Page 11 of 16 FirstFirst ... 789101112131415 ... LastLast
Results 251 to 275 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #251
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    27. avgust


    1855. Skoro četiri godine nakon smrti Petra Drugog Petrovića Njegoša njegovi posmrtni ostaci su preneseni iz Cetinjske crkve u Kapelu na Lovćenu (Crkvu Svetog Petra) koju je sam sagradio na vrhu Lovćena.

    1858. Umro je Dimitrije Milaković, sekretar vladike Petra II Petrovića i knjaza Danila. - Jedan iz plejade izvanjaca koji su ostavili značajne rezultate u kulturno-prosvjetnom i političkom životu Crne Gore u prvoj polovini XIX vijeka. Po dolasku u Crnu Goru, od 1831. do 1851. radio je kao narodni sekretar, lični sekretar Petra II Petrovića, vodio crnogorske finansije i bio urednik almanaha „Grlica”. Pored toga, pripremio je „Istoriju Crne Gore”, a po Njegoševom nalogu napisao je „Izvod iz opisanija o Crnoj Gori” i „Srpski bukvar” radi učenja mladeži crkvenome i građanskome učenju. Godine 1838. štampao je prvi dio „Srpske gramatike” sastavljene za crnogorsku mladež. Nakon Njegoševe smrti ostao je kratko vrijeme u Crnoj Gori.

    1862. Došlo je do Šaranske bitke u kojoj je crnogorska vojska izvojevala još jednu značajnu pobjedu nad Turcima.

    1877. Oslobodjen Niksić od Turaka. Prvi kapetan je bio Ilija Plamenac a NK je tada imao 3500 stanovnika - Nakon 47 dana opsade sprovedene od strane crnogorske vojske pod komandom knjaza Nikole uz učešće ustanika iz Hercegovine i drugih susjednih krajeva, oslobođen je grad koji je pod osmanskom upravom bio od 1465. Za privremenog zapovjednika Nikšića, kojim su do tada najčešće upravljali kapetani iz porodice Mušovića, knjaz je imenovao vojvodu Iliju Plamenca. Ključeve grada koji je tada imao oko tri i po hiljade stanovnika crnogorskom suverenu predao je miralaj Skenderbeg. Predaja Nikšića Crnoj Gori izazvala je ogromno oduševljenje na Cetinju.


    1914. Zabranjeno je štampanje biltena "Najnovije telegrafske vijesti", koji je izlazio u Cetinju. Bilten je trebalo da dopuni informacije cetinjskog "Dnevnog lista", koji je počeo da izlazi dva mjeseca ranije, a ubrzo je zabranjen uz obrazloženje da širi alarmantne vijesti.

    1928. Sreski načelnik Nikšića Blažo Višnjić uz pomoć žandara i vojske zabranio je fudbalsku utakmicu nikšićkog "Hajduka" i podgoričkog Radničkog sportskog društva "Zora".

    1992. Umro Luka Tomanović - Poznati crnogorski vajar, redovni član CANU, rođen je 25. septembra 1909. u Lepetanima. Učesnik je NOB-a od početka ustanka 1941. Nakon učiteljske škole, diplomirao je na Vajarskom odsjeku Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Bio je direktor Škole za primijenjene umjetnosti u Herceg Novom. Njegovo obimno skulptorsko djelo može se podijeliti na spomeničke biste, portrete i intimnu skulpturu. Počeo je stvarati u vrijeme kada je u našoj skulpturi moderni senzibilitet tražio pravo sopstvene afirmacije. U tom delikatnom prožimanju modernih stremljenja i tradicije uspijevao je da nađe racionalan odnos i da razvojem, uz stalnu ali nenametljivu metamorfozu, dođe do samosvojnosti. Poznati su mu spomenici „Bezmetković” i „Spomenik krivošijskim ustanicima”. Od materijala najčešće se ogledao u drvetu i kamenu. Dobitnik je niza visokih domaćih i stranih priznanja za svoje stvaralaštvo.


    u svijetu:

    55. p.n.e. Rimski konzul Gaj Julije Cezar
    iskrcao se na tlo Engleske sa 10.000 vojnika Sedme i Desete rimske legije.

    1576. Umro je venecijanski slikar Ticijan Večeli. Raskošan kolorit i veština upotrebe nove uljane tehnike učinili su ga jednim od najvećih majstora renesanse. Autor je slika: "Venera Urbinska", "Bahanal", "Jupiter i Antiopa".

    1664. Umro španski slikar Fransisko de Surbaran, jedan od najznačajnijih umetnika španskog baroknog slikarstva.

    1770. Rođen njemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel, najznačajniji i najuticajniji predstavnik njemačke idealističke filozofije. Najpoznatija njegova djela su: "Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije".

    1789. Parlament Francuske usvojio Deklaraciju o pravima čoveka i građanina.

    1813. U bici kod Drezdena Napoleon Bonaparta sa130.000 vojnika porazio udružene austrijske, ruske i pruske snage od 200.000 ljudi.

    1828. Urugvaj zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru poslije okončanja rata između Brazila i Argentine.

    1884. Rođen američki filmski producent porijeklom poljski Jevrejin Šmuel Gelbfiš, poznat kao Semjuel Goldvin jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin Prodakšns", koja se 1924. udružila s još dvije filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer".

    1890. Rođen američki slikar i fotograf Emanuel Radinski, poznat kao Men Rej, koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom osnovao dadaizam.

    1908. Rođen američki državnik Lindon Bejnz Džonson, potpredsjednik SAD od 1960, predsjednik od 1963, nakon ubistva Džona Kenedija. Na izborima 1964. ponovo je izabran za predsjednika, pošto je pobijedio republikanca Barija Morisa Goldvotera.

    1910. U Skoplju rođena misionarka Majka Tereza, koja je u Kalkuti 1950. osnovala družbu "Sestre misionarke ljubavi". Oko 2000 redovnica raznih nacionalnosti posvetile su se siromašnim, bolesnim i umirućim ljudim u Indiji i na svim kontinetima. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1979. Umrla je u septembru 1997. u 87. godini.

    1916. Italija u Prvom svjetskom ratu objavila rat Njemačkoj, a Rumunija Austro-Ugarskoj.

    1921. Velika Britanija postavila Fejsala, sina Šerifa Huseina vođe arapskih pobunjenika protiv Turaka, za kralja Iraka.

    1928. U Parizu potpisan Brajan-Kelogov pakt kojim su se zemlje potpisnice odrekle rata kao sredstva nacionalne politike i rješavanja međudržavnih sukoba i obavezale da će sporna pitanja rješavati mirnim putem. Među 63 države potpisnice bila je i Kraljevina Jugoslavija.

    1936. Postignut sporazum o okončanju britanske okupacije Egipta, izuzev zone Sueckog kanala u kojoj su ostale trupe Velike Britanije.

    1945. Američke trupe na kraju Drugog svjetskog rata počele iskrcavanje na tlo Japana.

    1946. Francuska i Laos zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.

    1975. U zatočeništvu umro zbačeni car Etiopije Haile Selasije I, koji je 1928. imenovan za regenta i kralja, a za cara krunisan 1930. Svrgnut u vojnom udaru 1974.

    1991. Moldavija proglasila nezavisnost od SSSR.

    1992. U Londonu završena dvodnevna Međunarodna konferencijao bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici bosanskih Srba prihvatili da teško naoružanje stave pod kontrolu UN.

    1995. Izrael i PLO u Kairu potpisali sporazum o proširenju palestinske autonomije i na Zapadnu obalu. Autonomija je dotad bila predviđena samo za oblast Gaze.

    1999. Umro je Helder Kamara, bivši brazilski katolički nadbiskup, poznati borac za ljudska prava. Dobitnik više međunarodnih nagrada za mir umro je u 90. godini.

    2000. U Moskvi u požaru izgorjeo televizijski toranj Ostankino, jedan od simbola grada. Toranj, visok preko petsto metara, sagrađen je 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina.

    2001. U izraelskom raketnom napadu na Zapadnu obalu ubijen je lider Narodnog fronta za oslobođenje Palestine Abu Ali Mustafa.

    2002. Sud u Tokiju donio odluku kojom se priznaje da je Japan tokom Drugog svjetskog rata bio umiješan u biološki rat u Kini, kao i da je vršio eksperimente nad kineskim ratnim zarobljenicima, što japanska vlada nikada nije zvanično potvrdila.

    2004. Vrhovni sud u Čileu odlučio da oduzme imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinočeu, u sklopu istrage o Planu Kondor, programu južnoameričkih diktatora u sklopu kojeg su od 1970-1980 likvidirani njihovi politički protivnici. Pinoče bio na vlasti 17 godina.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  2. #252
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. avgust

    U Crnoj Gori je današnji dan značajan po:

    1326. u arhivima u Kotoru, prvi put se pominje ljekar- hirurg, izvjesni Filip iz Ferme nastanjenog u Kotoru. Te godine Kotor je imao u službi dva ljekara, internistu i hirurga, a pored njih i zubara i apotekara. Ljekari i apotekari bili su uglavnom Italijani. Biralo ih je Veliko vijeće, svake godine na Đurđevdan.

    1797. Vladika Petar Prvi Petrović predao je ključeve Budve austrijskom izaslaniku. Time je prestala privremena vlast crnogorske vojske u Budvi i njenom zaleđu, koje je zauzela 14. jula. Nakon toga u Boki Kotorskoj i Dalmaciji zavladao je strah od Francuske, jer je njena flota ubrzo stigla u Dubrovnik, što je prijetilo i Boki Kotorskoj.

    1844. Vladika, Petar II Petrovic Njegos, otputovao u Prcanj radi lijecenja - Crnogorski vladika Petar II Petrović Njegoš, koji je već dva mjeseca ranije tražio od austrijskog poglavara iz Kotora da mu pošalje ljekare na Cetinje zbog grudne bolesti koja ga je mučila, otputovao je u Prčanj radi liječenja. Jedna od ljekarskih preporuka bila je da nauči plivanje i koristi ga kao efikasan vid terapije. S obzirom da je ljekarska nauka o grudnim bolestima u to vrijeme bila na vrlo niskom nivou, Njegoš nije imao izbora osim da koristi blagodeti primorskog vazduha i vode, što je učinio i naredne godine.

    1889. u Petrogradu su vjenčani knjeginjica Stane Petrović - treća kćerka knjaza Nikole, i knjaz Đorđe Maksimilijanovič Romanovski. Brak u kome je rođeno dvoje djece - Jelena i Sergej, razveden je 15. novembra 1906. carskom naredbom, a nakon razvoda, knjeginja Stane Nikolajevna zvala se knjeginja Romanovska, vojvotkinja Lajhtenberška sa nazivom "Carsko visočanstvo".
    Nekoliko mjeseci nakon razvoda u Jalti je obavljeno novo vjenčanje Stane Nikolajevne od Lajhtenberga sa njegovim carskim visočanstvom velikim knjazom Nikolajem Nikolajevičem. Tako je Stane dobila još uglednijeg muža, koji joj je prije 18 godina bio vjenčani đever. Stane je umrla 1935. godine.


    1895. Rođen Jovan Milošević - Crnogorski kompozitor, dirigent, muzički pedagog i melograf, jedan od prvih muzičara sa tla Crne Gore koji je postavio temelje crnogorske etnomuzikologije. Rođen je 28. avgusta 1895. Na preporuku Franja Vimera, Čeha koji je na Cetinju rukovodio vojnom muzikom, pošao je u Prag da bi na tamošnjem konzervatorijumu završio studije kompozicije i dirigovanja. Po završetku školovanja predavao je u Cetinjskoj gimnaziji a pri pjevačkom društvu „Njegoš”, čiji je bio horovođa, inicirao je osnivanje prve muzičke škole. U periodu 1936–1955. bavio se obradom i prikupljanjem pjesama iz gotovo svih područja Crne Gore, sačuvavši u obrađenoj građi od zaborava dragocjeno narodno muzičko nasljeđe. Bio je član i predsjednik mnogih domaćih muzičkih institucija i udruženja, jedan od od pokretača Radio Cetnja i urednik redakcije narodne muzike u Radio Titogradu. Umro je 26. avgusta 1959. godine.

    1900. Obavljeno je osvećenje završena gradnja Saborne crkve, hrama Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, koja je građena pet godina Na svečanosti u Nikšiću okupilo se oko 12 hiljada ljudi uglavnom iz Hercegovine, Bosne i Sandžaka, a svečanosti je prisustvovao i knjaz Nikola sa porodicom i svitom. Ovaj monumentalni spomenik, u Nikšiću najčešće zvan Manastir, podignut je u slavu poginulih crnogorskih i hercegovackih junaka u ratovima od 1875. do 1880. godine. Sastavljena je komisija koju su predvodili vojvoda Šako Petrović i inzenjer dr Josip Slade, da izabere mjesto za izgradnju crkve. Petrova glavica se činila najpogodnijom. Kamen temeljac za Sabornu crkvu postavljen je 17. jula 1895.godine. Njen prvi sveštenik bio je Ilija Jovićević iz Ceklina. Između dva rata na zvoniku je postavljen veliki sat, prečnika 2,36 metara

    1906. Na osnovu ukaza od 11. aprila iste godine, iskovani su crnogorski perperi u niklu i bronzi, čime je Crna Gora zvanično dobila sopstveni novac. U Crnoj Gori su do tada upotrebljavane tuđe monete, uglavnom iz susjedstva. Prvi crnogorski novac, u ukupnoj vrijednosti 209 hiljada perpera, iskovan je u Beču. Bio je to sitniš: bronzanih novčića 200 hiljada komada po jednu paru, u vrijednosti od 2000 perpera i 600 hiljada komada po 2 pare. Desetoparci su bili od nikla i bilo ih je 750 hiljada komada, a po 20 para iskovano je 600 hiljada komada. Već 1909. godine Crna Gora je iskovala svoj prvi srebrni, a naredne godine i prvi zlatni novac. Modele za taj novac radio je poznati profesor Švarc, a gravuru Rudolf Nojberger. Zakonom o državnom novcu (4. decembar 1910), Zakonom o kovanju novca (5. januar 1912), Zakonom o kovanju srebrnog, niklenog i bronzanog novca (28. decembar 1914), Zakonom o izdavanju blagajničkih zapisa (23. oktobar 1912) i Zakonom o izdavanju blagajničkih uputnica (25. jul 1914. i 10. maj 1915) stvoreni su normativni uslovi za regulisanje osnovnih monetarnih problema oko izdavanja crnogorskog novca.

    1910. Tačno na dan kada se navršilo 50 godina od kada je knjaz Nikola stupio na prijesto, Crna Gora je proglašena za nasljednu kraljevinu, a knjaz Nikola za kralja. Prijedlog je formalno podnijet Crnogorskoj narodnoj skupštini, a ona ga je proslijedila knjazu, što je Nikola prihvatio i proklamacijom obavijestio narod. Pripremajući se za ovu odluku, Nikola je nešto ranije te godine objasnio da proglašenje Crne Gore za kraljevinu prirodno proističe iz njene vjekovne slobode i slavne prošlosti, kao i da je to pravedna naknada za sve žrtve koje je podnijela Crna Gora kao pouzdan čuvar evropske prosvijećenosti na Balkanu. Za istorijske temelje crnogorske kraljevine, kralj Nikola kaže da su duboki i da sežu do vremena zetskih kraljeva Vojislava, Mihaila i Bodina.



    Po evropskom ceremonijalu i uz saglasnost velikih sila, na Cetinju je knjaz Nikola preimenovan u nasljednog kralja s titulom «Njegovo visočanstvo kralj crnogorski Nikola I», a Crna Gora u nasljednu kraljevinu. Svečanosti su prisustvovali zvanični predstavnici 50 zemalja, izaslanici evropskih dvorova, diplomate, kulturni i javni radnici, novinari.


    1932. u selu Međužvalje, kod Šavnika, rođen je Slobodan Blagojević, univerzitetski profesor, doktor, naučni radnik, političar, član Srednjoevropske akademije nauka i umjetnosti i DANU. Bio je profesor i dekan Pravnog fakulteta u Podgorici, prorektor Crnogorskog univerziteta i predsjednik univerzitetskih nastavnika i naučnih radnika Jugoslavije i Crne Gore, savjetnik Ustavnog suda Jugoslavije, predsjednik Ustavnog suda Crne Gore i član Ustavnog suda Jugoslavije i Saveznog ustavnog suda. Objavio je oko 130 radova i devet knjiga. Umro je u Podgorici, 19. 12. 2004. godine.

    2006. Rusija je prijatelj Crnoj Gori i spremna je da uvaži njene strateške i nacionalne interese, ocijenili su crnogorski premijer Milo Đukanović i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, tokom susreta u Sočiju, prvog nakon obnove crnogorske državnosti, a drugog u posljednje dvije godine. Putin i Đukanović su dogovorili neke od sadržaja buduće bilateralne saradnje dvije države - da Ruska duma, odmah po početku rada nakon ljetnje pauze u oktobru, verifikuje sporazum o slobodnoj trgovini sa Crnom Gorom, kao i da se brzo riješi pitanje klirinškog duga prema SFRJ, odnosno izmiri dug koji Rusija ima prema Crnoj Gori. Dvojica državnika ocijenili su posebno važnim što se odnosi dvije zemlje razvijaju energično i na političkom i na ekonomskom planu. Rusija je među prvim državama, Putinovim ukazom, priznala Crnu Goru kao nezavisnu državu.

    2010. U Nikšiću počelo Svjetsko padobransko prvenstvo.

    Uredio Hari Krisna

    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  3. #253
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. avgust

    A u svijetu se na današnji dan dogodilo:


    430. Umro biskup Aurelije Avgustin, sveti Avgustin, jedan od najznamenitijih crkvenih učitelja. Napisao oko 90 djela, najpoznatije "O Božijoj državi". Imao niz sljedbenika, u katoličkoj crkvi postoji više redova i kongregacija nazvanih po njemu.

    1619. Ferdinand II postao rimsko-njemački car. Njegova vladavina obilježena borbom protiv protestantizma, što je podstaklo širenje Tridesetogodišnjeg rata.

    1645. Umro holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus, osnivač škole prirodnog prava i nauke o međunarodnom pravu. Njegovo djelo "O pravu plijena", napisano 1605, objavljeno 1868, smatra se početkom samostalnog razvoja nauke o međunarodnom pravu.

    1749. Rođen njemački pisac Johan Volfgang Gete, jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti njemačke i svjetske književnosti. Pored književnosti, gdje se ogledao u gotovo svim rodovima, bavio se filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru.

    1849. Austrijske trupe pod komandom Johana Jozefa Radeckog savladale otpor Danijela Manina i zauzele Veneciju, koja je u martu 1848. proglasila nezavisnost. Austrijska vlast održala se do 1866, kada je područje Venecije pripojeno Kraljevini Italiji.

    1850. U Vajmaru prvi put izvedena opera Riharda Vagnera "Loengrin". Orkestrom dirigovao Franc List.

    1916. Njemačka u I Svjetskom ratu objavila rat Rumuniji, a Italija Njemačkoj.

    1922. Radio stanica WEAF u Njujorku emitovala, prva na svijetu, reklamni oglas. Oglas trajao 10 minuta.

    1944. U II svjetskom ratu, posljednji njemački vojnici u Francuskoj, u Marseju predali se saveznicima. Oslobođen Tulon.

    1963. Borac za ljudska prava Martin Luter King pred 200.000 učesnika protestnog Marša slobode na Vašington održao čuveni govor "I have a dream".

    1975. Francuska poslala vojsku i policiju na Korziku kako bi ugušila demonstracije na kojima je tražena autonomija. Francuzi kupili Korziku od Đenove 1768. i od tada je dio francuske države, izuzev perioda pd 1794. do 1796, kada je ostrvo bilo pod britanskom okupacijom. Šezdesetih godina XX vijeka ojačao pokret za autonomiju.

    1987. Umro američki filmski režiser Džon Hjuston, jedan od najistaknutijih američkih reditelja XX vijeka.

    1990. Irak okupirani Kuvajt proglasio za svoju 19. provinciju.

    1991. Umro bivši poglavar Srpske pravoslavne crkve, patrijarh German. Kao Hranislav Đorić zamonašio se 1951. u manastiru Studenica, a za crkvenog poglavara izabran 1958, poslije smrti patrijarha Vikentija. Na njegovo mjesto, zbog bolesti, 2. decembra 1990. izabran patrijarh Pavle.

    1994. Na referendumu u Republici Srpskoj 94 odsto bosanskih Srba se izjasnilo protiv prihvatanja mirovnog plana Kontakt-grupe za Bosnu i Hercegovinu.

    1995. U eksploziji granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo 37, povrijeđeno 85 osoba. Predstavnici Ujedinjenih nacija u Sarajevu optužili bosanske Srbe za masakr civila, dva dana kasnije avioni NATO-a bombardovali položaje Vojske Republike Srpske.

    2001. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo da je iz masovnih grobnica u Srbiji iskopano više od 340 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve sukoba na Kosovu 1999.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  4. #254
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    29. avgust

    1499. Na molbu Crnogoraca i Grbljana mletačka vlada je i jedne i druge primila pod svoju zaštitu od Turaka. U uputstvu kotorskom rektoru mletačka vlada kaže: "One iz Crne Gore i Grblja treba primiti za dobre podanike kojima ćete dati poštene i pogodne uslove za koje smatrate da su potrebni".

    1854. Testament je sačinio Tomo Markov Petrović, otac vladike Rada, Petra II Petrovića Njegoša. Svoju imovinu je ostavio crkvama, a sirotinji oprostio dugove. Umro je na Božić 1859. godine, u 105 godini života i nije ostavio muškog potomka, jer su svi prije njega umrli ili poginuli. Petar II je 21 godinu bio gospodar Crne Gore, Pero je bio predsjednik Senata, a Joko je poginuo na Grahovu 1836. godine, zajedno sa još osam Petrovića. Imao je i dvije kćerke – Mariju i Stanu. Na Njegušima je sagradio crkvu u kojoj su sahranjeni on i njegova supruga.

    1875. u Poviji kod Nikšića, rođen je Mirko Mijušković, istaknuti crnogorski prosvjetni, kulturni i naučni radnik i političar. Bio je profesor i direktor Velike državne gimnazije na Cetinju. Od 1913. bio je ministar prosvjete i crkvenih poslova u crnogorskoj vladi; u toku I svjetskog rata član Državnog savjeta, ministar finansija i građevina, oblasni upravitelj Nikšića i Bara. Naučne pažnje vrijedni su njegovi prilozi: „Omer-pašin napad na Crnu Goru 1852–53”, „Crna Gora i hercegovački ustanak 1875”, „Prvi balkanski rat 1912”. Sa francuskog jezika preveo je studiju „Crna Gora na Balkanu”. Drugi svjetski rat proveo je u zatvorima, a nakon kapitulacije Italije otišao je u Beograd, gdje je i umro 28. januara 1948.

    1892. Potpisan je ugovor o izručenju zločinaca između Crne Gore i Italije. Po tom ugovoru dvije vlade obavezale su se da jedna drugoj izruče „lica koja su okrivljena ili optužena, ili osuđena kao činioci ili učesnici u jednom od zločinstava učinjenih na zemljištu jedne od država ugovornica, a koji bi pobjegli na teritoriju druge države”.

    1906. Rođen Jovan Jovanović - Prosvjetni radnik, bibliograf, saradnik u brojnim periodičnim publikacijama. Iz rodnih Brčela (Crmnica) otišao je na Cetinje i završio Bogoslovsko-učiteljsku školu 1928. a teološki fakultet u Beogradu 1934. Predavao je u Beranama i Cetinjskoj gimnaziji, a poslije rata u Foči, Pljevljima i Sarajevu, gdje je i okončao karijeru u Narodnoj i Univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Obrađivao je tekstove iz pedagogije, istorije, kulture, objavljivao personalne i tematske bibliografije na temu „Crna Gora i Crnogorci”.

    1919. Odbor crnogorskih ustanika, protivnika bezuslovnog ujedinjenja odnosno prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, izdao je proglas koji je istovremeno uputio i Ivu Pavićeviću, povjereniku kraljevske vlade SHS za Crnu Goru. Poenta proglasa koji je potpisao Krsto Zrnov Popović bila je: „Crna Gora nije od Srbije oslobođena nego okupirana”.

    1944. umro Vladan Vlajko Djuranovic.

    1987. U Beogradu je umro Radoslav Medenica, germanista, književni istoričar, pisac udžbenika i prevodilac. Rođen je u Lugovi kod Kolašina 1897. godine. Radio je kao profesor na Cetinju i u Beogradu, a istovremeno se bavio i istraživačkim radom, pisanjem stručno naučnih priloga i udžbenika, kao i prevodima. Izučavao je naš narodni ep i folklor, ostavio je oko 360 bibliografskih jedinica među kojima četiri originalna djela, 21 udžbenik i priručnik, devet priređenih i 14 prevedenih djela.

    2006. Novi vlasnik Crnogorske komercijalne banke je mađarska OTP Banka. Ugovor o kupovini akcija CKB-a u Podgorici potpisali generalni direktor CKB-a Milka Ljumović i generalni direktor OTP Banke, odnosno predsjednik Uprave, Šandor Čani.

    u svijetu:

    1189. Dubrovnik s bosanskim banom Kulinom
    sklopio ugovor kojim se Dubrovčanima daje sloboda trgovanja u Bosni bez ikakvih ograničenja. Ugovor jedan od najstarijih sačuvanih dokumenata u regionu.

    1521. Turci pod komandom sultana Sulejmana II Veličanstvenog osvojili Beograd i proglasili ga za sjedište Smederevskog sandžaka. Beograd postao pogranična tvrđava iz koje je turska vojska napadala Ugarsku i Austriju.

    1526. U bici kod Mohača turska vojska, pod komandom Sulejmana II Veličanstvenog, pobijedila trupe mađarskog kralja Ludvika II, koji se u povlačenju utopio u rijeci. Ugarska država se raspala na dio koji je potpao pod tursku vlast, drugim je zavladao ugarski vladar Ivan Zapolja, a treći je došao pod vlast Habsburga, koji su, po Zapoljinoj smrti, 1540. preuzeli ugarski prijesto.

    1619. Rođen francuski državnik Žan-Batist Kolber, ministar finansija kralja Luja XIV od 1661. Merkantilističkom politikom učinio Francusku evropskom privrednom silom.

    1632. Rođen engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Njegovo djelo presudno uticalo na razvoj evropske filozofske i društveno-političke misli.

    1756. Napadom na Saksoniju, pruski kralj Fridrih II počeo Sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila, koji se potom prenio na ratišta u Aziji i Sjevernoj Americi. Rat završen 10. februara 1763. mirom u Parizu.

    1820. U Oportu, u Portugaliji, počela građanska revolucija. Kralj Žoao VI prinuđen da, 1821, donese liberalni ustav, kojim su ukinuti inkvizicija i privilegije feudalaca.

    1825. Portugalija priznala nezavisnost Brazila pod carem Pedrom I.

    1842. Završen Prvi opijumski rat Kine i Velike Britanije, sporazumom o miru u Nankingu. Kina morala da otvori svoje luke za evropsku trgovinu pod eksteritorijalnom režimu, a Hongkong prepusti Britancima.

    1871. Rođen francuski državnik Alber Lebren, predsjednik Francuske od 1932. do 1940. Kao posljednji predsjednik Treće republike, poslije nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, prisiljen da vlast preda marionetskoj vladi maršala Anri-Filipa Petena.

    1885. Njemački inženjer Gotlib Dajmler patentirao prvi motocikl.

    1915. Rođena švedska glumica Ingrid Bergman. Svetsku slavu stekla filmovima snimljenim u SAD. Dobitnica Oskara za filmove "Plinsko svijetlo", "Anastasija" i "Kazablanka".

    1943. U pobuni protiv njemačke okupacije, Danska u Drugom svjetskom ratu potopila svoju flotu od 30 ratnih brodova i nekoliko podmornica.

    1944. Na zahtjev izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije kralj Petar II Karađorđević posebnim ukazom oduzeo komandu generalu Dragoslavu Mihailoviću i pozvao vojsku da se stavi pod komandu Josipa Broza Tita. Kraljeva odluka objavljena preko radija 12. septembra.

    1945. Trupe SAD pod komandom generala Džordža Maršala počele, u Drugom svjetskom ratu, iskrcavanje na tlo poraženog Japana.

    1946. Rođen Robert Bob Bimon, bivši američki atletičar, najpoznatiji po svom tadašnjem svjetskom rekordu u skoku u dalj (8,90 metara) koji je zaprepastio sportsku javnost na Olimpijskim igrama 1968. godine.

    1949. SSSR u tajnosti izveo prvu eksploziju atomske bombe. Vijest o tome 22. septembra objavile SAD, Velika Britanija i Kanada.

    1960. Premijer Jordana Haza el-Madžali i deset osoba poginuli u eksploziji podmetnute bombe. Za atentat optuženi teroristi iz Sirije.

    1965. Američki vasionski brod Džemini V, sa astronautima Gordonom Kuperom i Čarlsom Konradom, spustio se u Atlantik poslije rekordnih osam dana u Zemljinoj orbiti.

    1975. Umro irski državnik Emon de Valera, učesnik irskog ustanka 1916, jedan od lidera Šin fejna. Kao premijer, od 1937. do 1948. sporazumno riješio mnoga sporna ekonomska, politička i vojna pitanja. Predsjednik Republike Irske bio od 1959. do 1973.

    1978. Predsednik Centralnog komiteta Komunističke partije Kine Hua Kuo Feng posjetio Rumuniju, Jugoslaviju i Iran. Te posjete označile prekid izolacije Kine od međunarodnih aktivnosti odlukom o Kulturnoj revoluciji u toj zemlji u avgustu 1966.

    1982. Umrla švedska filmska i pozorišna glumica Ingrid Bergman.

    1991. Sovjetski parlament suspendovao Komunističku partiju i zamrzao njene bankovne račune pod optužbom da je bila umiješana u pokušaj državnog udara, 19. avgusta.

    1995. Pod snažnim međunarodnim pritiskom, rukovodstva Jugoslavije i Republike Srpske dogovorila se o formiranju jedinstvene delegacije koja će učestvovati u mirovnom procesu za Bosnu i Hercegovinu, a predsjednik Srbije Slobodan Milošević ovlašćen da pregovara u ime delegacije.

    1996. Ruski avion "tupoljev 154", koji je prevozio rudare na udaljeno arktičko ostrvo, udario u planinski vrh u Norveškoj. U najtežoj avionskoj nesreći na norveškom tlu poginuli svi putnici i članovi posade, njih 141.

    1997. Islamisti u Alžiru u jednom selu ubili 300 osoba. Ubistvo 300 ljudi u jednom alžirskom selu jedno je od najgorih krvoprolića koje su izvršili islamisti u toj zemlji.

    1999. Stanovnici Istočnog Timora, uprkos strahu od nasilja, izašli na istorijski referendum, na kom se 99 odsto izjasnilo za odvajanje od Indonezije.

    2001. Vrhovni sud SAD osudio tri direktora jedne elektronske firme iz okruga Marin, u Kaliforniji za ilegalnu prodaju opreme Indiji, a koja bi mogla biti upotrijebljena za pravljenje nuklearnog oružja.

    2003. U eksploziji automobila-bombe ispred džamije Imam Ali, u iračkom gradu Nadžafu, poginulo najmanje 80 osoba, među njima lider muslimanskih šiita, ajatolah Mohamed Bakir al-Hakim.

    2003. U Francuskoj objavljeno da je u prve dvije nedjelje avgusta, tokom talasa vrućina, umrlo 11.435 osoba. Od vrućina u Evropi tog mjeseca umrlo blizu 20.000 ljudi.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  5. #255
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    30. avgust

    1841. Nakon što je 18. jula iste godine službeno parafiran ugovor o crnogorsko-austrijskom razgraničenju, Petar II Petrović Njegoš uputio je pismo predsjedniku austrijske vlade Meternihu, u kojem je izrazio zadovoljstvo rezultatima tog čina. Potpisivanju su, uz crnogorskog vladiku Petra II Petrovića Njegoša i njegovih saradnika, prisustvovali, s austrijske strane- Ferdinand Šaler, a sa ruske- Aleksandar Čevkin, dvorski savjetnik u Ministarstvu inostranih djela.

    1859. U Herceg Novom je rođen Marko Car, pisac i prevodilac. Književnošću je počeo da se bavi kao kotorski gimnazijalac, pisao je pjesme, crtice, novele, pripovjetke, putopise i prikaze, a bavio se i književnom kritikom. Prevodio je sa italijanskog i francuskog jezika, pisao predgovore i veći broj knjiga pripremao za štampanje. Poznata njegova djela su: Veličina Njegoševa duha, Za kišljave dnevi, U Latinima, Moje simpatije, S mora i primorja, Od Jadrana do Balkana i druga.

    1861. Stjepan Mitrov Ljubisa, crnogorski književnik, poslanik Boke u Dalmatinskom saboru u Zadru (kasnije, od 1870. i njegov predsjednik) kao delegat u Carevinskom saboru u Beču, zalažući se za ravnopravnost naroda i jezika u okviru Austrougarske monarhije i zbližavanju slovenskih naroda, održao je govor na narodnom jeziku kojim je inaugurisao ravnopravnu upotrebu jezika u Skupštini. Nedugo potom, nakon odluke Carevinskog vijeća (1864) o osnivanju gimnazije u Kotoru, počelo je izvođenje nastave na narodnom jeziku u toj školi, koja je desetak godina (1965–1974) nosila ime našeg poznatog pripovjedača.

    1879. Samo godinu dana nakon završetka Berlinskog kongresa na kojem je Crna Gora potvrđena kao nezavisna država, za ruskog ministra-rezidenta u Crnoj Gori imenovan je Aleksandar Semjonovič Jonin, dotadašnji ruski konzul u Dubrovniku, koji je 7. novembra stigao na Cetinje i predao akreditivna pisma knjazu Nikoli.

    1905. Knjaz Nikola je udovoljio molbi Jovana Jovanovića Zmaja da Iliju Šobajića, talentovanog za slikarstvo, koji je tada radio kao ilustrator nekih listova "kao crnogorskog pitomca" pošalje u Beč u slikarsku školu.

    1914. Na Cetinju je počeo da izlazi "Dnevni list", jugoslovenske političke orijentacije. Urednik je bio Mihailo Rojnvajn, a odgovorni urednik Milo Vujović. List je otvoreno pisao protiv njemačkog imperijalizma i italijanskog iredentizma, a donosio je vijesti sa evropskih ratišta kao i literarne priloge. . Prestao je da izlazi 16. marta naredne godine, a izašlo je ukupno 188 brojeva.

    1920. regent Srbije Aleksandar Karađorđević objelodanio je ukaz kojim je ukinuo autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Ukazom je, kako je istaknuto, "ujedinio sve pravoslavne autokefalne i autonomne crkve u jugoslovenskim zemljama, kao i eparhije koje su se nalazile pod jurisdikcijom drugih crkava, u jednu, "Srpsku crkvu". Ukaz, kojim se ukidaju nacionalne arhiepiskopije, bio je suprotan Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve i načelima Vaseljenske crkve. Mitorfan Ban nije imao pravo niti je mogao "otpisati autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu niti je to mogao uraditi regent Aleksandar, čak i da je bio ustavni vladar Crne Gore".

    1956. Započela treća faza radova istraživanja arheološkog lokaliteta Crvena stijena kod Petrovića. Iskopavanjima stiglo se do dubine od 9,40 metara. Doktor Matija Brodar, viši naučni saradnik Arheološke sekcije Akademije znanosti i umjetnosti u Ljubljani koji je na ovom lokalitetu angažovan od prvog dana, nastavio je da radi i naredne dvije godine i stigao do dubine od 11,70 metara. U toj fazi pokazalo se da se slojevi nastavljaju u dubini i da se ne može predvidjeti kraj. Zbog zauzetosti drugim redovnim poslovima Brodar je napustio ovaj posao, a nastavio je Đuro Bazler, šef praistorijskog odsjeka Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

    1964. Skupstina Bokeljske Mornarice donijela novi Statut i odlučila da se više pažnje posveti tradicijama našeg pomorstva i slavnoj istoriji Bokeljske mornarice. Za njenog admirala izabran je Vladislav Brajković, poznati stručnjak za pomorstvo, svojevremeno (1913) izabran za „malog admirala” Bokeljske mornarice. Tako je poslije dugogodišnje pauze ponovo oživjela aktivnost te 11 vjekova stare organizacije.

    2006.
    U Crnoj Gori ukinuta regrutna, i obaveza služenja vojnog roka. Odluku je donio predsjednik Republike Filip Vujanović. Time je Vojska Crne Gore formalno transformisana u profesionalnu vojsku. Obražlažući odluku predsjednik Vujanović je rekao da je ona, prije svega, dokaz kvaliteta reformi do tada sprovednih u Vojsci po standardima NATO.


    U svijetu:

    30. p.n.e. Umrla egipatska kraljica Kleopatra.
    Prema predanju, Kleopatra je izvršila samoubistvo pustivši da je ugrize zmija otrovnica. Njenom smrću ugasila se dinastija Ptolomeja, a Egipat je postao rimska provincija.

    1483. Umro francuski kralj Luj XI, koji je tokom vladavine od 1461. uspio da pobijedi Ligu feudalaca i da ojača centralnu kraljevski vlast. Naslijedio ga je sin Šarl VIII.

    1645. Holanđani i američki Indijanci sklopili primirje u Nju Amsterdamu (Njujork).

    1757. Ruska armija u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom maršala Stepana Fjodoroviča Apraksina, porazila pruske trupe u bici kod Gros Jegersdorfa.

    1797. Rođena engleska knjizevnica Meri Šeli, autorka romana "Frankeštajn", supruga pjesnika Persi Biš Šelija.

    1871. Rođen britanski fizičar Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908.

    1881. Francuski inženjer Kleman Ader patentirao u Njemačkoj prvi stereofonski zvučni sistem.

    1914. U bici kod Tanenberga u Prvom svjetskom ratu njemačka Osma armija pod komandom generala Paula fon Hindenburga potukla Drugu rusku armiju generala Aleksandra Samsonova, koja je izgubila oko 30.000 ljudi. General Samsonov je izvršio samoubistvo.

    1918. Prilikom posjete fabrici "Miheljson" u atentatu je ranjen Vladimir Iljič Lenjin. U lidera sovjetske Rusije pucale su pripadnice Socijal-revolucionarne partije Fanija Kaplan i njena sestra Dora.

    1929. Umro dubrovački književnik Ivo Vojnović, autor drama "Dubrovačka trilogija i "Ekvinocij", koje su više decenija bile na repertoarima jugoslovenskih pozorišta.

    1940. U Beču završeni razgovori predstavnika Njemačke, Italije, Rumunije i Mađarske (Bečka arbitraža), na kojima su Njemačka i Italija prisilile Rumuniju da ustupi Bugarskoj južnu Dobrudžu, a Mađarskoj dio Transilvanije.

    1940. Umro engleski fizičar Džozef Džon Tomson, koji je 1897. otkrio elektron. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1906.

    1942. Ustaše su u Sremskoj Mitrovici strijeljale Savu Šumanovića, jednog od najboljih srpskih slikara između dva rata.

    1945. Velika Britanija ponovo uspostavila svoju vlast u Hongkongu, nakon tri godine i sedam mjeseci japanske okupacije.

    1957. Senator Strom Turmond iz Južne Karoline postavio novi rekord u opstrukciji američkog Kongresa, govoreći više od 24 sata protiv prijedloga zakona o građanskim pravima.

    1963. Između sjedišta vlada SSSR i SAD, Kremlja i Bijele kuće, lideri Nikita Hruščov i Džon Kenedi uspostavili, poslije kubanske krize koja je zaprijetila opštim nuklearnim sukobom, direktnu telefonsku vezu, poznatu kao "crveni telefon".

    1973. Kenija zabranila lov na slonove i trgovinu slonovačom.

    1974. Kod Zagreba se dogodila teška željeznička nesreća, u kojoj je izgubilo život oko 150 ljudi. To je bila najveća željeznička nesreća u istoriji jugoslovenskog saobraćaja.

    1981. U Teheranu, u eksploziji bombe podmetnute u kancelariju premijera, poginuli predsjednik Irana Mohamad Ali Radžai i premijer Mohamad Džavad Bahonar.

    1991. Sovjetska republika Azerbejdžan objavila nezavisnost od Moskve i počela formiranje sopstvene armije.

    1992. Prekinuta petomjesečna srpska opsada Goražda. U skladu sa dogovorom u Londonu komanda bosanskih Srba povukla je oko 1.000 svojih vojnika, a zajedno sa njima povlačila se i kolona civila izbjeglica srpske nacionalnosti.

    1995. Avioni NATO-a počeli seriju napada na srpske položaje u Bosni u pokušaju da prisile rukovodstvo bosanskih Srba da prihvati mirovni plan za BiH. Napadi su uslijedili dva dana nakon što je u minobacačkom napadu na Sarajevo ubijeno 37 ljudi, a obustavljeni su 14. septembra, kada su Srbi potpisali sporazum o povlačenju teškog naoružanja na 20 kilometara od Sarajeva.

    1997. U automobilskoj nesreći u Parizu, poginula britanska princeza od Velsa Dajana Spenser, bivša supruga britanskog prestolonasljednika, princa Čarlsa. U nesreći su život izgubili i njen pratilac Dodi al Fajed i njihov vozač.

    2001. Oko 438 izbjeglica, mahom iz Avganistana, koji su spašeni sa feribota koji je tonuo, nastavilo je da umire na norveškom teretnom brodu, jer im Australija nije dozvolila ulazak u tu zemlju.

    2003. U Sjevernom moru potonula ruska atomska podmornica. Od deset članova posade, jedan čovjek je spašen.

    2003. Umro američki glumac Čarls Bronson, zvijezda akcionih filmova iz 60-ih i 70-ih.

    2004. Na Ilidži kod Sarajeva uhapšen Ramiz Delalić-Ćelo, osumnjičen da je 1. marta 1992. na svadbi na Baščaršiji ubio jednog od svatova, Srbina Nikolu Gardovića. To ubistvo izazvalo početak rata u Bosni i Hercegovini.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #256
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    31. avgust

    1899. Knjaz Nikola je drugi put posjetio Carigrad. Na poklon je dobio konja i jahtu, a tokom prvog boravka 1833. godine dobio je kuću u Carigradu, koju je morao prodati dok je bio u izbjeglistvu.

    1909 Crnogorska Narodna Skupstina je donijela Zakon o Parohijskom svještenstvu svete Crnogorske Pravoslavne Crkve.
    Crnogorska narodna skupština je, na prijedlog mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve, Mitrofana Bana, usvojila Zakon o parohijskom sveštenstvu kojim su po drugi put regulisane plate i penzije sveštenika. Tim aktom bila je zaokružena pravna regulativa funkcionisanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, koja je do tada bila normirana Ustavom Svetog sinoda u Knjaževini Crnoj Gori (1903), Ustavom pravoslavnih konzistorija – duhovnih sudova (1904), Ustavom za Knjaževinu Crnu Goru (1905) i drugim pravnim aktima.

    1913. osnovana je Beranska gimnazija ukazom Vlade Kraljevine Crne Gore, a rad počela 6. novembra iste godine. Za prve tri godine rada, koliko je i postojala do kapitulacije Crne Gore 1916, pohađalo ju je 719 đaka. Strogi prijemni ispit koji su morali proći budući gimnazijalci položila su 132 kandidata. Prvi nastavnici gimnazije bili su Kosta Kostić, upravitelj škole, Ivo Ipsić koji je došao iz Zadarske gimnazije, zatim Miho Domančić i Prokopije Veković. U Beranskoj gimnaziji, koja je iznjedrila veliki broj poznatih naučnih, kulturnih i javnih radnika, školovali su se i učenici iz Andrijevice, Plava, Rožaja, Bijelog Polja, Kolašina.

    1945. formiran Republicki zavod za geologiju - Osnovan je odlukom Ministarstva za industriju, čime je označen početak organizovanog i sistematskog istraživanja i ispitivanja terena Crne Gore, upoznavanje razvoja, sastava i građe zemljine kore, istraživanja u cilju utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina, hidrogeoloških, inženjerskogeoloških i inženjerskoseizmoloških istraživanja i ispitivanja. Prvi pomeni o traganju za rudama, odnosno o geološkim istraživanjima u Crnoj Gori, datiraju od druge polovine 18. vijeka, iz 1759, kada je sa političkom delegacijom iz Rusije stigao i prvi inženjer koji je u naučne svrhe vršio snimanje terena, probna iskopavanja i prikupljao kartografske podatke; potom iz 1779, kada su zvanični predstavnici Crne Gore zatražili od bečkog Dvora da u Crnu Goru pošalje stručnjake za istraživanje i korišćenje rudnog blaga.

    1995. umro Žarko Sćepanović, ugledni prosvjetni radnik i naucnik. Doktorat je odbranio na temu o Kolasinu, a kasnije i mnogo radova iz oblasti istorije, kao i Monografiju o Bijelom Polju

    U svijetu:

    12. Rođen rimski car Kaligula,
    zapamćen kao jedan od najgrotesknijih istorijskih likova. Njegove ekstravagancije, poput namjere da svog konja proglasi konzulom, doprinijele su da ga smatraju ludim. Vladao je od 37. do 41. godine, kada je ubijen u zavjeri pretorijanaca.

    1290. Kralj Edvard I objavio proklamaciju o progonu Jevreja iz Engleske.

    1422. Umro engleski kralj Henri V, koji je tokom vladavine od 1413. do smrti nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom. Pobijedio Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz.

    1811. Rođen francuski pisac Teofil Gotje, preteča parnasovaca i protagonist doktrine "umjetnost radi umjetnosti" (l'art pour l'art).

    1867. Umro Šarl Bodler, jedan od najvećih francuskih pjesnika 19. vijeka, čija je poezija otvorila nove puteve lirike i afirmisala nove oblike pjesničkog shvatanja svijeta.

    1876. Dvorska klika smijenila turskog sultana Murata V pod izgovorom da je lud, nekoliko mjeseci nakon što je došao na vlast, i dovela na prijesto njegovog brata Abdula Hamida II.

    1888. U Londonu pronađeno tijelo Meri En "Poli" Nikols, prve žrtve Džeka Trbosjeka.

    1907. U Petrogradu potpisan englesko-ruski sporazum, kojim su Velika Britanija i Rusija podijelile interesne sfere u Persiji, Avganistanu i Tibetu.

    1920. Prve radijske vijesti emitovane na stanici 8MK u Detroitu, u Mičigenu.

    1944. Sovjetske trupe i tenkovi ušle u glavni grad Rumunije, Bukurešt, gdje su ih građani oduševljeno pozdravili.

    1957. Malaja (Malezija) stekla nezavisnost.

    1962. Trinidad i Tobago postali nezavisna država u okviru Britanskog Komonvelta.

    1962. Umro francuski slikar Žorž Brak, jedna od dominantnih ličnosti Pariske slikarske škole. Paralelno sa Pikasom uveo je likovni izraz "kubizam" (1908 ).

    1969. U avionskoj nesreći poginuo američki bokser Roki Marćano, bivši svjetski šampion u teškoj kategoriji. Titulu je osvojio 1952. pobjedom nad američkim bokserom Džoe Volkotom, a sa ringa se povukao nepobijeđen 1956.

    1973. Umro američki filmski režiser Džon Ford, autor više od 200 filmova i dobitnik četiri Oskara.

    1977. Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito doputovao u prvu posjetu Kini.

    1980. Poljski radnički lideri potpisali, nakon dvomjesečnog štrajka, sporazum sa vladom o pravu na štrajk i priznavanju sindikata "Solidarnost", a Poljska postala prva zemlja sovjetskog bloka u kojoj je dozvoljen rad jednog nezavisnosg sindikata.

    1983. U Manili sahranjen vođa filipinske opozicije Beninjo Akina uz prisustvo više od milion ljudi. Ubijen je deset dana ranije na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbjeglištva u SAD.

    1986. Umro Urho Kekonen, najistaknutiji finski političar i državnik poslije Drugog svjetskog rata. Značajno doprinio održavanju Konferencije o evropskoj bezbjednosti i saradnji (KEBS, kasnije OEBS) 1975. u Helsinkiju.

    1986. Umro Henri Mur, jedan od najvećih engleskih vajara 20. vijeka. Njegove skulpture nalaze se na mnogim javnim mjestima kao što su zgrada Uneska u Parizu i Linkoln centar u Njujorku.

    1991. Uzbekistan i Kirgistan proglasili nezavisnost od SSSR-a, čime se broj republika koje su izašle iz Sovjetskog Saveza popeo na deset.

    1994. Trupe bivšeg SSSR-a formalno okončale poluvjekovno vojno prisustvo u bivšoj Istočnoj Njemačkoj i na Baltiku, ceremonijom kojoj su prisustvovali predsjednik Rusije Boris Jeljcin i kancelar Njemačke Helmut Kol.

    2003. Kenija ukinula zabranu rada pokretu "Mau mau", koji je pedesetih godina prošlog vijeka inicirao proteste protiv britanskih kolonista.

    2005. Blizu 1.000 ljudi poginulo, a preko 460 je povrijeđeno u panici koja je izbila među šiitskim vjernicima na mostu preko rijeke Tigar, zbog glasina da će bombaš-samoubica aktivirati eksploziv.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  7. #257
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    1. septembar

    1440. u arhivu Kotora prvi put pominje se Cetinje - U kotorskim arhivima, pomen Cetinja javlja se četiri decenije prije nego što je na tom mjestu svoju novu prijestonicu zasnovao gospodar Crne Gore Ivan Crnojević. U jednom sudsko-notarskom spisu stoji kako se izvjesni „Tudor Nenojev Ivanović sa Cetinja zadužio kod Luke Pautinova 14 perpera i 10 groša, kako bi kupio pancir koji mu je prodao kotorski berberin Alegret”.

    1462. Na rijeci Breznici kod Pljevanja Turci su razbili vojsku Hercega Stjepana i tu ostali punih 450 godina - do 28. oktobra 1912.

    1875. Cetinje dobilo novi urbanisticki plan - Na urbanističkom planu Cetinja, razmjera 1:4000, čiji je autor Spiridon Gopčević, označeni su, između ostalog, objekti u kojima su bili smješteni državna štamparija, predsjednik Senata, ministar unutrašnjih poslova, ministar vojni, ministar spoljnih poslova, prosvjete, finansija, predsjednik suda...

    1901. U Crnoj Gori je počeo da se primjenjuje posljednji plan i program za osnovne škole autora Đura Popovića, glavnog školskog nadzornika, jednog od najznačajnijih učitelja i nadzornika s kraja XIX i početka XX vijeka. Nastavom je bilo obuhvaćeno 13 predmeta sa po 15 časova sedmično po razredima. Najviše časova posvećeno je maternjem jeziku i računanju.

    1903. Na Cetinju je počeo sa radom prvi crnogorski dječji vrtić "Dječji sad", velike knjeginje Milice Nikolajevne, kćerke knjaza Nikole, koja je za vrtić zakupila kuću, kupila namještaj i davala plate vaspitačicama. "Glas Crnogorca" u tekstu pod naslovom "Prvi dječji vrtić u Crnoj Gori", piše da se za upis javilo 179. djece, "No, zbog tijesnog zdanja, kao i zbog oskudice u zabavljačima, nijesu sva ta djeca primljena. Primljeno je svega 90-oro djece, ali tolika volja i kod roditelja i kod djece s molbom da se po koje novo dijete primi nije zadovoljena".

    1954. U Beogradu rođen Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, gdje je 1978. godine završio Pravni fakultet. Prvo je u Beogradu radio kao pripravnik i stručni saradnik u prvom Opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu i Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu, zatim u Podgorici u Okružnom sudu. Potom se bavio advokaturom. Zatim je ušao u političke vode i dvije godine bio ministar pravde u Vladi Crne Gore, a onda tri godine ministar unutrašnjih poslova. Predsjednik Vlade Republike Crne Gore je od 05. februara 1998. godine do 05. novembra 2002.godine. Za predsjednika Skupštine Republike Crne Gore izabran je 5. novembra 2002. godine. Za Predsjednika Republike Crne Gore Filip Vujanović prvi put je izabran 11. maja 2003.godine. Na prvim predsjedničkim izborima u nezavisnoj Crnoj Gori, 6. aprila 2008. godine, ponovo je izabran je za Predsjednika Crne Gore.

    1997. U Crnoj Gori se pojavio prvi nezavisni, privatni list, dnevno glasilo "Vijesti".

    1999. umro Čedo Vukanović, pozorišni, filmski i televizijski glumac osobenog glumačkog senzibiliteta. Rođen je 1934. Bio je prvak CNP, na čijoj je sceni ostvario preko 100 uloga, tumačeći sa podjednakim uspjehom likove iz nacionalne i svjetske drame. Upečatljiv je njegov angažman u predstavama: „Čegović”, „Dundo Maroje”, „Gorski vijenac”, „Pisac porodične istorije”, „Klaustrofobična komedija”, potom u TV serijama: „Đekna”, „Vuk Karadžić” i „Oriđinali”, kao i u filmovima: „Ljepota poroka”, „Čudo neviđeno” i „13. jul”. Prvi je dobitnik nagrade „Petar Begović” Udruženja dramskih umjetnika Crne Gore, a za ukupan društveni angažman dobio je više društvenih i stručnih priznanja.

    2009. Izložba radova Dimitrija Popovića, iz ciklusa "Marija Magdalena", otvorena u Dvorcu Petrovića na Kruševcu u Podgorici.

    u svijetu:

    1159. Umro papa Adrijan IV,
    rođen kao Nikolas Brejkspir, jedini Englez koji je biran za poglavara katoličke crkve, 1154.

    1715. Umro francuski kralj Luj XIV, "Kralj Sunce". Na prijesto stupio 1643. godine kao petogodišnjak, regentkinja bila njegova majka Ana Austrijska. Tokom njegove vladavine Francuska postala ekonomska i kolonijalna sila i centar evropske kulture. Sagradio Versaj, simbol apsolutističke monarhije.

    1870. U bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu Prusi pod komandom Helmuta fon Moltkea nanijeli težak poraz trupama francuskog cara Napoleona III, što je dovelo do pada Drugog carstva.

    1875. Rođen američki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po seriji romana o Tarzanu, prevedenih na oko 60 jezika.

    1900. Velika Britanija anektirala Južnoafričku Republiku.

    1922. Rođen italijanski glumac Vitorio Gasman, jedan od najistaknutijih italijanskih filmskih i pozorišnih glumaca 20. vijeka. Filmovi: ''Sram'', ''Gorki pirinač'', ''Ana'', ''Ako dozvoljavate, govorimo o ženama'', ''Brankaleonova vojska'', ''Miris žene'', ''Toliko smo se voljeli'', ''Život je roman''.

    1923. U zemljotresu koji je potpuno razorio japanski grad Jokohamu i gotovo uništio Tokio poginulo najmanje 142.000 ljudi, a 2,5 miliona ostalo bez domova.

    1928. Albanija proglašena kraljevinom sa Zoguom I na prijestolu.

    1939. Njemačka bez objave rata napala Poljsku i time počela Drugi svjetski rat, koji je trajao šest godina uz učešće 61 zemlje. Poginulo oko 50 miliona ljudi, a ranjeno više od 35 miliona.

    1961. U Beogradu je počeo Prvi kongres šefova država ili vlada vanblokovskih nesvrstanih zemalja. Prisustvovali su predstavnici 25 zemalja punopravnih članica i 32 zemlje posmatrača. Usvojena je "Deklaracija šefova država ili vlada vanblokovskih zemalja" kao prvi programski dokument nesvrstanih zemalja i "Izjava o opasnosti od rata i apel za mir".

    1967. Umro ruski književnik Ilja Grigorjevič Erenburg. Njegov roman "Kravljenje" smatra se jednim od prvih djela koje je nagovijestilo destaljinizaciju u ruskoj književnosti.

    1969. Grupa oficira s pukovnikom Moamerom Gadafijem na čelu oborila sa vlasti kralja Libije Idriza I i proglasila republiku.

    1972. Američki velemajstor Robert Fišer u meču u Rejkjaviku pobijedio ruskog velemajstora Borisa Vasiljeviča Spaskog rezultatom 12,5:8,5 i postao 11. prvak svijeta u šahu. Titulu izgubio bez meča 3. aprila 1975, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, a za prvaka svijeta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov.

    1982. Umro bivši poljski lider Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970. godine.

    1983. Sovjetski borbeni avion blizu poluostrva Sahalin oborio južnokorejski avion "boing 747", u kojem je poginulo svih 240 putnika i 29 članova posade.

    1993. U Ženevi propali pregovori o okončanju 17-mjesečnog rata u Bosni i Hercegovini, pošto su predstavnici bosanskih muslimana odbacili mirovni plan međunarodnih posrednika.

    1999. UNHCR saopštio da je, od juna, kada su okončani sukobi na Kosovu, oko 200.000 Srba i Roma napustilo tu pokrajinu, a da se na Kosovo vratilo 772.300 Albanaca, izbjeglih tokom višemjesečnih sukoba.

    2003. Holandija postala prva zemlja u kojoj je dozvoljeno medicinsko korišćenje marihuane radi ublažavanja patnji oboljelih, posebno kod najtežih bolesti poput side i raka.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 02-09-10 at 21:11.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #258
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    2. septembar


    1905. Uspostavljeno Drustvo za monopol duvana.

    1914. u Trmanju kod Kolašina rođen je Veljko Vlahović, narodni heroj publicista i politički radnik. Osnovnu školu učio je u rodnoj Trmanji, u Rovcima kod Kolašina, a gimnaziju u Podgorici i Beogradu. Tehničke nauke studirao je u Pragu i na Sorboni, diplomirao u Moskvi. Bio je aktivan član i rukovodilac studentskog pokreta od 1933. do 1935, član SKOJ-a i KPJ. Sa Lolom Ribarom učestvovao je u stvaranju komiteta i organizovanju Kongresa studenata za mir u Ženevi (1936), nakon čega je organizovao odlazak dobrovoljaca u Španiju, gdje je bio pomoćnik načelnika za kadrove Balkanske internacionalne brigade. U toku II svjetskog rata bio je sekretar u Komunističkoj omladinskoj internacionali i organizator radio-stanice „Slobodna Jugoslavija”, preko koje je u svijet prodirala istina o borbi našeg naroda protiv okupatora i njegovih saradnika. Poslije rata obavljao je niz visokih društvenih i političkih dužnosti. Nosilac je „Partizanske spomenice 1941”, ordena narodnog heroja, te niza drugih domaćih i inostranih odlikovanja, među kojima i najvišeg ordena za oslobođenje Španije. Umro je u Ženev 7. marta 1975.

    1935. umro Anto Gvozdenović adjutant Kralja Nikole i posljednji predsjednik Vlade Crne Gore - Ratnik, političar, general ruske, francuske i crnogorske vojske, ađutant kralja Nikole, posljednji predsjednik crnogorske vlade u egzilu, član crnogorske delegacije na Konferenciji mira u Parizu, prvi opunomoćeni ministar Kraljevine Crne Gore u Vašingtonu. Rođen je 14. januara 1854. Potekao je iz porodice koja je dala nekoliko istaknutih oficira, prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika; stasao u ličnost širokog enciklopedijskog obrazovanja i visoke kulture. Govorio je nekoliko stranih jezika. Završio je medicinu i bio poznati vojni hirurg. Učestvovao je u Veljem ratu, potom u ruskoj vojsci kao šef saniteta u Rusko-japanskom sukobu (1904), a tokom I svjetskog rata bio postavljen za pomoćnika šefa saniteta svih francuskih armija u glavnom štabu. U Crnu Goru se vratio 1915. U vrijeme kapitulacije crnogorske vojske, sa kraljem Nikolom otišao je u emigraciju. Poslije smrti crnogorskog suverena boravio je u Italiji i radio na organizaciji crnogorske emigracije i njenih vojnih formacija. Njegova burna biografija patriote, vojnika, publiciste, avanturiste, kockara, završena je u rodnom Vučjem dolu, u Ćeklićima, gdje je nakon povratka iz Beograda – a tamo je, penzionisan po starom crnogorskom zakonu, proveo sedam godina – kao 79-godišnjak došao da obnovi popaljeno ognjište. Sahranjen je bez ikakvih državnih počasti.

    1942. Na tek izgrađenom mostu na Lever Tari Italijani su strijeljali inžinjera Lazara Jaukovića, zato što je porušio krajnji luk mosta kako bi onemogućio prelazak italijanskih jedinica na drugu stranu rijeke. Most je obnovljen 1946. godine, a radovima na rekonstrukciji rukovodio je inženjer Isak Ruso, koji je rukovodio i radovima prilikom njegove izgradnje.

    U svijetu:

    31. Prije nove ere, u velikoj pomorskoj bici kod Akcijuma
    u Jonskom moru Oktavijan pobijedio flotu rimskog vojskovođe Marka Antonija i egipatske kraljice Kleopatre.

    1547. Umro Fernando Kortes, španski konkvistador, poznat po tome što je, zahvaljujući upotrebi vatrenog oružja i svojim sposobnostima, sa oko 700 vojnika osvojio Meksiko i uništio carstvo Asteka.

    1666. U požaru koji je četiri dana harao Londonom vatrena stihija gotovo uništila grad. Stradale mnoge građevine, među kojima i katedrala svetog Pavla.

    1752. Na osnovu odluke britanskog parlamenta, u Velikoj Britaniji i njenim kolonijama Julijanski kalendar zamijenjen Gregorijanskim. Drugi septembar bio posljednji dan po Julijanskom kalendaru.

    1807. Britanska mornarica bombardovala Kopenhagen kako bi spriječila Napoleona Bonapartu da protiv Britanaca upotrijebi dansku flotu.

    1838. Rođena havajska kraljica Liliuokalani, posljednji suveren Havaja, od 1891. do 1893, prije nego što su ta pacifička ostrva 1898. anektirale SAD.

    1866. Na Kritu izbila pobuna protiv Turaka i proglašeno ukidanje turske vlasti i ujedinjenje s Grčkom, ali je autonomija uspostavljena tek 1897. uz intervenciju evropskih sila, a Londonskim sporazumom 1913. Krit postao dio Grčke.

    1872. U Hagu počeo Peti kongres Prve internacionale, na kojem je odlučeno da sjedište Internacionale bude premješteno u SAD, gdje su postojali uslovi legalnog djelovanja. Zbog frakcijskih borbi, na konferenciji u Filadelfiji 15. jula 1876. donijeta odluka o raspuštanju te prve masovne međunarodne organizacije radničke klase.

    1930. Avionom "Znak pitanja" francuski piloti Diedon Kost i Moris Belont završili prvi let bez prekida između Evrope i SAD.

    1937. U ženevskom parku umro Pjer de Kuberten, inspirator i osnivač modernih Olimpijskih igara, koje su prvi put održane u Atini 1896. Osnovao Međunarodni olimpijski komitet, Olimpijski muzej i Olimpijski institut u Lozani. Sahranjen u Lozani, a njegovo srce pohranjeno unutar zdanja specijalno izgrađenog u znak sjećanja na njega, u Olimpiji.

    1945. Proglašena Demokratska Republika Vijetnam s predsjednikom Ho Ši Minom.

    1945. Na palubi američkog ratnog broda "Misuri" u Tokijskom zalivu Japanci potpisali bezuslovnu kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu.

    1973. Umro britanski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin, autor trilogije "Gospodar prstenova" i romana "Hobit".

    1996. Vlada Filipina potpisala mirovni ugovor s muslimanskim pobunjenicima, poslije 24-godišnjeg građanskog rata na južnom ostrvu Mindanao, tokom kojeg je poginulo 125.000 ljudi.

    1996. Lideri Srpskog pokreta obnove, Demokratske stranke i Građanskog saveza Srbije u Beogradu potpisali sporazum o formiranju koalicije "Zajedno", koja je odnijela pobjedu na lokalnim izborima u novembru, čime je uzdrmana dotada neprikosnovena vlast Slobodana Miloševića.

    2001. Na Kipru umro južnoafrički kardiolog Kristijan Bernar, koji je 1967. izvršio prvo uspješno presađivanje srca.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #259
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    3. septembar

    1797. Petar I – vrhovni poglavar Crne Gore - Predstavnici triju crnogorskih nahija: Crmničke, Lješanske i Riječke na narodnoj skupštini izglasali su istorijsku odluku da – „mi sborno dajemo polnuju vlast gospodinu mitropolitu Petru Petroviću da jest načalnik, protektor i zapovjednik našego naroda”. Takva odluka temeljena je na shvatanju da je stvaranje nezavisne i slobodne Crne Gore krajem XVIII vijeka nastavak i produženje vladavine dinastije Crnojevića, pošto je Ivan Crnojević, ili njegov sin Đurađ, poslije odlaska iz Crne Gore predao vlast cetinjskom vladici. To su na pomenutom skupu isticali i glavari triju nahija, pozivajući se na hrisovulj Ivan-bega Crnojevića. Na skupštini je takođe odlučeno da vođenje spoljne politike spada u isključivo nadležnost Petra I, kao vrhovnog zemaljskog poglavara. Ta je odluka poništila pokušaje guvernadura Radonjića da preuzme inicijativu u vođenju spoljne politike.

    1870. Povodom ponude Srbije da sa Crnom Gorom uspostavi vojnu saradnju u cilju rješavanja tzv. Istočnog pitanja, na sjednici Crnogorskog senata knjaz Nikola je izjavio da „ponuđena konvencija neće biti ništa bolja i efikasnija od onog ugovora iz 1866, kojega se srpska vlada držala samo dotle dok je računala da će Crnu Goru imati u svojoj šaci”. Takva izjava uslijedila je samo četiri godine nakon potpisivanja ugovora sa Srbijom (koji nije pretpostavljao vojnu saradnju već samo koordinaciju međusobnih odnosa u zajedničkom nastupanju protiv spoljnih neprijatelja) i izjave knjaza Nikole da bi, u slučaju uspješnog rata protiv Turske, Crnu Goru prisajedinio Srbiji, priznao kneza Mihaila za vladara, a on zadržao titulu knjaza, uz „materijalno i moralno sjajno položenije”.

    1903. u Bijelom Polju rođen Risto Ratković- Pjesnik, dramski pisac, romansijer, esejista i književni kritičar. Pripadao je krugu prvih poslijeratnih modernista. Pisao je liriku vizionarskog naboja, a u međuratnom periodu obojenu socijalnim elementom, koji je kasnije prešao u ekstatičnost jedne uzbudljive, paćeničke sudbine. Jezičkim osvježenjima, originalnim metaforama, on je simboličkoj prirodi svoje lirike dodao poseban zvuk. Poznati su mu: roman „Nevidbog”, u kom je dao upečatljivu sliku I svjetskog rata, zbirke pjesama „Mrtve rukavice” i „Dodiri”, stihovi i proza „Sa Orijenta”, drama „Zoraj” i knjiga eseja o književnim pitanjima – „Ćutanja o književnosti”. U čast tog pjesnika boema, u njegovom rodnom Bijelom Polju svake se godine organizuje značajna smotra književnog stvaralaštva – „Ratkovićeve večeri poezije”.

    1913. Uz odobrenje Njegovog Visočanstva Kralja Gospodara, prihvaćen je zahtjev opštine Nikšić za osnivanje Gimnazije. Prvi direktor škole bio je profesor slavistike Mihailo Bukvić, rođen u Gacku, studirao u Beču, Zagrebu i Gracu. U Glasu Crnogorca, od 19. oktobra 1913. godine, objavljen je oglas o prijemnom ispitu za upis u I razred škole. Za upis su se prijavila 154 učenika sa završenom osnovnom školom, starosti 10-15 godina. Škola je radila u privatnoj zgradi u današnjoj ulici Vuka Mićunovića. Ratovi su uslovili nekolika prekida u radu škole, koja je školske 1920/1921., imenovana Višom realnom gimnazijom. Tokom drugog svjetskog rata, u NOB i u logorima život je izgubilo 386 učenika i profesora nikšićke gimnazije, a 33 bivša učenika su proglašeni narodnim herojima. Gimnazija u Nikšiću već decenijama nosi ime Stojana Cerovića, uglednog profesora, kulturnog radnika, učesnika u NOR-u, vijećnika AVNOJ-a. Gimnazija je godinama imala najbolji polugodišnji i godišnji uspjeh učenika među srednjim školama u Crnoj Gori, kao i najveći broj vrlodobrih i odličnih učenika i dobitnika diplome Luča. Na takmičenju srednjih škola koje je organizovao Savez omladine Jugoslavije i list Mladost 1968. Gimnazija 'Stojan Cerović' je proglašena trećom gimnazijom i šestom srednjom školom u Jugoslaviji. Reformom srednjeg obrazovanja 1977. godine ukinuta je Gimnazija 'Stojan Cerović' i priključena Centru srednjeg obrazovanja. Negativne posljedice ove reforme osjetile su brojne generacije učenika. Tek 1991. godine ponovo je formirana Gimnazija u Nikšiću.

    1963. „Nemanjin grad” – osmanska tvrđava - Arheološka istraživanja na lokalitetu osmanske tvrđave Depedogen (Depedeken) iznad ušća Ribnice u Moraču, građevine poznate pod nazivom „Nemanjin grad” (finansirana od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture SRCG, Zavičajnog muzeja i SO Titograd) pokazala su da je riječ o osmanskoj tvrđavi izgrađenoj 1474, mnogo godina nakon vlasti Nemanjića na ovim prostorima i bez naznaka da je u ranijem periodu na tom mjestu bilo tragova ili temelja nekog drugog objekta građenog u njihovo vrijeme.

    1971. Skupština opštine Cetinje donijela je odluku o dislokaciji Njegoševe kapele sa lovćenskog Jezerskog vrha. Demontirani materijal smješten je na Ivanovim Koritima.

    u svijetu:


    301. Osnovana je državica San Marino,
    najstarija republika koja još uvek postoji od osnivanja i jedna od najmanjih na svijetu.

    1189. Ričard I Plantagenet, Ričard Lavlje Srce, u Vestminsterskoj opatiji u Londonu krunisan za kralja Engleske. (Richard "the Lionhearted").

    1658. U Londonu je umro Oliver Kromvel, vođa engleske Građanske revolucije. Poslije pobjede nad rojalistima ukinuo monarhiju i 1653. postao lord-protektor Engleske, Škotske i Irske. Dvije godine poslije njegove smrti monarhija obnovljena.

    1759. Iz Portugala počelo protjerivanje rimokatoličkih jezuita.

    1783.
    U Parizu je potpisan mirovni ugovor, kojim je završen osmogodišnji Rat za nezavisnost Džordža Vašingtona. Engleska je priznala nezavisnost SAD proglašenu Deklaracijom od 4. jula 1776. godine.

    1791. Francuska skupština usvojila ustav kojim je uspostavljena ustavna monarhija.

    1826. Nikolaj I Pavlovič Romanov u Moskvi krunisan za cara Rusije.

    1877. Umro francuski državnik i istoričar Luj Adolf Tjer, prvi predsjednik Treće republike. Kao šef versajske vlade 1871. u krvi ugušio Parisku komunu.

    1883. Umro ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma.

    1884. Iz Beograda krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd-Niš, prvoj u Srbiji. Početak gradnje, 21. juna 1881, srebrnim budakom obilježio knez Milan Obrenović.

    1931. Kralj Jugoslavije Aleksandar I Karađorđević proglasio oktroisani ustav. Ozakonjena monarhistička diktatura, zavedena 6. januara 1929.

    1939. Dva dana poslije njemačkog napada na Poljsku, Velika Britanija i Francuska objavile rat Njemačkoj.

    1939. Na kružnoj stazi oko Kalemegdana, u Beogradu, održane do tada najveće međunarodne automobilske trke u Jugoslaviji.

    1943. Iskrcavanjem na VIII britanske armije, pod komandom fildmaršala Bernarda Loa Montgomerija, na Siciliju počeo napad savezničkih trupa na Italiju u II svjetskom ratu.

    1948. Umro Eduard Beneš, predsjednik Čehoslovačke od 1935. do 1938. i od 1946. do 1948, kada je, po dolasku komunista na vlast, dao ostavku.

    1967. U Švedskoj je promijenjen zakon o saobraćaju i promijenjena je strana kojom se vozi, od lijeve na desnu, u skladu sa većinom evropskih zemalja.

    1969. Umro Ho Ši Min, predsjednik Demokratske Republike Vijetnam od njenog proglašenja 1945, jedan od osnivača Komunističke partije Indokine. Tokom II svjetskog rata, vođa gerilaca u borbi protiv Japana, potom jedan od lidera otpora protiv kolonijalnih trupa Francuske u Indokini.

    1976. Vasionski brod SAD, bez ljudske posade, Viking 2, spustio se na Mars i počeo da šalje fotografije sa te planete.

    1991. Umro američki filmski režiser italijanskog porijekla Frenk Kapra, dobitnik Oskara za filmove "Dogodilo se jedne noći", "Gospodin Dids ide u grad" i "Ne možete to ponijeti sa sobom".

    1992. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, italijanski avion s humanitarnom pomoći za Sarajevo oboren kod Jasenika, 34 kilometra zapadno od Sarajeva. Poginula četiri člana posade, na mjesec prekinuto dostavljanje humanitarne pomoći preko sarajevskog aerodroma.

    1994. Rusija i Kina proglasile završetak međusobnih neprijateljstava i dogovorile se da uklone nuklearne rakete koje su bile usmjerene iz jedne zemlje prema drugoj.

    1997. Dogodila se avionska nesreća u Kambodži u kojoj se vijetnamski Tupoljev TU-134 srušio na aerodromu u Pnom Penu. Nastradalo je 64 putnika i članova posade.

    1999. Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu suspendovala jugoslovenski valutni zakon i uspostavila carinsku kontrolu na granici Kosova i Makedonije.

    2001. SAD i Izrael povukli delegacije sa konferencije UN o rasizmu u Durbanu, u znak protesta zbog pokušaja da Izrael bude označen kao rasistička zemlja.

    2003. Sud u Džakarti osudio indonežanskog muslimanskog poglavara Abu Bakara Bašira na četiri godine zatvora zbog učestvovanja u zavjeri za obaranje vlade.

    2004. Najstariji češki zatvorenik, osamdesetogodišnji Karel Hofman, oslobođen daljeg izdržavanja kazne zatvora od četiri godine iz zdravstvenih razloga. Jedini Čeh osuđen za pomaganje sovjetske okupacije Čehoslovačke 1968.

    2004. U ruskom gradu Beslanu, u republici Sjevernoj Osetiji, krvavo je okončana opsada škole u kojoj su naoružani muslimanski ekstremisti, čečenski teroristi, zauzeli školu u kojoj je bilo preko 1200 učenika i nastavnika. Prema zvaničnom izvještaju, 344 civila je poginulo, od njih 186 djece, a stotine su ranjeni.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #260
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    4. septembar

    4. septembar je dan kad je rođen Frensis Šatobrijan i Mihailo Obrenović, dan kad je Semjuel Morze demonstrirao rad svoga telegrafa i Tomas Alva Edison u Njujorku pustio u rad prvu električnu centralu, a umro Žorž Simenon, francuski pisac i tvorac licnosti inspektor Megre.

    U Crnoj Gori:

    1789. Guvernadur, Jovan Radonjic, krenuo je u Bec da obezbijedi vojnu pomoc Crnoj Gori, ali Josip II je odbio, i obecao materijalnu pomoc pod uslovima koje Radonjic nije mogao garantovati.

    1909. Aranžman za pečalbare - Na Cetinju je potpisan sporazum između crnogorske vlade i sjevernonjemačkog Lojda, sa sjedištem u Trstu, oko otpremanja crnogorskih iseljenika za Ameriku i njihovog povratka u Crnu Goru. Sporazum je podrazumijevao transport samo onih iseljenika koji su imali uredne pasoše.

    1916. je umro Jozef Pantoček prvi botanicar u Crnoj Gori. - Prvi botaničar, po svemu sudeći i prirodnjak uopšte, koji je nošen istraživačkim duhom, duboko zašao u unutrašnjost Crne Gore. Rođen je 15. oktobra 1846. u Trnavi (Slovačka). U mnogim spisima navodi se da je bio mađarski botaničar. Doktor medicine postao je 1875, nakon studija u Getingenu i Beču. Botaničkim istraživanjima posvetio se tri godine ranije, krenuvši na ekspediciju u dinarsko područje Balkana. Tokom 1872, preko Kotora i Cetinja zaputio se ka visokim crnogorskim planinama (Komovi, Sinjavina, Durmitor) i sabrao obiman herbarski materijal od blizu 1.500 vrsta, među kojima preko 70 taksona novih za nauku. Ta istraživanja objavio je u djelu posvećenom flori Crne Gore i Hercegovine. Uz botaniku, bavio se izučavanjem fosilnih i recentnih silikatnih algi i mikrofotografijom.

    1916. je rodjen Radovan Gardasevic, narodni heroj i ucesnik Pljevaljske bitke, jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka. Završio je Pravni fakultet u Beogradu. Aprila 1941, kao rezervista u vojsci Kraljevine Jugoslavije, u napadu na njemačku kolonu kod Sarajeva bio je ranjen. Vrativši se u rodno Čevo, stupio je u partizane 13. jula 1941, učestvujući u napadima na okupatora u tom mjestu gdje je, prema nekim mišljenjima, ispaljena prva ustanička puška u Crnoj Gori. U sastavu I crnogorskog (Lovćenskog) bataljona Prve proleterske brigade, prošao je put od puškomitraljesca do političkog komesara II čete. Istakao se hrabrošću i razboritošću u odsudnim trenucima Pljevaljske bitke, 1. decembara 1941. Poginuo je 8. maja 1943. kod Zvornika, praveći odstupnicu svojoj četi.


    1988. umro istaknuti pravnik Mirko Gvozdenovic koji je pripremao Ustav SFRJ iz 1963. godine. Istaknuti crnogorski i jugoslovenski pravnik. Rođen je 30. avgusta 1912. u Vučjem dolu kraj Cetinja. Pravni fakultet završio je u Beogradu pred II svjetski rat, a tokom studija učestvovao je u mnogim manifestacijama koje su organizovane u cilju odbrane autonomije Univerziteta u Beogradu. Početkom rata uhapšen je zbog pomaganja ustanika protiv okupatora, a 1944. stupio je u redove oslobodilačkog pokreta. Poslije rata, obavljao je razne dužnosti u novim organima vlasti; 1954. prešao je u Beograd, gdje je dao veliki doprinos razvoju zakonodavstva. Objavio je više radova iz oblasti društveno-političkog sistema. Ogledao se kao autor i koautor knjiga komentara i priručnika, učestvovao u pripremama Ustava SFRJ iz 1963. Bio je član mnogih stručnih asocijacija i uživao ugled među crnogorskim i jugoslovenskim pravnicima. Za svoj angažman dobio je visoka društvena odlikovanja.

    2006. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović primio je na Cetinju prva akreditivna pisma ambasadora drugih država, Švajcarske, Gvineje Bisao, Norveške i Estonije. "Zadovoljstvo je što je poslije Berlinskog kongresa 1878. godine, Crna Gora ponovo u prilici da prima akreditivna pisma, da ima ambasadore stranih država u Crnoj Gori", konstatovao je Vujanović.


    u svijetu:

    1362. U Carskom dvoru u Onogoštu
    potpisana je Povelja o miru. Povelja je potpisana u prisustvu cara Stefana Uroša, nakon toga prestali su sukobi i obnovljene su stare trgovačke privilegije. Ovim su završeni ratovi koje je u dva navrata od 1359. do 1360. i od 1361. do 1362. godine protiv Dubrovnika vodio humski knez Vojislav Vojinović. Rat je vođen zato što je Dubrovnik priznao vrhovnu vlast Ludvika Prvog Anžujskog i odbio Vojislavu da preda Ston.

    1669. Venecija predala Turcima grčko ostrvo Krit, ne uspjevši da odbrani grad Heraklion, koji je bio pod turskom opsadom od 1648.

    1768. Rođen francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan, prvi romantičar u francuskoj književnosti.

    1781. Španski naseljenici su osnovali "Grad naše gospe kraljice anđela" (El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los Angeles), današnji Los Anđeles.

    1823. Rođen je Mihailo Obrenović, srpski knez, mlađi sin Miloša Obrenovića. Za kneza je došao poslije smrti svoga brata Milana 1839. Pošto je bio maloljetan, za njegove savjetnike postavljene su vođe ustavobranitelja (protivnici Miloševi) sa kojima se on sukobio i protjerao ih iz zemlje. Natjeran je na emigraciju 1842. i od tada je živio u Zemunu. Na srpski prijesto došao je i drugi put 1860. poslije očeve smrti. Svoje pozicije u režimu učvrstio je novim zakonima iz 1861. godine, kojim je znatno promijenio ustav, ograničio prava Savjeta i uveo Narodnu skupštinu, koja nije bila savjetodavno nego predstavničko tijelo.

    1837. U prisustvu velikog broja stručnjaka Semjuel Morze je demonstrirao rad svoga telegrafa. Sredinom maja 1844. godine već je bila uspostavljena telegrafska veza između Vašingtona i Baltimora, a ubrzo su telegrafe počele da koriste i sve evropske zemlje.

    1870. Francuska je postala republika, čime je okončano Drugo carstvo Šarla Luja Napoleona III. Car je svrgnut sa vlasti nakon teškog poraza u bici kod Sedana 2. septembra u francusko-pruskom ratu.

    1882. Američki pronalazač Tomas Alva Edison u Njujorku je pustio u rad prvu električnu centralu u svijetu. Pored ovog Edison je izumio i telegraf, električnu sijalicu, gramofon i brojna druga otkrića, uglavnom iz oblasti elektriciteta.

    1886. Poglavica Apača Džeronimo, vođa posljednje velike pobune američkih Indijanaca protiv bijelih porobljivača, predao se u Skeleton kanjonu u Arizoni američkom generalu Nelsonu Majlsu.

    1907. Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig, koji je afirmisao norvešku muziku u svijetu.

    1929. Njemački dirižabl "Graf Cepelin" je okončao putovanje oko svijeta. Let je trajao devet dana 20 sati i 23 minuta, a na vazdušnom brodu je bilo 40 članova posade i 14 putnika.

    1929. Rođena srpska i jugoslovenska glumica Mira Banjac.

    1949. Rođen Adolf Dado Topić, hrvatski muzičar, kompozitor, tekstopisac i rok pjevač.

    1963. Umro francuski državnik i finansijski stručnjak Robert Šuman, tvorac "Šumanovog plana" 1950, na osnovu kojeg je 1952. osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, prethodnica Evropske unije.

    1970. U Čileu je Salvador Aljende Gosens, kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi, izabran za predsjednika države. Ubijen je u septembru 1973. u puču čileanske armije.

    1972. Na Olimpijskim igrama u Minhenu američki plivač Mark Špic osvojio je sedmu medalju i time postavio rekord u osvojenim medaljama na jednoj Olimpijadi.

    1974. SAD su kao posljednja zapadna zemlja uspostavile diplomatske odnose sa Njemačkom Demokratskom Republikom.

    1975. Izrael i Egipat u Ženevi potpisali sporazum o povlačenju izraelskih trupa sa Sinaja i uspostavljanju tampon zone UN na poluostrvu.

    1989. Umro francuski pisac Žorž Simenon, autor kriminalističkih romana o inspektoru Megreu.

    1992. Bivši predsjednik Bugarske Todor Živkov, koji je smijenjen 1989, osuđen je na sedam godina zatvora pod optužbom za pronevjeru državnih fondova.

    1995. Pod geslom "Ujedinjeni Jerusalim je naš", Izrael je započeo 15-mjesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja Davida o tom gradu kao prijestonici jevrejskog naroda.

    1998. Tribunal UN za ratne zločine u Ruandi osudio je bivšeg premijera Žana Kambanda na doživotni zatvor zbog njegove uloge u genocidu tokom rata 1994.

    1999. Na referendumu o budućem statusu Istočnog Timora 78,5 odsto stanovništva glasalo je za nezavisnost od Džakarte, dok je svega 21 odsto podržalo autonomiju pod indonežanskom upravom.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #261
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default


    5. septembar

    Crnogorska istorija je zabiljezila:

    1759. Crnogorski mitropoliti Sava i Vasilije Petrović pismom su od ruske carice Jelisavete Petrovne tražili pomoć za obnovu crkve Roždestva Bogorodice koju je 1484. godine na Cetinju sagradio Ivan Crnojević, a razorena je u turskom pohodu na Crnu Goru i Cetinje 1696. Na njenim temeljima podignuta je kasnije Crkva na Ćipuru.

    1878. zamjenik ministra Rusije poslao je u Crnu Goru pismo, u kojem dotadašnjeg ruskog konzula u Dubrovniku imenuje za predstavnika Rusije u Crnoj Gori. Car Aleksandar II koji je Jonina imenovao za diplomatskog predstavnika Rusije u Crnoj Gori, odredio mu je položaj u rangu ministra rezidenta.

    1890. Ministarsto vojno Knjaževine Crne Gore donijelo je naredbu kojom se kuluk - obaveza svakog radno sposobnog Crnogorca od 16 do 60 godina da radi na izgradnji puteva - mogao platiti u novcu. Ovim je ljudima dozvoljeno "da se može birati - ili da rade 10 dana u godini na izgradnji puteva, ili da ... dadnu 10 šestica...". Bio je to period intenzivne izgradnje puteva u Crnoj Gori.

    1896. u Kamenarima je rođen dr Simo Milošević, ljekar i politički radnik. Ljekar i humanista, stručnjak iz domena parazitologije i mikologije. Iz rodnih Kamenara (Boka kotorska) na školovanje je otišao u Kotor i Zadar, potom u Beograd, gdje se upisao na Grupu za biologiju Filozofskog fakulteta, a nakon toga na medicinu. Bavio se dermatologijom i epidemiologijom u Centralnom higijenskom zavodu. U Hamburgu je 1928. radio na izučavanju bacila tuberkuloze, a potom se u Parizu usavršavao u oblasti mikologije. Po povratku u zemlju, osnovao je prvu mikološku laboratoriju. Prije II svjetskog rata pridružio se progresivnom pokretu na Beogradskom univerzitetu, učestvovao u poznatim Martovskim demonstracijama 1941, a početkom rata i u organizaciji Trinaestojulskog ustanka u Crnoj Gori. U januaru 1942. postao je šef saniteta za Crnu Goru i Boku, organizovao partizanske bolnice i predsjedavao Prvim kongresom ljekara u Bosanskom Petrovcu. Učesnik je Prvog zasijedanja AVNOJ-a. Ranjen je na Sutjesci i Vrbnici, gdje su ga zajedno sa Ivanom Goranom Kovačićem, pronašli i ubili četnici. krajem jula 1943

    1913. Avion sa pilotom Ivanom Vidmarom napravio je nekoliko krugova iznad Cetinja i spustio se na Obilića poljanu. Istog dana vratio se u bazu. Let aviona pozdravila je masa građana porodica crnogorskog dvora i inostrane delegacije - Đani – Ivan Vidmar, 23-godišnji Italijan slovenačkog porijekla, u letjelici tipa „blerio” izveo je prvi let avionom iznad Crne Gore. „Krilatica” je dopremljena brodom iz Trsta u kotorsku luku, a odatle kamionom do Njeguša. Otuda je, nakon sklapanja, uzletjela prema Cetinju. Sletjela je na Obilića poljanu, gdje je dočekana ovacijama velike mase okupljenog svijeta, predstavnika Dvora i inostranih delegacija. Tako je Cetinje, pored Trsta, Rijeke, Zagreba, Beograda i Sarajeva, imalo priliku da prvi put, deset godina nakon legendarnog leta braće Rajt, vidi avion – posljednju riječ tehnike i uživa u vještini letjenja. Ovom događaju prethodila su dva neuspješna pokušaja prikaza letjenja, izvedena godinu dana ranije (28. maja i 1. juna 1912)..

    1937. rodjen je poznati crnogorski slikar Hazbo Nuhanovic - Slikar u čijim je pejzažima uvijek prisutan ženski lik. Pedagošku akademiju završio je u Sarajevu. Postupno se razvijao od slikara hroničara do stvaraoca refleksivne orijentacije. Bio je član ULUCG. Imao je izuzetno veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je nekoliko vrijednih nagrada, među kojima i Trinaestojulske nagrade (1975) i ordena rada sa srebrnim vijencem. Umro je 2. marta 1992.

    u svijetu:

    1514. Turski sultan Selim I
    ušao u Tabriz u Persiji.

    1568. Rođen je italijanski filozof, dominikanac Tomazo Kampanela, zastupnik utopijske filozofije. Optužen da širi jeretičku nauku, osuđen je 1599. na doživotni zatvor. Oslobođen je nakon 27 godina na intervenciju pape Urbana VIII. Svoj ideal države opisao je u djelu "Grad sunca" koje je postalo udžbenik utopijske filozofije.

    1600. Poveljom engleske kraljice Elizabete osnovana je "Istočnoindijska kompanija" koja je dobila monopol na trgovinu sa Istokom, čime je počela britanska trgovačka, a potom i kolonijalna ekspanzija indijskog podkontinenta.

    1774. U Filadelfiji je počeo Prvi kontinentalni kongres na kojem su se predstavnici 13 američkih kolonija usprotivili britanskom uticaju u Sjevernoj Americi, što je bio uvod u Američki rat za nezavisnost u aprilu 1775.

    1791. Rođen njemački kompozitor Jakob Libman Ber, poznat kao Đakomo Majerber. Živio je u Parizu gdje je komponovao svoja glavna djela i odigrao značajnu ulogu u stvaranju francuske velike opere ("Hugenoti", "Afrikanka", "Robert Đavo", "Prorok").

    1800. Britanci pod komandom admirala Nelsona preuzeli su od Francuza Maltu. Pariskim mirom 1814. Britanija je i zvanično dobila Maltu koja je postala važna britanska baza na putu prema Indiji.

    1857. Umro je francuski filozof i matematičar Ogist Kont, jedan od osnivača filozofije pozitivizma i sociologije ("Kurs pozitivne filozofije", "Sistem pozitivne politike").

    1864. Flote Velike Britanije, Francuske i Holandije napale su Japance u tjesnacu Šimonoseki, za odmazdu zbog odluke Japana da zatvori svoje luke i istjera strance.

    1888. Rođen je indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsjednik Indije od 1962. do 1967, profesor filozofije na indijskim univerzitetima i na Oksfordu. U svojim djelima zastupa filozofski univerzalizam i ideju integracije istočne i zapadne filozofije ("Indijska filozofija", "Istočna religija i misao Zapada", "Istorija istočne i zapadne filozofije").

    1905. Mirom u Portsmutu (Nju Hempšir), uz posredovanje američkog predsjednika Teodora Ruzvelta završen je Rusko-japanski rat. Rusija je predala Japanu Port Artur i priznala japanske interese u Koreji.

    1914. U zoru 5. septembra, počela je bitka na Mačkovom brijegu, najkrvavija u Prvom svjetskom ratu. Srpska vojska izvršila je napad na koji je austro-ugarska vojska uzvratila žestkom artiljerijom.

    1939. SAD su proglasile neutralnost u Drugom svjetskom ratu, ali su kasnije zakonima "Cash and Carry" (Plati, pa nosi) i "Lend-Lease Act", Zakon o zajmu i najmu) pomagali oružjem savezničke snage. Amerikaci su ušli u rat 7. decembra 1941. kada su japanske trupe napale američku pomorsku bazu Perl Harbur.

    1960. Predsjednik Konga (Zair) Žozef Kasavubu smijenio je vođu nacionalnooslobodilačkog pokreta i prvog kongoanskog premijera Patrisa Lumumbu.

    1972. Na Olimpijadi u Minhenu, u noći između 5. i 6. septembra, upadom u Olimpijsko selo i oružanim napadom na logor izraelske ekipe teroristi ekstremističke palestinske organizacije "Crni septembar" ubili su 11 članova olimpijske reprezentacije Izraela. Tom prilikom poginuli su i pet terorista i jedan policajac.

    1990. Premijeri Sjeverne i Južne Koreje susreli su se u Seulu, na prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između dviju zemalja podijeljenih poslije Korejskog rata 1953.

    1995. Francuska je izvela prvu u seriji atomskih proba na pacifičkom ostrvu Mururoa, što je izazvalo osudu širom svijeta i masovne proteste, posebno u Australiji i na Tahitiju.

    1997. u Kalkuti je umrla Agneza Gondža BojadžijuMajka Tereza, utemeljivačica reda misionarki milosrđa i dobitnica Nobelove nagrade za mir. Rođena je u Skoplju 1910. g. u albanskoj porodici, u Indiji je 20 godina radila kao učiteljica, potom je u Kalkuti 1950. g. osnovala Udruženje za pomoć siromašnim i širom Indije osnovala je brojna društva za pomoć unesrećenim. Kao humanista 1979. g. dobila je Nobelovu nagradu za mir. Govorila je "Po krvi i porijeklu ja sam Albanka, državljanin sam Indije, katolička sestra, a što se tiče moga poziva, on pripada svijetu".

    2001. Državni tužilac Perua podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Alberta Fudžimorija zbog umiješanosti u dva masakra koje su izvršili paramilitarni odredi ranih devedesetih.

    2002. U eksploziji automobila bombe u Kabulu (Avganistan) poginulo je 26 a povrijeđeno 150 osoba. U Kandaharu neuspio atentat na predsjednika Avganistana Hamida Karzaia.

    2003. Sjedinjene Američke Države su zamrznule finansijska sredstva desetorici članova azijske terorističke grupe Džema islamija, koja se dovodi u vezu sa mrežom iste orijentacije Osame bin Ladena Al Kaida.

    2005. U padu aviona boing 737-200 indonežanske aviokompanije Mandela na naseljeno područje na sjeveru ostrva Sumatra poginulo je 149 osoba. Pad aviona preživjelo je 15 putnika.



    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 07-09-10 at 00:25.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #262
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    6. septembar

    1455. Zbog pritisaka sa svih strana na crnogorsku teritoriju, 51 crnogorski glavar potpisao je savez sa Mlečanima priznavajuci im vrhovnu vlast u rukama Crnojevića - U vrijeme snažnog pritiska bosanske i srpske vlastele na posjede Zete (Crne Gore) Crnojevića, sa jedne, i pretenzija Mehmeda II Osvajača na njene teritorije, sa druge strane, potpisan je između Venecije i 51 glavara crnogorskih plemena ugovor o dobrovoljnom priznavanju vrhovne vlasti Mletačke republike, koju će u njeno ime vršiti njen vojvoda i kapetan Stefan Crnojević. Tim činom izbjegnute su okupacione namjere Mehmeda II Osvajača i hercega Stjepana Vukčića. Crna Gora, iako je formalno priznala podređenost Veneciji, zadržala je faktičku vlast u svojim rukama.

    1669. zavrsen Kandijski rat. Sukob koji je počeo 1645. između Mletačke republike i Osmanskog carstva nazvan je Kandijski, zbog osmanskog osvajanja kritske luke Kaneje i opsade Kandije, najvećeg grada i luke na ostrvu Kritu. U ratu koji se u najvećoj mjeri vodio u Dalmaciji i Boki kotorskoj (iako je osvajanje Krita bilo glavni cilj Osmanlija) učestvovala je i Crna Gora. Prvi sukobi Crnogoraca i Osmanlija desili su se u septembru iste godine, kada je skadarski sandžak-beg želio silom da naplati porez koji su Crnogorci već dvije godine odbijali da daju. U prvim godinama sukoba, dugog dvije i po decenije, Crnogorci su ratovali u savezu sa Mlečanima, ali su nakon jednog njihovog poraza (1649), kada je splasnula mletačka ofanziva, ostavši bez oslonca u Republici, morali da pristanu na plaćanje harača Osmanlijama, a u nekim njihovim ratnim pohodima bili i nasilno mobilizovani na njihovoj strani. Po okončanju rata, Mlečani su morali Osmanlijama ustupiti Krit.

    1861.
    U Balosavama kod Vilusa rođen je dr Novica Kovačević Graovski, ljekar, žurnalista, publicista, književnik i prevodilac. Knjaz Nikola ga je poslao u Petrograd na studije medicine, radio je kao ljekar u Podgorici, na Orjoj Luci, Cetinju, u Vasojevićima i Ulcinju. Angažovao se na suzbijanju tifusa, bjesnila i gripoznog zapaljenja pluća. Po ustanovljenju vojske na Cetinju 1896. godine postavljen je za vojnog ljekara, pa za prvog načelnika vojnog saniteta u CG i stalnog nastavnika Oficirske škole. Napisao je veliki broj novinskih članaka, više novela, reportaža, nekrologa i bibliografija poznatih ličnosti. Pisao je i poeziju, dva eseja, nekoliko prikaza, pripovijedaka, putopisa i vrlo uspješno prevodio sa ruskog jezika.

    1908. Cetinjski vjesnik je zabilježio rad prvog crnogorskog kinematografa. Filmovi su prikazivani u kafani Lovćen. "Svako veče davane su po dvije predstave. Nedjeljom i praznicima predstave su davane poslije podne, sa spuštenim cijenama. Kinematograf je snabdjeven sa velikim izborom raznijeh interesantnijeh i šaljivijeh scena", pisao je Vjesnik.

    1973. umro je Niko J. Martinovic - Ugledni prosvjetni poslenik, rođen 17. januara 1896. u Bajicama kod Cetinja. Kao gimnazijalac, dobrovoljno je učestvovao u Prvom balkanskom i Prvom svjetskom ratu. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. Između dva rata predavao je u gimnaziji na Cetinju, Podgorci i Beogradu. Drugi svjetski rat zatekao ga je na dužnosti direktora Učiteljske škole u Herceg Novom. Nakon priključivanja NOR-u, uhapšen je sa cijelom porodicom i vrijeme do 1944. proveo u zatvoru, poslije čega se ponovo angažovao u oslobodilačkom pokretu. Po oslobođenju, obavljao je odgovorne političke dužnosti u novim organima vlasti, potom opet u prosvjeti, završivši karijeru kao direktor Više pedagoške škole na Cetinju. Za angažman na društveno-političkom i prosvjetnom planu dobio je niz odlikovanja i priznanja.

    u svijetu:

    1522. Španski moreplovac Huan Sebastijan del Kano
    završio je prvo putovanje oko svijeta, koje je 1519. započeo Fernando Magelan sa pet brodova i 270 mornara. Del Kano je preuzeo komandu kada su 1521. Magelana ubili filipinski urođenici i vratio se u Španiju sa jednim brodom i 18 mornara.

    1566. Umro je turski sultan Sulejman II Veličanstveni. Tokom njegove 46-godišnje vladavine Otomansko carstvo dostiglo je vrhunac moći i najveće teritorijalno proširenje. Umro je prilikom opsade Sigeta u trećem pohodu na Beč.

    1688. Austrijska vojska pod komandom bavarskog kneza Maksimilijana Emanuela, uz pomoć srpskih dobrovoljaca, savladala je otpor Turaka i ušla u Beograd. Turci su ga ponovo zauzeli 1690.

    1729. Rođen je njemački pisac i filozof racionalizma Mozes Mendelson, osnivač jevrejskog prosvjetiteljskog pokreta u Njemačkoj i tvorac prve moderne jevrejske filozofije religije.

    1757. Rođen je francuski general i državnik Mari Žozef, markiz od Lafajeta, nazvan "herojem dva svijeta" u Američkom ratu za nezavisnost gdje se borio protiv Britanaca (1777-81). Po povratku u Francusku bio je predstavnik plemstva u skupštini i zastupnik liberalnih ideja.

    1860. Rođena je američka pacifistkinja i društvena reformatorka Džejn Adams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931. Bavila se praktičnim rješavanjem socijalnih problema i bila predsjednik Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.

    1898. Holandska kraljica Vilhelmina stupila je na prijesto. Na isti dan 1948. kraljica je abdicirala u korist kćerke princeze Julijane.

    1901. U Bufalu je anarhista Leon Čolgos izvršio atentat na predsjednika SAD Vilijema Mekinlija. Mekinli je od zadobijenih rana umro nedjelju dana kasnije, a 14. septembra novi predsjednik SAD postao je Teodor Ruzvelt.

    1914. Francuske trupe su uz pomoć britanskog ekspedicionogkorpusa krenule u kontraofanzivu na frontu širokom 500 kilometara, čime je počela prva velika bitka na rijeci Marni u Francuskoj u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je za četiri dana njemačka vojska pretrpjela težak poraz.

    1914. Na zahtjev saveznika da poslije pobjede na Ceru u Prvom svjetskom ratu preduzme ofanzivu preko granice, srpska vojska je počela operacije protiv Austrijanaca u Sremu i istočnoj Bosni, poznate kao Bitka na Drini. Borbe su trajale do 11. novembra, kada je srpska vojska bila prisiljena da se povuče.

    1923. u Beogradu je rođen Petar Drugi Karađorđević, sin kralja Aleksandra, prvi unuk Zorke, kćerke kralja Nikole Petrovića. Pošto nije bio punoljetan 1934. godine, kada je u Marseju ubijen njegov otac, vlast je vršilo Namjesništvo na čelu sa Pavlom Karađorđevićem. Prije punoljetstva, oficirskim pučem 27. marta 1941. godine preuzeo je vlast ali je već 15. aprila - desetak dana nakon napada Trojnog pakta na Jugoslaviju, zajedno sa Vladom, sa nikšićkog aerodroma Kapino Polje pobjegao u London. Otuda je pružao podršku četnicima Draže Mihailovića, zbog čega mu je na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, zabranjen povratak u zemlju. Odlukom Ustavotvorne skupštine Jugoslavije 29. novembra 1945. godine ukinuta je monarhija u Jugoslaviji, a Petar II i dinastija Karađorđevića lišeni su svih prava.

    1940. Rumunski kralj Karol II Hoencolern je u Drugom svjetskom ratu pod pritiskom Sila osovine abdicirao u korist sina Mihajla.

    1965. Napadom indijske avijacije na pakistanski grad Lahor počeo je rat između Indije i Pakistana zbog Kašmira. Sukob je okončan 25. septembra posredstvom UN.

    1966. Skupštinski kurir Dimtrik Cafondas ubio je južnoafričkog premijera Hendrika Frenša Fervuda za vrijeme parlamentarne debate u Kejptaunu. Kao premijer od 1958. Fervud je donio najveći broj zakona sistema aparthejda u Južnoj Africi.

    1968. Afrička kraljevina Ngvani (Svazilend) stekla je nezavisnost od Velike Britanije, čiji je posjed bila od 1881.

    1970. Palestinski teroristi su oteli četiri aviona koja su letjela iz Evrope u Njujork. Narednog dana u Kairu je zapaljen "Boing 747" kompanije "Pan ameriken", a dva "Boinga 707" dignuta su u vazduh 12. septembra u Jordanu. Četvrti avion se spustio u London, a otmičarka Lejla Kaled je uhapšena.

    1975. U zemljotresu u istočnoj Turskoj 2.350 ljudi je poginulo,a ranjeno oko 3.000.

    1988. Jedanaestogodišnji dečak Tomas Gregori postao je najmlađa osoba koja je preplivala Lamanš. Plivanje je trajalo 11 sati i 54 minuta.

    1991. SSSR je priznao nezavisnost Litvanije, Letonije i Estonije; Lenjingradu je vraćeno ime Sankt Petersburg.
    1994. Premijer Irske Albert Rejnolds prvi put se sastao sa vođom Šin Fejna, političkog krila IRA-e, Džerijem Adamsom i razgovarao o političkom rješenju dugogodišnje krize i sukoba katolika i protestanata u Sjevernoj Irskoj.

    1997. Britanska princeza Dajana, koja je poginula 31.avgusta u saobraćajnoj nesreći u Parizu, sahranjena je na porodičnom imanju, poslije pogrebne ceremonije koju je posredstvom TV prijemnika pratilo više od 2 milijarde ljudi širom svijeta.

    1998. Umro je japanski filmski reditelj Akira Kurosava, koji je proslavio japansku kinematografiju filmovima "Rašomon", "Sedam samuraja", "Ran". Dobitnik je dva Oskara za najbolji inostrani film.

    2000. U sjedištu UN u Njujorku otvoren je "Milenijumski samit UN", najveći skup svjetskih lidera u istoriji na kojem je učestvovalo 150 kraljeva, predsjednika i premijera. Od svjetskih lidera samitu nijesu prisustvovali samo predsjednici Iraka Sadam Husein, SR Jugoslavije Slobodan Milošević i Libije Moamer Gadafi.

    2001. Vrhovni sud Kazahstana osudio je bivšeg premijera Akezana Kazegeldina na deset godina zatvora zbog korupcije, ilegalnog posjedovanja oružja i zloupotrebe položaja.

    2002. Ruske vlasti su otkrile masovnu grobnicu u Čečeniji, u blizini granice sa Ingušetijom. Sedam od ukupno 15 pronađenih tijela su Čečeni koji su nestali kada je ruska vojska "prošla" kroz njihovo selo.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #263
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    7. septembar

    1320. prvi pomen Ćeklića - U dokumentima Kotorskog arhiva, Ćeklići se pominju kao Tekla, a kasnije kao Teklići. U jednom dokumentu stoji kako je izvjesni „Miroje iz Ćeklića bio svjedok sklapanja bračno-miraznog ugovora”. U dubrovačkim izvorima, Ćeklići se prvi put pominju 1381.

    1676. Saznavši da grčki sveštenik iz Pule tajno dolazi i crnogorskim iseljenicima u Peroju vrši obrede, mletačke vlasti su izdale oštru zapovijed kojom su strogo zabranili takvu praksu. Perojci su se protivili, obraćali se Senatu, isticali problem udaljenosti Pule, pritiske katoličkih sveštenika i sl. pa je pravoslavni sveštenik opet počeo da im dolazi.

    1880. Na Cetinju je otvorena Opšteobrazovna realna Gimnazija, prva u Crnoj Gori. Kao knjaževsko-realna gimnazija, nastala je odlukom Državnog savjeta. Do otvaranja Podgoričke gimnazije (1907) bila je jedina obrazovna institucija te vrste u Crnoj Gori. Za prvog direktora postavljen je Jovan Pavlović. Prve godine upisano je 16 đaka. Naredne četiri godine radila je u Cetinjskom manastiru, odakle se preselila u Biljardu, do 1915. godine. Od 1919. do 1947. bila je smještena u Plavom dvorcu, nakon čega je nastavila rad u objektu u kom se i danas nalazi. Do 1907. Cetinjsku gimnaziju su pohađali samo muškarci, a nakon toga je upis dozvoljen i djevojkama.

    1890. Odobrena gradnja džamije - Odobrivši i odredivši mjesto u mahali Meterizi za gradnju novog vjerskog objekta, umjesto stare džamije sklone padu, knjaz Nikola je poručio ulcinjskim muhamedancima: „U znak moje vazdanje ljubavi prema Vama, mojim vjernim podanicima i stalne želje da ste u Vašoj vjeri slobodni i napredni, naredio sam da primite tri hiljade groša kao pomoć za građenje džamije”. Do realizacije tog poduhvata, iz još uvijek neutvrđenih razloga, ipak nije došlo.

    1910. Prvi put prikazan Karamanov film sa proglasenja knjaza Nikole za kralja Crne Gore - U Splitu je u bioskopu Josipa Karamana premijerno prikazan film „Svečanosti proglašenja Crne Gore kraljevinom”. Karaman je film snimio tokom boravka na Cetinju, u vrijeme proglašenja Crne Gore za kraljevinu.

    1911. rodjen poznati ljekar Branko Zogovic pisac preko 100 strucnih radova,
    Istaknuti zdravstveni radnik, dopisni član CANU. Studije medicine i specijalizaciju iz grudne hirurgije završio je u Beogradu. Tokom okupacije, pružao je medicinsku pomoć ranjenim pripadnicima NOP-a, zbog čega je hapšen. Poslije rata radio je na hirurškoj klinici VMA. Na zahtjev Vlade NR Crne Gore, demobilisan je i angažovan u zdravstvenim ustanovama u crnogorskim gradovima. Bavio se opštom grudnom i vaskularnom hirurgijom. Prvi je ljekar u Crnoj Gori koji je radio gastrektomije i verthajmove operacije, kao i prve arteriografije u Glavnoj vojnoj bolnici u Srbiji, u Crnoj Gori i na Kosovu. Bio je član inostranih i međunarodnih hirurških društava i objavio preko 100 stručnih radova. Dobitnik je niza visokih priznanja, među kojima i Trinaestojulske nagrade. Umro je 31. jula 1979. godine.

    1926. Ministarstvo prosvjete donijelo je Pravila o uređenju Državnog muzeja na Cetinju, kojim je podijeljen u tri cjeline, muzejsku, arhivsku i bibliografsku.

    U svijetu:

    1533. Rođena engleska kraljica Elizabeta I,
    kćerka kralja Henrija VIII i njegove druge žene Ane Bolen. Za vrijeme njene vladavine postavljeni temelji buduće britanske imperije.

    1566. U bici za Siget, koji je opsijedala turska vojska Sulejmana II Veličanstvenog, poginuo hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski.

    1701. U Hagu potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, poznat kao Druga velika alijansa.

    1714. Car Karlo VI u Rahstatu, s Francuzima potpisao Badenski mir, kojim je okončan Rat za špansko nasljeđe, a Francuzima pripali Alzas i Strazbur.

    1764. Za kralja Poljske krunisan ruski štićenik Stanislav II Ponjatovski, posljednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine, Rusija, Pruska i Austrija izvršile tri diobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918. godine.

    1812. Završena Borodinska bitka, blizu Moskve, jedna od najkrvavijih bitaka u Napoleonovim ratovima, u kojoj su Rusi pod komandom Kutuzova izgubili 44.000 vojnika, a Napoleon 50.000, među kojima i 23 generala. Nedjelju dana kasnije Napoleon je ušao u Moskvu.

    1813. Prvi put upotrijebljen naziv Ujka Sem za SAD, u uvodniku njujorškog lista "Troj post".

    1822. Guverner Brazila, princ Pedro, proglasio nezavisnost od Portugalije i proglasio se za cara. Portugal priznao nezavisnost Brazila 1828.

    1860. Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojim "crvenokošuljašima" zauzeo Napulj, u ratu za oslobodjenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije.

    1901. Potpisan Pekinški protokol kojim je okončan Bokserski ustanak u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile evropske sile, Japan i SAD, a Kina primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu tokom ustanka.

    1909. Rođen američki filmski i pozorišni režiser Elija Kazan, dobitnik nekoliko "Oskara". Zabilježio je sjajnu glumu Marlona Branda, Vivijen Li, Karl Maldena i Kim Huntera u filmu Tramvaj zvani čežnja i Džejms Dina u filmu Istočno od Raja.

    1914. Rođen američki fizičar Džejms Alfred van Alen. Pomoću Gajger- Milerovih brojača postavljenih 1958. na vještačke satelite "Eksplorer 1" i "Eksplorer 2" otkrio dva pojasa pojačanog zračenja oko planete Zemlje koji su kasnije nazvani Van Elenovi radijacioni pojasevi.

    1949. Umro meksički slikar Hose Klemente Orosko. Smatra se najvećim slikarom murala u XX vijeku, dekorisao mnoge zgrade u Meksiku i SAD.

    1964. U mjestu Sip na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava, uz prisustvo predsjednika Jugoslavije i Rumunije, Josipa Broza Tita i Georgija Georgiju Deža, postavljen kamen-temeljac na gradilištu hidroelektrane "Đerdap".

    1975. Završeno preseljavanje Turaka na Kipru. Pod nadzorom Ujedinjenih nacija, oko 9.000 ljudi prebačeno sa juga na sjever zemlje.

    1986. Biskup Dezmond Tutu postao nadbiskup Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.

    1990. Kao odgovor na reviziju Ustava Srbije 1989, kojom je značajno smanjena autonomna vlast u pokrajinama Vojvodini i Kosovu, 144 albanska delegata Skupštine Kosova u Kačaniku proglasila Ustav Republike Kosovo.

    1991. U Hagu počela rad Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu konferencije učestvovali svi članovi Predsjedništva SFRJ, predsjednik Savezne vlade i šest predsjednika jugoslovenskih republika. Predsjedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rješenju jugoslovenske krize, bio lord Karington.

    1994. U komandi američke vojske u Berlinu posljednji put spuštena američka zastava, čime je, poslije skoro pola vijeka, formalno okončano američko vojno prisustvo u Berlinu.

    1997. U egzilu u Maroku umro Mobutu Sese Seko, predsjednik i diktator Zaira od 1965. do 1997, kada ga je sa vlasti zbacio Loran Kabila.
    2005. U Rimu umro jedan od najpoznatijih italijanskih kantautora Serđo Endrigo, rođen u Puli 1933. godine.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #264
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    8. septembar

    1862. Intervencijom velikih sila prekinut je crnogorsko-osmanski rat započet početkom godine. Ugovor o prekidu operacija potpisan je na Rijeci Crnojevića čime je zaustavljen napad Osmanlija ka Cetinju. Crna Gora je morala da prihvati ultimatume Omer paše: da obezbijedi nesmetanu komunikaciju od Skadra do Nikšića, da omogući gradnju utvrđenja radi zaštite puta i da se vojvoda Mirko Petrović protjera iz Crne Gore. Intervencijom velikih sila ukinute su nepovoljne odredbe iz ovog ugovora.

    1869. na Cetinju je otvoren "Djevojački institut carice Marije", prva ženska srednja škola u Crnoj Gori i najpoznatija kod Južnih Slovena. Prva načelnica Instituta bila je Ruskinja Nadežda Petrovna Pacajevič, a na prvoj godini upisano je 12 učenica iz imućnih crnogorskih porodica. Školovanje je u početku trajalo dvije, a kasnije četiri godine. Najboljim učenicama pružana je šansa i da produže školovanje, poslije čega su imale pravo da budu učiteljice u osnovnim školama. Nastavu su, pored Pacajevičeve, držale i honorarni nastavnici, đakon Filip Radičević, učitelj Milan Kostić, arhimandrit Visarion Ljubiša. Institut je 1872. god. dobio novu zgradu koja se nalazila pored tadašnje Lokande, a prestao je da radi 1913. god.

    1871. prilikom krstenja Danila, knjazu Nikoli su donoseni razni pokloni koji su unovcavani. Od toga novca je pocela gradnja cetinjske bolnice koja je tada dobila, a i danas nosi, njegovo ime. Plan za bolnicu i mikrolokaciju izradio je dvorski ljekar, francuz G. Frilley. Gradnja objekta počela je u proljeće naredne godine, a završena 1873. Bila je to prva, do 1887. i jedina bolnica u Crnoj Gori. Rekonstruisana je i proširena 1912. Do tog vremena u bolnici, koja je nastala za potrebe zbrinjavanja hercegovačkih i ranjenika u Crnogorsko- osmanskom ratu 1876–78, liječeno je preko 16 hiljada bolesnika i izvršeno šest hiljada operacija

    1877. Pod pritiskom 47-odnevne opsade i jake artiljerije predala se turska posada u Nikšiću. Zapovjednik turskog Onogošta Skender-beg crnogorskom Knjazu Nikoli na Duklu predao je ključeve grada. Iako je Knjaz Nikola Turcima ponudio ravnopravnost, slobodu vjere i raspolaganje imovinom, kao i slobodu nošenja oružja, mnogi su napuštili grad.

    1878. Visarion Ljubiša – episkop Zahumsko-raški - U crkvi Cetinjskog manastira mitropolit crnogorski Ilarion Roganović i bokokotorski episkop Gerasim Petranović rukopoložili su Visariona Ljubišu za episkopa zahumsko-raškog, treće novoosnovane eparhije tadašnje Crnogorske pravoslavne crkve

    1943. Nakon kapitulacije Italije i odstupanja njenih vojnika sa područja Crne Gore, njemačke vojne jedinice, nastupajući iz Hercegovine i Albanije, brzo su zaposjele teritorije koje su do tada bile pod italijanskom okupacijom. Njemci su zauzeli Cetinje, Nikšić, Podgoricu i Primorje, a potom gradove i mjesta na sjeveru Crne Gore.

    U svijetu:

    1157. Rođen engleski kralj Ričard I Plantagenet,
    Ričard Lavlje Srce, junak srednjevjekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Vladao od 1189. do smrti 1199.

    1331. Srpski srednjovjekovni vladar Dušan Stefan, sin Stefana Dečanskog krunisan je za kralja Srbije. Poslije teritorijalnog proširenja krunisan je i za cara. Njegovo carsko krunisanje obavljeno je na Uskrs 16. aprila 1346. godine u Skoplju.

    1380. Veliki moskovski knez Dimitrije Ivanovič Donski u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku. To je bila prva pobjeda Rusa nad Tatarima koji su u XIII vijeku zagospodarili većim dijelom Rusije.

    1565. Španski doseljenici na Floridi, na mjestu današnjeg St. Avgustina, osnovali prvo katoličko naselje u Sjevernoj Americi.

    1664. Predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom, Englezi zauzeli holandsko naselje na američkom kontinentu, Novi Amsterdam, nazvano potom Njujork, u čast vojvode od Jorka, kasnije engleskog kralja Džejmsa II.

    1760. U Sedmogodišnjem ratu, koji se iz Evrope proširio i na Sjevernu Ameriku, Britanci pod komandom Džefrija Amhersta porazili Francuze i zauzeli Montreal.

    1841. Rođen češki kompozitor Antonjin Dvoržak, jedan od tvoraca češke nacionalne škole.

    1856. Mirovnim ugovorom u Parizu završen Krimski rat Rusije i Turske i njenih saveznika Velike Britanije i Francuske i Kraljevine Sardinije za prevlast na Balkanu, Dardanelima i Bliskom Istoku. Rusija izgubila dio Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama i pravo držanja ratne flote u Crnom moru.

    1900. Uragan u teksaškom gradu Galveston razrušio više od 2.500 kuća, a poginulo najmanje 8.000 ljudi.

    1926. Društvo naroda jednoglasno primilo Njemačku u članstvo.

    1941. Njemci u Drugom svjetskom ratu počeli blokadu Lenjingrada i odsjekli ga od ostatka zemlje. Opsada grada, tokom koje je od iscrpljenosti i gladi umrlo 620.000 ljudi, okončana u januaru 1944. pobjedom sovjetske Crvene armije.

    1943. Objavljena bezuslovna kapitulacija Italije u Drugom svjetskom ratu.

    1949. Umro njemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere, autor opera i simfonijskih poema.

    1951. U San Francisku potpisan mirovni ugovor Japana i 49 zemalja. Tim ugovorom Japanu oduzete sve teritorije osvojene za posljednjih 80 godina.

    1954. SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska u Manili osnovali SEATO, pakt zamišljen kao kariku u američkoj globalnoj strategiji okruživanja SSSR. Prestankom "hladnog rata", pakt je izgubio značaj.

    1991. Makedonci se na referendumu izjasnili za suverenu Republiku Makedoniju, čime je Makedonija postala treća od šest republika SFRJ koja je izabrala samostalnost.

    1995. Ministri inostranih poslova Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Ženevi prihvatili mirovni plan za BiH, što je bio uvod u okončanje najtežeg sukoba na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata.

    1999. U eksploziji podmetnute bombe u stambenoj zgradi u Moskvi poginule 94 osobe. U seriji eksplozija koje su uslijedile narednih dana u više gradova u Rusiji poginulo oko 300 ljudi.

    2002. Na Svjetskom prvenstvu u košarci u Indijanapolisu, u SAD, Jugoslavija drugi put postala prvak svijeta

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #265
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    Da li znate da je jedan od najvecih crnogorskih slikara Milo Milunović počeo učiti Umjetničku školu u Skadru kada je naučio albanski jezik. Tih godina je ucestvovao u ustanku koji su organizovali albanski rodoljubi protiv tadasnjih okupatora. Kasnije se rado sjecao tih dogadaja, a posebno je naglasavao da su mu Albanci mnogo više vrijednovali veliku figuru - portret Skenderbega koju je uradio, nego njegove riječi koje je govorio na albanskom jeziku.

    9. septembra u Crnoj Gori:

    1852. Nakon prvog svečanog zasjedanja Narodne skupštine na Cetinju, na Cetinjskom polju, u prisustvu velikog broja ljudi, obnarodovana su imena osoba koje je knjaz Danilo imenovao za senatore, kapetane i perjanike. Oni su, kao i sam knjaz, morali položiti zakletvu pred dvojicom sveštenika. Imenovane starješine obavezale su se da će biti „vjerni knjazu i otačastvu na svako mjesto, u svako vrijeme, da će se čvrsto držati zakona i pravo suditi bez ičesova mita i hajtera – kako bogatom tako i siromahu”.


    1871. rodjen Mihailo Makarov, poznati ljekar, koji je 1920. došao u Crnu Goru.

    1930. umro Stevo Ognjenovic, poznati crnogorski ljekar.
    Jedan od istaknutih crnogorskih ljekara potekao je iz porodice Špira Ognjenovića, visokog državnog činovnika i kompozitora, koja je dala nekoliko poznatih kulturnih poslenika. Rođen je 5. januara 1876. Završio je Carsku vojno-medicinsku akademiju u Petrogradu (1881). Bio je dječji ljekar, a službovao je u Nikšiću, kao okružni ljekar i upravitelj bolnice „Knjaginja Zorka”, i u Podgorici. Jedno vrijeme obavljao je dužnost načelnika Odjeljenja za zdravstvo pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore i upravnika bolnice „Danilo I” na Cetinju

    1989. umro akademik Vladislav Brajković, specijalista pomorskog prava i jugoslovenski ekspert na mirovnoj konferenciji u Parizu, 1946. godine. 1964. godine, dobio je titulu admirala Bokeljske mornarice.

    1990. Osnovan Demokratski savez Albanaca - Osnivačka skupština prve političke partije Albanaca u Crnoj Gori, organizovana u cilju aktivnog učešća u političkom, privrednom i kulturnom životu i izražavanja nacionalnih specifičnosti albanskog naroda u Crnoj Gori, održana je u Tuzima. U osnovnim programskim načelima DSA se izjasnio kao predstavnik i zaštitnik prava i interesa Albanaca u okviru međunarodnih standarda, protiv rata, tadašnje hegemonije beogradskog režima i za rješavanje svih spornih pitanja demokratskim sredstvima. Za prvog predsjednika stranke izabran je Mehmet Barthi, za potpredsjednike Leka Ljuljđuraj i Tahir Đonbaljaj, a za sekretara Nikola Camaj.

    2001. U Beogradu je umro profesor beogradskog Fakuleta dramskih umjetnosti, poznati pozorišni, televizijski i filmski reditelj Radomir Bajo Šaranović, dobitnik brojnih domaćih i stranih priznanja za svoja umjetnička ostvarenja: Trinaestojulska nagrada, Srebrna arena u Puli, specijalna nagrada na festivalu Karlove Vari. Tokom bogate profesorske karijere odnjegovao je generacije filmskih reditelja, a sam je ostvario vrijedna pozorišna, televizijska i filmska dostignuća. Najpoznatije Šaranovićeve filmske režije su "Svadba", koja je nagradena na festivalu u Karlovim Varima i istorijski spektakl "13. jul": Radomir Bajo Šaranović je sahranjen u Danilovgradu.

    2002. Viši sud u Bijelom Polju osudio je Nebojšu Ranisavljevića iz Despotovca na 15 godina zatvora, zbog učešća u otmici i likvidaciji putnika, pretežno Muslimana, iz voza na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci (RS) u februaru 1993.

    2007. U finalnom meču kvalifikacionog turnira u Bratislavi, izabranici Petra Porobića, u uzbudljivoj utakmici, savladali Rumuniju sa 9:8 i predstavljaće Crnu Goru 2008. godine na Olimpijadi u Pekingu. "Crveni" u glavnom gradu Slovačke savladali sve rivale, a njihovoj snazi nijesu odoljeli ni renomirane reprezentacije kao što su Rusija, Italija i Grčka.

    na današnji dan, 9. septembra, u svijetu se dogodilo:

    1513. U bici protiv Engleza kod Fludena
    poginuo je škotski kralj Džejms IV zajedno sa nekoliko hiljada Škota, među kojima je bilo gotovo cijelo plemstvo.

    1585. Rođen je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao ministar kralja Luja XIII vršio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.

    1737. Rođen je italijanski ljekar i fizičar Luiđi Galvani, koji je 1789. vršeći eksperimente sa žabljim mišićima, otkrio vrstu elektriciteta, koja je kasnije po njemu nazvana galvanski elektricitet. Sve je to ponavljano u nasim skolama na casovima biologije.

    1776. Američki Kontinentalni kongres uveo je zvaničan naziv države Sjedinjene Američke Države umjesto Ujedinjene kolonije.

    1828. Rođen je ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana svjetske književnosti, autor čuvenih romana "Rat i mir" i "Ana Karenjina". Zbog kritičkog odnosa prema društvu i crkvi, dolazio je u sukob sa vlastima, a Ruska pravoslavna crkva ga je 1901. ekskomunicirala.

    1894. Kineski revolucionar Sun Jat-sen osnovao je Društvo za preporod Kine i počeo da organizuje ustanak u Kantonu, nakon poraza Kine u ratu sa Japanom. Ustanak nije uspio, a učesnici su uhvaćeni i pogubljeni. Sun Jat-sen je uspio da pobjegne iz zemlje i do revolucije 1911. živio je u inostranstvu.

    1898. Umro je francuski pisac Stefan Malarme, uz Remboa i Verlena najznačajniji pjesnik frnacuskog simbolizma. Njegova pjesma "Popodne jednog fauna" inspirisala je Debisija da komponuje čuveni preludij.

    1901. Umro je francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, slikar boema, atmosfere i likova iz pariskog noćnog života sa kraja XIX vijeka.

    1914. U Prvom svjetskom ratu okončana je prva velika bitka na Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni njemački gubici procijenjeni na 800.000 ljudi. U julu 1918. vođena je druga bitka na Marni i to je bila posljednja njemačka ofanziva u Prvom svjetskom ratu.

    1945. Trupe SAD iskrcale su se na kraju Drugog svjetskog rata u Južnoj Koreji, sovjetske su od Japana preuzele Sjevernu Koreju, a 38. paralela je postala linija podjele dviju korejskih država.

    1948. Poslije povlačenja sovjetske vojske, na sjeveru korejskog poluostrva proglašena je Narodna Demokratska Republika Koreja, sa glavnim gradom Pjongjangom.

    1975. Češka teniserka Martina Navratilova prebjegla na Zapad.

    1976. Umro je kineski revolucionar i državnik Mao Cedung, jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti bio njen neprikosnoveni lider.

    1987. Iračko ratno vazduhoplovstvo započelo je seriju udara na iranske električne centrale i naftna postrojenja.

    1991. Sovjetska republika Tadžikistan proglasila je nezavisnost.

    1993. Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija sporazumjeli su se o međusobnom priznanju, otvarajući put ka okončanju sukoba Arapa i Jevreja.

    2003. Umrla je njemačka rediteljka i fotograf Leni Rifenštal, čija je karijera dostigla vrhunac u vrijeme nacističke vladavine, zahvaljujući propagandnim nacističkim filmovima koje je režirala. Najpoznatije njeno ostvarenje je "Trijumf volje" sa poznatim scenama hiljada nacista koji slave Hitlera.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #266
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    10. septembar

    Danas se obilježava Svjetski dan prevencije samoubistva, kao vodećeg uzroka prerane smrti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Međunarodna asocijacija za prevenciju samoubistva proglasile su 10. septembar međunarodnim danom, koji se obilježava kako bi se skrenula pažnja na samoubistvo kao nešto što je moguće spriječiti. Prema podacima SZO, na svjetskom nivou broj samoubistava se u proteklih 60 godina povećao za 60 odsto, a svake godine ubije se dvostruko više ljudi nego što strada u ratu. SZO navodi da dnevno 3.000 ljudi u svijetu sebi oduzme život, prenijela je Beta. Ta organizacija dodaje da svakih 30 sekundi jedna osoba izvrši samoubistvo, a više od 20 osoba dnevno pokuša samoubistvo.

    U Crnoj Gori:

    1613. Odigrala se bitka kod Ljeskopolja i to je prvi sukob sa Turcima koji je vodio vladika crnogorski Ruvim II.
    U toku prvih godina perioda nastanka crnogorskog Vladikata, za vladavine crnogorskog vladike Ruvima II Njeguša, kod sela Stanjevići i Gorica odigrala se poznata Lješkopoljska bitka u kojoj su osmanske snage, predvođene Arslan-pašom (koji je u tom boju bio ranjen), pretrpjele potpun poraz. Bilo je to prvi put nakon nestanka države Crnojevića da se Crnogorci suprotstave Osamanskom carstvu imperiji pod vođstvom vladike.

    1796. Nakon poraza na Martinićima, Mahmut-paša je pripremio novi obračun sa Crnogorcima. U Lješkopolje su počele da pristižu prve njegove jedinice. Koncentraciju svojih trupa završio je krajem mjeseca, a odlučujuća bitka vođena je na Krusima 3. oktobra.

    1847. Rođen je Milan Jovanović Batut, ljekar i šef Crnogorskog saniteta. Medicinu je završio u Beču, a na poziv crnogorske vlade 1886.g. došao je na Cetinje gdje je bio šef Saniteta. U Beogradu je bio profesor higijene i sudske medicine i od 1919. godine redovni profesor i prvi dekan novootvorenog Medicinskog fakulteta. Osnovao je i uređivao medicinski časopis "Zdravlje" prvo u Somboru, kasnije i na Cetinju.

    1921. Ministar inostranih djela Pero Šoć uputio je novi zahtjev Drustvu naroda za održavanje Crne Gore kao drzave - Godinu dana nakon što je vlada Crne Gore u egzilu zatražila prijem u Društvo naroda, želeći da na taj način izazove barem raspravu o „crnogorskom pitanju”, novi zahtjev (pošto prethodni nije, zahvaljujući uticaju francuskog delegata u Društvu naroda, ni procesuiran) upućen je Skupštini u Ženevi od strane dr Pera Šoća, ministra spoljnih poslova Crne Gore. Ni ovaj, kao ni budući apeli raznim međunarodnim skupovima, nije doprinio otvaranju „crnogorskog pitanja”, odnosno restauraciji nezavisnosti Crne Gore, na koju je, nakon nelegitimnih odluka Podgoričke skupštine, na Konferenciji u Versaju (1919) definitivno stavljena tačka.


    1937. poginuo je Vukosav Radulovic iz Berana, u bici bataljona Georgi Dimitrov u španskom gradjanskom ratu. Kao najbolji student pripremao je doktorsku disertaciju iz Gorskog vijenca na Sorboni.


    1939. Nikšićanke za pravo glasa - Na zboru žena održanom u sali Nikšićkog pozorišta istaknuti su, uz apele za mir i slobodu, i zahtjevi za dobijanje jednakog prava glasa. Slični skupovi organizovani su i u drugim crnogorskim gradovima, uz prikupljanje potpisa koji su upućivani Ministarskom savjetu Kraljevine Jugoslavije.

    1952. U tek adaptiranoj palači Grgurina u Kotoru svečano je otvoren Pomorski muzej Crne Gore, a odlukom Vlade FNRJ od tada se ovaj datum slavi kao Dan ratne mornarice i pomorstva. U muzeju je slikom, grafikom, maketom i stvarnim eksponatima predstavljena istorija i tradicija na moru od najranijih do savremenih dana.

    1994. u Podgorici je umro Vitomir-Vito Nikolić, pjesnik, jedan od naših najvećih liričara i novinar. Radio je u Nikšićkim novinama, Radio Titogradu i Pobjedi. Boem i zaljubljenik dobre kapljice, voljen i obožavan. Slobodnog duha i smioni kritičar svoga vremena koji je pjesnički gledao na život i ljude. Ispjevao je najljepše stihove i ovladao ne samo poetskim dušama ljudi svih zanimanja i obrazovanja. Pisao je reportaže, putopise, portrete svojih sugrađana, humoreske svome gradu.
    9. septembra 1966. napisao je: ''Otkad je počela ova naša tuga jugoslovenska, nekako mi je sve milija moja pjesma ''Pismo mojoj učiteljici'', jer vidim da smo mi imali stvarno učitelje koji su umjeli da nas upute u životne vrijednosti i onda kada su te životne vrijednosti dovedene bile u pitanje. Ja nijesam čovjek od velike škole. Malo sam završio od škole, ali kako mi je školovanje počelo, dosta sam i to završio. Prvi razred sam, naime, počeo u Nikšiću sa svojom generacijom 1941. godine. Medjutim, poginu mi brat, i otac, da ne bih i ja poginuo zadrzi me kući, da bi me poslije upisao u školu kad bude mirnije vrijeme.
    Rat se oduži, otac mi pogine 1943. godine i ja odem da živim kod jedne tetke koja me (ponovo) upiše u prvi razred. Ali baš kad smo završavali taj razred, počnu bombardovanja u kojima je srušena, najprije, ona škola gdje je danas pošta u Nikšiću, pa ona druga gdje je restoran Željezare; jedna po jedna škola nam je rušena i mi ne završismo taj prvi razred.

    Ova moja pjesma je još jedan pokušaj da savladam taj užas. Svih tih godina ja sam promijenio nekoliko učiteljica i nepravedno bi bilo da sam je posvetio nekoj od njih. Ona pripada svim mojim učiteljicama.
    Inače, nekoliko mojih pjesama je ušlo u čitanke, ali ova nije. Iako joj je bilo mjesto tamo. Da bi je uvrstili, predlagali su mi samo da promjeniom ono ''draga gospodjo učiteljice'' u ''draga drugarice uciteljice'', na što ja, normalno, nijesam pristao.

    Sahranjen je u Nikšiću, a šetaliste iza Dvorca Kralja Nikole nosi njegovo ime. ..."Pustite me, pustite da odem, bez pitanja kako i zašto i dokle, drumovi uvijek nekuda vode, a ja sam nomadskom gladju proklet."

    2006. Zatvarena birališta na prvim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori od obnavljanja nezavisnosti. Koalicija DPS i SDP osvojila apsolutnu vlast, odnosno 41 poslanički mandat.

    U svijetu:

    1721. Švedska i Rusija mirom u Nistadu
    u Finskoj okončale Veliki sjeverni rat, počet 1700, u kojem je ruski car Petar Veliki potukao Šveđane i dobio izlaz na Baltičko more. Rusiji pripala teritorija od Finskog do Riškog zaliva i gradovi Riga, Revel i Narva.

    1839. Rođen američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, filozofskog pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam Džejms.

    1855. Rođen njemački arheolog Robert Koldevej, koji je od 1899. do 1917. istraživao Vavilon i dokazao da je taj biblijski grad na rijeci Eufrat, južno od Bagdada, stvarno postojao.

    1898. U Ženevi ubijena austrougarska carica Elizabeta, žena Franca Jozefa. Atentat izvršio anarhista Luiđi Lućeni.

    1919. U Sen Žermenu je zaključen ugovor između Austrije i saveznika kojim je priznata nova država Srba, Hrvata i Slovenaca.

    1927. Rođena peruanska pjevačica indijansko-španskog porijekla Ima Sumak, koja se proslavila glasom jedinstvenog raspona, od visokog soprana do dubokog alta.

    1939. Kanada objavila rat Njemačkoj, čime je sukob u Evropi prerastao u svjetski rat. Kanadske jedinice u Drugom svjetskom ratu borile se u sastavu britanske armije.

    1943. Poslije kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu, Njemci okupirali Rim i stavili Vatikan pod protektorat.

    1945. Vidkun Kvisling, šef marionetske norveške vlade, proglašen krivim za izdaju i osuđen na smrt zbog saradnje s nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.

    1967. Građani Gibraltara na referendumu odbili pripajanje Gibraltara Španiji i opredijelili se za ostanak pod britanskom upravom.

    1974. Na osnovu sporazuma u Alžiru, Portugalija priznala nezavisnost Gvineje Bisao pod vođstvom predsjednika Luisa Kabrala.

    1976. U sudaru putničkih aviona "trajdent" britanske kompanije "Britiš ervejz" i "DC9" jugoslovenske kompanije JAT, sjeverno od Zagreba, poginulo svih 176 osoba u oba aviona.

    1981. Slika "Gernika" Pabla Pikasa vraćena u Španiju. Naslikana 1937, poslije nacističkog bombardovanja baskijskog mjesta Gernika u Španskom građanskom ratu, "Gernika" od 1939. bila u Njujorku. Prema Pikasovom zavjetu, slika nije mogla biti vraćena dok u Španiji ponovo ne bude uspostavljena demokratska država.

    1989. Mađarska otvorila granicu prema Zapadu i dopustila odlazak oko 7.000 izbjeglica iz Istočne Njemačke u Zapadnu Njemačku. Taj masovni egzodus doveo do pada Berlinskog zida.

    1994. Papa Jovan Pavle II stigao u Hrvatsku, u prvu posjetu poglavara rimokatoličke crkve regionu SFRJ. Papa se založio za mir na Balkanu.

    2000. U sukobima pristalica različitih političkih opcija tokom lokalnih izbora u Makedoniji povrijeđeno nekoliko desetina ljudi. Napetost između etničkih Albanaca i Makedonaca eskalirala u proljeće 2001. u sukobe koji su zemlju doveli na ivicu građanskog rata.

    2003. Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić doputovao u Beograd, u prvu posjetu jednog predsjednika Hrvatske od početka rata u SFRJ, 1991.

    2003. U 95 godini umro američki naučnik Edvard Teler, jedan od tvoraca hidrogenske bombe i jedan od učesnika u projektu "Menhetn", koji je doveo do proizvodnje atomske bombe tokom Drugog svjetskog rata.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #267
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    11. septembar

    1860. U pozorišnoj zgradi u Kotoru, koju su 1810. izgradili Francuzi, prvi put izvedena je predstava na narodnom jeziku. Inače, u toj zgradi - prvoj pozorišnoj zgradi današnje Crne Gore, do tada su predstave izvođene na italijanskom i francuskom jeziku.

    1875. Crna Gora – izbjeglički logor - Prema podacima Odbora za stradajuće Hercegovce, objavljenim tog dana, u Crnu Goru je od početka izbijanja Hercegovačkog ustanka, tokom juna iste godine, prešlo 25.000 hercegovačkih izbjeglica. Crna Gora, koja je po popisu stanovništva iz 1864. imala svega 196.238 stanovnika, zbrinula je u toku ustanka i rata protiv Osmanskog carstva 10.818 hercegovačkih porodica, sa 62.496 članova, i preko 11.000 zarobljenih osmanskih oficira i vojnika.


    1884. Knjaževina Crna Gora donijela je Uredbu o vanbračnim prestupima. Roditelji su bili obavezni da kontrolišu ponašanje djece, a u slučaju da djevojka van bračne veze zatrudni, roditelji su morali da plate 50 talijera globe za propušteni nadzor, a ako momak nije oženjen imao je obavezu da je oženi ili da joj da cijelu svoju imovinu.

    1897. Vojvoda Simo Popovic je obavijestio Barskog nadbiskupa Šimuna Milinovića da je „želja Njegova Visočanstva gospodara, da i njegovi rimokatolički podanici imaju svoju crkvu na Cetinju”. Nacrt crkve i županijskog stana projektovao je italijanski arhitekt Koradini. Radovi na crkvi Sv. Antuna počeli su 1901. Pomoć u njenoj gradnji dali su papa Lav XIII, italijanska kraljica Jelena, Josip Juraj Štrosmajer i sam knjaz Nikola. Tri godine kasnije, za prvog paroha imenovan je dr Nikola Dobrečić. Zbog nedostatka novca, došlo je do izvjesnih korekcija u odnosu na prvobitni plan. Objekat je završen 1912.

    1927. Povodom obiljezavanja 40-godisnjice oslobodjenja, u Niksicu je otvorena elektricna centrala. Bila je podignuta na zemljištu koje je opštini poklonila nikšićka džamija. Za uzvrat, Centrala se ugovorom obavezala da besplatno isporučuje struju za osvjetljenje džamije za vrijeme vjerskih praznika. Ovaj ugovor važio je dugo nakon Drugog svjetskog rata.


    1938. Svečano je puštena u saobraćaj željeznička pruga Nikšić-Bileća-Čapljina. Radovi su počeli 1935. goine, jer je punih 10 godina, od 1925. do 1935. trajalo projektovanje. Uporedo sa izgradnjom pruge građene su i seoske bistijerne, kao i oko 40 kilometara puteva, koji su na bezvodnom i krševitom području Banjana i Rudina, bili od izuzetnog značaja. Ukinuta je 1976. godine.

    1943. Izašao je poslednji broj obnovljenog "Glasa Crnogorca". Uređivao ga je Đino Bjađi iz Splita. Sjedište lista bilo je u hotelu "Imperijal" na Cetinju. List je bio antikomunistički i nacionalistički. Poslije kapitulacije Italije postao je pročetnički "Crnogorski vjesnik".

    1973. U Babin zub (Maganik) na visini od 2.040 metara, udario je i srušio se JAT-ov avion "Karavela" sa 35 putnika i šest članova posade. Nesreca se dogodila u 10 sati i 25 minuta i u udesu nije bilo preživjelih.

    U svijetu:

    1524. Rođen francuski pisac Pjer de Ronsar, najznačajniji pjesnik renesansne pjesničke škole "Plejada".

    1709. Anglo-holandsko-austrijske trupe pod komandom vojvode od Marlboroa i princa Eugena Savojskog pobijedile Francuze u bici kod Malplakea, posljednjoj velikoj bici u Ratu za špansko nasljeđe.

    1830. Proglašena republika Ekvador kao dio konfederacije Kolumbije.

    1855. Nakon jedanaest mjeseci opsade, britanske, francuske i turske trupe zauzele Sevastopolj, najznačajniju rusku bazu u Crnom moru. Time okončana najveća operacija u Krimskom ratu.

    1870. Kralj Sardinije Vitorio Emanuele napao Papsku državu u Rimu, a 1871. preselio prijestonicu u Rim i uselio se u palatu Kvirinal. Papa se povukao u Vatikan i od tada je njegov suverenitet ograničen samo na vatikanske palate.

    1883. Rođen ruski revolucionar Grigorij Jevsejevič Zinovjev, jedan od boljševičkih lidera i organizatora Oktobarske revolucije. Od 1919. do 1926. bio predsjednik Izvršnog komiteta Kominterne. Strijeljan 1936. u Staljinovim čistkama.

    1885. Rođen engleski pisac Dejvid Herbert Lorens, koji se smatra nosiocem duhovne opozicije viktorijanskim načelima britanskog društva. Njegov roman "Ljubavnik ledi Četrli" skandalizovao puritansko britansko društvo i dugo bio zabranjivan u zemljama engleskog govornog područja.

    1914. U Donjem Miholjcu, sadašnja Hrvatska, rođen kao Gojko Stojčević, patrijarh SPC, Pavle.

    1922. Liga naroda, uprkos protestima Arapa, potvrdila britanski mandat nad Palestinom.

    1962. Britanska pop grupa "Bitlsi" snimila prvi singl "Love me do".

    1971. Umro ruski državnik Nikita Sergejevič Hruščov, šef sovjetske KP od 1953. do 1964, koji je počeo proces destaljinizacije u Sovjetskom Savezu. Potpisao sa Titom 1955. Beogradsku i 1956. Moskovsku deklaraciju, kojima su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR-a poslije perioda Informbiroa.

    1973. U Čileu, u vojnom udaru, u
    bijen predsjednik Salvador Aljende, prvi ljevičar marksista izabran na izborima za šefa države u zapadnoj hemisferi. Vlast je preuzela vojna hunta na čelu sa Augustom Pinočeom, koji je vladao Čileom sljedećih 17 godina.

    1979. Tokom posjete Moskvi, umro angolski državnik i pjesnik Agostinjo Neto, prvi predsjednik Angole, predvodnik borbe za oslobođenje zemlje od portugalske kolonijalne vlasti.

    1995. Na hiljade ljudi demonstriralo ulicama Pariza u znak protesta zbog obnavljanja francuskih nuklearnih proba u južnom Pacifiku.

    1997. Škoti na referendumu prihvatili plan britanske laburističke vlade za uspostavljanje parlamenta Škotske, prvi put poslije gotovo 300 godina.

    2000. Ruski i američki kosmonauti Jurij Malenčenko i Edvard Lu uspješno okončali šestočasovni izlazak u otvoreni kosmos na Međunarodnoj kosmičkoj stanici pošto su spojili dva bloka stanice sa uređajem koji fiksira magnetsko polje Zemlje.

    2001. U samoubilačkom terorističkom napadu otetim avionima na Svjetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vašingtonu, poginulo oko 3.000 ljudi. Zgrada Pentagona znatno oštećena, a dva tornja visine 410 metara u njujorškoj poslovnoj četvrti Menhetn potpuno srušena. Optuživši Osamu Bin Ladena, lidera islamskih ekstremista koji se krio u Avganistanu, za organizovanje napada, SAD su 7. oktobra počele bombardovanje Avganistana.

    2003. U Švedskoj preminula ministarka inostranih poslova Ana Lind,
    dan poslije teškog ranjavanja nožem u tržnom centru u Stokholmu. Ubica Mijailo Mijailović osuđen 23. marta 2004. na kaznu doživotnog zatvora. Viši sud u Stokholmu preinačio presudu i donio odluku da je Mijailović mentalno bolestan i da ga treba uputiti na psihijatrijsko liječenje.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #268
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    12. septembar

    Danas je Svjetski dan prve pomoći.
    Obilježavajući ove godine 150. godišnjicu bitke kod Solferina, koja je označila začetak ideje o najvećem humanitarnom pokretu, društva Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca širom svijeta pokušavaju da istaknu ulogu organizacije Crvenog krsta u hitnom odgovoru na nesreće.
    Društva Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca širom svijeta, ukazuju na značaj dugoročnih humanitarnih programa, čiji je cilj da smanje ljudsku patnju bez obzira na razlike, navedeno je u saopštenju. Poruka Međunarodne federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca za ovogodišnji Svjetski dan prve pomoći je "Prva pomoć - za humanost".


    U Crnoj Gori:

    1326. u Kotorskim arhivima prvi put se pominje Bar - U dokumentima Istorijskog arhiva Kotora, jedno od najstarijih naselja na jugoistočnoj obali Jadrana pominje se u zapisu u kome stoji kako se „Ilija Nikolin Zagurović iz Bara zadužio kod kotorskog vlastelina Ivana Glavati 500 perpera”. Najstariji pomeni Bara (Antivarija) sežu iz IX vijeka

    1689. Po dolasku u Crnu Goru, pećki patrijarh Arsenije Treći Čarnojević, otvoreno je agitovao za Vizantiju. Njegov dolazak u Crnu Goru mnogo je koristio Mlečanima, ali pod pritiskom Austrijanaca koji su već bili prodrli kroz Srbiju do Peći, morao se vratiti. Po povratku u Peć, morao se okrenuti protiv Mlečana i narod je pozvao "da se pridruži carskoj vojsci".

    1755. zbor glavara na Obzovici odbio poziv da se placa harac iako je Venecija predlagala da pristanu placati pola cekina - Vladika Vasilije Petrović sazvao je zbor crnogorskih glavara na Obzovici kod Cetinja, sa koga je, povodom zahtjeva bosanskog vezira Hadži Mehmet-paše da Crnogorci moraju da plaćaju harač, upućeno upozorenje Novljanima, Rišnjanima, Grbljanima i Paštrovićima na opasnost od osmanskog napada, ali i molba za pomoć. Premda je Venecija savjetovala Crnogorcima da prihvate plaćanje harača koji je iznosio svega pola cekina po domaćinstvu, Crnogorci nijesu pristali ni na tako simboličan iznos.


    1842. Razgraničenje sa Hercegovinom - Nakon pregovora koji su počeli 9. septembra, posredstvom austrijskog i vojnog ruskog političkog predstavnika, tri dana kasnije u Dubrovniku je zaključen mir između „nezavisne oblasti Crne Gore i pašaluka hercegovačkoga”, koji su potpisali Petar II Petrović Njegoš i hercegovački Ali-paša Rizvanbegović – Stočević. Postavljene su granice između Crne Gore i Hercegovine, ali je Grahovo ostalo neutralna teritorija. Prilikom pregovora, Njegoš i Ali-paša sprijateljili su se do te mjere da su se i pobratimili.

    1893. Donesena odluka da popovi moraju nositi mantije i zabranjeno im je da nose oruzje.

    1925. Osvećena je nova Njegoševa kapela na Lovćenu. Osvećenje je obavio Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Gavrilo Dožić uz asistenciju četvorice svještenika. Nova kapela nije bila posvećena Svetome Petru Cetinjskom, kako je Njegoš bio odredio, nego prestolonasljedniku Petru Karađorđeviću.

    1934. rodjen Jovo V. Martinovic, redovni profesor Bioloskog fakulteta - Istaknuti stručnjak iz oblasti biologije, posebno u domenu neuroendokrinologije. Diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu, gdje je i doktorirao nakon postdiplomskih studija u Edinburgu. Dugo godina radio je u Institutu za nuklearne nauke u Vinči, a potom bio redovni profesor na Biološkom fakultetu. Opsežan naučnoistraživački rad obogatio je čestim boravcima u inostranstvu, posebno u SAD, na poziv vodećih američkih biohemičara. Autor je ili koautor više od 120 naučnih i stručnih radova i niza projekata. Često je citiran u inostranoj literaturi. Bio je član eminentnih međunarodnih endokrinoloških asocijacija i izuzetno cijenjen u svjetskoj nauci. Umro je 14. aprila 1998.

    1943. U Bijeloj gori, na području ulcinjske opštine, okupator strijeljao 13 partizanskih boraca.

    2006. Prema preliminarnim rezultatima za izbor poslanika u Skupštinu Crne Gore koje je objavila Republička izborna komisija, Koalicija za evropsku Crnu Goru DPS-SDP osvojila je apsolutnu vlast, odnosno 41 mandat u novom skupštinskom sazivu koji broji 81 mjesto. Za DPS-SDP od 345.757 izašlih birača glasalo 164.737 ili 47,65 odsto. Srpska lista dobila je 49.698 ili 14,37 odsto što znači 12 mandata. Slijede koalicija SNP-NS-DSS sa osvojenih 47.683 (13,79 odsto) ili 11 mandata koliko je pripalo i Pokretu za promjene sa 44.483 glasa ili 12,87 procenata biračkog tijela. Liberalni savez i Bošnjačka stranka osvojili su tri mandata, a za tu koaliciju ukupno je glasalo 12.748 birača ili 3,69 odsto. Najviše albanskih glasova osvojila je koalicija Demokratskog saveza Mehmeda Bardhija i Partija demokratskog prosperiteta 4.373, (1,26 odsto), zatim DUA sa 3.693 (1,07 odsto) i Albanska alternativa sa 2.656 (0,77 odsto).

    u svijetu:

    490. p.n.e. Na istočnoj obali Atike kod Maratona
    , Atinjani su pobijedili deset puta brojniju vojsku persijskog cara Darija. U bici su poginula 192 grčka vojnika, a Persijanaci su imali oko 6.000 mrtvih. Vijest o pobjedi u Atinu je donio glasnik Filided pretrčavši 40 kilometara, nakon čega je umro od premora. Po tom dogadjaju se u modernom vremenu zove najduža trka u atletici, maraton.

    1683. Poljski kralj Jan III Sobjecki potukao je tursku vojsku i razbio dvomjesečnu drugu opsadu Beča, čime je spriječen prodor Turske u srednju Evropu.

    1772. Rusija je osvojila persijsku oblast uz Kaspijsko more, uključujući i grad Baku.

    1801. Ruski car Aleksandar I anektirao je gruzijsku kraljevinu. Istočna gruzijska kraljevina, stvorena četiri decenije ranije, poslije oslobodjenja od Persijanaca, prihvatila je ruski protektorat 1783. Rusija je 1810. anektirala i zapadnu Gruziju, koja je do tada bila pod vlašću Otomanskog carstva.

    1848. Švajcarska je usvojila novi ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vlašću.

    1878. Egipatski obelisk poznat kao "Kleopatrina igla", napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. p.n.e, postavljen je u Londonu.

    1912. Rodjen Franjo Kluz, narodni heroj i pionir jugoslovenske ratne avijacije.

    1913. Rođen je američki atletičar Džesi Ovens, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Njegov trijumf naljutio je Adolfa Hitlera, koji je napustio počasnu ložu kako bi izbjegao da se rukuje s njim zato što je crnac.

    1919. Italijanska armija sastavljena od dobrovoljaca pod komandom pjesnika Gabrijela D'Anuncija zauzela je Rijeku. Grad je ostao pod italijanskom vlašću do kraja Drugog svjetskog rata.

    1940. Tražeći izgubljenog psa, grupa tinejdžera otkrila je pećinu Lesko, kod mjesta Montinjak u Dordonji (Francuska) čuveni arheološki lokalitet sa crtežima iz paleolita.

    1944. Kralj Petar Drugi Karađorđević preko BBS pozvao je građane u Jugoslaviji da se ujedine i pristupe Narnooslobodilačkoj vojsci pod komandom maršala Josipa Broza Tita, kako je istakao "našoj narodnoj vojsci koja je jednodušno priznata od naših velikih saveznika Velike Britanije, SSSR-a i SAD-a". Istovremeno je upozorio četnike Draže Mihailovića da ukoliko se ne odazovu ovom pozivu, "neće uspjeti da se oslobode izdajničkog žiga ni pred narodom ni pred istorijom".

    1953. Nikita Hruščov izabran je
    za prvog sekretara Centralnog komiteta KP SSSR.

    1968. Albanija je saopštila da napušta Varšavski pakt.

    1970. Palestinski otmičari su u Jordanu digli u vazduh tri aviona oteta šest dana ranije poslije polijetanja iz Njujorka ka Evropi. Prethodno su oslobodili putnike u zamjenu za palestinske zatvorenike, medju kojima i otmičara četvrtog aviona Lejlu Kaled.

    1974. Vojnim pučem svrgnut je sa vlasti etiopski car Haile Selasije, koji je 1928. poslije smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije.

    1980. U vojnom puču pod vodjstvom generala Kenana Evrena u Turskoj je oborena vlada Sulejmana Demirela.

    1989. U poljskom parlamentu prihvaćena je vlada jednog od lidera pokreta "Solidarnost" Tadeuša Mazovjeckog, čime je formalno okončana vladavina komunista u Poljskoj.

    1994. U Poljskoj su održane prve zajedničke vojne vježbe snaga NATO i bivšeg Varšavskog pakta.

    2001. NATO se prvi put u svojoj 52 godine dugoj istoriji pozvao na član 5. Povelje NATO o zajedničkoj odbrani, čime je stvorena mogućnost kolektivnog vojnog odgovora na terorističke napade u SAD. U govoru naciji američki predsjednik Džordž Buš rekao da je Amerika napadnuta i da će iskoristiti sva svoja odbrambena sredstva kako bi terorizam bio pobijedjen.

    2003. Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN Libiji su ukinute sankcije uvedene nakon terorističkih napada na američki i francuski avion krajem osamdesetih godina.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #269
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    13. septembar

    1798. Crnogorski izaslanik Nikola Đurković iz Rusije je Vladici Petru Prvom donio Orden Aleksandra Nevskog prvoga reda, kojim ga je odlikovao ruski car Pavle Prvi, kao i 15 zlatnih medalja za 15 crnogorskih starješina. Orden Aleksandra Nevskog imao je istorijski značaj, kao nijedno inostrano odličje do tada, i vladika Petar Prvi od tada je u svoj titular unio i dodatak "Svjatoga Aleksandra Nevskog Ordena Kavaljer", a narod mu je često dodavao "rosijski kavaljer" ili "rosijskoga ordena kavaljer".

    1877. Crnogorska vojska je pod komandom vojvode Mirka i Lazara Socice zauzela sve turske tvrdjave i definitivno oslobodila Pivu od turske vlasti. Nakon što su tri dana ranije sasvim očistili klanac Dugu od Osmanlija, osvojivši pet njihovih utvrđenja i zarobivši 525 vojnika, odredi crnogorske vojske predvođeni vojvodom Petrom Vukotićem i Lazarom Sočicom krenuli su u osvajanje tvrđave na Goranskom. Poslije dvodnevne borbe i bombardovanja iz topova, zauzeli je na juriš. Tom prilikom zarobili su 529 Osmanlija, među kojima i 17 oficira. Narednog dana, bez većih napora zaposjednuta su i posljednja uporišta na Crkvičkom polju. Time je Piva bila definitivno i potpuno oslobođena od viševjekovne osmanske vlasti. Za Goransko i Crkvice sam knjaz Nikola je rekao da su „...držali onaj dio Hercegovine sjeverne i u tome imali jednaku važnost sa Nikšićem”.

    1881. General crnogorske vojske Krsto Todorov-Zrnov Popović, rođen je na današnji dan u Cucama, a ubijen u oružanoj borbi od strane operativne potjerne grupe OZN-e, u noći između 13 i 14. marta 1947. godine u mjestu Bojanje, brdo u Cucima. Cio svoj život, kao vojnik, oficir i političar posvetio je domovini Crnoj Gori, njenom barjaku, pravu, časti i slobodi. Živio je i poginuo kao crnogorski suverenista. Svojim ideološkim revolucionarnim protivnicima, koji su ga gonili poslije Drugog svjetskog rata, poručio je: »Svoju sam zaždio svijeću. Predati se ne mogu i neću. Imaju pravo da me ubiju, nemaju pravo da mi sude. Da me živog uhvate to neće dočekati. Svoje stare kosti ostaviću u zemlji za čiju slobodu sam cijeloga života krv svoju prolijevao«. I u junačkoj smrti bio je slobodan čovjek: znao je da bi mu, u slučaju da je uhvaćen živ, bilo suđeno pred prijekim revolucionarnim sudom gdje bi imao ponižavajući tretman. Njegov čvrst karakter nije to dopustao i zato je radje izabrao smrt u oružanoj borbi s goniocima, nego li zatvor i likvidaciju pred streljačkim vodom. Sa pogibijom Krsta Zrnova Popovića okončana je epoha klasične, stare, konzervativne i herojske Crne Gore. Ona je svakako zalazila i bila na izdisaju, a on je ipak bio njen potonji vitez i paradigmatični predstavnik, principijelan, do smrti dosljedan i njoj odan. Krsto Zrnov Popović bio je učesnik balkanskih ratova (1912-1913) i prvog svjetskog rata (1914-1916) do pada Crne Gore pod okupaciju Austro-Ugarske. Istaknuti je junak Mojkovačke bitke 6 i 7. januara 1916. godine. Od 1916. do 1918. godine bio je zatočen u austro-ugarskom logoru Boldogason. Po oslobodjenju iz konfinacije vratio se u Crnu Goru. Bio je žestoki protivnik srpske okupacije i aneksije Kraljevine Crne Gore, sprovedene 1918. godine. Krsto Zrnov Popović bio je vojni vodja Bozićnjeg ustanka januara 1919. godine protiv srpske okupacije i nasilne aneksije Crne Gore, lider Petrovdanskog ustanka jula 1919. godine, podignutog opet protiv srpske vojske, žandarmerije i bjelaša, čovjek i oficir koji je bio vrhovni komandant svih crnogorskih komita od 1919. do 1922. godine. Krsto je bio potonji komandant crnogorske vojske u egzilu u Italiji. Pocetkom 1922. godine je emigrirao u Argentinu, u kojoj je boravio do kraja 1929. godine, kada se prebacio u Belgiju, gdje je provodio prognaničke dane sve do 1931. godine. Nakon dobijene amnestije vratio se u Kraljevinu SHS. Po povratku živi u Cucima i povremeno u Nikšiću: pripadao je opozicionoj i antirežimskoj Crnogorskoj stranci (federalistima). Stranka je bila zabranjena i progonjena pod režimom diktature kralja Aleksandra Karadjordjevića. Krsto Popović je bio od početka 1942. do druge polovine 1944. godine, kao predstavnik umjerenog krila crnogorskih indipendista, suverenista, na čelu crnogorske nacionalne zelenaške vojske, odnosno, »Crnogorske nacionalne komande« i komandnat njene »Lovćenske brigade«, boreći se za crnogorsku državnu nezavisnost, odbranu i afirmaciju crnogorske nacionalne posebnosti. (iz teksta istoričara Novaka Adžića).


    1884. Na Cetinju je donesen Zakon o osnovnim školama Knjaževine Crne Gore, 50 godina nakon otvaranja Njegoševe škole. Po tom zakonu opšta nastava u Knjaževini Crnoj Gori jeste slobodna, blagodeti prosvjete se ne smiju nijednome njezinome državljaninu uskratiti. Autor Zakona, koji je bio na snazi do 1907, bio je učitelj Đuro Popović.
    "Nastava je bila obavezna i besplatna za svakog od 7 do 13 godina uzrasta ukoliko nije duševno bolestan i sakat". Zakonom je regulisan rad škola, obaveze učitelja, đaka i roditelja, radno vrijeme, školska godina ... i predviđene rigorozne kazne za prekršaje. Značajan je i po tome što je ukinuo fizičko kažnjavanje učenika "jer se djeca vaspitavaju i uče, a ne muče"... pisalo je u Zakonu. Zakon je ostao na snazi do 2. februara 1907. kada je donesen novi Zakon o narodnim školama.

    1908. na danasnji dan, tek izgradjenom prugom od Pristana u Baru do Virpazara, krenula je prva lokomotiva. Stoga se danasnji dan obiljezava kao Dan masinovodja u Crnoj Gori. Redovan saobraćaj prugom počeo je 2. novembra iste godine.

    1913. U selu Šipovice rođen književnik Ćamil Sijarić. U Skoplju je pohađao Veliku medresu, ali je istjeran zbog političkog rada. Završava Pravni fakultet u Beogradu. U vrijeme Drugog svjetskog rata službovao u više mjesta u BIH, da bi 1947. godine došao u Sarajevo. Bio je urednik lista Pregled, a zatim, sve do penzionisanja, radio u literarnoj redakciji Radio Sarajeva. Napisao je brojne zbirke pripovjedaka, kao i romane Bihorci i Mojkovačka bitka. Umro je 6. decembra 1989. godine.

    1947. odrzan prvi Kongres Sindikata Crne gore. Skup organizovan u Titogradu, otvorio je Vladimir Božović, predsjednik Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata Crne Gore. Prvi kongres crnogorske radničke klase u njenoj istoriji usvojio je rezoluciju, kojom je u okviru ispunjenja petogodišnjeg plana, trebalo, između ostalog, poboljšati kvalifikacionu strukturu radnika, uključiti što veći broj žena u privredu, ostvariti pravilnu raspodjelu radne snage i kvalitetnije radne uslove. Za predsjednika novoizabranog Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata Crne Gore izabran je Vladimir Božović, a za sekretara Branko Nilević.

    1956. U Kotoru rođen Miodrag Iličković. Bio poslanik vladajuće koalicije u Skupštini Crne Gore sa poslaničke liste SDP.

    u svijetu:

    1321. Umro Dante Aligijeri,
    italijanski književnik.

    1506. Umro je italijanski slikar i graver Andrea Mantenja, najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi i Mantovi, autor čuvenih fresaka u crkvi Eremitani u Padovi, uništene u Drugom svjetskom ratu.

    1592. Umro je francuski pisac i filozof Mišel Ejkem de Montenj, obnovitelj intelektualnog skepticizma i vjesnik slobodne misli u 17. i 18. vijeku (tri knjige "Eseja", "Dnevnik putovanja").

    1598. Umro je Filip II, napuljski kralj (1554), gospodar Holandije (1555).

    1759. Britanci su u presudnoj bici u blizini Kvebeka pobijedili Francuze i osigurali britansku premoć u Kanadi.

    1788. Njujork je proglašen prvom federalnom prijestonicom SAD. Grad su osnovali 1626. holandski doseljenici i nazvali ga Novi Amsterdam, a dvadesetak godina kasnije zauzeli su ga Englezi i dali mu naziv Njujork u čast vojvode od Jorka, kasnije engleskog kralja.

    1842. Narodna skupština kneževine Srbije, u kojoj su ustavobranitelji imali većinu, proglasila je za kneza Aleksandra Karađorđevića, sina vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Ustavobranitelji su prethodno zbacili kneza Mihajla Obrenovića, koji je potom izbjegao u Austriju.

    1922. U Al Aziziji u Libiji izmjerena je najviša temperatura vazduha u hladu, 58 stepeni Celzijusa.

    1923. General Migel Primo de Rivera izvršio je, uz odobrenje kralja Alfonsa XIII, državni udar u Španiji i zaveo vojnu diktaturu.

    1955. SSSR i Zapadna Njemačka uspostavili diplomatske odnose.

    1977. Umro je američki dirigent poljskog porijekla Leopold Stokovski.

    1989. U Kejptaunu su održane dotada najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi.

    1991. SSSR i SAD su se sporazumjeli da obustave snabdjevanje oružjem zaraćenih strana u Avganistanu.

    1992. Umro je američki filmski glumac Entoni Perkins, dobitnik Oskara za film "Prijateljsko ubjeđivanje".

    1998. Na drugim poslijeratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo su pobijedile nacionalne političke partije.

    1999. U četvrtoj velikoj, od serije eksplozija koje su dvije nedjelje potresale Moskvu, srušena je stambena zgrada, a poginulo 118 ljudi.

    2000. Naturalizovani Amerikanac tajvanskog porijekla Ven Ho Li, istraživač u vladi SAD pušten je iz zatvora uz izvinjenje sudije. On je u samici proveo devet mjeseci, zbog optužbi američke vlade da predstavlja prijetnju za nacionalnu bezbjednost.

    2006. Bombaš-samoubica usmrtio je u Bagdadu 114 osoba, uletjevši svojim kombijem u gomilu šiitskih muslimana.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #270
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    14. septembar


    1797. Na Narodnoj skupštini glavari Crmničke, Riječke i Lješanske nahije prihvatili su odluku kojom je Petar Prvi Petrović proglašen za jedinog gospodara u Crnoj Gori. Bio je to presudan udarac pretenzijama guvernadura u Crnoj Gori, koji su bili razjedinjavajuća snaga političkog života Crne Gore.

    1826. U Brankovini, kod Valjeva, rođen je Ljubomir Nenadović, srpski pisac i političar. Pisao je pjesme, priče, putopise... Više puta boravio je u Crnoj Gori, uglavnom u političkoj misiji. Na molbu knjaza Danila 1857. godine posredovao je u obnavljanju crnogorsko ruskih odnosa, potom 1861. takođe je imao političku misiju, a 1877. pisao je za francuske listove i uživao posebnu naklonost knjaza Nikole. Napisao je dva putopisa posvećena boravku u Crnoj Gori: Vladika crnogorski u Italiji i O Crnogorcima.

    1852. u Šibeniku je rođen Simo Matavulj, pisac. Bio je učitelj u Dalmaciji, od 1874. nastavnik u Nautičkoj školi u Herceg Novom. Na Cetinje je došao 1887. g. za profesora gimnazije i Djevojačkog instituta. Obavljao je posao glavnog školskog nadzornika i urednika Glasa Crnogorca i Crnogorke i podučavao knjaževog sina Danila. Pisao je pripovijetke iz crnogorskog, dalmatinskog i beogradskog života. Najznačajnija njegova djela u kojima se bavio Crnom Gorom su: Bilješke jednog pisca, U Mavritiniji, Boka i Bokelji, Uskok.

    1870. rodjen je Jovo Bećir, Nacelnik staba Zetskog bataliona i vojni guverner Skadra po zauzimanju. Ubijen je u Jasenovcu 1942. godine.

    1879. umro je Valerio Teodor, francuski slikar, koji je od 1864. boravio u Crnoj Gori. Svrstan je u jednog od najeminentnijih slikara koji se bavio crnogorskom tematikom.

    1903. Na Cetinju je završena izgradnja Ruskog poslanstva. Kamen temeljac za ovo zdanje postavljen je 21. maja 1900. godine. Projekat je radio italijanski arhitekta Koradini. Početak gradnje zdanja, 21. maja 1900, uslijedio je nakon „Odluke Ruskog imperatorskog Praviteljstva da podigne sopstveni dom svome poslanstvu na Cetinju” i ponude knjaza Nikole ruskom poslaniku Gubastovu da sam izabere lokaciju i odredi površinu zemljišta na kome će objekat biti građen. Radovi su izvođeni po projektu italijanskog arhitekte Koradinija. Zgrada, u arhitektonskom pogledu veoma vrijedna, po stilu pripada kasnom ruskom baroku. Korišćena je u službene svrhe do kapitulacije Crne Gore, 1916. godine.

    1906. održani su izbori za prvu Narodnu skupštinu u Crnoj Gori koja je konstituisana 18. oktobra iste godine. Skupštinski život pokazao je opštepolitičku situaciju u Crnoj Gori, oštre političke borbe, zloupotrebu vlasti, polarizaciju do otvorenih političkih procesa.
    Narodni poslanici nijesu imali nikakvog programa, istupali su kao indivudualci ili kao predstavnici grupe građana. Ubrzo je osnovan Klub narodnih poslanika koji je sačinio svoj Program i Statut i okupio većinu i knjaz Nikola je ubrzo počeo kampanju protiv klubaša.


    1908. rodjen je princ Mihailo Petrović, sin Mirkov i potonji kralj Crne Gore. - Bio je treće od petoro djece iz braka Mirka Petrovića i Natalije Konstantinović. Po razvodu roditelja s majkom je otišao 1913. u Italiju i tamo, kao gost tetke Jelene, italijanske kraljice, proveo šest i po godina.. Potom se dvije godine školovao u Engleskoj, a onda u Parizu, sa braćom. 1924. godine, iz zdravstvenih razloga, napušta školovanje, krajem naredne godine obolijeva od Potove bolesti-tuberkuloze kičme i dvije godine provodi nepokretan u gipsanom koritu. 1928. godine upisuje Političke nauke u Parizu, živi sa majkom, očuhom i polusestrama. Njegova braća, Emanuel i Pavle, umiru 1928., odnosno 1933. godine. Vjenčava se Ženevjevom, kćerkom ljekara. U maju 1941. godine odbija italijansku ponudu da bude kralj nezavisne Crne Gore. Ratne godine provodi u internaciji u Njemačkoj do 1942., a potom u Francuskoj do juna 1944., pa opet u Njemačkoj i, na kraju u Češkoj. U maju 1945. se iz internacije vraća u Pariz. Nakon II svjetskog rata jedno vrijeme je radio u Ministarstvu inostranih poslova FNRJ. Do 1986. godine, kada je umro, živi u Francuskoj. Ostavio je memoare koji su objavljeni 1961. u Kanadi, a 2001. godine u Crnoj Gori.

    1912.
    u Lozani je sklopljen Balkanski savez koji je u ime Crne Gore potpisao Jovan Plamenac, a u ime Srbije Petar Pesic. Prema tom ugovoru Crna Gora je, kao i uvijek, prva pocinjala rat sa Turskom. Kralj Nikola i vlada Mitra Martinovića objavile su Turskoj rat 10 dana prije ostalih saveznika, čime je Prvi balkanski rat faktički i počeo.


    1971. umro Velimir Velija Leković poznati crnogorski slikar. Slikar i vrstan likovni pedagog. Rođen je 1910. u Godinju (Crmnica). Završio je Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu. Njegovo stvaralaštvo, sa izuzetkom nekoliko ulja iz predratnog perioda, jedan je jedini ciklus, stilski i tematski ujednačen. Do 1950. radio je ulja, akvarele i crteže, nakon čega se orijentisao na pastel, u kome je kao vrstan stvaralac naslikao mnogo poznatih pejzaža i upečatljivih ljudskih figura. Ostavio je u crnogorskoj kulturi značajan trag, svojim opusom koji predstavlja svojevrsno svjedočanstvo o jednom vremenu. Bavio se i pedagoškim radom. Imao je niz samostalnih izložbi u zemlji i učestvovao na brojnim kolektivnim u inostranstvu. Čitav svoj stvaralački opus poklonio je gradu Baru.

    1981. U tadasnjem Titogradu, na streljani na Ljubovicu, pocelo je prvo Evropsko prvenstvo koje se odrzalo u Crnoj Gori. XXII prvenstvo Evrope u gađanju malokalibarskim oružjem za sve kategorije počelo je na strelištu „Ljubović” u Titogradu. Na tom, prvom evropskom prvenstvu u nekom sportu održanom na tlu Crne Gore, koje je trajalo do 23. septembra, učestvovalo je 26 zemalja. U 15 streljačkih disciplina, učestvovalo je 760 strijelaca i 177 ekipa. Bio je to jedan od najuspješnijih šampionata u streljaštvu do tog vremena, ali i daleko najtrofejniji – sa 11 svjetskih i devet evropskih rekorda.

    2006. Na zasijedanju Stalnog savjeta OEBS-a, Finska je, u svojstvu predsjedavajućeg Evropske unije, pozdravila rezultate parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, ocjenjujući da su sprovedeni na miran način i u saglasnosti sa principima OEBS-a i međunarodnim standardima i izbornom praksom.

    2008. Pobjedom nad Španijom, 9:7, mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu, koje je održano u Istambulu.

    u svijetu:

    1812. Francuske trupe pod Napoleonom Bonapartom
    ušle su u Moskvu, koju su Rusi u povlačenju zapalili.

    1852. Umro je engleski feldmaršal, vojvoda Artur Velington, koji se proslavio pobjedom nad Napoleonom 1815 kod Vaterloa.

    1881. Umro Bili Kid (Henri Mekkarti), legendarna ličnost američkog Divljeg zapada.

    1890. rođena je Agata Kristi.

    1911. Ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin smrtno je ranjen u atenatu u pozorištu u Kijevu. Umro je četiri dana kasnije.

    1927. Isidora Dankan, slavna američka igračica, koja se smatra začetnikom modernog baleta, umrla je u Nici kada se ešarpa koju je imala oko vrata zaplela u točkove automobila.

    1930. Nacional-socijalistička partija Adolfa Hitlera postala je druga partija po veličini u njemačkom parlamentu.

    1937. Umro je češki državnik i filozof Tomaš Masarik, profesor Praškog univerziteta. Osnivač i ideolog liberalne Češke narodne stranke koja se borila za autonomiju Češke u okviru Austro-Ugarske, bio je prvi predsjednik Čehoslovačke od 1918. do 1935.

    1959. Sovjetska "Luna 2" postala je prvi vasionski brod koji se spustio na Mjesec.

    1960. U Kongu je izvršen vojni udar pod vodjstvom pukovnika Žozefa Mobutua, a premijer Patris Lumumba stavljen je u kućni pritvor u Leopoldvilu.

    1960. Na sastanku predstavnika zemalja proizvodjača nafte u Bagdadu osnovana je Organizacija zemalja izvoznica nafte, OPEK.

    1982. Dan nakon saobraćajne nesreće, umrla je princeza Grejs od Monaka, bivša američka filmska glumica Grejs Keli, dobitnica Oskara za ulogu u filmu "Provincijalka".

    1996. Kambodžanski kralj Norodom Sihanuk dao je oprost jednom od lidera Crvenih Kmera Jengu Sariju zbog njegove uloge u periodu "polja smrti", kada je u Kambodži ubijeno između milion i dva miliona ljudi.

    1996. U Bosni su održani prvi opšti izbori poslije potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu u decembru 1995. Pobijedile su tri nacionalne stranke Srba, Hrvata i Muslimana, čiji su lideri bili glavni vinovnici trogodišnjih ratnih sukoba.

    2001. Ahmad Šah Masud, legendarni komandant avganistanske gerile u borbi protiv Talibana, umro je od posljedica ranjavanja u napadu bombaša samoubice, 9. septembra.

    2003. Građani Švedske na referendumu nijesu prihvatili evropsku valutu euro umjesto krune, a Estonci su prihvatili ulazak u EU.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #271
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    15. septembar

    1481. Nakon smrti sultana Mehmeda II Osvajača, kojeg je naslijedio Bajazit II, crnogorski vladar Ivan Crnojević se, štiteći posjede nad kojima je ponovo uspostavio vlast, sukobio sa osmanskom vojskom. Njegove trupe uspjele su da poraze osmanske, koje su bile primorane na sukob iako su imale namjeru da kontrolu nad stanovništvom povrate ne silom već podmićivanjem.


    1862. kraj druge Omer-pasine godine za vrijeme koje su Crnogorci imali preko 100 bitaka i pretrpjeli velike gubitke.

    1870. rodjen je Mitar Pinjov Vujović, poznati crnogorski junak- Glasoviti ratnik, borac čuvene Ubaljske čete kojom je komandovao Spasoje Grujičin Gardašević, proslavljeni oficir i junak. U bici za Skadar, 27. januara 1913, u kojoj je učestvovao i njegov brat Petar, u jurišu preko minskih polja i bodljikave žice, Mitar Vujović zadobio je 66 rana i ostao živ. Ta je vijest, koju je publikovao „Glas Crnogorca”, objavivši sliku ranjenog ratnika, obišla svijet. Zbog nevjerice da čovjek može preživjeti toliko rana, crnogorski Dvor je organizovao konzilijum domaćih i stranih ljekara, koji je utvrdio tačnost izvještaja. Umro je u dubokoj starosti, 1963. godine. Sahranjen je uz najveće narodne počasti u rodnim Ublima Čevskim.

    1904. Kraljica Jelena rodila je italijanskog kralja Umberta II, koji je bio potonji vladar Italije. Na presto stupio u maju 1946. posle abdikacije svog oca Vitorija Emanuela III (Vittorio Emmanuele), a abdicirao mjesec dana kasnije, u junu 1946, kada su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

    1919. U Lubnicama kod Berana rođena Dobrila Ojdanić, narodni heroj i jedna od prve tri žene poslanika u crnogorskoj Skupštini. Učesnik je Trinaestojulskog ustanka, Pljevaljske bitke. Više puta je ranjavana. Na izborima za Ustavotvornu Skupštinu 3.11.1946. godine izabrana za narodnog poslanika. Umrla 1995. godine u Podgorici.

    1922. U Nikšiću je izašao prvi broj "Slobodne misli", nezavisnog nedjeljnika čiji vlasnik je bila nikšićke štamparija. Urednik je bio Stojan Cerović, pored slobodne prodaje, list je imao veliki broj pretplatnika čak i u Americi, okupio je slobodne intelektualce, lijeve orijentacije, a najviši politički uticaj na koncepciju lista imao je Savez zemljoradnika. Slobodna misao je bio jedini crnogorski list koji je izlazio do početka Drugog svjetskog rata.

    1948. U Niksicu je osnovan bokserski klub Sutjeska - Godinu dana nakon što je grupu nikšićkih sportista bokserskoj vještini počeo podučavati jedan njemački predratni profesionalni bokser, nastao je klub koji je potom nosio naziv „Rudar” i „Nikšić”, a današnji naziv dobio ponovo 1985. Dao je niz istaknutih takmičara i bio član Prve lige. Jedan od prvih trenera i osnivača Kluba bio je Milan – Minjo Kankaraš. Za razvoj i uspjeh Kluba velike zasluge pripadaju Žarku Mijatoviću, koji je nikšićke boksere vodio gotovo tri decenije.

    1966.
    U Podgorici rođen Dejan Savićević, legenda crnogorskog fudbala. Karijeru počeo u Mladosti, nastavio u Budućnosti. U Crvenu zvezdu prešao 1988. godine. Tri godine kasnije, 29. maja 1991, sa «crveno-bijelima» je osvojio Kup šampiona, pobjedom nad Olimpikom iz Marseja u finalu u Bariju. U decembru iste godine Crvena zvezda je osvojila trofej u Interkontinentalnom kupu, nakon pobjede nad šampionom Južne Amerike, ekipom Kolo Kolo iz Čilea. Od 1992. do 1998. godine igrao je za Milan, sa kojim je postao prvak Evrope 1994. godine. Bio je najbolji pojedinac nezaboravnog finala sa Barselonom i strijelac jednog od najljepših golova u istoriji elitnog evropskog klupskog takmičenja. U Italiji dobio nadimak - Genije, koji dovoljno govori o njegovom fudbalskom majstorstvu. Savićević je 4. aprila 2006. godine dobio priznanje UEFA za doprinos razvoju evropskog fudbala i Lige šampiona. Karijeru je završio u Rapidu iz Beča. Za reprezentaciju SFRJ debitovao je 29. oktobra 1986. godine u Splitu, protiv Turske. Učestvovao je na dva Svjetska prvenstva - u Italiji 1990. i Francuskoj 1998. godine. Za reprezentacije SFRJ i SRJ odigrao je 56 utakmica i postigao 29 golova. Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore od 2001. godine.


    1974. Skupština opštine Nikšić donijela je odluku o izgradnji Doma revolucije u Nikšiću. Projekat za buduće monumentalno spomen-obilježje poginulim za slobodu i socijalizam već je bio urađen. Mislim da ta gradnja jos nije zavrsena.

    u svijetu:

    1776. Tokom Američkog rata za nezavisnost, britanske trupe pod komandom generala Vilijama Haua (William Howe) zauzele Njujork.

    1810. U Meksiku počeo ustanak protiv španske vlasti koji je s prekidima trajao do 1820, kada je proglašena nezavisnost Meksika.

    1821. Španske kolonije Gvatemala, San Salvador i Kostarika proglasile nezavisnost.

    1822. Britanske trupe zauzele su Kairo, a Rabi-paša, koji se predao Britancima, protjeran je na Cejlon. Kairo je ostao pod britanskom kontrolom do 1922, kada je Egipat proklamovao nezavisnost a grad postao prijestonica države.

    1830. Rođen je meksički đeneral i državnik Porfirio Dijas, preśednik Meksika od 1877-1880. i od 1884. do 1911, kada ga je sa vlasti oborio vođa meksičke revolucije Francisko Madero. Umro je 1915. u emigraciji u Parizu.

    1857. Rođen je Konstantin Eduardovič Ciolkovski, sovjetski naučnik i pronalazač, jedan od osnivača naučne astronautike. Još 1883. godine patentirao je ideje o korišćenju reaktivnog pogona kod letilica.

    1864. Tokom lova na jarebice, nesrećnim slučajem se ubio engleski istraživač Džon Haning Spik. Prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. vidio afričko jezero Viktorija, tvrdeći da je ono izvorište Nila.

    1935. Njemački Rajhstag na vanrednom zasijedanju u Nirnbergu donio zakon o oduzimanju državljanstva Njemcima jevrejskog porekla i zakon o zaštiti njemačke krvi i časti, kojim je bilo zabranjeno sklapanje brakova između Njemaca i Jevreja i zapošljavanje Njemaca kod jevrejskih poslodavaca.

    1946. Proglašena Narodna Republika Bugarska, pošto su se Bugari na referendumu izjasnili protiv monarhije.

    1949. Konrad Adenauer izabran za prvog kancelara Zapadne Njemačke, a Teodor Hojs za prvog predsjednika države.

    1967. Komandant egipatskih snaga
    u šestodnevnom ratu sa Izraelom, u junu 1967, Abdel Hakim Amer izvršio samoubistvo. U tom ratu Izrael gotovo uništio egipatsko vazduhoplovstvo, zauzeo Sinaj i prodro do Sueckog kanala.

    1987. Njemački hakeri poznati kao "Haos klub" upali su u kompjuterski sistem Nase i instalirali program nazvan "Trojanski konj".

    2000. U Sidneju otvorene 27. Olimpijske igre. Jugoslovenski sportisti na tim igrama osvojili tri medalje, odbojkaši zlatnu, Jasna Šekarić u gađanju iz vazdušnog pištolja srebrnu, a vaterpolisti bronzanu.

    2002. Na parlamentarnim izborima u Makedoniji, četvrtim od osamostaljenja te bivše jugoslovenske republike, pobijedila opoziciona koalicija "Za Makedoniju zajedno", predvođena Socijaldemokratskim savezom Branka Crvenkovskog.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 18-09-10 at 01:31.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #272
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    16. septembar

    Danas je Medjunarodni dan zastite ozonskog omotaca, a Dan nezavisnosti slave Meksiko i Papua Nova Gvineja.

    Crnogorska istorija je zapisala:

    1645. Pošto nije uspio mirnim putem da naplati harač skadarski Sandžak-beg je okupio oko tri hiljade ljudi i pokušao da prodre u Crnu Goru. Crnogorci i Grbljani su ga spremno dočekali ispod Pješivaca, gdje su ga teško porazili. Za ovaj sukob Crnogorci su od Mlečana dobili izvjesnu pomoć u olovu i prahu. što je kasnije poslužilo za ozbiljniju saradnju u predstojećem Kandijskom ratu od 1645. do 1669 godine.

    1827. Petar I Petrović, crnogorski vladika i gospodar, uputio je srpskom knezu Milošu Obrenoviću pismo u kojem je zbog loših ekonomskih prilika u Crnoj Gori tražio odobrenje za useljavanje nekoliko crnogorskih porodica u Srbiju

    1843. Osman pasa Skopljak sa 12000 vojnika zauzeo Lesendro i Vranjinu - Tokom velikog pritiska osmanske vojske iz hercegovačkog pašaluka, zbog kojeg su u tom pograničnom pojasu bile koncentrisane značajne crnogorske snage, na drugom kraju Crne Gore skadarski vezir Osman-paša Skopljak, kojeg je sultan Abdul-Medžid postavio tri godine ranije na mjesto Rifat Hasan-paše, sa 12 hiljada vojnika i artiljerijom krenuo je u pohod za preotimanje ostrva Lesendro i Vranjine od Crnogoraca. Lesendro je, uz velike crnogorske gubitke, ubrzo palo, a poslije njega i Vranjina. Tom prilikom, stradao je i manastir Svetog Nikole.


    1895. umro je Klean Teodorides, poznati ljekar i sin takodje poznatog ljekara koji je iz Hercegovine prebjegao i nastanio se u Crnoj Gori.
    Jedan od ljekara izvanjaca. Kroz angažman humaniste, u Crnoj Gori je tokom svog kratkog života ostavio svijetao trag. Rođen je 1865. u Jedrenama. U Crnu Goru je stigao da bi se priključio svom ocu, Janku Teodoridesu, takođe ljekaru, koji je 1876. sa hercegovačkog ratišta prebjegao na Cetinje. Na inicijativu knjaza Nikole, završio je gimnaziju u Kotoru, studirao medicinu u Petrogradu, koji je napustio iz zdravstvenih razloga te studij dovršio u Carigradu, sa sjajnim uspjehom. Po povratku u Crnu Goru, predano je obavljao ljekarski poziv. Bio je veoma cijenjen i omiljen. Dao je niz priloga za medicinsku etnologiju. Smatraju ga pretečom seksologije kod nas. Bio je svestrano obrazovan, poliglota i muzički nadaren.

    1897. U Crnoj Gori je osnovana prva samostalna apoteka. Magistar farmacije Nikola Sundečić, na osnovu rješenja Ministarstva unutrašnjih djela, otvorio je modernu apoteku u Podgorici. Kako je u obrazloženju stajalo, „u toj varoši nije bilo diplomiranog farmaciste, no tamo fizikus (nadzorni ljekar) drži po nuždi ručnu apoteku”. Prva samostalna apoteka u Podgorici bila je moderno uređena i snabdjevena svim savremenim ljekovima.

    1901. Zapisano je da je 16. jula 1901., u 11 sati, na Željezničku stanicu u Zelenici stigao prvi voz. Bila je to velika svečanost za Boku, koja je tada bila u sastavu Austrougarske monarhije. Vozom su stigli predstavnici tadašnje državne vlasti i Željeznice, a dočekali su ih brojni građani, predstavnici lokalne vlasti, seoski knezovi, učitelji i đaci obučeni u narodnu nošnju. Željeznička pruga Gabela- Uskoplje- Zelenika, koja je Boku povezivala ne samo sa Sarajevom već i sa Bečom, Peštom a onda i čitavom Evropom, bila je prva izgrađena pruga u sadašnjoj Crnoj Gori.


    1914. u Niksicu je umro Sako Petrovic, vojvoda i predsjednik Skupstine Crne Gore, vojnik u ratovima, vodja Bokeljskih dobrovoljaca u upravitelj Niksica poslije oslobodjenja od Turaka. Šako Petrović Njegoš, prvi predsjednik Crnogorske narodne skupštine. Rođen na Njegušima 1854. godine, vspitavao ga je knjaz Danilo, pošto je rano ostao bez oca. Bio je ađutant kralja Nikole, s kojim se sukobio 1876. U ratovima 76.-1878. učestvovao je kao običan vojnik, istakao se velikim junaštvom. Poslije bitke na Vučjem dolu, odlikovan Obilića medaljom i kasnije vojvodskom titulom kao vođa bokeljskih dobrovoljaca. Knjaz Nikola mu povjerava upravu Bara i Primorja odmah po oslobođenju ovih krajeva, a kasnije upravu Nikšića. Odatle dolazi na Cetinje kao član Državnog savjeta. Na prvim izborima 1906. godine izabran za narodnog poslanika na Cetinju. Biran za prvog predsjednika Crnogorske narodne skupštine. U stalnim sukobima sa dvorom, bio opozicionar, pripadao klubašima. Poslije raspuštanja Skupštine 1907. napušta politiku i do smrti živi u Nikšiću.

    2006. U Beranama ozvaničen početak nastave na odsjeku Učiteljskog fakulteta, koji će raditi u sklopu Filozofskog fakultata u Nikšiću. Prva generacija studenata koja je dobila indeks, nastavu obavlja u adaptiranim prostorijama OŠ "Vuk Karadžić", u kojoj je 50-tih godina iškolovano nekoliko generacija najboljih crnogorskih učitelja.

    u svijetu:

    Na danasnji dan, 1956. rodio se američki mađioničar David Copperfield, 1977. umrla Marija Kalas, a 1993. poginuo smucar Rok Petrovič.

    681. U Konstantinopolju, pod pokroviteljstvom cara Konstantina IV, zaključen Šesti vaseljenski sabor.

    1380. Umro francuski kralj Šarl V Mudri, koji je kao regent 1358. ugušio velik seljački ustanak poznat kao Žakerija. Tokom vladavine, od stupanja na presto 1360, u Stogodišnjem ratu uspio da od Engleza vrati veći deo teritorija. Podsticao nauku i kulturu. Naslijedio ga sin Šarl VI Ludi.

    1387. Rođen engleski kralj Henri V, koji je tokom vladavine nastavio Stogodišnji rat s Francuskom i poslije pobjede 1415. kod Azenkura osvojio Pariz. 1420. postao regent, a posle smrti Šarla VI prestolonaslednik Francuske.

    1498. Umro španski dominikanac Tomas de Torkemada, pokršten Jevrejin, prvi Veliki inkvizitor Španije i fanatičan propovednik Inkvizicije. Pod njegovim pritiskom kralj Ferdinand V izdao dekret o progonu Jevreja na osnovu kog je 300.000 Jevreja protjerano iz Španije.

    1620. Brod "Mejflauer" krenuo iz engleske luke Sautempton s putnicima koji će osnovati Plimut, prvu stalnu englesku koloniju u Sjevernoj Americi.

    1736. Umro njemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je 1714. usavršio termometar, napunivši ga živom umesto alkoholom. Tačka smrzavanja na njegovoj skali, 32 stepena, označava najjaču zimu koja je 1709. zabilježena u Danzingu.

    1745. Rođen ruski vojskovođa Mihail Ilarionovič Kutuzov, jedan od najvećih vojnih stratega XIX vijeka. Proslavio se u borbama protiv Turaka i Napoleona Bonaparte 1812. Jedna od glavnih ličnosti romana "Rat i mir" Lava Tolstoja.

    1810. Masovnim ustankom seljaka koje su predvodili Migel Idalgo i Kastilja i Hose Moralez, u Meksiku počela borba za nezavisnost od španske vlasti, završena sticanjem nezavisnosti 1821. Datum izbijanja ustanka slavi se u Meksiku kao Dan nezavisnosti.

    1859. Škotski istraživač David Livingstone otkrio veliko jezero Njasa.

    1861. Zastupništvo grada Zagreba dodijelilo Vuku Stefanoviću Karadžiću Povelju počasnog građanina, kojom su mu data "sva prava, sloboštine i koristi kao što svakom građaninu Zagreba po zakonu i starom narodnom običaju pripadaju".

    1908. Beč i Moskva se sporazumjeli da se Austro-Ugarska ne protivi otvaranju Bosfora za ruske brodove, a Rusija austrougarskoj aneksiji Bosne i Hercegovine. Tom sitnom trgovinom je okončana tkz. Aneksiona kriza.

    1931. Italijanske kolonijalne snage zarobile i potom pogubile libijskog nacionalnog vođu Omara Muhtara.

    1941. Iranski šah Reza Kan Pahlavi abdicirao u korist 22-godišnjeg princa Mohameda Reze. Abdikaciju iznudili Velika Britanija, SAD i SSSR zbog šahove pronjemačke politike.

    1945. Japan se povukao iz Hong Konga.

    1955. Vojnim udarom sa vlasti zbačen predsjednik Argentine Huan Peron. Poslije 18 godina provedenih u egzilu Peron se vratio u Argentinu 1973, kada je formirana peronistička vlada Ektora Kampore i iste godine ponovo postao predsjednik Argentine. Poslije njegove smrti 1974. zamijenila ga supruga Izabela Peron.

    1966. Izvođenjem opere Samjuela Barbera "Antonije i Kleopatra" otvorena nova zgrada opere Metropoliten u Linkolnovom centru u Njujorku.

    1977. U Parizu u 53. godini umrla američka operska pjevačica grčkog porijekla Marija Kalas.

    1978. U Iranu poginulo 25.000 ljudi u zemljotresu jačine između 7,5 i 7,9 stepeni Rihterove skale. Grad Tabas i velik broj sela potpuno razrušeni.

    1992. Na svjetskim berzama je došlo do haosa zbog čega su, uprkos intervencijama centralnih banaka, britanska funta i italijanska lira morale da istupe iz Evropske monetarne unije (EMU) . Narednih mjeseci Švedska, Španija, Portugalija i Irska morale su da devalviraju svoje nacionalne valute.

    2001. Kina poslije 15 godina pregovora primljena u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

    2001. Odbojkaši Jugoslavije osvojili prvo mjesto na Evropskom šampionatu.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #273
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    17. septembar

    1385. U bici kod Berata na Skadarskom jezeru između snaga Balše Drugog i turske vojske kojom je komandovao Hajradin paša, poginuo je Balša II, sin Đurđa Balšića i njegova vojska je pretrpjela težak period. Nakon toga vlast u Zeti preuzeo je Đurađ Stracimirović Balšić a prijestonica mu je bila u Ulcinju. Da bi ojačao ugled svoje vlasti i lakše se odupro nadiranju Turaka na Balkan Đurađ je stupio u tješnje veze sa knezom Lazarom i oženio se njihovom kćerkom.

    1820. Tokom pohoda na Kolasin, Ali pasa sa 12000 vojnika pretrpio je poraz od Rovcana i Moracana - Tokom pohoda na kolašinski kraj osmanske vojske, koju je sa ciljem da „privede u poslušanije” tamošnje žitelje poslao bosanski vezir Dželaludin Ali-paša, odigrala se bitka u Donjoj Morači, u kojoj je oko 12.000 osmanskih vojnika i oficira pod komandom Deli-paše pretrpjelo poraz od udružene vojske Moračana, Rovčana i Pipera, potpomognutih odredima Bjelopavlića i Pješivaca. Saznavši i ranije da će osmanska vojska krenuti na Moraču, vladika Petar I poslao je hitnu poruku Brđanima da se što prije pripreme za odbranu i istovremeno apelovao na sva plemena Crne Gore da što prije pošalju vojsku „u Brda i ako bude potrebe pomažu svojoj braći”. Neposredno uoči pohoda, Mušović, kapetan grada Onogošta, Crnogorce je tajno, preko glasonoše, obavijestio o pravcu udara osmanskih trupa i njihovom rasporedu u pohodu. Boj na Morači je bio i potonji veliki okršaj sa Osmanlijama za vrijeme vladavine Petra I, čiji je ugled u narodu još više porastao. Pobjeda u toj bici označila je još jedan uspjeh u vladičinoj politici prema Bosanskom i Skadarskom vilajetu, a Rovčani i Moračani pripojeni su Crnoj Gori.

    1834.
    Na poziv Petra II Petrovića Njegoša, Crnu Goru je prvi put posjetio Vuk Karadžić. Na Cetinje je stigao preko Trsta, Dubrovnika i Kotora, na konju i sa štulom u naručju. Narednog mjeseca, prisustvovao je ceremoniji otvaranja groba Petra I i tom prilikom vidio u prijestonici sve značajnije ljude crnogorske države. Za vrijeme boravka u Crnoj Gori prikupljao je folklornu, jezičku, leksičku i istorijsku građu, a po svoj prilici razgledao je i koristio dokumenta koja su se nalazila u vladičinom manastirskom arhivu.
    .

    1848.
    U izvještaju Milorada Medakovića, Njegoševog sekretara, naznačeno je da je, osim verbalne podrške Hrvatima i Srbima koji su se borili protiv mađarske hegemonije, Njegoš imao namjeru da uputi tri hiljade Crnogoraca u pomoć hrvatskom banu Josipu Jelačiću. Opstrukciju u slanju brodova za njihov prevoz vršila je Austrija, plašeći se jačanja slovenskih veza.


    1878. Jonin dobio akreditiv ruskog cara i postao opunomoceni ministar na Cetinju.

    1939. list Zeta objavio obavijest o odrzavanju prve Seoske Olimpijade.

    1965. U Baru rođen predsjednik i poslanik Socijalističke narodne partije Srđan Milić. Bio predsjednički kandidat na izborima 2008. godine
    .

    1995. u centru za Informativne djelatnosti u Niksicu, otvorena je TV Niksic, a prvi urednik je bio Milan Stojovic.

    U svijetu:

    1631. U Tridesetogodišnjem ratu,
    Šveđani i njemački protestanti, pod komandom švedskog kralja Gustava Adolfa, kod Lajpciga pobijedili snage Katoličke lige, pod vođstvom grofa Tilija.

    1665. U Londonu izbila epidemija kuge u kojoj je umrlo oko 70.000 ljudi.

    1787. Delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD potpisali Ustav SAD. Uz kasnije dodate amandmane, Ustav je i sada na snazi i najstariji je važeći Ustav na svijetu. U njemu je prvi put primijenjena ideja francuskog filozofa Monteskjea o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

    1796. Prvi predsjednik SAD Džorž Vašington uputio američkom narodu oproštajnu poruku i povukao se na svoje imanje. Za predsjednika izabran 1788. godine.

    1857. Rođen ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, čije su teorije i otkrića bili osnova za razvoj astronautike. 1903. objavio prvo djelo iz teorije astronautike "Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima".

    1900. Britanska kraljica Viktorija I Aleksandrina potpisala dokument kojim je Australija ušla u Komonvelt kao federalna unija šest bivših britanskih kolonija.

    1908. Rođen ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u XX vijeku. Proslavio se 1935. na međunarodnom takmičenju u Varšavi i 1937. nagradom "Isaj" u Briselu, a potom s velikim uspjehom nastupao širom svijeta.

    1931. Kompanija "RCA Viktor" predstavila prvu long-plej gramofonsku ploču na 33 obrtaja u hotelu "Savoj" u Njujorku.

    1939. Sovjetska Crvena armija ušla u Poljsku sa istoka, zaposjela krajeve zapadne Bjelorusije i Ukrajine i zarobila 217.000 Poljaka. Njemci napali Varšavu iz vazduha i sa kopna.

    1944. Spuštanjem britanskih padobranaca kod grada Arnhema u Holandiji počela operacija Market Garden, u Drugom svjetskom ratu, s ciljem da se uspostavi mostobran na rijeci Rajni i zaobiđe njemačka linija odbrane. Savezničke trupe naišle na neočekivano jak otpor Njemaca, operacija propala, uz velike savezničke gubitke.

    1958. Rođen slovenački političar i državnik Janez Janša. Jedan od poznatijih slovenačkih disidenata u vrijeme SFRJ. Suđeno mu u jednom od posljednjih političkih procesa koji su najavili raspad SFRJ.

    1961. Obješen bivši turski premijer Adnan Menderes, kojeg je u maju 1960. oborila vojna hunta generala Džemala Gursela i osudila na smrt zbog izdaje reformskih principa Kemala Ataturka.

    1978. Potpisivanjem okvirnog plana za mir na Bliskom istoku u Kemp Dejvidu završeni razgovori predsjednika Egipta Anvara el Sadata, premijera Izraela Menahema Begina i predsjednika SAD Džimija Kartera.

    1994. Umro britanski filozof austrijskog porijekla Karl Rajmund Poper, jedan od najuticajnijih mislilaca XX vijeka.

    1997. U blizini Fojnice, u centralnoj Bosni, srušio se helikopter Ujedinjenih nacija u kome su poginuli 12 predstavnika UN i pomoćnik predstavnika UN za Bosnu i Hercegovinu Gerd Vagner.

    2001. Okružni sud u Beogradu obustavio krivični postupak protiv čelnika zapadnih zemalja i NATO zbog agresije na Jugoslaviju 1999. godine. Postupak obustavljen pošto je javni tužilac odustao od optužnice, a Vrhovni sud Srbije ukinuo presudu kojom su optuženi osuđeni na po 20 godina zatvora.

    2001. Vlada Makedonije saopštila da će trupama NATO dozvoliti da ostanu u zemlji i po završetku njihovog mandata.

    2002. Premijer Japana Junićiro Koizumi doputovao u Pjongjang, glavni grad Sjeverne Koreje, na razgovore s njenim liderom Kim Džong Ilom. Dvije zemlje prekinule diplomatske odnose 1948. godine.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #274
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    18. septembar

    18. septembar je dan opstine Niksić.

    1385. Poginuo Balša II - Najmlađi sin Balše I, vladara Zete iz crnogorske dinastije Balšića, poginuo je na Saurijskom polju kod Berata u velikoj bici protiv Osmanlija. Balša II došao je na prijesto Zete 1378. poslije smrti svog brata Đurađa I Balšića. Bio je oženjen Komninom, kćerkom albanskog despota Jovana Asena i dobio u miraz posjede na jugu Albanije: Valonu, Berat i Himeru. Osvajačke namjere ispoljavao je prema Kotoru kog je bezuspješno držao u opsadi tokom 1382. U namjeri da očuva i proširi teritoriju Zete, 1385. uspio je da zauzme Drač.Vladao je u dosta nepovoljnim okolnostima, jer su njegovi posjedi bili meta albanskih velikaša, Osmanlija i bosanskog kralja Tvrtka I. Nakon pogibije Balše II zetske posjede preuzeo je njegov sinovac Đurađ II Stracimirović Balšić.

    1814. poceo Becki Kongres na kojem su prekrajane granice Evrope. Crna Gora nije ni pomenuta a Boka je ustupljena Austriji.Najmasovniji, do tog vremena najduži skup državnika i diplomata, završen 9. juna 1815, bavio se političkim prekrajanjem karte evropskih država nakon pobjede saveznika nad Bonapartom. Crna Gora na Kongresu nije ni pomenuta kao učesnik u ratu na strani Velikih sila, a posredno je bilo odlučeno da Boka bude ustupljena na upravljanje Austriji.

    1838. Odstampano je Objavlenije narodu sto je u prevodu znacilo uvodjenje poreza u Crnoj Gori. Vladika Petar II Petrović Njegoš je, u cilju ubiranja prihoda za državnu kasu, štampao Objavlenije narodu, kojim je obznanio uvođenje poreskih klasa. Prva klasa plaćala je talijer i po, druga talijer, a treća pola talijera, u zavisnosti od imovnog stanja i stečenih prihoda.

    1869. Na Cetinju je svečano otvorena Bogoslovija, tada jedina stručna škola u Crnoj Gori. Prvi rektor bio je Vojvođanin Milan Kostić. Osnovana je još 1863., kao skraćeni kurs, ali je već nakon godinu dana, zbog pomanjkanja finansijskih sredstava, prestala da radi. Novoosnovana Bogoslovija bila je internatskog tipa, a najbolji njeni učenici bili su državni pitomci. Bogoslovija je 1873. sa Cetinja bila premještena u manastir Ostrog, da bi naredne opet bila vraćena na Cetinje. Ta trogodišnja škola, za koju su nastavni plan i program, kao i Ustav, izradili Kostić i Rajevski (prota ruskog poslanstva u Beču), spremala je učitelje, sveštenike i službenike crnogorske administracije.

    1899. U Ljubljani je rođen Ivan Rakovec, geolog i paleontolog, redovni profesor Ljubljanskog univerziteta. Pored izučavanja slovenačke teritorije, bavio se i faunom paleolitskih nalazišta na području Crne Gore, naročito područja Crvene stijene, arheološkog nalazišta nadomak Petrovića - crnogorska granica prema Hercegovini.

    1922. u Niksicu je izasao prvi broj lista Slobodna misao, a prvi urednik je bio Stojan Cerovic.
    Nezavisni nedjeljni list – organ Zemljoradničke stranke Crne Gore – izašao je u obnovljenoj štampariji Akcionarskog društva u Nikšiću. Izlazio je ponedjeljkom. Donosio je članke iz politike, ekonomije, književnosti, orazovanja, nauke. Glavni i odgovorni urednik bio je Stojan Cerović. Do 30. marta 1941. kada je prestao da izlazi, štampana su 933 broja

    1944. Oslobođen Nikšić, kada su borci Šeste crnogorske udarne brigade, Druge dalmatinske i Brigade narodne odbrane, gradu donijeli slobodu protjeravši fašističke okupatore. 11 hiljada Nikšićana učestvovalo je u NOR-u, 2.092 borca i 1.450 žrtava fašističkog terora poginulo i ubijeno, a grad pod Trebjesom dao je 501 nosioca Partizanske spomenice i 48 narodnih heroja. Stari grad Onogošt, nastao u IV vijeku kao rimsko vojno utvrđenje na raskrsnici važnih putnih pravaca koji su povezivali uže teritorije i susjedne oblasti, dobro situiran na prirodnom stjenovitom humku u polju izmedju Studenačkih glavica i Trebjese, živio je kroz tri velika perioda ljudske civilizacije. Kroz vjekove biva rušen, obnavljan i dograđivan, mijenjajući izgled i gospodare, svjedočeći o krupnim društvenim i istorijskim kretanjima i promjenama vremena u kojima je opstajao i kao rimski kastrum, i kao objekat u sistemu odbrane čitave oblasti u srednjem vijeku, kao centar Župe u vrijeme procvata srpskih država i, napokon, kao utvrđeni turski grad. Od svog nastanka gotski Anagastum i srednjovjekovni Onogošt bio je aktivna tvrđava sve do odlaska posljednjh osvajača. Zidovi grada vremenom postaju tijesni za sve one koji su u njemu tražili utočiste, pa se počinje sa gradnjom ispod gradskih zidina i spontano nastaju prva naselja u polju - začeci današnjeg grada. Zato se postanak i razvoj grada moraju vezati za staru gradsku tvrđavu i pored činjenice da je, još mnogo prije njenog nastanka, negdje u nikšićkom polju postojala rimska naseobina Anderba, koja je netragom nestala i o čijoj lokaciji nema neposrednih izvora. Oslobođenje od Turaka 1877.godine dovodi nove naseljenike, daje nove impulse. Želja za novim gradom pored "stare i trule" turske kasabe ostvarena je izradom prvog regulacionog plana 1883.godine. Plan je po nalogu kralja Nikole izradio inženjer Josip Slade.

    2007. U Briselu potpisan sporazum o readmisiji i viznim olakšicama, koji će građanima Crne Gore omogućiti da lakše putuju u zemlje Evropske unije. Sporazum potpisali ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Jusufa Kalamperović, potpredsjednik Evropske komisije Franko Fratini i ministar inostranih poslova Portugalije Rui Pereira.

    2008. Prvi Ambasador Crne Gore u Ruskoj Federaciji Slobodan Backović predao akreditiv predsjedniku Ruske Federacije Dmitriju Medvedevu.

    u svijetu:


    1502. Španski moreplovac italijanskog porekla Kristofer Kolumbo
    stigao je u Kostariku na svom četvrtom i posljednjem putovanju u Novi svijet.

    1636. Osnovan jedan od najstarijih američkih Univerziteta, Harvard, koji posjeduje jednu od 5 megabiblioteka u svijetu, sa preko 15 miliona primjeraka.

    1709. Rođen je engleski pisac i leksikograf Semjuel Džonson, autor prvog modernog rječnika engleskog jezika (A Dictionary of the English Language) koji je objavljen 1755, a potom bio temelj engleske književnosti više od jednog veka (poema "Taština ljudskih želja", tragedija "Irena", satira "London").

    1759. Francuzi su poslije vojnog poraza morali da prepuste Englezima provinciju Kvebek u Kanadi, a u posljednjoj bici su poginula oba komandanta - engleski Džejms Volf i francuski Luj Monkalm.

    1810. U Čileu je počeo ustanak protiv španske kolonijalne vlasti pod vođstvom Bernarda O'Iginsa, kasnije predsjednika Čilea (1817-23).

    1819. Rođen je francuski fizičar Leon Fuko, koji je ogledom s klatnom (Fukoovo klatno) dokazao rotaciju Zemlje. Pronašao je žiroskop, usavršio teleskop i otkrio vrtložno-vihorne struje u metalnim masama (Fukoove struje).

    1822. Francuski egiptolog Žan Fransoa Šanpolion dešifrovao je egipatsko pismo (hijeroglife).

    1851. Izašao je prvi broj modernog rječnika engleskog jezika (A Dictionary of the English Language) koji je objavljen 1755, a potom bio temelj engleske književnosti više od jednog vijeka (poema "Taština ljudskih želja", tragedija"Irena", satira "London").

    1905. rođena je Greta Luiza Gustavson, švedska filmska glumica, poznata kao Greba Garbo, koja nikada nije dobila nagradu ni za jedan film.. Karijeru je počela u Švedskoj, a svjetsku slavu postigla u SAD. Kao glumica bila je simbol ženstvenosti, igrala je 1921-41. kada se sama povukla. Poznati njeni filmovi su: Poljubac, Mata Hari, Kraljica Kristina, Ana Karenjina...
    Nikad nije bila u Pipere mada je ostala posprdna pjesma "Setala se Greta Garbo".

    1968. Rođen hrvatski košarkaš, nekadašnji jugoslovenski reprezentativac Toni Kukoč.

    1970. U Londonu umro Džimi Hendriks, čuveni rok gitarista.

    1982. U masakru koji je, uz podršku izraelske vojske, počinila libanska hrišćanska milicija u palestinskim izbegličkim logorima Sabra i Šatila u Bejrutu, ubijeno je najmanje 800 ljudi. To je bila odmazda za atentat izvršen četiri dana ranije, u kojem je ubijen predsjednik Libana Bešir Džemajel.

    1984. Džo Kitinger završio solo let balonom preko Atlantika.

    1988. Tokom antivladinih demonstracija, u kojima je ubijeno hiljade ljudi, vojna hunta je oborila vladu predsednika Burme Maunga Maunga.

    1989. Nakon 22 godine prekida, Izrael i Mađarska su obnovili diplomatske odnose.

    1989. Indijska vlada odlučila je da obustavi vojne operacije protiv Tamilskih tigrova i da do kraja godine povuče trupe iz Šri Lanke.

    2001. Okružni sud u Beogradu saopštio je da je iz masovne grobnice u Batajnici kod Beograda iskopano najmanje 269 tijela za koja se sumnja da su posmrtni ostaci kosovskih Albanaca ubijenih i poginulih za vrijeme rata na Kosovu 1999.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #275
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    19. septembar

    Danas je Medjunarodni dan pirata ili sto bi rekli International Talk Like a Pirate Day,
    a vjerovali ili ne, toga dana 1783. godine izvrsen je prvi let balonom sa posadom koja se sastojala od jednog ovna, kokota i patke. 1888. bili prvi izbori ljepotica na svijetu, a 1893. Novi Zeland kao prvi na svijetu priznao pravo glasa zenama. 1982. je zabiljezen prvi emotikon, a bio je to :-)

    U Crnoj Gori:

    1760. Bokeljski moreplovac Bogdan Zelacic, koji je bio u ropstvu na osmanskom brodu „Sultanija”, uspio je da napravi svojevrsan podvig kada je sa hrišćanskim robovima na brodu koji je bio usidren u Egejskom arhipelagu organizovao pobunu, uspio da nadvlada osmansku posadu i otme brod. Nakon bezuspješne potjere za njim i 19 dana plovidbe stigao je pod Maltu. Za taj podvig kapetan Želalić dobio je titulu malteškog viteza.

    1808. Ukazom Napoleona Prvog prestala je juriskdikcija Petra I Petrovića u Boki Kotorskoj. Dvije godine potom, na osnovu pomenutog ukaza, sastao se u Zadru sabor pravoslavnih sveštenika. Po njihovom prijedlogu, Napoleon je postavio Benedikta Kraljevića za pravoslavnog episkopa u Dalmaciji i Boki.

    1833. Petar II Petrović Njegoš dobio ruski pasoš u kome je pisalo - Ovim se objavljuje svima i svakome ko je tome nadležan, da pokazatelj Preosvećeni Petar Petrović, Arhijerej Crnogorske crkve, koga prati njegov sekretar Dimitrije Milaković i tjelohranitelji Stefan Petrović i Mihail Petrov, putuje preko Libeka, Beča, Trsta, za Crnu Goru... Kao potvrdu ovoga daje se ovaj pasoš s prilogom našeg državnog pečata. Peterburg, septembra sedmog 1833. godine. Dokument nosi datum po Julijanskom kalendaru.

    1904. umro Milos Šaulić koji je poslije protjerivanja iz Srbije, u Crnoj Gori postao jedna od najzasluznijih licnosti za razvoj sudskog zakonodvstva. Jedna od zaslužnih ličnosti na planu unapređenja crnogorskog sudskog zakonodavstva. Osnovno školovanje počeo je u rodnim Jezerima na Žabljaku, potom na Cetinju, gdje je završio gimnaziju, a dalje obrazovanje stekao u Sremskim Karlovcima i Beogradu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Godine 1898. protjeran je iz Srbije, kao opasan po onovremeni režim. Po povratku u Crnu Goru, obavljao je funkciju sekretara Velikog suda, potom Ministarstva pravde, bio član Velikog suda i upravitelj –zastupnik ministra pravde. Zaslužan je za objavljivanje zbornika crnogorskih zakona, uredbi i naredbi.

    1918. umro je Marko Dragovic istoricar i biograf,
    rođen 22. avgusta 1852. Objavio je preko 120 stručnih i naučnih radova, a u posebnim izdanjima značajni su mu radovi: „Mitropolit Vasilije Petrović i njegovi odnosi sa Rusijom”, „Uputstvo za sakupljanje materijala za istoriju i geografiju Crne Gore”, „Seoba knjaza gospodara crnogorskoga Ivana Crnojevića sa Riječkog grada na Cetinje 1485. godine”, „Škole u Crnoj Gori”, „Istorija Crne Gore – I dio” i mnogi drugi. Bio je uključen u prvi organizovani leksikografski rad u Crnoj Gori. Napravio je alfabetar svih sakralnih objekata (131 crkva) stare Crne Gore, Bjelopavlića, Zete, Bara i Ulcinja, kao i katalog crnogorskih i zetskih mitropolita do vladike Danila.

    1928. u Nikšiću je rođen Božidar Boško Gluščević, profesor Univerziteta Crne Gore, dekan Ekonomskog fakulteta u Titogradu, direktor Instituta za društveno ekonomska istraživanja u Titogradu i član CANU. Ekonomski fakultet završio je u Beogradu, specijalizaciju iz oblasti planiranja u Francuskoj i poslijediplomske studije iz oblasti organizacije na Stanford univerzitetu – SAD. Obavljao je više odgovornih poslova u Nikšiću i Izvršnom vijeću Skupštine Crne Gore. Objavio je 80-ak autorskih i koautorskih radova iz ekonomije i društvenog razvoja. Bio je dobitnik više nagrada i priznanja. Umro je 27. oktobra 1992.

    2006. Na Generalnoj Skupštini Interpola, održanoj u Rio de Žaneiru, Crna Gora postala 185. članica.

    u svijetu:

    1356. Engleska vojska pod vođstvom sina kralja Edvarda III, Crnog Princa, u bici kod Poatjea porazila je vojsku francuskog kralja Žana II, čime je okončana prva faza Stogodišnjeg rata. Istog dana

    1370. Crni Princ je zauzeo i opustošio Limož.

    1448. Skadar je izgorio u požaru. Život je izgubilo oko 500 ljudi, a materijalne štete bile su velike. Potrebna su bila ogromna sredstva da se za nastupajuću zimu grad koliko-toliko oporavi.

    1551. Rođen je francuski kralj Anri III, posljednji vladar iz dinastije Valoa. Tokom njegove vladavine od 1574. zemlja je bila zahvaćena sukobima rimokatolika i hugenota (francuskih protestanata).

    1802. Rođen je mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa Mađarske revolucije 1848. i rata za nezavisnost od Austrije, guverner oslobođene Mađarske od aprila do avgusta 1849. Nakon mađarske kapitulacije 13. avgusta 1849. živio je u izbjeglištvu.

    1888. Prvo svjetsko takmičenje za izbor ljepotice održano je u belgijskoj banji Spa, a prva zvanično najljepša žena na planeti je postala 18-godišnja Kreolka iz Gvadelupe Berta Sukare.

    1911. Rođen engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. Njegov prvi objavljeni i najpoznatiji roman "Gospodar muva" postao svjetski bestseler.

    1922. Rođen češki atletičar Emil Zatopek, koji je na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. osvojio zlatnu medalju u trci na 10.000 metara, a na Igrama 1952. u Helsinkiju na 5.000, 10.000 i u maratonu. Oborio 18 svjetskih rekorda i pobijedio zaredom u 69 trka između 1949. i 1951.

    1928. "Parobrod Vili", prvi animirani crtani film u kojem se pojavio Miki Maus, prikazan u njujorškom bioskopu "Koloni teatar".

    1933. Usvojenim Izbornim zakonom, Novi Zeland postao pva zemlja u kojoj su žene dobile pravo glasa. ( U SAD, npr. To se desilo 1912, u Engleskoj tek 1928. godine).

    1933. Nacističkim zakonima, Jevrejima su ukinuta sva prava. Tada je počeo njihov svirepi pogon u Njemačkoj.

    1939. Sovjetske trupe stigle su na madjarsku granicu i istovremeno su na sjeveru Evrope okupirale Vilnjus (danas glavni grad Litvanije), koji je bio pod poljskom upravom.

    1941. Njemci zauzeli Kijev, poslije bitke koja je trajala 45 dana; britanske trupe ušle u Teheran.

    1955. U Argentini vojska oborila sa vlasti predsjednika Huana Dominga Perona, koji je izbjegao i do 1973. živio u inostranstvu. Po povratku u zemlju, ponovo izabran za predsjednika i bio na čelu države do smrti 1974.

    1957. Amerikanci u Nevadi izvršili prve podzemne nuklearne probe.

    1985. U glavnom gradu Meksika Sjudad Meksiku i okolini u zemljotresu poginulo oko 12.000, a ranjeno 40.000 ljudi.

    1989. U eksploziji aviona DC-10 francuske kompanije UTA, na liniji Brazavil-Pariz, iznad Nigera, za koju je kasnije optužena Libija, poginuli svi putnici i članovi posade (171).

    1991. Kolone tenkova Jugoslovenske narodne armije krenule su iz Beograda prema Hrvatskoj, gdje su počeli sukobi srpskih naoružanih grupa i hrvatske policije. Hrvatska je 25. juna 1991. proglasila samostalnost i izdvojila se iz SFR Jugoslavije.

    1992. Savjet bezbjednosti UN iskljucio je SR Jugoslaviju iz te svjetske organizacije, osporivši joj pravo da automatski naslijedi SFRJ. SRJ je postala članica UN 2. novembra 2000. godine, nakon što je demokratska opozicija preuzela vlast u Srbiji.

    2000. U Pragu počelo petodnevno zasijedanje MMF-a i Svjetske banke, tokom kojeg se više hiljada demonstranata, protivnika globalizacije sukobilo sa policijom. U sukobima povrijeđena 142 demonstranta i 123 policajca, a centar Praga demoliran.

    2001. Predsjednik SAD Džorž Buš potpisao kongresnu rezoluciju o upotrebi vojne sile i zahvalio se Predstavničkom domu i Senatu što su ga ovlastili da pokrene rat protiv terorista.

    2001. Islamski svještenici pozvali terorističkog lidera Osamu Bin Ladena da dobrovoljno napusti Avganistan, ali mu nijesu odredili rok za izlazak iz zemlje. SAD zaprijetile da će napasti Talibane, ukoliko ne predaju Bin Ladena.

    2003. Bivši americki predsjednik Bil Klinton posjetio je Prištinu gde je proglašen za počasnog doktora prištinskog univerziteta. Dan kasnije on je u Potočarima kod Srebrenice (BiH) otvorio Memorijalni centar u znak sjećanja na Bošnjake ubijene u ljeto 1995. godine


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 11 of 16 FirstFirst ... 789101112131415 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •