te je uvažio s tim da Vlada otpravlja poslove do sastava nove Vlade. Pošto je u Narodnoj skupštini pročitan akt Vladin, kojim je saopšteno da je podnijela ostavku koja joj je uvažena, njegovo kraljevsko visočanstvo knjaz gospodar pozvao je u Dvor predsjednika Narodne skupštine gospodina vojvodu Šaka Petrovića da se s njim posavjetuje, o položaju. Tom prilikom je gospodin predsjednik (Šako Petrović) ovlašćen da narodnom predsjedništvu (Skupštini) izjavi želju krune (knjaževine) da za ovaj put Narodna skupština predloži iz svoje sredine Vladu, koja će imati puno povjerenje Narodne skupštine. Ovoj želji, od strane krune (knjaza) dodata je i želja da bi bilo u interesu zemlje i naroda da se što prije dođe do sastava nove Vlade. Saslušavši preko svog predsjednika gospodina Šaka Petrovića saopštenje da je kruna (knjaz) riješio da se drži potpuno parlamentarno i da za ovaj put želi da novu Vladu predloži samo Narodna skupština, narodni poslanici su se sporazumjeli i većinom glasova izabrali potpredsjednika Narodne skupštine gospodina Mihaila Ivanovića da on kao predsjednik narodnog predsjedništva stupi u dodir sa krunom (knjazom) i izabere i predloži lica za novu Vladu.

    1912. Sniježni pakao Prokletija - U toku operacija u I balkanskom ratu, crnogorska vrhovna komanda naredila je Janku Vukotiću da ostavi posade u oslobođenim mjestima Metohije i da sa Istočnim odredom krene iz Đakovice, dolinom Drima ka Skadru. Pošto je trebalo da se i srpske trupe Treće armije povlače dolinom Drima, odbijen je Vukotićev predlog da idu zajedno, zbog čega je marš crnogorske vojske išao rizičnim pravcem preko planina Bogićevice i Prokletija. Savlađivanje sniježnih nanosa visine preko četiri metra kroz bespuće Prokletija spada u red najtežih operacija koje je neka vojska ikada preuzela. Gubici Istočnog odreda u ovom maršu bili su 152 vojnika.

    1913. U Beranama je osnovana niža Gimnazija, a za njenog prvog upravitelja je postavljen Kosta Kostic. Ubrzo je izbio i Prvi svjetski rat, ali za tri godine rada ona je uspjela da izvede oko 720 đaka.

    1920. ukazom kraljevine SHS, u Baru je osnovana gimnazija, a prvi upravitelj bio je Jovo Sudic - Bio je to rezultat težnje, izražene kako u drugim djelovima Crne Gore tako i kod Barana, za razvoj obrazovanja i otvaranje odgovarajuće srednje škole kako bi se doprinijelo stvaranju kadrova potrebnih za razvoj tog područja. Inicijativu tim povodom pokrenuo je tadašnji Okružni odbor sa predsjednikom Mitrom Iličkovićem, uglednim trgovcem koji je do smrti bio mecena prosvjete u Baru a posebno gimnazije. Škola je, ipak, zbog nedostatka kadra počela da radi 3. septembra 1921, kada su u prvi razred upisana 62 a u drugi 25 učenika. Prvi direktor gimnazije bio je doktor filozofije Jovo Suđić. Godine 1953. gimnazija je prerasla u višu realnu, a od školske 1956/57. godine nosi ime Nika Rolovića, narodnog heroja iz barskog kraja.

    1990. Skupština opštine Nikšić jednoglasno donijela odluku da bude osnivač Centra za informativnu djelatnost Nikšić, u čijem sastavu su postojali Nikšićke novine i Radio Nikšić. Ovim je okončana procedura oko prenošenja osnivačkih prava nad tadašnjim nikšićkim informativnim glasilima sa Opštinske konferencije SSRN na Skupštinu opštine. Od 1995. g. u sastavu centra postojala je i Televizija i jedno vrijeme to je bila jedina informativna ustanova u Republici koja je imala tri glasila: Novine, Radio i Televiziju. Trenutno u najstarijoj lokalnoj informativnoj kući u CG, kao javni servisi egzistiraju Radio i Televizija - RTNK.

    2001. U automobilskoj nesreći poginuo Božidar Božo Knežević, slobodni reporter, snimatelj i dokumentarista, rođen u Podgorici, živio i radio u Zagrebu. Najpoznatiji dokumentarni serijali su mu Crnogorski put, o crnogorskoj nezavisnosti, i Oluja nad Krajinom, o ratnim dešavanjima u Krajini.

    u svijetu:

    1632. Švedski kralj Gustav II Adolf,
    vojskovođa i vojni reformator, poginuo u Tridesetogodišnjem ratu, u bici kod Licena. Njegova vojska u toj bici potukla snage Protivreformacije pod komandom generala Valenštajna.

    1661. Rođen španski kralj Karlos II,
    posljednji monarh iz dinastije španskih Habsburga. Poslije njegove smrti počeo Rat za špansko nasljeđe. Pošto nije imao muškog potomka, za nasljednika odredio Filipa Anžujskog, unuka Luja XIV i osnivača burbonske dinastije u Španiji koji je kao Filip V stupio na prijesto poslije Utrehtskog mira, 1714.
    1787. u Tršiću rođen Vuk Stefanović Karadžić, etnograf, istoričar i reformator srpskog jezika.

    1814.
    Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks. 1840. izumio muzički instrument nazvan po njemu.

    1860. Za predsjednika SAD
    izabran Abraham Linkoln.

    1861.
    Rođen kanadski trener Džejms Nejsmit. 1891. izmislio košarku, kao dopunski sport za igrače američkog fudbala. Košarka u Evropu stigla preko vojnika SAD.

    1880.
    Francuski mikrobiolog Šarl Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio uzročnika malarije, ali nije mogao da objasni kako ona dospijeva u organizam. Engleski ljekar Ronald Ros 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.

    1893. Umro Petar Ilič Čajkovski, ruski kompozitor. Predavao je na Konzervatorijumu u Moskvi, gdje je napisao prvi ruski udžbenik harmonije. Od 1887. godine radi kao dirigent i interpretator svojih djela po Rusiji, Evropi i u SAD.

    1911. Fransisko Madero, vođa meksičke revolucije protiv diktatora Porfirija Dijasa, postao predsjednik Meksika.

    1917. Poslije pet mjeseci borbi u I svjetskom ratu, pobjedom zapadnih saveznika nad Njemcima, okončana treća bitka kod belgijskog grada Ipr. Linija fronta pomjerena nepunih 10 kilometara, poginulo najmanje 240.000 vojnika.

    1921. Regent Aleksandar Karađorđević postao je kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

    1943. Sovjetska armija je u Drugom svjetskom ratu oslobodila Kijev nakon dvogodišnje njemačke okupacije.

    1964. U saobraćajnoj nesreći poginuo je srpski premijer Slobodan Penezić Krcun. Poslije oslobođenja zemlje, bio je načelnik OZNE Srbije, ministar unutrašnjih poslova u vladi Srbije, član savezne vlade.

    1975. Na inicijativu kralja Hasana počeo Zeleni marš.

    1987. Rođena jedna od najboljih teniserki svijeta, srpska teniserka crnogorskih korijena Ana Ivanović.

    1996. Bivša jugoslovenska republika Hrvatska postala je 40. član Saveta Evrope.

    1999. Australijanci su na referendumu sa 55 prema 45 odsto glasova odbacili predlog da britanski monarh kao šef države bude zamijenjen republikanskim ustrojstvom države.

    2001. Medijski magnat, republikanac Majkl Blumberg, izabran za gradonačelnika Njujorka. Naslijedio Rudolfa Đulijanija.

    2005. Monsinjor Kiro Stojanov postavljen je u Skoplju u katedrali Presvetog srca Isusovog za skopskog biskupa i apostolskog egzarha u Makedoniji. On je prvi Makedonac koji je posle 104 godine preuzeo rukovođenje katoličkom crkvom u zemlji.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 13 of 16 FirstFirst ... 3910111213141516 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •