Page 1 of 16 1234511 ... LastLast
Results 1 to 25 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

Hybrid View

Previous Post Previous Post   Next Post Next Post
  1. #1
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Dogodilo se na današnji dan

    Last edited by Hari Krisna; 02-01-11 at 00:44.

  2. #2
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    19. januar

    1515. Prvi poznati pomen Rijeke Crnojevića. U jednom dokumentu IAK piše kako se „Nikola Mlađenović iz Perasta obavezuje da će Radosavu iz Grla i Dabišinu Musanoviću iz Crne Gore, sa Rijeke, isplatiti tri zlatna dukata kao ostatak duga”.

    1875.
    Na Cetinju je održana Bogojavljenska skupština, na kojoj je imenovano i postavljeno šest okružnih sudova u Crnoj Gori. Knjaz je za sudije postavljao uglavnom mudre ljude i davao im dobre plate.

    1881.
    U Podgorici je otvorena čitaonica, preteča današnje čitaonice "Radoslav Ljumović". Od samog početka okupljala je ljude sve tri vjeroispovijesti, uspješno je radila sve do Prvog svjetskog rata, kada je nastupio desetogodišnji prekid, a svoj poslovni objekat dobila je 1892.g.

    1897. Osamdeset oficira i vojnika Crnogorske vojske stiglo na ostrvo Krit, čime je počelo prvo učešće crnogorske vojske u jednoj mirovnoj misiji, koje je trajalo tačno dvije godine i 50 dana. Naime, godinu dana ranije na ostrvu je izbio ustanak Grka protiv Otomanske imperije, koji se ubrzo pretvorio u žestoke sukobe hrišćana i muslimana. Umiješale su se velike sile, na prijedlog Rusije Crna Gora je odabrana da joj se ponudi slanje vojnika za održavanje mira, što je knjaz Nikola prihvatio. Jedno vrijeme Crnogorci su bili jedini "mirovnjaci" da bi im se kasnije pridružili vojnici velikih sila. Krajem 1898. godine stanje se popravilo, Krit je dobio autonomiju u okviru Otomanskog carstva i Crnogorci su početkom marta otputovali kući. U Baru ih je dočekao Knjaz i sve ih odlikovao.

    1919. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca donesena je odluka da se i u Srbiji i Crnoj Gori počne zvanično primjenjivati novi kalendar. I ovaj, kao i stari julijanski, potiče iz Rima. Reformu prvog izveo je Julije Cezar 46. godine prije nove ere po predlogu aleksandrijskog astronoma Sosigena. Po njemu je godina brojala 365 dana i šest sati. Pošto ni taj kalendar nije bio precizan, jer je takva, julijanska godina, bila duža od sunčeve za 11 minuta i 14 sekundi, papa Grgur XIII izvršio je novu reformu i anulirao razliku u vremenu koja je tada iznosila 10 dana. U drugim djelovima Kraljevine SHS već se odranije računalo po novom i preciznijem kalendaru. Istovremeno, i nekolike godine prije prihvatanja gregorijanskog, u crnogorskim dokumentima i listovima moglo se naići i na staro i na novo računanje vremena. Julijanski kalendar zadržala je Srpska pravoslavna crkva.

    1920. poginuo poznati komita iz niksickog kraja Dragisa Bojović. Ucesnik Balkanskih ratova i zatocenik bugarskih tamnica komitovao je u Rovca. Bio je jedan od potpisnika pisama Vilsonu, a u komitima osim njega poginula i njegova braca Blazo, Antonije i Milun.

    1961. Na Cetinju rođen veliki rukometaš, kasnije i rukometni trener Veselin Vujović.

    1965. Rođen Andrija Mandić, predsjednik i poslanik Nove srpske demokratije u Skupštini Crne Gore. Bio jedan od poredsjedničkih kandidata na izborima 2008. godine.

    1969. U Podgorici rođen jedan od najvećih crnogorskih fudbalera Predrag Mijatović.

    1990. Održan je posljednji Kongres SKJ. U beogradskom centru „Sava” počeo je, a u kasnim večernjim satima 22. januara završio rad, 14. vanredni i posljednji najviši skup jugoslovenskih komunista. Trodnevna rasprava proizašla iz sukobljenih koncepcija i ideologija bila je uvod u konačni raspad SFRJ.

    U svijetu:


    1419. U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske grad Ruan predao se engleskom kralju Henriju V, koji je time okončao osvajanje Normandije.

    1736. Rođen škotski inženjer i fizičar Džejms Vat. Svojim pronalascima razvio konstrukciju parne mašine koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. vijeka.

    1809. Rođen američki pisac Edgar Alan Po. Za života gotovo nepoznat, postao je jedan od najuticajnijih pjesnika kada su vrijednost njegovog djela otkrili francuski pjesnici Bodler, Malarme i Valeri.

    1899. Velika Britanija i Egipat uspostavili zajedničku kontrolu nad Sudanom.

    1902. U Petrogradu rođen Georgije Ostrogorski, jedno je od najvećih imena vizantologije u 20. vijeku.

    1918. Boljševici u Petrogradu raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije.

    1919. Kraljevina SHS u Crnoj Gori i Srbiji zamijenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u drugim djelovima te države već bio u upotrebi.

    1920. U Limi rođen Havijer Perez de Kueljar, peruanski diplomata. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1982-1991. godine.

    1938. Umro Branislav Nušić, najveći srpski i jugoslovenski komediograf. Njegove komedije i danas su na pozorišnim repertoarima.

    1938. Vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka bombardovalo u Španskom građanskom ratu Barselonu i Valensiju. Poginulo najmanje 700 ljudi.

    1945. Sovjetska Crvena armija u prodoru ka Berlinu zauzela poljski grad Krakov.

    1952. U Sarajevu rođen glumac i reditelj Irfan Mensur.

    1966. Indira Gandi izabrana za šefa vlade Indije, osam dana poslije iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija. Siki ekstremisti, pripadnici njenog ličnog obezbjeđenja ubili su je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju.

    1983. U Boliviji uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, zloglasni nacistički šef Liona u Francuskoj pod njemačkom okupacijom u Drugom svjetskom ratu.

    1989. SSSR saopštio da će jednostrano povući iz Evrope dio nuklearnih raketa kratkog dometa.

    1993. Prve američke jedinice napustile Somaliju poslije neuspjele intervencije SAD u toj afričkoj zemlji.

    1995. Ruske trupe zauzele predsjedničku palatu u Groznom, glavnom gradu Čečenije.

    2000. U egzilu u Tunisu umro bivši italijanski premijer Betino Kraksi, koji je napustio Italiju 1994, nakon što je optužen za korupciju.

    2002. Umro Marti Mietunen (94), koji je, kao član Partije centra, od pedesetih do kasnih sedamdesetih godina dvadesetog vijeka bio član nekoliko vlada u Finskoj, a potom i premijer u više mandata.

    2003. Vlasti u Indiji saopštile da je zbog izuzetno hladnog talasa u djelovima Indije, Bangladeša i Nepala, od decembra 2002. umrlo 1.300 ljudi širom tog regiona.

    2003. Umrla Fransoaz Žiru, poznata novinarka koja je pisala o politici, seksu i feminizmu. Bila je glavni i odgovorni urednik ženskog magazina "El", potom i suosnivač vodećeg nedjeljnika "L'Espres" - 1953. godine. Žiru je bila prvi francuski ministar za ženska pitanja.

    2004. Vaseljenski patrijarh Vartolomej, duhovni vođa 300 miliona pravoslavnih hrišćana širom svijeta, posjetio je Kubu, gdje je otvorio prvu pravoslavnu crkvu, izgrađenu od revolucije 1959. godine.

    2006. New horizons, NASA -ina sonda za Pluton uspješno lansirana iz Kejp Kanaverala.

    Uredio Cipur i Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  3. #3
    Join Date
    Jan 2010
    Location
    Kingdom of Montenegro ;)
    Posts
    6,850
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    zvoncice svaka ti cast za ovo swaki dan ))
    PS.
    1. februara 1935. godine, u sukobu sa policijom Kraljevine Jugoslavije tokom blokade fakulteta, ubijen je crnogorski student prava Mirko Srzentić. Prvi logor u Jugoslaviji, koji je bio namijenjen za studente ljevičare, otvorila je u Višegradu, januara mjeseca 1935. godine, vlada Bogoljuba Jevtića. Cilj je bio ugušiti rastući revolucionarni studentski pokret, a prva grupa studenata iz Beograda internirana je 29. januara iste godine. Kao glavni organizatori revolucionarnog studentskog pokreta na Beogradskom univerzitetu isticali su se crnogorski studenti Veljko Vlahović, Milovan Đilas, Đuro Strugar i dr.

    Oko 1.000 studenata je 1. februara izašlo na demonstracije, zahtijevajući da se njihovi internirani drugovi pušte iz logora u Višegradu. Studenti su se zabarikadirali u zgradi Pravnog fakulteta na Studentskom trgu i pokušali da štrajkom glađu prisile vlasti na popuštanje.
    Žandarmerija je upotrebila silu i tokom upada u zgradu Fakulteta otvorila vatru na studente, koji nijesu imali vatreno oružje već su se branili kamenicama i školskim inventarom. Tokom borbi na ulazu Fakulteta, žandarmi su ubili crnogorskog studenta prava Mirka Srzentića (1912 – 1935), poslije čega su uspjeli da prodru u zgradu.
    Tom prilikom je uhapšeno više stotina studenata od kojih je 30-ak sprovedeno u koncentracioni logor u Višegradu. Pod pritiskom javnosti i stalne borbe samih logoraša vlasti su već marta 1935. godine bile prisiljene da raspušte i zatvore ovaj logor.
    U znak sjećanja na Mirka Srzentića, supruga njegovog brata Voja, Dragica Srzentić je 1994. godine izradila o svom trošku Mirkovu bistu koja je postavljena u auli Filološkog fakulteta na Studentskom trgu u Beogradu.
    Last edited by Hari Krisna; 02-02-13 at 14:31.
    Crazy isn't being broken or swallowing a dark secret. It's you or me amplified.


    Katjon vazda :)

  4. #4
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Exclamation Na današnji dan prije 100 godina rođena je Irena Sendler

    Poljaci i Jevreji mole se za Irenu Sendler

    Izvor: Beta |

    15. februar 2010. 11:09:42




    VARŠAVA, 15. februara 2010. (Beta) - U Poljskoj i Izraelu danas se odaje pošta Ireni Sendler, Poljakinji kojoj živote duguje oko 2.500 jevrejske dece koje je tokom Drugog svetskog rata prokrijumčarila iz Varšavskog geta. Obeležavanje 100. godišnjice rođenja Irene Sendler počinje danas u jednoj od sinagoga u Varšavi, molitvom i sećanjem ljudi koji joj duguju život. Mnogi Jevreji smatraju da su Irenu Sendler često nepravedno nazivali Oskar Šindler u suknji jer je, rizikujući više od Šindlera, spasila više života. Sutra će se na trodnevnom susretu u Varšavi okupiti učenici 14 poljskih škola koje nose njeno ime. Tom prilikom će joj poštu odati i Sejm poljskog Parlamenta. "Ona je ličnost značajna za celo čovečanstvo. Pokazala je kako da se ponaša čovek kada nanose nepravdu nevinim ljudima. O prošlosti nije mnogo govorila. Smatrala je da je prirodno to što je učinila i uvek je govorila "pa svaki čovek bi to učinio". Ali mi znamo da to nije baš tako uobičajeno", kazala je Gražina Majer iz Jevrejske zajednice u Varšavi. Irena Sendler, u vreme nemačke okupacije zvanično socijalna radnica, a tajno jedan od glavnih aktivista poljske nacionalno-katoličke ilegalne organizacije za pomoć Jevrejima Žegota, prerušena u bolničarku u kolima hitne pomoći nebrojeno puta je ulazila u Varšavski geto i krujumčarila jevrejsku decu lažući nacistima da su umrla od tifusa. Širom Poljske, gde je tokom svih godina nemačke okupacija kazna za pomoć Jevrejima bila smrt, uspevala je da nađe poljske porodice ili katoličke manastire voljne da rizikuju svoje živote i decu prihvate, daju im drugi identitet malih Poljaka i tako omoguće da prežive rat. Žegota i Irena Sendler sačuvali su podatke o svakom od 2.500 malih Jevreja koje su izvukli iz geta i posle rata im rekli ko su zaista. Gestapo je na kraju "majku dece iz Varšavskog geta" uhapsio i osudio na smrt, ali neposredno pred streljanje Žegota je uspela da podmiti jednog od čuvara i izvuče je iz zatvora. I posle rata Irena Sendler nastavila je da pomaže kao socijalna radnica deci osnivajući sirotišta. Umrla je 2008. godine u 98. godini. Nagrađena je pred kraj života brojnim ordenima, a kao jedna od najpoznatijih poljskih Pravednih među narodima sveta bila je i kandidat za Nobelovu nagradu za mir.

  5. #5
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default ponedeljak, 15. feb 2010, 11:38 -> 13:24

    Vesti

    Sećanje na spasiteljku jevrejske dece


    Sto godina od rođenja Irene Sendler, Poljakinje koje je u toku Drugog svetskog rata spasila 2.500 jevrejske dece iz Varšavskog geta, obeležava se u Poljskoj i Izraelu. Posle rata nastavila da pomaže kao socijalna radnica deci.
    U Poljskoj i Izraelu odaje se pošta Ireni Sendler, Poljakinji kojoj živote duguje oko 2.500 jevrejske dece koje je tokom Drugog svetskog rata prokrijumčarila iz Varšavskog geta.


    Irena Sendler

    Obeležavanje 100. godišnjice rođenja Irene Sendler počinje u jednoj od sinagoga u Varšavi, molitvom i sećanjem ljudi koji joj duguju život.
    Sutra će se na trodnevnom susretu u Varšavi okupiti učenici 14 poljskih škola koje nose njeno ime. Tom prilikom će joj poštu odati i donji dom poljskog parlamenta Sejm.
    "Ona je ličnost značajna za celo čovečanstvo. Pokazala je kako da se ponaša čovek kada nanose nepravdu nevinim ljudima. O prošlosti nije mnogo govorila. Smatrala je da je prirodno to što je učinila i uvek je govorila 'pa svaki čovek bi to učinio', ali mi znamo da to nije baš tako uobičajeno", rekla je Gražina Majer iz Jevrejske zajednice u Varšavi.
    Irena Sendler, u vreme nemačke okupacije zvanično socijalna radnica, a tajno jedan od glavnih aktivista poljske nacionalno-katoličke ilegalne organizacije za pomoć Jevrejima pod nazivom "Žegota", prerušena u bolničarku u kolima hitne pomoći nebrojeno puta je ulazila u Varšavski geto i krujumčarila jevrejsku decu lažući nacistima da su umrla od tifusa.

    Irena Sendler

    Širom Poljske, gde je tokom svih godina nemačke okupacija kazna za pomoć Jevrejima bila smrt, uspevala je da nađe poljske porodice ili katoličke manastire voljne da rizikuju svoje živote i decu prihvate, daju im drugi identitet malih Poljaka i tako omoguće da prežive rat.
    "Žegota" i Irena Sendler sačuvali su podatke o svakom od 2.500 malih Jevreja koje su izvukli iz geta i posle rata im rekli ko su zaista.
    Gestapo je na kraju "majku dece iz Varšavskog geta" uhapsio i osudio na smrt, ali neposredno pred streljanje "Žegota" uspela je da podmiti jednog od čuvara i izvuče je iz zatvora.
    I posle rata Irena Sendler nastavila je da pomaže kao socijalna radnica deci osnivajući sirotišta.
    Umrla je 2008. godine u 98. godini. Nagrađena je pred kraj života brojnim ordenima, a bila je i kandidat za Nobelovu nagradu za mir.

  6. #6
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default





    Last edited by Ćipur; 15-02-10 at 16:36.

  7. #7
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. mart

    1905. U Papratima kod Nikšića, rođen je Mirko Banjević, crnogorski književnik, lirik. Pripadao je grupi međuratnih socijalno-revolucionarnih pjesnika. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu. U modernom pjesničkom stihu njegovao je narodnu leksiku i jezik. Poznate su mu zbirke pjesama: „Šume”, „Zvjezdani voz”, „Do iskapi”, „Zavjet”, kao i poema „Sutjeska”. Bio je i urednik „Pobjede”, časopisa „Stvaranje” i „Prosvjetnog rada”. Umro je u Beogradu, 6. septembra 1968. godine.

    1907. U Veljem Brdu kod Podgorice, rođen je Blažo Jovanović, narodni heroj i politički radnik. Završio je pravni fakultet u Zagrebu. Bio je jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka, u toku rata obavljao je odgovorne poslove. Od aprila 1945. do 1963. godine bio je prva državna, partijska i politička ličnost Crne Gore. U tom razdoblju bio je prvi predsjednik Vlade Crne Gore i na toj dužnosti je ostao do 1953. On je istovremeno bio prva partijska ličnost i predsjednik više tadašnjih drustveno-političkih organizacija, partijskih foruma, kako na republičkom tako i na saveznom nivou, savezni narodni poslanik. Za predsjednika Ustavnog suda Jugoslavije izabran je 1963. Na toj dužnosti je ostao do 1975. godine. Jula 1971. izabran je u Izvršni komitet Svjetske organizacije pravnika »Svjetski mir putem prava«. Autor je više političkih tekstova i monografije »Aktuelna pitanja Ustavnog suda Jugoslavije«. Bio je član Savjeta Federacije; general-major JNA u rezervi; narodni heroj od 1952. godine. Blažo Jovanović je jedna od najznamenitijih ličnosti novije crnogorske istorije. Velika je njegova uloga i doprinos u rješavanju crnogorskog državnog i nacionalnog pitanja.

    1911. Prvi broj lista za nauku i književnost „Dan” štampan je na Cetinju. Urednici su bili Nikola Škerović i Dušan Đukić. Smatrao se jednim od najboljih časopisa u Crnoj Gori. Posvećivao je prostor temama iz filozofije, ekonomije, prava, umjetnosti, istorije, prosvjete i izvodima iz strane literature. Prestao da izlazi 1912. godine, usljed ratnih prilika.

    1941. umro je Mirko Komnenovic. U toku I svjetskog rata uhapsen i prebacen na Mamulu, kasnije u Iyaliju odakle bjezi. Poslije rata je cinovnik Jugoslavije, a u njegovoj kuci danas je Zavicajni muzej Herceg Novog.

    1971.
    Prvo prvenstvo Crne Gore u karateu Održano je u Titogradu, kao zvanično prvenstvo Crne Gore koje je okupilo 60 takmičara iz Nikšića, Titograda, Pljevalja i Kotora. Prvo mjesto u lakoj kategoriji osvojio je Derviš – Beli Selhanović, u polusrednjoj Milorad Terzić, u srednjoj Miodrag Đikanović, u poluteškoj Vladimir Mrvaljević, a u teškoj Slobodan Žarić. Titulu apsolutnog prvaka ponio je Miodrag – Migo Dubak. Najuspješniji pojedinci bili su takmičari iz KK „Student” iz Titograda, osvojivši sva prva mjesta izuzimajući polutešku kategoriju. Sudili su Vladimir Jorga i Petar Đurić iz Beograda i Dragan Pejović iz Titograda. Na prvenstvu je prvi put nastupila takmičarka, Olivera Filipović iz Pančeva, jedna od prvih karatistkinja u Jugoslaviji. Dan ranije, u Titogradu je osnovan Karate savez Crne Gore, za čijeg je predsjednika izabran Uglješa Zeković, za sekretara Slobodan Raspopović a za članove predsjedništva: Slobodan Đurović, Milojica Dakić, Blažo Marković, Milorad Vujović, Dragan Kontić, Slobodan Žarić i Milorad Terzić.


    1973. Odlukom Savjeta Tehničkog fakulteta u Titogradu otvoren je njegov Metalurški odsjek iz kojeg se razvio Metalurško-tehnološki fakultet, članica Univerziteta Crne Gore. Ta visokoškolska ustanova obavlja nastavnu i naučnostručnu djelatnost, sa osnovnim ciljem obrazovanja kvalitetnih kadrova iz oblasti metalurgije, tehnologije i materijala, te da podstiče naučnoistraživački rad u tom domenu.

    u svijetu:

    193. Pretorijanska garda ubila je rimskog cara Pertinaksa i na prodala prijesto Didiju Julijanu.

    845. Vikinški pljačkaši, vjerovatno pod vođstvom Ragnara Lodbroka, osvojili su Pariz nakon čega su za grad tražili ogromnu otkupninu.

    1749. Rođen francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer-Simon Laplas. Istakao se radovima na polju nebeske mehanike, a čuvenu hipotezu o nastanku Sunčevog sistema, poznatu kao Kant-Laplasova teorija, objavio 1796.

    1776. U Moskvi osnovan Boljšoj teatar, veliki teatar opere i baleta, po ugledu na onaj u Sankt Petersburgu, u kome su od četrdesetih godina XVIII vijeka izvođene operske predstave.

    1800. Parlament Irske usvojio zakon o ujedinjenju Irske sa Engleskom.

    1811. Umro srpski prosvjetitelj, pisac, filozof i pedagog Dositej Obradović, prvi ministar prosvjete Srbije, jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti u Srbiji krajem XVIII i početkom XIX vijeka.

    1868. Rođen ruski pisac Maksim Gorki, koji se smatra utemeljivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti. Imao značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu Sovjetske Rusije.

    1930. Dva najveća turska grada, Konstantinopolj i Angora, dobili nove nazive, Istanbul i Ankara.

    1939. Republikanska vojska predala Madrid snagama generala Franka, čime je okončan Španski građanski rat. Franko 1. aprila objavio kraj rata koji je trajao 986 dana i odnio više od milion ljudskih života.

    1941. Britanske pomorske snage u Drugom svjetskom ratu nanijele teške gubitke italijanskoj mornarici u bici kod rta Matapan.

    1941. U nastupu depresije, engleska književnica Virdžinija Vulf izvršila samoubistvo. Ubraja se u najznačajnije engleske romanopisce XX vijeka.

    1942. Britanci iznenadnim napadom mornarice, avijacije i kopnenih snaga uništili francusku luku Sen Nazar, u kojoj su bili usidreni njemački ratni brodovi.

    1943. Na Beverli hilsu, u Kaliforniji, SAD, umro ruski kompozitor i pijanistički virtuoz Sergej Rahmanjinov. Rođen u Rusiji 1. aprila 1873, emigrirao u SAD 1918. godine.

    1945. SAD priznale Vladu Demokratske Federativne Jugoslavije.

    1969. Umro američki general i državnik Dvajt Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu u Evropi, komandant NATO-a od 1950. do 1952. i predsjednik SAD od 1953. do 1961.

    1973. Američki glumac Marlon Brando odbio da primi Oskara za glavnu ulogu u filmu "Kum", a na ceremoniju dodjele nagrade poslao indijansku glumicu Sačin Litlfeder, da opiše patnje američkih Indijanaca.

    1985. Umro francuski slikar rusko-jevrejskog porijekla Mark Šagal. Ilustrovao La Fontenove basne, Gogoljeve "Mrtve duše", Bibliju, oslikao svod Pariske opere, sinagogu u Jerusalimu, zgradu Ujedinjenih nacija i uradio vitraže u katedrali u Mecu.

    1989. U Beogradu proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojima su pokrajinama oduzeti mogućnost veta na ustavne promjene u Srbiji i dio zakonodavne, upravne i sudske funkcije.

    1994. Umro francuski dramski pisac rumunskog porijekla Ežen Jonesko, tvorac Antiteatra i jedan od najznačajnijih autora Teatra apsurda.

    1989. U Beogradu su proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojim su pokrajine Kosovo i Vojvodina, izgubile pravo veta na izmjene Ustava i dio zakonodavne, upravne, i sudske funkcije. To je izazvalo burne demonstracije na Kosovu na kojima je bilo i žrtava.

    2001. U Demokratsku Republiku Kongo stigao prvi kontingent Plavih šljemova, sa zadatkom da ojača prisustvo UN u toj zemlji poslije građanskog rata.

    2002. U 95. godini umro holivudski režiser i scenarista Bili Vajlder, dobitnik šest Oskara, od 20 nominacija.

    2003. Na Fruškoj gori, u Vojvodini, nađeno tijelo bivšeg predsjednika Predsjedništva Srbije Ivana Stambolića, otetog krajem avgusta 2000. Policija uhapsila četiri pripadnika raspuštene Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije, osumnjičene za to ubistvo.

    2003. Sa ostrva Tanegašima, Japan u kosmos lansirao svoje prve špijunske satelite, koji će toj zemlji omogućiti nezavisnost u prikupljanju podataka, uključujući praćenje kretanja sjevernokorejske vojske.

    2004. U Švajcarskoj umro britanski glumac, scenarista, pisac, režiser i producent Piter Justinov. Dobitnik Oskara za epizodne uloge u filmovima "Spartak" i "Topkapi".

    2005. U snažnom zemljotresu koji je pogodio zapadnu obalu indonežanskog ostrva Sumatra poginulo više od 1.000 ljudi.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 28-03-10 at 17:15.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #8
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    Bitka na Martinićima

    11. jula, 1796. godine, počela je slavna bitka na Martinićima. Mahmut-pašinu glavnicu od oko 17 hiljada vojnika dočekao je odred od 3.400 crnogorskih vojnika, uglavnom elitnih boraca, kojima je komandovao vladika Petar I Petrović, u uniformi i naoružan. Crnogorcima je pošlo za rukom da slome protivnika i da ga natjeraju na povlačenje, a Mahmut paša je pobjegao noću. Sukobu sa velikom vojskom Mahmut-paše Bušatlije koja je logorovala oko Spuža, prethodilo je nekoliko značajnih događaja. Vladika Petar I Petrović je, dobivši pouzdane podatke o namjerama skadarskog vezira koji navodno nije imao namjeru da udari na Crnu Goru već samo kazni Pipere i Bjelopavliće „kao najvjernije sljedbenike cetinjskog Vladike”, prvo diplomatskim manirom pokušao da odvrati Mahmut-pašu od nasrtaja na „sirotinju brdsku“. U pismu upućenom tim povodom poručio je paši da će Brđane, ukoliko Bušatlija ne odustane od napada na njih, uzeti u zaštitu, jer su mu isto što i Crnogorci – braća. Među samim Crnogorcima i Brđanima, neposredno pred bitku, usvajanjem „Stege” (zakletve) ostvareno je čvrsto političko i vojno jedinstvo, a Vladika je pozivajući sunarodnike na odbranu slobode, održao briljantan govor kojim je snažno nadahnuo Crnogorce. Nedostajuću municiju i barut, na molbu Petra I, crnogorskim ratnicima uputila je Austrija, pa su prvi put do tada u okršajima sa Osmanlijama imali velike zalihe praha i olova. Dobro organizovana i u tri cjeline raspoređena crnogorska vojska, na čelu sa vladikom Petrom I, premda je brojala svega 3.400 ratnika, odnijela je, u glavnom okršaju ispod brda Visočica, veliku pobjedu nad oko 17.000 osmanskih vojnika. Ratni uspjeh u bici, u kojoj su ranjeni i Bušatlija i Petar I, bila je od izuzetnog značaja za opštecrnogorsko vojno i političko jedinstvo.

    Prije same bitke, Petar I svojim vojnicima održao je istorijski govor:

    Ljubezni vitezi i mila braćo! Naš zakleti neprijatelj ne šćede na moje molbe od predstojećeg krvoprolića odustati i da se prođe naše nevoljne braće Brđana, no nadanje imam u svevišnjega Boga, da ćete vi danas svirepog vraga stidno sa svoje međe proćerati. On je okupio silnu vojsku, ali mu je vojska jadna i čemerna, a više svega nama će sila božija biti u pomoći. Evo smo došli mili moji vitezi i čestiti junaci, došli smo da s neprijateljem našu krv prolijemo, došli smo da osvjetlamo obraz pred svijetom, došli smo da pokažemo neprijatelju naše vjere, našeg imena i naše predrage slobode da smo Crnogorci, da smo narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se do posljednje kaplje krvi i sam najmiliji zivot na međi svojih besmrtnih prađedova ostavlja, ali prokletog vraga hristjanstva preko sebe živa ne pušta u slobodne nama drage gore, koje su naši prađedovi, naši đedovi, naši oci i mi sami pravednom krvcom oblili.
    Ima li koji među vama, dražajši sinovi i izabrani cvijetu moje bogom spasajeme i svakom nama srećno slobodne države, koji ne bi dragovoljno ovo svoje dobro, ovu svoju slavu, ovo svoje viteštvo milovao, ljubio, i na opštem svjetskom vidiku krvlju i životom izbavio?! Ima li koji, dični vitezi, da se usteže na krvavom ovom junačkom polju megdan dijeliti? Ja sam, mili sinovi i predraga braćo moja, uvjeren da nema, jer vi sami strašivce ne trpite, jer vi strašivce za posljednje ljude držite jer slobodne gore ne rađaju strašivce, već dične vitezove, koji znadu cijenu narodnog ponosa i slave, koja je vaš i s vama rođeni vijenac. Vi ste dragi sinovi, slobodan narod, vi nemate nagrade druge za vašu svetu borbu, do odbranu svoje voljnosti ali znate da je nagrada slobodnog junaka obrana slobode i milog otečestva, jer ko se za drugu nagradu bori, ono nije plemeniti junak, već najmeni rob, kog viteštvo nema cijena, koji junačkoga ponosa i svoje slobode nema. Za to su se, mili sinovi i ljubazna braćo moja, naši prađedovi borili, za to se mi borimo, za to će se i naše potomstvo boriti. Zato na oružje i na krvavo polje, mili vitezi; da pokažemo neprijatelju što su kadre junačke gore; da pokažemo kako gorskije junaka mišica junaštvom nadmašuje na bojnom polju svakog dušmanina!
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #9
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    30. oktobar

    1667. Pravoslavnim svještenicima i kaluđerima dato je pravo da "mogu i dalje voditi duhovnu brigu o hajducima nastanjenim u Perastu, predjelu Prčanja i Stoliva i po drugim mjestima kotorske jurisdikcije". Bilo je to od presudnog značaja za hajduke, koji su u vrijeme Kandijskog rata došli u Boku Kotorsku. Hajduci iz Hercegovine i Crne Gore koji su, zbog turskog zuluma napustili svoja ognjišta i iz Venecije vodili gerilski rat protiv Turaka, dobili su još i pravo u Perastu da stvore svoj centar.

    1756. Vladika Vasilije je za mitropolita rukopolozio Rusa Bukovskog. Vladika Vasilije Petrović rukopoložio je ruskog arhimadrita Vladimira Bukovinskog za episkopa zetskog. Nije poznato da li se vladika Vasilije na takav čin odlučio iz taktičkih razloga ili možda zbog toga što nije imao školovanih sveštenika, ali je izvjesno da je Bukovski imao, između ostalog, zadatak da u slučaju osmanskog napada na Crnu Goru u Rusiju skloni dragocjenosti Crnogorske mitropolije.

    1834. Po Njegoševom nalogu otvoren je grob Petra I Petrovića. S obzirom na to da je "njegovo tijelo nađeno u istom stanju u kakvom je i sahranjeno Njegoš je izdao "Objavljenije" kojim je Petar Prvi proglašen za sveca i njegov ćivot postavljen je u crkvu." Kanonizacija Petra I za sveca kod zvanične Srbije doživljena je kao nesreća za srpstvo jer je značila udaljavanje Crne Gore od političkih ambicija koje su težile vezivanju CG sa Srbijom. 1892. Na Cetinju je donesen Statut klizackog drustva, a za klizanje se uobicajno govorilo tociljanje. - Na Cetinju je donesen „Ustav Cetinjskog klizačkog društva”. Kako je navedeno, cilj Društva bio je „gajenje i unapređenje klizanja kao sredstva za tjelesno razvijanje, a članom društvenijem mogao je biti svaki prijatelj tociljanja bez razlike spola i uzrasta”. O klizačkom sportu u Crnoj Gori pisao je norveški oficir Henrik Angel, navodeći da na Cetinju postoji vrlo atraktivno klizalište kakvih je tada bilo malo u tadašnjoj Evropi.

    1905. Dzon Dzekson predao je akreditive Kralju Nikoli i to je bio pocetak diplomatskih odnosa sa Amerikom. - Američki diplomatski predstavnik Džon Džekson, kojega su Sjedinjene Američke Države imenovale za izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra pri crnogorskom Dvoru na Cetinju, predao je akreditivna pisma crnogorskom knjazu Nikoli. Bio je to početak diplomatskih odnosa Crne Gore i SAD koji su, do raskida u januaru 1921, imali i zvaničnu, protokolarnu i diplomatsku osnovu. Kretali su se u smjeru nastojanja da Crna Gora zainteresuje veliku svjetsku prekomorsku silu za svoju budućnost i perspektivu. Sjedište američkog poslanstva nalazilo se u hotelu „Lokanda” na Cetinju.


    1912. Crnogorska vojska je ušla u Peć. Nakon tri dana očajnog otpora turska vojska je zatražila milost a vojsci Janka Vukotića ispred Pećke patrijaršije, priređena je svečanost i veličanstven doček. Odmah potom potpisan je ugovor o predaji grada, izabrana je nova uprava i vojska je krenula prema Visokim Dečanima.

    1913. U Beogradu je potpisan ugovor između Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore kojim je definisana srpsko-crnogorska granica na teritoriji Sandžaka i Metohije. Sporazum su potpisali kraljevski opunomoćenici – general Miloš Božanović, počasni ađutant kralja Srbije, i Mirko Mijušković, ministar u kraljevskoj vladi Crne Gore. U prvom članu Sporazuma precizno je određeno: „Granica između Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore počinje od bosansko-hercegovačke granice sjeverno od kote 1.386, preko kote 1.386 i dalje – sve do srpsko-crnogorsko-albanske tromeđe”. Poslije 10 dana graničnu liniju su ratifikovale skupštine Crne Gore i Srbije. I poslije Drugog svjetskog rata skupštine Crne Gore i Srbije potvrdile su tada priznatu granicu s tim što je Metohija, koja je zajedno sa Kosovom proglašena za autonomnu kosovsko metohijsku oblast, ušla u sastav Srbije.

    1934. Umro Vasilije Leković - Pokretač publikacija, urednik časopisa i književnik. Rođen je 1905. u Crmnici. Gimnaziju je učio u Podgorici. Bio je urednik časopisa „Preporođaj” (1924) i „Mlada Zeta” (1929), književnog almanaha „Srž” i osnivač časopisa „Granit” (1934). Objavio je 1918. u Podgorici roman „Vrt izgubljenih”. Bio je istaknuti omladinski borac za osnivanje trezvenjačkih društava (potpisivao se kao „Trezvenski”) i pripadao naprednom omladinskom pokretu.

    2006. Crna Gora postala članica Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Medjunarodna agencija za atomsku energiju iz Beča je dio sistema Organizacije Ujedinjenih Nacija, ustanovljena davne 1957. godine kao organizacija „Atomi za mir". Njena misija danas podrazumijeva upotrebu nuklearne energije u miroljubive svrhe. Crna Gora je, kroz bivšu SFRJ, bila jedan od osnivača ove Agencije. Nakon obnove svoje državnosti, 2006. godine, Crna Gora je postala 192. članica OUN, a oktobra iste godine postala je punopravna članica IAEA.

    u svijetu:

    1735. Rođen američki državnik Džon Adams, jedan od najistaknutijih boraca za američku nezavisnost, prvi potpredsjednik i drugi predsjednik SAD. Učestvovao u izradi nacrta Deklaracije o nezavisnosti 1776. Njegov sin Džon Kvinsi Adams bio šesti predsjednik SAD.

    1817. Simon Bolivar osnovao prvu nezavisnu vladu Venecuele.

    1864. Potpisan Bečki mir, Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.

    1905. Tokom prve, februarske, ruske revolucije, ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov Oktobarskim manifestom ponudio šire biračko pravo, izabran parlament sa zakonodavnom vlašću i data garancija građanskih sloboda.

    1910. Umro švajcarski filantrop Žan-Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu i jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901.

    1918. Slovačka proglasila odvajanje od Mađarske i ujedinjenjem s Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu poslije raspada Austro-Ugarske, u Prvom svjetskom ratu.

    1918. Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svjetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala da postoji Otomanska imperija.

    1922. Dva dana poslije Marša na Rim, Benito Musolini formirao prvu fašističku vladu u Italiji.

    1938. Milione Amerikanaca uhvatila panika dok su na radiju CBS slušali radio-dramu, koju je prema noveli Herberta Džordža Velsa "Rat svjetova" snimio Orson Vels. Slušaoci mislili da se radi o stvarnom napadu Marsovaca na Zemlju.

    1960. Rođen Dijego Armando Maradona, argentinski fudbaler.

    1973. Pušten u saobraćaj most na Bosforu, koji povezuje Evropu i Aziju.

    1974. Nokautom nad Džordžom Formanom, Muhamed Ali se u 32. godini trijumfalno vratio boksu.

    1975. Princ Huan Karlos preuzeo vođstvo Španije od teško oboljelog diktatora Fransiska Franka.

    1975. Kod Praga se srušio avion DC-9 jugoslovenske kompanije Inex-Adria. Poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su se vraćali sa ljetovanja na Jadranu.

    1990. Kina objavila rezultate popisa stanovništva, prema kojem njena populacija broji milijardu i trinaest miliona ljudi.

    1995. Minimalnom većinom, 50,6 odsto, stanovnici Kvebeka izjasnili se na referendumu protiv nezavisnosti te kanadske provincije.

    1998. Na osnovu sporazuma predstavnika Vojske Jugoslavije i NATO-a, potpisanog 15. oktobra, avioni NATO-a počeli misiju nadgledanja vazdušnog prostora Kosova, Orlovo oko.

    2000. Sudija Vrhovnog suda Španije, njegov telohranitelj i vozač ubijeni, 35 osoba povrijeđeno, u eksploziji automobila-bombe u Madridu, za koju su osumnjičeni pripadnici baskijskog separatističkog pokreta ETA.

    2003. Na donatorskoj konferenciji u Hagu prikupljeno 15,7 miliona eura za uspostaljanje i rad Suda za ratne zločine u Sarajevu.

    2003. Vrhovni sud u Rimu bivšeg premijera Italije Đulija Andreotija, ranije osuđenog na 24 godine zatvora za saučesništvo u ubistvu novinara Karmina Pikorelija, koje je 1979. izvršila mafija, proglasio nevinim.

    2006. Bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu određen kućni pritvor zbog torture, ubistava i kidnapovanja tokom njegove 17 godina duge vladavine. Pinoče umro 10. decembra 2006. u bolnici u Santjagu.



    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #10
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ

    1. novembra, 1813. godine,
    na Njegušima je rođen Rade Tomov, Petar II Petrović Njegoš
    , kao drugi sin Toma Markova, najmlađeg brata vladike Petra I i Ivane Proroković. Na krštenju je dobio ime Radivoje pod kojim je u narodu bio poznat i kasnije, kao vladika Rade. U mladosti, Njegoš je školu učio u manastiru Savina, a poslije mu je stric doveo za učitelja Sima Milutinovića „Sarajliju". Nakon smrti Petra I Petrovića, sedamnaestogodišnji Rade Petrović postao je vladika Petar II Petrović Njegoš i time preuzeo svu crkvenu i svjetovnu vlast u Crnoj Gori.
    Njegoš je ukinuo čin guvernadura 1830. Godine, a posljednjeg, Vuka Radovića protjerao je iz Crne Gore 1832.. U oktobru 1831. Formirao je Praviteljstvujušći senat crnogorski i brdski, iste godine i Gvardiju i Perjanike. Njegoš je uvidio da mora zamijeniti plemensko upravljanje i samovoljnu modernijom upravom i obezbijediti granice, podići škole i sagraditi puteve.
    Kao mlad vladar 1833. uveo je poreze uprkos čvrstom protivljenju mnogih Crnogoraca koji su imali jak osjećaj lične i plemenske slobode. Stvorio je i formalnu centralnu vladu koja se sastojala od tri tijela: Senata, Gvardije i Perjanika. Takođe je organizovao sudove, izdejstvovao povećanje pomoći od Rusije. Podigao je Biljardu 1838. Godine i u njoj smjestio Senat i svoju rezidenciju. Od novčane pomoći koju je dobio od Rusije, 1833. Vladika je kupio štampariju, prvu svjetovnu školu otvorio je 1834. U Cetinjskom manastiru.
    Njegoš je za mitropolita hirotonisan u Rusiji, gdje je dobio i značajnu finansijsku pomoć. Unutrašnje prilike u Crnoj Gori u vrijeme Petra II opterećivali su crnogorsko-osmanski pogranični odnosi.Preduzeo je dva neuspješna napada za oslobodjenje Podgorice, nakon čega je, i na zahtjev Rusije, odustao od daljih sukoba sa Osmanlijama. Medjutim, nemira na granicama uvijek je bilo.
    Petar II Petrović Njegoš spadao je u najobrazovanije vladare i državnike svoga vremena. U originalu je čitao Volterova djela, Igoa... Održavao je veze sa poznatim književnicima...odlično je vladao francuskim, italijanskim i koristio se njemačkim jezikom. U svojoj ličnosti, sjedinio je pravoslavnog mitropolita, državnika, pjesnika i filozofa.
    Poezijom se bavio od 14. Godine, prve pjesme napisao pod uticajem epske narodne poezije, koja je ostavila snažan pećat i na njegovo cjelokupno stvaralaštvo. Napisao je oko osamdeset lirskih i epskih pjesama, najveći broj objavljen je za njegova života. Njegovo najzrelije djelo je Luča mikrokozma, koju je posvetio svom učitelju Simu Milutinovića Sarajliji. Tokom boravka u Beču 1846. I 1847. Godine Njegoš je, u štampariji jermenskog monaškog reda Mehitarista objavio svoje najveće i najznačajnije književno djelo Gorski vijenac (1847.). Napisao je i Svobodijadu, Kulu Đurišića i čardak Aleksića, a objavio je i zbirku narodnih pjesama Ogledalo srpsko. Posljednje mu je djelo Lažni car Šćepan Mali, objavljeno u Trstu 1851. Godine. Vladika se u proljeće 1850. razbolio od grudne bolesti. U 38. godini života je i umro od tuberkuloze 31. oktobra 1851. Sahranjen je najprije u Cetinjskom manastiru, a zatim su njegovi zemni ostaci prenijeti u kapelu na Lovćenu, koju je podigao 1845. godine.


    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #11
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. novembar

    Dan nezavisnosti
    Albanije, Paname i Mauritanije, a u Čadu, Dan Republike.

    U Crnoj Gori:

    1121. Papa Kaliks II je potvrdio kontinuitet Dukljanske arhiepiskopije.

    1830. Petar II Petrović Njegos je lisio titule guvernadura Vuka Radonjica.

    1920. U Crnoj Gori odrzani izbori za Ustavotvornu skupstinu. Protivnicima ujedinjenja nije bilo dozvoljeno da se stranacki organizuju niti kandiduju.
    Dvije godine nakon prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, obavljeni su u Crnoj Gori izbori za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS. Na izborima na nivou Kraljevine učestvovale su 22 političke stranke, ali u Crnoj Gori protivnicima bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom nije bilo dozvoljeno stranačko organizovanje niti kandidovanje. Najviše glasova osvojili su Komunisti (38%). Izbori su poslužili Engleskoj i Francuskoj da formalno prekinu diplomatske odnose sa crnogorskom vladom u egzilu, pa je u tom duhu francuski poslanik pri crnogorskom dvoru obavijestio crnogorsku vladu da je, kako je „sada prisajedinjenje Crne Gore Kraljevini SHS svršen čin”, Francuska odlučila da ukine svoje poslanstvo. Za njihovim primjerom pošle su i druge velike sile.

    1926. u Brljevu, u Pivi, rodjen je Milorad Vasović -
    Jedan od najistaknutijih jugoslovenskih geografa porijeklom je iz sela Brljeva (Piva, Crna Gora). Završio je studije na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu, gdje je do penzionisanja radio kao docent, vanredni i redovni profesor. Godine 1954. odbranio je doktorsku disertaciju: „Lovćen i njegova podgorina, regionalno-geografska ispitivanja”. U naučnoistraživačkom radu najviše se bavio teorijom i metodologijom regionalne geografije, prirodom planinskih regija i izučavanjem djela Jovana Cvijića nastavljajući dosljedno njegovu geografsku školu. Bio je direktor Etnografskog instituta SANU. Objavio je veliki broj naučnih radova, udžbenika i knjiga iz oblasti geografije. Godine 2003. objavio je kapitalno djelo „Podrinjsko-valjevske planine”. Dao je i značajan doprinos proučavanju geografije Crne Gore. Sudjelovao je, kao član matične komisije, u osnivanju Katedre za geografiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Bio je jedan od saradnika na značajnom projektu „Geografija Crne Gore”, čiji je rukovodilac prof. dr. Branko Radojičić. Ulagao je velike napore za zaštitu rijeke Tare i žestoko se protivio ideji o gradnji hidroelektrane u njenom kanjonu. Umro je 12. marta 2005. .

    1952. Umrla Jelena Savojska italijanska kraljica, supruga pretposljednjeg italijanskog kralja Vitoria Emanuela Trećeg Savojskog, a kćerka crnogorskog kralja Nikole. Rođena je 27. decembra 1872. Školovala se u Petrogradu, govorila nekoliko stranih jezika i imala dara za slikarstvo. Brak sa prestolonasljednikom Italije, princom od Napulja Vitoriom Emanuelom, sklopila je 11. oktobra 1896. U braku su imali četiri kćerke: Jolandu, Mafaldu, Đovanu i Mariju i sina Umberta. Uživala je ugled kod italijanskog naroda, naročito nakon zemljotresa 1908. kada je pokazala izuzetnu humanost spasavanjem ranjenih. Poslije pada dinastije Savoja, pošla je sa mužem u egzil, u Aleksandriju, a nakon njegove smrti (1947) vratila se u Francusku. Zbog imovinskog spora sa italijanskim vlastima, bila je u izuzetno teškoj materijalnoj situaciji i živjela skromno i osamljeno. Umrla je u francuskom selu Mas de Ruel, gdje se zatekla nakon operacije raka u stomaku. Kraljica Jelena Savojska je sahranjena o trošku francuske države bez pompe, na groblju Sen Lazar, uz prisustvo 5.000 Francuza, iako je titulu kraljice nosila 46 godina. Katolički biskup Rišar iz Monpeljea pokrenuo je 2002. postupak beatifikacije kraljice Jelene, kao prvi korak u dugom i složenom procesu ka njenom proglašenju za sveticu. Proces beatifikacije crnogorske princeze je u toku.

    U svijetu:

    1520. Portugalski moreplovac Ferdinand Magelan ili u originalu Fernăo de Magalhăes, prošao je brodom iz Atlantika u Pacifik, kroz moreuz između južno-američkoga kopna i ostrva Ognjene zemlje, po njemu nazvan Magellianov prolaz, a on je bio prvi koji je stigao do Indije ploveći na zapad.

    1632. rođen francuski kompozitor italijanskog porekla Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletom, horovima, arijama i scenskim efektima.

    1757.
    rođen engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk, pjesnik intuicije i mašte.

    1820. rođen
    Fridrih Engels, revolucionar, njemački filozof i sociolog, najbliži saradnik Karla Marksa. Zajedno su radili u Rajnskim novinama i Francusko-njemačkim analizama i propagirali nova shvatanja kod radnika. Zajedno su napisali Komunistički manifest u kome su izložili načela komunizma kao modernog društva i u Londonu osnovali Savez komunista. Stoga su smatrani tvorcima naučnog socijalizma i materijalizma.

    1821.
    Centralno-američka država Panama proglasila nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.

    1829. rođen ruski klavirski virtuoz
    i kompozitor Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu. Pripadao je tzv. kosmopolitskom pravcu, nasuprot "Velikoj petorici". Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pjesme.

    1830. U Beogradu na Tašmajdanu
    u prisustvu kneza Miloša i beogradskog paše svečano je pročitan hatišerif turskog sultana Mahmuda II o autonomiji Srbije. Turci su nakon toga prodali svoja imanja Srbima i napustili Beograd.

    1858.
    Na zahtjev opozicionih vođa obrenovićevaca i liberala u kneževini Srbiji je sazvana skupština, prva u parlamentarnoj istoriji Srbije koja je sazvana na osnovu posebno usvojenog zakona. Ranije skupštine zasnivale su se na običajnom pravu. Svetoandrejska skupština čije je zasijedanje počelo 30. decembra izvršila je smjenu dinastija u Srbiji - zbačen je Aleksandar Karađorđević, a na srpski presto je vraćen Miloš Obrenović.

    1878.
    Umro Đura Jakšić, srpski pisac i slikar, najizrazitiji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti. Pisao je lirsku, rodoljubivu, satiričnu i epsku poeziju. Najpoznatije njegove pjesme su: Na Liparu, Ponoć, Padajto braćo, Otadžbina... Napisao je i drame u stihovima: Seoba Srbalja, Jelisaveta knjeginja crnogorska i Stanoje Glavaš, kao i 40-ak pripovjedaka.

    1905. U Dablinu je
    irski nacionalista Artur Grifit osnovao partiju Šin Fejn, čiji je glavni zadatak bila borba za osamostaljenje Irske od Velike Britanije.

    1907.
    rođen Alberto Moravija, jedan od najistaknutijih i najplodnijih italijanskih književnika XX vijeka. Autor "Ćoćare", "Rimljanke", "Rimskih priča".

    1912.
    nakon 400 godina turske vladavine Albanija je proglasila nezavisnost, koja je priznata na konferenciji ambasadora velikih sila u Londonu 20. decembra i Londonskim ugovorom o miru 30. maja 1913. U Valoni je formirana prva privremena vlada.

    1919.
    Nensi Estor kao prva žena izabrana u britanski parlament.

    1920.
    U Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca su održani prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najveći broj glasova su dobili demokrate (92), radikali (91) od ukupno 419 mandata, a iznenadili su komunisti sa 50 poslaničkih mjesta. Žene, pripadnici vojske i pripadnici nacionalnih manjina, nijesu mogli da glasaju.

    1942.
    U Bostonu, SAD, je izbio požar u noćnom klubu "Coconut Grove" u kojem je poginula 491 osoba.

    1943.
    U Teheranu je održan sastanak lidera savezničkih vojnih sila, na kojem su učestvovali sovjetski vodja Josif Staljin, predsjednik SAD Franklin D. Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil. Rrazmatrali su otvaranje drugog fronta protiv Njemačke u Evropi, operacije na istočnom frontu, kao i posleratno uređenje Evrope i pitanje Jugoslavije. Dogovoreno je da se Jugoslavija obnovi "u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti riješeno poslije rata".

    1945. Umro američki teniser
    i političar Dvajt Dejvis, koji je 1900.osnovao tenisko takmičenje nacija "Dejvis kup". Bio je i američki ministar rata od 1925. do 1929. i generalni guverner SAD na Filipinima od 1929. do 1932.

    1950.
    U Beogradu je osnovan Muzej pozorišne umetnosti Srbije.

    1954.
    Američki književnik Ernest Heminvej dobio Nobelovu nagradu za književnost.

    1971. Pripadnici palestinske terorističke organizacije
    "Crni septembar" ubili su jordanskog premijera Vasfi Tela u Kairu, gdje je doputovao radi učešća na Arapskoj konferenciji.

    1989. Indijski premijer
    Radživ Gandi je dao ostavku poslije poraza na izborima.

    2000.
    Holandski parlament je odobrio zakon kojim se dopušta eutanazija i samoubistvo uz pomoć lekara, čime je Holandija postala prva zemlja koja je legalizovala takvu praksu.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #12
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    19. decembar

    U svijetu se na današnji dan dogodilo:


    1154. Na engleski prijesto je došao Henri II,
    prvi vladar dinastije Plantagenet. Učvrstio je kraljevsku vlast i ograničio vlasti barona i sudsku vlast crkve, zbog čega je došao u sukob sa kanterberijskim nadbiskupom Tomasom Beketom, koji je po njegovom nalogu ubijen 1170. Započeo je osvajanje Irske 1171.

    1741. Umro je ruski pomorac i istraživač danskog porijekla Vitus Bering, na dotad nepoznatom ostrvu koje je kasnije dobilo njegovo ime. Iste godine u avgustu Bering je otkrio poluostrvo Aljasku. Po njemu je sjeverni dio Tihog okeana nazvan Beringovo more, kao i prolaz koji spaja Sjeverno more s Tihim okeanom.

    1793. General Napoleon Bonaparta dobio je prvu značajnu bitku kada je od Engleza preuzeo Tulon.

    1842. SAD su priznale nezavisnost Havaja, ali američki uticaj ostao je dominantan. Havajska ostrva su anektirana 1898, a 31. avgusta 1959. postala su 50. država SAD.

    1848. Umrla je književnica Emili Bronte, od tuberkuloze, u 30. godini života.

    1851. Umro je engleski slikar Džozef Malord Vilijam Tarner, jedan od najvećih pejzažista u istoriji slikarstva. Tarnerov slikarski postupak oslobođen akademizma i njegovo otkriće pune svjetlosti i čiste boje značajno su uticali na francuske impresioniste i poentiliste.

    1902. Rođen je glumac Ralf Ričardson, jedna od najznačajnijih ličnosti engleskog pozorišta. S jednako velikim uspjehom tumačio je uloge u Šekspirovim i modernim dramama, u komedijama i tagedijama, a proslavio se i na filmu ("Ričard III", "Naš čovjek u Havani", "Dr Živago", "Kartum", "Ana Karenjina").

    1906. Rođen je ruski državnik Leonid Iljič Brežnjev,
    predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a od 1960, a nakon smjenjivanja Nikite Hruščova 1964. generalni sekretar Komunističke partije SSSR-a i glavni protagonist sovjetske unutrašnje i spoljne politike do smrti 1982.

    1915. Rodjena je u Parizu popularna francuska pevačica i filmska glumica, Edit Pjaf, pod pravim imenom Édith Giovanna Gassion. Francuska publika ju je obožavala, pretvorivši je u jedan od francuskih simbola. Zbog svog glasa i visine, zvali su je 'mali vrabac' (francuski: 'piaf').

    1921. Rođen Blaže Koneski, makedonski pjesnik, prozaist, književni kritičar, prevodilac. Utemeljivač i jedan od kodifikatora makedonskog književnog jezika.Prvi je preveo Gorski vijenac na makedonski jezik.

    1941. Poslije neuspjele ofanzive na Moskvu u Drugom svjetskom ratu, Adolf Hitler je smijenio komandanta njemačkih kopnenih trupa feldmaršala Valtera fon Brauhiča i lično preuzeo komandu nad armijom.

    1946. U Indokini je izbio rat između vojske pod vođstvom Ho Ši Mina i francuskih kolonijalnih trupa.

    1950. Savjet NATO-a imenovao je američkog generala Dvajta Ajzenhauera vrhovnim komandantom snaga NATO-a u Evropi. Ajzenhauer je bio jedan od najznačajnijih savezničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu i predsjednik SAD 1952. i 1956.

    1957. Uvedena je putnička avionska linija London-Moskva.

    1958. Predsjednik SAD, Ajzenhauer, uputio je, prvi put u svijetu, božične čestitke preko satelita.

    1965. Sa 54,5 procenata glasova birača Šarl de Gol je pobijedio na predsjedničkim izborima u Francuskoj Fransoa Miterana.

    1972. Južnokorejski tanker "Južna zvijezda" ispustio je više odsto hiljada tona nafte pored Omana.

    1972. Kapsula vasionskog broda "Apolo 17" spustila se u Tihi okean. Time je okončan američki program "Apolo" letova na Mjesec sa ljudskom posadom.

    1984. Britanski i kineski premijeri Margaret Tačer i Džao Cijang potpisali su u Pekingu sporazum prema kojem Hongkong od 1. jula 1997, poslije 99 godina britanske uprave, prelazi pod suverenitet Kine.

    1987. Gari Kasparov je postao svjetski prvak u šahu.

    1991. Tzv. Republika Srpska Krajina proglasila je Knin za glavni grad, a Milan Babić, dotadašnji predsjednik vlade, preuzeo je funkciju predsjednika Republike. Time su ujedinjene dvije teritorijalno nepovezane jedinice u Hrvatskoj pod kontrolom Srba - Krajina i Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. RSK je prestala da postoji u avgustu 1995, kada su hrvatske snage zauzele te teritorije, a oko 250.000 Srba izbjeglo je u Bosnu i SR Jugoslaviju.

    1995. Prvi vojnici iz Rusije
    stigli su u Bosnu gdje će seuključiti u misiju očuvanja mira (IFOR), koja je po odluci Savjeta bezbjednosti UN povjerena snagama NATO-a.

    1996. Umro je Marčelo Mastrojani, zvijezda italijanske kinematografije ("Djevojke sa Španskog trga", "Sladak život", "Osam i po", "Privatan život", Leo posljednji").

    2001. U socijalnim nemirima koji su zahvatili Argentinu na hiljade ljudi širom zemlje opljačkalo je oko 100 samoposluga. Protesti u kojima je poginulo više od 20, a ranjeno preko 100 ljudi, izbili su kada je vlada najavila da će uvesti strožije ekonomske mjere kako bi otplatila strani dug od 132 milijarde dolara.

    2002. Hrvatska vlada usvojila je Rezoluciju o pristupanju EU.

    2002. Slovenija je dobila novu vladu čiji je premijer Anton Rop.

    2003. U Zagrebu je umro profesor Ekonomskog fakulteta i poznati hrvatski ekonomista Branko Horvat (76).

    2003. Predsjednik Libije Moamer Gadafi prihvatio je da njegova zemlja odustane od programa za razvoj oružja za masovne uništenje i pristao na poštovanje Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.

    2004. Umrla je slavna italijanska operska pjevačica RenataTebaldi (83), za koju je čuveni dirigent Arturo Toskanini rekao da ima "glas anđela".

    2005. U Avganistanu je konstituisan parlament, po prvi put,nakon više od 30 godina i poslije desetina godina krvoprolića.

    2006. Umro je Džo Barbera, član čuvenog animatorskog dvojca Hana-Barbera, koji je stvorio neke od najpoznatijih likova crtanih filmova poput "Tom i Džeri", "Medvjed Jogi", "Porodica Kremenko" i "Skubi du". Prve legendarne epizode o mišu i mački koji se nadmudruju osvojile su sedam Oskara. Barbera i Vilijam Hana udružili su se 30-ih godina prošlog vijeka dok su radili za Metro Goldvin Majer (MGM).


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #13
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    24. decembar


    Na danasnji dan Katolici slave badnji dan.

    1845. na Njegušima je rodjen vojvoda Božo Petrović. Bio je predsjednik crnogorskog Senata, komandant u bitkama i predstavnik Crne Gore na Berlinskom Kongresu, Guverner Skadra i crnogorski diplomata. Kao jedan od organizatora Bozicnog ustanka, uhapsen je i interniran. Umro je 18. decembra 1927. godine.

    1867. U Pješivcima kod Nikšića rođen Lazar Mijušković, političar. Završio je Tehnički fakultet u Parizu, od 1883. godine radio je u diplomatsko-konzularnoj službi u Skadru, potom u Glavnoj državnoj kontroli i od 1903. godine bio je ministar finansija. Bio je prvi predsjednik Ustavne vlade Crne Gore, istovremeno i ministar inostranih poslova.

    1910.
    Iz istorije – u zaborav Prestao je da služi prvi automobil koji je za poštanske svrhe Crna Gora kupila od jednog automobilskog društva iz Pariza. Nabavkom tog vozila 1903, uprava pošta Crne Gore prva je od evropskih država uvela automobilski prevoz putnika i pošte u vlastitoj režiji. Vjerovatno zvog većeg tehničkog kvara, automobil je nešto kasnije izložen javnoj prodaji, a tokom 1912. bio je u vlasništvu jednog privatnika. O daljoj sudbini prvog crnogorskog poštanskog automobila nema više tragova.


    1915. Brod Brindizi sa crnogorskim rodoljubima potonuo je kod Medove. Prezivjelo je 164 borca -
    Brod „Brindizi”, sa crnogorskim dobrovoljcima koji su iz Amerike pohitali da pomognu domovini u borbama protiv Austrougarske tokom I svjetskog rata, na kraju puta iz Napulja naišao je na minu u vodama albanske luke San Đovani di Medova. Brod je u eksploziji oštećen i potopljen. Brodolom je, od 500 dobrovoljaca, preživjelo njih 164. U znak sjećanja na crnogorske rodoljube, na Cetinju je podignut spomenik „Lovćenska vila”, rad crnogorskog vajara Rista Stijovića.

    1944. U Beogradu je umro Dušan Vuksan - Poznati istoriograf i istoričar koji je značajan dio svog angažmana posvetio Crnoj Gori i ostavio u njoj dubok trag. Rođen je 3. jula 1881 u ličkom selu Medak. Studirao je slavistiku i klasičnu filologiju u Zagrebu. Po dolasku u Crnu Goru (1910) bavio se problematikom obrazovanja i vaspitanja, kao i pisanjem udžbeničke literature. Nakon toga, postao je zapažen kulturni radnik: bibliotekar, bibliograf, muzeolog, arhivist, kolekcionar, pokretač i urednik časopisa. Njegova najznačajnija djela su „Petar I Petrović Njegoš i njegovo doba (1767–1830)” i tri dragocjene zbirke građe: „Poslanice mitropolita crnogorskog Petra I”, „Spomenica Petra II Petrovića Njegoša – vladike Rada 1813–1851” i „Pisma Petra II Petrovića Njegoša”. Radovima „Pregled štampe u Crnoj Gori od 1834–1934” i „Popis knjiga štampanih u Crnoj Gori od 1484. do 1940” dao je veliki doprinos retrospektivnoj crnogorskoj bibliografiji. Bio je urednik prve serije časopisa „Zapisi”, od 1927. do 1933..Vršio je iskopavanja u Risnu i manastiru Šubikove. Uređivao časopise "Lovćenski odjek", "Zapisi" i "Glasnik istorijskog društva".

    1971.
    U Nikšiću rođen Janko Ljumović. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu ( Grupa za pozorišnu i radio produkciju). Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta od 13. marta 2007. godine. Docent je na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i rukovodilac studijskog programa Produkcija, magistar nauka o dramskim umjetnostima. Kulturna, umjetnička i medijska produkcija su osnovna polja djelatnosti. Od 2000. godine realizuje svoj producentski rad u različitim institucijama i projektima. Objavio nekoliko knjiga i publikacija. Dominantno područje interesovanja kultura, kulturna politika i mediji.


    1997. umrla je slikarka Vida Banković.

    U svijetu:

    1167. rodjen engleski kralj Džon koji je potpisao čuveni istorijski dokument Magna Carta Libertatum, u prevodu 'Velika karta sloboda', kojim se uvode gradjanska prava, prethodnik svih današnjih gradjanskih ustava u demokratskim zemljama svijeta.

    1491. rodjen španski svještenik Injasio de Lojola, osnivač "Družbe Isusove" (jezuiti) 1534. Nakon što ga je Inkvizicija oslobodila od optužbi da je jeretik, dobio je 1540. od pape Pavla III potvrdu novog rimokatoličkog reda i izabran za prvog starješinu (generala). Izradio je ustav jezuita i priručnik "Duhovne vježbe za vladavinu nad samim sobom".

    1524. umro portugalski moreplovac Vasko da Gama koji je 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. uspostavio je portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg umro u Indiji.

    1798. rodjen poljski pisac Adam Mickijevič, najizrazitiji predstavnik poljskog romantizma. Njegov idilični ep "Pan Tadeuš" u kojem je dao viziju stare Poljske u nestajanju, smatra se najvećim djelom poljskog romantizma.

    1814. SAD i Velika Britanija potpisale mir u Gentu (Belgija), okončavši rat započet 1812.

    1818. rodjen engleski fizičar Džejms Preskot Džul. Odredio je toplotni ekvivalent eletrične struje (1843) i mehanički ekvivalent topline (1850) i time dao jedan od dokaza zakona o očuvanju energije. Po njemu je merna jedinica za energiju, rad i količinu toplote nazvana "džul".

    1838. Pod pritiskom Rusije, Porte, i političkih protivnika u Srbiji knez Miloš Obrenović prihvatio je tzv. Turski ustav kojim je ograničena apsolutna kneževa vlast.

    1863. U Kalkuti umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najznačajnijih satiričara XIX vijeka, poznat po romanu "Vašar taštine".

    1863. rodjen Ljuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. S Jašom Prodanovićem osnovao je 1901. Samostalnu radikalnu stranku, a od 1912. bio je na čelu te stranke.

    1865. U mjestu Pulaski u američkoj državi Tenesi osnovana rasistička organizacija bijelaca Kju-Kluks-Klan.

    1871. Premijera Verdijeve opere "Aida" održana je u Kairu - mjestu gdje se i odigrava radnja drame.

    1905. rodjen Hauard Hjuz američi bogataš, biznismen, filmski režiser, pilot i avio inženjer, osnivač Hjuz korporacije.

    1914. Njemački avion bacio jednu bombu na Dover u Prvom svetskom ratu, što je bio prvi napad iz vazduha u istoriji Velike Britanije.

    1942. Na njemačkom eksperimentalnom poligonu u mjestu Peneminde izvršena je uspješna proba nove rakete zemlja-zemlja "FZG76", kasnije poznate kao raketa "Fau 1" (V-1).

    1943. Američki general Dvajt Ajzenhauer imenovan za komandanta Vrhovnog štaba savezničkih ekspedicionih snaga za invaziju na okupiranu Francusku.

    1944. U Novom Sadu izašao prvi broj dnevnog lista na mađarskom jeziku "Sabad Vajdašag", koji je u septembru 1945. promijenio naziv u "Mađar so".

    1951. Proglašeno Ujedinjeno kraljevstvo Libija s emirom el-Idrizom kao suverenom. U septembru 1969. kralj Idriz je svrgnut u vojnom udaru pod vođstvom \Moamera Gadafija, koji je potom proglasio republiku.

    1982. umro francuski pisac Luj Aragon, jedan od osnivača nadrealističkog pokreta. Od 1930, poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu, priklanja se socrealizmu i objavljuje "Traktat za socijalistički realizam". U II svjetskom ratu je, uz Elijara, najistaknutiji pjesnik Pokreta otpora.

    1989. Svrgnuti premijer Paname general Antonio Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo Vatikana u Panama Sitiju i zatražio politički azil.

    1994. Islamski teroristi prilikom otmice francuskog putničkog aviona u Alžiru ubili dvoje ljudi i uzeli za taoce 239 ljudi.

    1995. Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviše glasova osvojila je islamistička Partija prosperiteta, što je bila prva izborna pobjeda islamista u 72-godišnjoj istoriji sekularne Turske.

    1996. Tokom građanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora, jake policijske snage intervenisale su u centru Beograda da bi razdvojile dva skupa - pristalica predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i opozicione koalicije "Zajedno". Pred početak mitinga iz pištolja je teško ranjen Ivica Lazović, član Srpskog pokreta obnove.

    1997. Muslimanski fundamentalisti su u dva masakra ubili 59 civila u Alžiru.

    1999. "Mali princ", djelo Antoana d Sent-Egziperija proglašeno je za knjigu vijeka u Francuskoj.

    2000. Tokom četvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno je 28 ljudi.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #14
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    27. decembar

    1864. osnovana je gimnazija u Kotoru.

    1877.
    Oslobođen Bar - Nakon teških borbi tokom postepenog osvajanja osmanskih utvrđenja na Crnogorskom primorju, oslobođen je i Bar, koji je od 1571. bio pod osmanskom vlašću. Taj događaj imao je velikog značaja za Crnu Goru, u prvom redu zbog njenog ponovnog izlaska na more. Nedugo potom, Bar je postao prvo morsko pristanište tadašnje Crne Gore.


    1897. Rođen Ignjatije – Ignjo Zloković - Zapaženi prosvjetni, kulturni i naučni radnik, pokretač i realizator mnogih kulturnih i prosvjetnih akcija u rodnoj Boki prije II svjetskog rata. Završio je studije istorije i geografije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Tokom okupacije Boke od strane Italijana, interniran je u Italiju i u tamošnjim logorima bio do januara 1944. Po oslobođenju, bio je profesor i direktor Srednje pomorske škole i jedan od inicijatora osnivanja Pomorskog muzeja i Istorijskog arhiva u Kotoru, Zavičajnog muzeja, Arhiva i Naučne biblioteke u Herceg Novom, te Muzeja grada Perasta. Bio je jedan od urednika „Glasa Boke”, vanredni član Naučnog društva Crne Gore i među čelnim ljudima Bokeljske mornarice, nakon njene reorganizacije 1964. godine. Umro je 8/9. decembra 1997, u 100-toj godini.

    1924. U Podgorici izašao prvi broj "Crnogorca" lista Crnogorske stranke federalista. Izlazio je neredovno. List je pratio rad i programske određenja stranke i urednik je bio Špiro Radović, penzioner iz Podgorice.

    1979. u Crnoj Gori je prvi put, u bolnici Brezovik u Niksicu,
    na planu savremene dijagnostike srca primijenjen postupak mikrokateterizacije desne komore i pretkomore srca. Korišćena je tehnika koju je usavršio francuski ljekar Teo Grandjean. Metodu, koja uz pružanje niza podataka o funkcionalnom stanju srca, može istovremeno biti i dijagnostička i terapijska, primijenio je ljekarski tim na čelu sa dr Radovanom Mijanovićem.

    1990. Na Cetinju je osnovan Odbor za obnovu Crnogorske pravoslavne crkve, za čijeg je predsjednika izabran Dušan Gvozdenović. Osnivanje tog Odbora bio je prvi čin u smjeru vraćanja autokefalije CPC koja je nasilno ukinuta 1920, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića. Prva akcija Odbora bila je organizovanje „Crnogorske Badnje večeri” na kojoj je trebalo saopštiti proglas narodnog zbora, sa zahtjevom za vraćanje autokefalije.

    2003. U Beogradu umro Đuro Radan, nekadašnji golman VK „Jadran" iz Herceg Novog i višestruki državni reprezentativac. Rođen u Nikšiću 1935. a slučaj je htio da se u Herceg Novom 1948. godine među prvima počne baviti vaterpolom.

    u svijetu:

    1571. Rođen njemački astronom, matematičar i fizičar Johan Kepler. Uz pomoć tri fundamentalna zakona o kretanju planeta dokazao Kopernikovu hipotezu o heliocentričnom sistemu.

    1822.
    rođen Luj Paster, francuski hemičar i biolog. Utvrdio je da toplota uništava štetne klice i postavio osnovu sterilizacije prilikom hirurške intervencije. Poslije niza eksperimenata 1885. godine prvi put je uspješno primijenio svoju vakcinu protiv bjesnila.

    1831.
    Jedrenjak 'Bigl' (HMS Beagle), je ispovio iz luke na put oko sveta. U posadi je bio i Čarls Darvin (Charles Darwin) engleski prirodnjak koji će na tom putu postaviti osnove svojoj teoriji o evoluciji biljnih i životinjskih vrsta u prirodi.

    1901.
    Rodjena je nemačka glumica Marlen Ditrih (Marlene Dietrich).

    1927.
    Leon Trocki je izbačen iz Sovetske komunističke partije.

    1937.
    Njemačke imigracione vlasti zabranile su bez objašnjenja ulazak u Njemačku Huanu Karlosu Zabali, argentinskom maratoncu, osvajaču zlatne olimpijske medalje iz 1932.

    1945. osnovan je Međunarodni monetarni fond
    - MMF. Zadatak Fonda bio je unapređivanje međunarodne monetarne saradnje, olakšavanje i povećanje međunarodne trgovine, unapređivanje međunarodnih deviznih tokova i održavanje intervalutnih odnosa između zemalja članica. Sredstva Fonda formirana su od dorpinosa zemalja članica u obliku kvota tako što je 25 odsto kvote plaćano u zlatu, a 75 u nacionalnoj valuti.

    1948. Vlasti Mađarske uhapsile rimokatoličkog kardinala Jožefa Mindsentija zbog antikomunističkog djelovanja.

    1949. Holandska kraljica Julijana potpisala dokument kojim je Indonezija dobila suverenitet, poslije više od tri vijeka holandske kolonijalne uprave. Za prvog predsjednika Indonezije izabran Ahmed Sukarno, vođa oslobodilačkog pokreta.

    1956. Flota Ujedinjenih nacija počela čišćenje Sueckog kanala, koji su Egipćani onesposobili tokom Sueckog rata, potopivši u njemu veći broj brodova.

    1969. Libija, Sudan i Ujedinjena Arapska Republika postigli dogovor o stvaranju vojnog, političkog i ekonomskog saveza.

    1972. Umro kanadski državnik Lester Bouls Pirson, šef diplomatije i premijer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1957, za napore uložene u rješavanje Suecke krize.

    1972. Australija obustavila vojnu pomoć Južnom Vijetnamu i tako okončala učešće u Vijetnamskom ratu.

    1975. Više od 400 rudara poginulo u eksploziji u rudniku uglja u Časnali, u indijskoj državi Bihar.

    1978. Španski kralj Huan Karlos ratifikovao je prvi demokratski ustav u Španiji u prethodnih 50 godina.

    1978. Umro alžirski državnik Huari Bumedijen, predsjednik Alžira od juna 1965, kada je državnim udarom oborio Ahmeda Bena Belu.

    1979. Predsjednik Avganistana Hafizula Amin pogubljen poslije državnog udara koji su podržale trupe SSSR-a, ušavši dva dana ranije u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a van zemalja Varšavskog pakta.

    1981. Hokejaš Vejn Gretski ušao je u istoriju NHL lige kao igrač koji je najbrže postigao svoj stoti gol na samo 38 odigranih utakmica.

    1985. U istovremenim napadima palestinskih terorista na putnike ispred šaltera izraelske avikompanije El Al na aerodromima u Rimu i Beču ubijeno 16 osoba, među njima jedan napadač, povrijeđeno više od 100 ljudi.

    1989. Egipat i Sirija, poslije 12 godina prekida, obnovili pune diplomatske odnose.

    1995. Francuska izvršila petu u seriji nuklearnih proba u Južnom Pacifiku, što je izazvalo osude širom svijeta.

    1996. U Ruandi počelo prvo suđenje za genocid učesnicima masakra nad 800.000 pripadnika plemena Tutsi 1994.

    1996. Bivši premijer Španije Felipe Gonsalez saopštio da je Komisija OEBS-a utvrdila da je koalicija Zajedno pobijedila na lokalnim izborima u 13 gradova u Srbiji i u devet beogradskih opština. Mirni protesti građana u Srbiji, koji su tražili priznavanje izbornih rezultata, nastavljeni uprkos intervenciji policije.

    1998. Na sjeveru Kosova, poslije kratkog primirja, obnovljeni sukobi srpskih snaga bezbjednosti i kosovskih Albanaca.

    1998. Irak saopštio da ne priznaje zone zabranjenog leta koje je poslije Zalivskog rata 1991. Zapad uspostavio iznad sjevera i juga te zemlje, i počeo seriju sukoba sa snagama SAD.

    2000. Većina Rusa za ličnost vijeka izabrala vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Lenjina.

    2000. Kina i Kuba u Havani potpisale protokol o jačanju vojne saradnje.

    2001. Na opštim izborima u Zambiji glasači satima čekali da glasaju, na trećim opštim izborima u toj zemlji od sticanja nezavisnosti.

    2002. U napadu čečenskih bombaša-samoubica na zgradu lokalnih vlasti u Groznom poginule 63 osobe, povrijeđeno 178 osoba. Od siline detonacije zgrada se srušila.

    2004. Umrla Suzan Zontag, američka književnica.

    2007. U samoubilačkom napadu u predgrađu Islamabada ubijena je bivša pakistanska premijerka i liderka opozicije Benazir Buto, nakon predizbornog mitinga u gradu Ravalpindi. U napadu je poginulo još najmanje 20 ljudi, a u neredima koji su uslijedili ubijeno je više desetina osoba.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #15
    Join Date
    Nov 2012
    Posts
    357
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Odlicni tekstovi !

  16. #16
    Join Date
    Jun 2013
    Posts
    142
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    E ovako...posto je u trenutku kad ovo pisem jos 13.jun,a po fb citam kako se zonjo,clan bukosovaca sprda sa nekim likom koji je cestitao 13.jun kao dan ustanka porotiv fasista u cg(umjesto 13.jul)…\zanimalo bi me ko je u pravu,ako bi neko moga da pomogne
    Naime,na fakuktetu nam je profesor pricao kako je 13-julsku ustanak bio ustvari 13. juna,a isto sam procitao i na jos neke mjesta po net-u...e sad me zanima sta je istina?
    Nadam se ce se naci neko da odgovori,iako vidim da.je tema.poprilicno pasivna...

  17. #17
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    tema nije pasivna, nego se zove Dogodilo se na današnji dan, pa ako pažljivo pogledaš, kao što nijesi, vidjećeš da imamo pokrivene sve datume od 1. januara do 31.decembra, tako da se dogodilo na svim danima što postoje pa nemamo što pisat....ako nešto i iskrsne u novijoj istoriji, mi ćemo dodati, a ovo pitanje možeš da postaviš na istoriji, sigurna sam da postoji tema i o tome, samo se malo potrudi da pronađeš
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #18
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    N/A
    Posts
    13,789
    Thanks Thanks Given 
    2,209
    Thanks Thanks Received 
    3,406
    Thanked in
    1,500 Posts

    Default

    - Smrt fasizmu baba
    - I tebi sinko, i tebi

  19. #19
    Join Date
    Oct 2017
    Posts
    282
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Na današnji dan, 08. 04. 1973 umro je Pablo Pikaso.

  20. #20
    Join Date
    Jan 2005
    Location
    Kotor
    Posts
    9,402
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default



    Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
    Last edited by McS; 13-07-18 at 21:47.

  21. #21
    Join Date
    Jul 2015
    Posts
    9,584
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Zato ja danas odoh u crveni šorts na kupanje.
    Nije lako, ali je jako rođaci.

  22. #22
    Join Date
    Oct 2013
    Location
    Sicily
    Posts
    21,351
    Thanks Thanks Given 
    3,485
    Thanks Thanks Received 
    8,466
    Thanked in
    4,567 Posts

    Default

    “Да, что-то чуждое, бесовское и прелестное есть в ней”

  23. #23
    Join Date
    Aug 2005
    Location
    Nikšić
    Posts
    6,270
    Thanks Thanks Given 
    2,332
    Thanks Thanks Received 
    2,094
    Thanked in
    945 Posts

    Default

    Po nekim pisanjima, današnji dan 1258. godine je jedan od najtragičnijih dana u ljudskoj istoriji. Dan kad su Mongoli, sa unukom Džingis Kana na čelu, osvojili Bagdad, kad je rijeka Tigar, prema zapisima, postala crna od mastila, od knjiga koje su Mongoli uništili. Velika bagdadska biblioteka je do tog dana bila puna vrijednih dokumenata i knjiga na temu istorije, medicine, astronomije, i to je sve uništeno. Interesantno da su na strani Mongola u tom pohodu bili Turci i Persijanci. Znamo kojom stazom su Turci krenuli nakon toga.
    "Anybody driving slower than you is an idiot, and anyone going faster than you is a maniac"

  24. #24
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    36,828
    Thanks Thanks Given 
    89
    Thanks Thanks Received 
    3,292
    Thanked in
    1,833 Posts

    Default

    Da nije uništena Aleksandrijska i Bagdadska biblioteka svijet bi danas bio drugačije mjesto....

    Poslato sa ultra moderne pisaće mašine Note X
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapši Raduj se!

  25. #25
    Join Date
    Jan 2019
    Posts
    539
    Thanks Thanks Given 
    310
    Thanks Thanks Received 
    500
    Thanked in
    183 Posts

    Default

    На данашњи дан (Велика Госпојина) 1910. године проглашена је КРАЉЕВИНА ЦРНА ГОРА.



    Budite relaksirani.

  26. The Following User Says Thank You to Joksim For This Useful Post:


Page 1 of 16 1234511 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •