Page 3 of 16 FirstFirst 123456713 ... LastLast
Results 51 to 75 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #51
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    15. februar

    1806. Podrška i savjet srpskom voždu. Dvije godine nakon izbijanja Prvog srpskog ustanka, vladika Petar I se pismom obratio Karađorđu, izražavajući zadovoljstvo što je srpski vožd, stavljajući se na čelo pobunjenog naroda u Srbiji, uspio da skrši zulum dahija, odmetnika od Porte. U ovom, kao i u dva naredna pisma, on ga je savjetovao da, iako je uspio da „žalosnu raju ispod njihovog mučiteljstva istrgne”, ne okreće oružje protiv sultana Selima III procjenjujući da Rusija ne bi u tom trenutku podržala bilo kakav pokret protiv Osmanlija, iz straha da bi Napoleon mogao iskoristiti politička previranja u tom dijelu Evrope za suzbijanje ruskog uticaja.

    1873.
    Prestao je da izlazi list Crnogorac, prva crnogorska novina, list za politiku i književnost koji je pokrenut na Cetinju 23. januara 1871. godine.

    1892.
    U Podgorici je omladina osnovala prvo pjevačko društvo "Branko". Društvo je imalo velikih problema, pretežno materijalne prirode, ali 1904. godine pokroviteljstva se prihvatio knjaz Mirko.


    1907.
    Donesen je Zakon o narodnim školama Knjaževine Crne Gore.


    1962. U Nikšiću je rođen Milo Đukanović. Završio Ekonomski fakultet u Podgorici. Za predsjednika Vlade prvi put je izabran 15. februara 1991. godine, na svoj 29. rođendan. Bio je najmlađi premijer u Evropi. Dužnost predsjednika Vlade obavljao je uzastopno u tri mandata, do 1998. godine. Petnaestog januara 1998. godine, stupio je na dužnost predsjednika Republike, nakon što je 19. oktobra 1997. godine pobijedio na neposrednim izborima. Za predsjednika Demokratske partije socijalista Crne Gore (DPS) izabran je u oktobru 1998. godine. Kao lider ''Demokratske koalicije za evropsku Crnu Goru '', koja je pobijedila na parlamentarnim izborima održanim 20. okrobra 2002. godine, Milo Đukanović je predložen za mandatara za sastav Vlade Crne Gore. Za predsjednika Vlade izabran je 8. januara 2003. godine. Bio je lider Bloka za nezavisnu Crnu Goru. Pod njegovim vođstvom građani Crne Gore su na referendum, održanom 21. maja 2006. godine, donijeli istorijsku odluku o obnovi crnogorske nezavisnosti. Na izborima održanim 10. septembra 2006. godine Koalicija za Evropsku Crnu Goru- Milo Đukanović - DPS SDP osvojila je apsolutnu pobjedu. Nakon što je obnovom državne nezavisnosti i međunarodnog suvereniteta Crna Gora ostvarila najkrupniji politički cilj i nakon što su, ubjedljivom pobjedom demokratskih i proevropskih snaga na septembarskim izborima, učvršćeni temelji nezavisne Crne Gore, crnogorski premijer Milo Đukanović, početkom oktobra 2006. godine, donio je odluku da se povuče sa najviših državnih funkcija. Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore od oktobra 2006.godine do 28. februara 2008.godine. Đukanović se ponovo vratio visokoj politici i za predsjednika Vlade ponovo je izabran 29. februara 2008. godine.

    1970.
    Umro don Niko Luković. Prčanjski paroh, kotorski kanonik, naučni, kulturni i javni radnik, rođen je 1887. u Prčanju. Bio je poslanik u Republičkoj i Saveznoj skupštini. Jedan je od osnivača kotorske sekcije Istorijskog društva Crne Gore. Autor je značajnih radova iz nacionalne, pomorske i kulturne istorije. Iskazivao je izuzetnu brigu za očuvanje spomenika kulture i ugleda pomorstva Prčanja i Boke kotorske. Jedan od značajnijih spomenika na tom području – crkva Svetog Bogorodičinog hrama, njegovom zaslugom postao je bogata riznica i značajna galerija umjetničkih djela. Cijelog života slijedio je Njegoševo načelo: „Brat je mio koje vjere bio”. Iz porodične grobnice u kojoj je sahranjen na mjesnom groblju, posmrtni ostaci su mu, na inicijativu Saveza boraca Kotora, nakon deset godina preneseni u posebnu grobnicu.


    1985.
    Umro Filip Bajković. Narodni heroj, državni funkcioner, general-major, nosilac „Partizanske spomenice 1941”. Rođen je u Kairu, 20. maja 1910. godine. U Građanima je završio osnovnu školu, na Cetinju gimnaziju, a Pravni fakultet u Beogradu. Tokom studija uključio se u antirežimski omladinski pokret, zbog čega je hapšen i zatvaran. Učestvovao je u pripremi narodnooslobodilačkog ustanka u barskom srezu. Poslije oslobođenja bio je ministar u Saveznoj vladi, potpredsjednik Savezne skupštine, potpredsjednik i predsjednik crnogorske Vlade i predsjednik Skupštine Crne Gore i član Savjeta Federacije. Nosilac je visokih domaćih i stranih odlikovanja.


    1999. U Monaku, gdje je i živio, umro je Božo Dabinović, čuveni brodovlasnik rodom iz Dobrote kraj Kotora. Školovao se u Francuskoj i Švajcarskoj, gdje je završio ekonomski i pravni fakultet. Pomorsku kapetaniju je imao 30 godina, a njegova flota je nosila imena naselja iz Boke Kotorske. Najveći broj pomoraca na njegovim brodovima bili su Bokelji. Dabinović je brodove remontovao uglavnom u Bijeloj, a privrženost rodnom kraju pokazivao je brojnim mecenarstvima i donatorstvima prema ustanovama u rodnom kraju
    .


    2005.
    Zvanično počeo proces pristupanja Crne Gore Svetskoj trgovinskoj organizaciji. Pet godina kasnije Crna Gora je još daleko od učlanjenja u STO, jer je gotovo završen proces zakočila Ukrajina. To što je Crna Gora ponudila na zadnjem sastanku Radne grupe 7. novembra 2008. godine bilo je prihvatljivo za SAD, EU, odnosno njenih 27 država, Japan , Kanadu, Norvešku, Kinu , Brazil, ali ne i Ukrajinu koja je otvorila pregovore 15 dana prije završetka verifikacione procedure.


    u svijetu:

    1115. Papa Paskal II priznao red Malteških vitezova,
    osnovan u Jerusalimu, gdje su pored crkve Svetog Jovana imali samostan i azil za bolesnike i putnike. Kasnije dobili zadatak da brane Svetu zemlju.

    1564. Rođen italijanski fizičar, astronom i matematičar Galileo Galilej, osnivač mehanike kao nauke, posebno dinamike i kinematike.

    1573. U Zagrebu, poslije sloma Seljačke bune, pogubljen vođa ustanka Matija Gubec. Legenda kaže da je spaljen na Markovom trgu, tako što mu je na glavu stavljena usijana željezna kruna.

    1710. Rođen francuski kralj Luj XV, koji je stupio na prijesto u petoj godini života. Od njega potiču riječi 'poslije mene potop'.

    1781. Umro njemački pisac, kritičar i teoretičar umjetnosti Gothold Lesing, pristalica prosvjetiteljstva, utemeljivač savremene njemačke književnosti i estetike.

    1804. U Orašcu počeo Prvi srpski ustanak protiv Turaka. Vođa ustanka bio Đorđe Petrović- Karađorđe.

    1857. Umro je ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvorac ruskog nacionalnog stila. Autor je prve ruske nacionalne opere 'Ivan Susanjin'.

    1898. Počeo američko-španski rat u kojem su SAD od Španije preotele Filipine, Guam, Portoriko i Kubu, pri čemu je Kuba dobila nezavisnost.

    1922. U Hagu održana prva sjednica Međunarodnog suda kojeg je 1920. osnovalo Društvo naroda.

    1928. Iz Beograda prema Zagrebu poletio prvi avion jugoslovenske civilne avijacije Potez 29-2, jedina letjelica prve jugoslovenske aviokompanije Aeroput. Prvi putnici bili direktor avio-kompanije i pet novinara.

    1929. Rođen Martin Luter King, američki baptisticki svještenik, jedan od najvećih boraca za prava američkog crnačkog stanovništva.

    1942. Japanske trupe zauzele Singapur i zarobile 85.000 hiljada britanskih vojnika, nanijevši Velikoj Britaniji najveći vojni poraz u istoriji.

    1961. Bilo je totalno pomračenje Sunca.

    1965. Umro američki džez-pevač i pijanist Net King Kol.

    1971. Velika Britanija prešla na decimalni novčani sistem, umjesto dotadašnjih funti, šilinga i penija.

    1988. Predsjednik Austrije Kurt Valdhajm, optužen da je, kao pripadnik SS-jedinica u Drugom svetskom ratu, odgovoran za ratne zločine u Bosni i Grčkoj, odbio da podnese ostavku.

    1989. Deset godina pošto je Moskva poslala trupe da podrže prokomunističku vladu u Kabulu, posljednji sovjetski vojnici napustili Avganistan. U desetogodišnjem neobjavljenom ratu poginulo 15.000 sovjetskih vojnika i najmanje 100.000 Avganistanaca.

    1990. London i Buenos Ajres obnovili pune diplomatske odnose, prekinute 1982. u vrijeme bezuspješnog pokušaja Argentine da Velikoj Britaniji otme Foklandska ostrva u Atlantskom okeanu.

    1993. Parlament Slovačke izabrao ekonomistu Mihala Kovača za prvog predsjednika novoformirane države.

    1994. Sjeverna Koreja pristala da otvori dio nuklearnog programa za međunarodnu inspekciju.

    1994. Izvršena smrtna kazna nad ruskim serijskim ubicom Andrejem Čikatilom, 'Rostovskim trbosjekom', koji je silovao i iskasapio više od 50 osoba.

    1996. Vlada BIH saopštila da je u ratu od 1992. do 1995. nestalo oko 30.000 ljudi, od kojih više od 22.000 civila i oko 2.500 pripadnika oružanih snaga.

    1997. Srpska opoziciona koalicija Zajedno održala posljednji, 88. dan protesta, pošto je 11. februara ispunjen njen osnovni zahtjev - priznavanje rezultata lokalnih izbora u Srbiji iz novembra 1996.

    2003. Vatikan otvorio zapečaćenu arhivu o vezama te države s Njemačkom od 1922. do 1939, kada je Euđenio Pačeli, kasnije Papa Pije XII, bio državni sekretar Vatikana.

    2003. Najveće antiratne demonstracije od rata u Vijetnamu održane u 400 gradova u 60 zemalja - oko 10 miliona ljudi protestovalo je zbog namjere SAD i Velike Britanije da bez odluke SB UN napadnu Irak.

    2004. U Kini izvršena smrtna kazna nad Jangom Sinhaijem, jednim od najgorih serijskih ubica, koji je za četiri godine ubio 67 ljudi i silovao najmanje 20 žena.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  2. #52
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Exclamation Na današnji dan prije 100 godina rođena je Irena Sendler

    Poljaci i Jevreji mole se za Irenu Sendler

    Izvor: Beta |

    15. februar 2010. 11:09:42




    VARŠAVA, 15. februara 2010. (Beta) - U Poljskoj i Izraelu danas se odaje pošta Ireni Sendler, Poljakinji kojoj živote duguje oko 2.500 jevrejske dece koje je tokom Drugog svetskog rata prokrijumčarila iz Varšavskog geta. Obeležavanje 100. godišnjice rođenja Irene Sendler počinje danas u jednoj od sinagoga u Varšavi, molitvom i sećanjem ljudi koji joj duguju život. Mnogi Jevreji smatraju da su Irenu Sendler često nepravedno nazivali Oskar Šindler u suknji jer je, rizikujući više od Šindlera, spasila više života. Sutra će se na trodnevnom susretu u Varšavi okupiti učenici 14 poljskih škola koje nose njeno ime. Tom prilikom će joj poštu odati i Sejm poljskog Parlamenta. "Ona je ličnost značajna za celo čovečanstvo. Pokazala je kako da se ponaša čovek kada nanose nepravdu nevinim ljudima. O prošlosti nije mnogo govorila. Smatrala je da je prirodno to što je učinila i uvek je govorila "pa svaki čovek bi to učinio". Ali mi znamo da to nije baš tako uobičajeno", kazala je Gražina Majer iz Jevrejske zajednice u Varšavi. Irena Sendler, u vreme nemačke okupacije zvanično socijalna radnica, a tajno jedan od glavnih aktivista poljske nacionalno-katoličke ilegalne organizacije za pomoć Jevrejima Žegota, prerušena u bolničarku u kolima hitne pomoći nebrojeno puta je ulazila u Varšavski geto i krujumčarila jevrejsku decu lažući nacistima da su umrla od tifusa. Širom Poljske, gde je tokom svih godina nemačke okupacija kazna za pomoć Jevrejima bila smrt, uspevala je da nađe poljske porodice ili katoličke manastire voljne da rizikuju svoje živote i decu prihvate, daju im drugi identitet malih Poljaka i tako omoguće da prežive rat. Žegota i Irena Sendler sačuvali su podatke o svakom od 2.500 malih Jevreja koje su izvukli iz geta i posle rata im rekli ko su zaista. Gestapo je na kraju "majku dece iz Varšavskog geta" uhapsio i osudio na smrt, ali neposredno pred streljanje Žegota je uspela da podmiti jednog od čuvara i izvuče je iz zatvora. I posle rata Irena Sendler nastavila je da pomaže kao socijalna radnica deci osnivajući sirotišta. Umrla je 2008. godine u 98. godini. Nagrađena je pred kraj života brojnim ordenima, a kao jedna od najpoznatijih poljskih Pravednih među narodima sveta bila je i kandidat za Nobelovu nagradu za mir.

  3. #53
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default ponedeljak, 15. feb 2010, 11:38 -> 13:24

    Vesti

    Sećanje na spasiteljku jevrejske dece


    Sto godina od rođenja Irene Sendler, Poljakinje koje je u toku Drugog svetskog rata spasila 2.500 jevrejske dece iz Varšavskog geta, obeležava se u Poljskoj i Izraelu. Posle rata nastavila da pomaže kao socijalna radnica deci.
    U Poljskoj i Izraelu odaje se pošta Ireni Sendler, Poljakinji kojoj živote duguje oko 2.500 jevrejske dece koje je tokom Drugog svetskog rata prokrijumčarila iz Varšavskog geta.


    Irena Sendler

    Obeležavanje 100. godišnjice rođenja Irene Sendler počinje u jednoj od sinagoga u Varšavi, molitvom i sećanjem ljudi koji joj duguju život.
    Sutra će se na trodnevnom susretu u Varšavi okupiti učenici 14 poljskih škola koje nose njeno ime. Tom prilikom će joj poštu odati i donji dom poljskog parlamenta Sejm.
    "Ona je ličnost značajna za celo čovečanstvo. Pokazala je kako da se ponaša čovek kada nanose nepravdu nevinim ljudima. O prošlosti nije mnogo govorila. Smatrala je da je prirodno to što je učinila i uvek je govorila 'pa svaki čovek bi to učinio', ali mi znamo da to nije baš tako uobičajeno", rekla je Gražina Majer iz Jevrejske zajednice u Varšavi.
    Irena Sendler, u vreme nemačke okupacije zvanično socijalna radnica, a tajno jedan od glavnih aktivista poljske nacionalno-katoličke ilegalne organizacije za pomoć Jevrejima pod nazivom "Žegota", prerušena u bolničarku u kolima hitne pomoći nebrojeno puta je ulazila u Varšavski geto i krujumčarila jevrejsku decu lažući nacistima da su umrla od tifusa.

    Irena Sendler

    Širom Poljske, gde je tokom svih godina nemačke okupacija kazna za pomoć Jevrejima bila smrt, uspevala je da nađe poljske porodice ili katoličke manastire voljne da rizikuju svoje živote i decu prihvate, daju im drugi identitet malih Poljaka i tako omoguće da prežive rat.
    "Žegota" i Irena Sendler sačuvali su podatke o svakom od 2.500 malih Jevreja koje su izvukli iz geta i posle rata im rekli ko su zaista.
    Gestapo je na kraju "majku dece iz Varšavskog geta" uhapsio i osudio na smrt, ali neposredno pred streljanje "Žegota" uspela je da podmiti jednog od čuvara i izvuče je iz zatvora.
    I posle rata Irena Sendler nastavila je da pomaže kao socijalna radnica deci osnivajući sirotišta.
    Umrla je 2008. godine u 98. godini. Nagrađena je pred kraj života brojnim ordenima, a bila je i kandidat za Nobelovu nagradu za mir.

  4. #54
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default





    Last edited by Ćipur; 15-02-10 at 16:36.

  5. #55
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    16. februar

    1452. Stefanica (Stefan) Crnojević, gospodar Zete, položio je u Kotoru zakletvu Veneciji za vjernost, primivši iz ruku kotorskog knjaza vojvodsku palicu i zastavu. Tim činom želio je da obezbijedi mletačku pomoć u odbrani svojih teritorija na koje su pretendovali srpski despoti, posebno Đurađ Branković, kome nije odgovaralo širenje mletačkog uticaja u Zeti.

    1806. Crnogorski mitropolit Petar I Petrović sazvao je na Cetinju glavare i zahtijevao da se ujedine snage Bokelja i Crnogoraca za borbu protiv francuske vojske.

    1884. Debi nikšićkog pozorišta. Tek osnovano, Nikšićko pozorišno društvo, prikazalo je prvu pozorišnu predstavu „Slobodarka” po tekstu dramskog pisca, novinara i publiciste Manojla Đorđevića Prizrenca, mjesec i po dana nakon što je na Cetinju izvedena premijera „Balkanske carice”, crnogorskog pozorišnog prvjenca, koji je dvije godine potom igran i u Nikšiću.

    1903. Prvo obdanište u Crnoj Gori. Đetski sad osnovan je na inicijativu Sofije Petrovne Mertvago, načelnice Đevojačkog instituta na Cetinju. Za svoju ideju ona je uspjela da pridobije knjeginju Milicu, udatu za Petra Nikolajeviča Romanova, koja je svoj uticaj na carskom dvoru iskoristila da u otadžbinu pošalje sve što je bilo potrebno za prvo pravo zabavište. U Đetski sad knjeginje Milice, odnosno prvu „Malu školu”, kako su Cetinjani zvali vrtić, od 179 prijavljenih djevojčica i dječaka primljeno je njih 90, a taj se broj povećavao iz godine u godinu. Briga o najmlađima ubrzo je regulisana i Zakonom o narodnijem školama.

    1913. U jeku žestokih borbi crnogorske i turske vojske u okolini Skadra, velike sile su odlučile da Skadar bude predat Albaniji. Na to je pristala i Rusija, pa je crnogorska vojska morala da se povuče.

    1916. U Velestovu kod Cetinja rođen je Veljko Mićunović, političar, učesnik NOR-a, narodni heroj. Član KPJ postao je 1934. godine.

    1917.
    Kralj Nikola je od Francuza tražio "da spriječe Srbe da Crnogorce iz Amerike uzimaju za svoje dobrovoljce". Stoga je francusko ministarstvo unutrašnjih poslova zamolilo Srpsko poslanstvo u Parizu da ne uzimaju Crnogorce iz Amerike jer "za to nemaju odobrenje kralja Nikole" - stoji u obavještenju francuskog ministra.

    1926.
    U Narodnoj Skupštini Jugoslavije u Beogradu, Sekula Drljević je napao jugoslovensku vladu zbog zločina u Cucama, 1923. godine, kada su Petru Zviceru, poznatom crnogorskom komiti, u kući spaljeni žena i troje djece. Poslanici su uzvratili zaglušujućom bukom - tako je propao jedini pokušaj javne osude srpskog terora u Crnoj Gori poslije podgoričke skupštine.

    1998. Osnovana SNP. Nakon raskola u najužem političkom vrhu DPS-a 1997. formirana je nova politička stranka u Crnoj Gori – SNP (Socijalistička narodna partija), sa sjedištem u Podgorici, kao „politička organizacija čiji su osnovni motivi i svrha postojanja izgradnja slobodnog i razvijenog društva, utemeljenog na najvišim civilizacijskim tekovinama, humanističkim idejama i etičkim vrijednostima, zalažući se za republikanski oblik vladavine, parlamentarizam i demokratiju kao osnovna obilježja političkog sistema”. Za predsjednika SNP izabran je Momir Bulatović.

    2005. Umro arhitekta Ranko Radović, bivši ministar urbanizma i zaštite životne sredine Crne Gore. Njegova ostvarenja, kao npr. Spomen dom bitke na Sutjesci prikazana u mnogim svjetskim publikacijama savremene arhitekture. Prof. dr Ranko Radović jedan je od naznačajnijih teoretičara arhitekture i arhitekata kod nas. Rođen je 1935. godine u Podgorici, a odrastao u Beogradu gdje je i završio Arhitektonski fakultet. Doktorirao je na Sorboni. Bio je redovni profesor na predmetu Savremena arhitektura i urbanizam u Beogradu i na Arhitektonskom fakultetu u Novom Sadu, kao i predavač na više evropskih i svjetskih univerziteta, u Oslu, Tokiju, Helsinkiju.

    2006. U Podgorici, u 65. godini umro Husein-Uso Mahmutović, bivši bokser Budućnosti i beogradskog Partizana, član državne reprezentacije Jugoslavije, po mnogim mišljenjima jedan od najboljih crnogorskih boksera svih vremena. U njegovoj takmičarskoj knjižici ubilježeno je preko 400 mečeva od kojih je većinu riješio u svoju korist, a mnoge i prije isteka treće runde. Husein Mahmutović je višestruki prvak Crne Gore u bantam, perolakoj i lakoj kategoriji, bio je šampion Jugoslavije, kao i prvak Balkana.

    u svijetu:

    1710. Rođen je francuski kralj Luj XV.
    Na prijesto je stupio u petoj godini života, čim mu je umro pradjed Luj XIV i na vlasti ostao do smrti 1774. godine.

    1808. Napoleon počeo napad na Španiju, koju je poslije mesec dana okupirao i na španski prijesto doveo brata Žozefa.

    1831. Rođen ruski pisac Nikolaj Semjonovič Ljeskov, autor romana i pripovijedaka o ruskoj provinciji. Prema njegovom djelu, "Ledi Makbet scenskog okruga", Šostakovič komponovao poznatu operu "Katarina Izmajlova".

    1871. Rođen srpski pisac Radoje Domanović, majstor političke satire koja u njegovim najboljim djelima ''Stradija', 'Vođa' i 'Danga' doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.

    1871. Francuska potpisala kapitulaciju i akt o pomirenju s Pruskom poslije izgubljenog rata.

    1873. Španski kralj Amadeo II Savojski abdicirao zbog unutrašnjih previranja i jačanja republikanskog pokreta. Proglašena prva španska republika, oborena naredne godine, kada je vojska vratila na vlast burbonsku dinastiju s kraljem Alfonsom XII.

    1877. Rođena srpska književnica Isidora Sekulić, autorka koju svrstavaju među najbolje i najznačajnije srpske pisce XX vijeka.

    1907. Umro Đozue Karduči, najveći italijanski pjesnik u prvim decenijama poslije ujedinjenja Italije. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1906. godine.

    1932. Na opštim izborima u Irskoj pobijedila partija 'Fijana fejl' [odvojeno krilo Šin Fejna], a njen lider Eamon de Valera postao predsjednik izvršnog komiteta Slobodne Države Irske.

    1933. U strahu od njemačkih prijetnji Čehoslovačka, Rumunija i Jugoslavija zaključivanjem pakta o Maloj antanti i stvaranjem Vijeća ministara učvrstile savez stvoren 1920. protiv pokušaja restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske. Antanta prestala da postoji poslije njemačke okupacije Čehoslovačke u martu 1939.

    1936. Na parlamentarnim izborima u Španiji pobijedio Narodni front, koalicija socijalista, komunista, republikanaca i drugih manjih partija. Vraćen je demokratski ustav iz 1931. godine. Pokušaj vojske u julu da obori republikansku vladu, prerastao u građanski rat koji je završen 1939. godine, uspostavljanjem diktature generala Franka.

    1945. Američki avioni počeli masovno bombardovanje Tokija.

    1959. Vođa gerilaca Fidel Kastro postao premijer Kube, nakon što je 1. januara 1959. zbacio s vlasti diktatora Fulhensija Batistu.

    1978. Kina i Japan u Pekingu potpisali trgovinski ugovor vrijedan 20 milijardi dolara. To je bio početak ekonomskog otvaranja Kine prema svijetu.

    1994. U planinskom području indonežanskog ostrva Sumatra u zemljotresu poginulo 200 ljudi.

    1998. U padu erbasa A300 tajvanske aviokompanije Čajna erlajnz, blizu aerodroma u Tajpehu, poginule 203 osobe, odnosno svi putnici i članovi posade, među njima guverner centralne banke Tajvana, i sedam ljudi na tlu.

    2000. Rusija obnovila odnose s NATO-om koji su bili prekinuti zboga napada te vojne alijanse na SRJ u martu 1999.

    2002. Umro prvi menadžer engleske fudbalske reprezentacije Volter Vinterbotom.

    2003. U najvećim sniježnim mećavama koje su zahvatile istočnu obalu Amerike, umrlo je najmanje 59 ljudi.

    2008. Evropska unija je odobrila slanje oko 2.000 pripadnika Euleksa na Kosovo, koji će postepeno preuzeti nadležnosti od UNMIK-a. Razmještanje misije EU počelo je 9. decembra 2008. na osnovu odluke Savjeta bezbjednosti UN.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #56
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    17. februar

    1837. Njegoš je pristao da proda Manastir Maine kraj Budve. Pošto nije mogao da zadrži ovu staru rezidenciju prodao je Austriji za 17 hiljada fiorina u srebru.

    1894.
    Žal za velikim slavenofilom. Knjaz Nikola je uputio telegram saučešća Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu povodom smrti (13. februara) njenog prvog predsjednika Franja Račkog, poznatog istoričara i političara, navodeći da „iskreno saučestvuje u žalosti hrvatskoga naroda koja nam je zajednička”.

    1919. Opšta dešavanja u Crnoj Gori, nakon Podgoričke skupštine isprovocirala su američkog predsjednika Vudra Vilsona da od kralja Nikole zatraži da se obrati Crnogorcima i zamoli ih da obustave borbe. Crnogorski Kralj je tada dekretom smijenio vrlo inertnog premijera Evgenija Popovića, a za novog predsjednika crnogorske Izbjegličke vlade postavio je Jovana Plamenca, jednog od organizatora Božićnog ustanka. U članstvo Vlade ušli su: Pero Vučković, Milutin Vučinić, Milo Vujović i Pero Šoć.


    1945.Osnovan FK „Sutjeska.” Osnivačkoj skupštini u Nikšiću, kojom je predsjedavao Novo Brković, prisustvovalo je 30-ak delegata; među njima Radoje Dakić, koji je pozdravio skup, Ilija Martinović, Džavid Tuzović i drugi. Novi klub, koji je bio prva sportska organizacija formirana u tek oslobođenom Nikšiću, nastavio je fudbalsku tradiciju začetu 1920. godine, a ime „Sutjeska” dobio je uz obrazloženje da je nikšićka omladina dala velike žrtve u bici na Sutjesci. Za prvog predsjednika Sutjeske izabran je Novo Brković, a za sekretara Džavid Tuzović.

    2002.
    Umro Stanislav Ćano Koprivica. Poznati crnogorski biznismen, osnivač firme „Monteks” i jedan od utemeljivača nezavisnog crnogorskog nedjeljnika „Monitor”. Rođen je 20. decembra 1927. u Velimlju, opština Nikšić. Izuzetnog preduzetničkog duha, organizovao je osnivanje velikog broja malih fabrika i preduzeća po Crnoj Gori. Još sedamdesetih godina XX vijeka zagovarao je stvaranje Crne Gore kao bescarinske zone i pokretao inicijative o plasmanu pitke vode i ekoloških prehrambenih proizvoda iz crnogorskih resursa na svjetsko tržište. Finansijski je podržavao mnoge slikare i pisce. Prvi je pokrenuo akciju prenošenja posmrtnih ostataka kralja Nikole iz Italije u Crnu Goru.

    2004.
    Umro Ljubinko - Ljubo Budeč. Istaknuti crnogorski oftalmolog, doktor medicinskih nauka, primarijus, rođen je 3. aprila 1922. u Herceg Novom. Medicinski fakultet završio je u Beogradu. Usavršavao se u Rimu, a na Zagrebačkom univerzitetu odbranio je doktorsku disertaciju „Uzroci sljepila u Crnoj Gori” u kojoj je obradio uzroke nasljednog sljepila. Oko tog naučnoistraživačkog projekta okupio je sve očne ljekare u Crnoj Gori a rezultati istraživanja, prezentirani na nacionalnim kongresima oftalmologa, visoko su cijenjeni i citirani u mnogim naučnim radovima. Uvaženi očni ljekar, hirurg i plastičar, dr Budeč je čitav radni vijek proveo u Medicinskim zavodu i Kliničkom centru u Titogradu (Podgorici). Bio je predsjednik Saveza oftalmologa Jugoslavije. Objavio je niz naučnih i stručnih radova za koje je dobio više priznanja, među kojima i Trinaestojulsku nagradu.

    u svijetu:

    1564.
    umro je Mikelanđelo Buonaroti, italijanski skulptor, slikar i graditelj, jedan od najgenijalnijih umjetnika u istoriji svijeta. Stvorio je djela neprolazne vrijednosti i ljepote, a najpoznatije je David i Mojsije. Dao je značajan doprinos i slikarstvu klasične renesanse, a u svojim građevinama i arhitektonskim rješenjima imao je nagovještaje baroka.

    1600. Italijanski filozof, astronom i matematičar, Đordano Bruno, spaljen u Rimu kao jeretik na osnovu presude rimokatoličke inkvizicije.

    1673. Francuski komediograf i glumac Žan Batist Molijer, umro nakon što mu je pozlilo na pozornici dok je igrao u svojoj komediji 'Uobraženi bolesnik'. Jedan od najvećih svjetskih komediografa, napisao je više od 30 pozorišnih komada.

    1856. U Parizu umro njemački pjesnik Hajnrih Hajne, jedan od najvećih liričara 19. vijeka.

    1864. Južnjačka podmornica 'Hanli', u Američkom građanskom ratu u Čarlstonu u Južnoj Karolini, potopila torpedom sjevernjački brod 'Hustanik', što se smatra prvim uspješnim napadom podmornice na ratni brod u istoriji pomorskog ratovanja.

    1865. Rođen je Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i novinar. Njegovi stihovi su puni socijalnog revolta, a teme su mu: iseljenici, invalidi, radnici, buntovnici na jednoj i puzavci i birokrati - krvopije, na drugoj, strani. Pisao je i prozu, a poznate njegove zbirke pjesama su: "Hrvatska vila", "Bugarkinja", "Trzaji", "Pjesme", "Pjesnička proza".

    1871. Rođen je Jovan Dučić, srpski književnik i diplomata.

    1909. U tvrđavi Fort sil u Oklahomi umro indijanski poglavica Gojatlaj, 'Onaj koji zijeva', poznatiji kao Džeronimo, posljednji poglavica Apača.

    1948. U Briselu je zaključen ugovor o privrednoj saradnji i kolektivnoj samoodbrani između Belgije, Velike Britanije, Francuske, Luksemburga i Holandije. Kasnije su ovoj tzv. Berlinskoj uniji prišle SR Njemačka i Italija i tada je ova regionalna organizacija dobila naziv Zapadno-njemačka unija.

    1966. Francuska lansirala svoj prvi satelit s poligona u Sahari.

    1972. Donji dom britanskog parlamenta usvojio zakon o pristupanju Velike Britanije Evropskoj zajednici [kasnije Evropska unija].

    1982. Premijer Zimbabvea Robert Mugabe optužio nekadašnjeg saborca Džošuu Nkoma, za učešće u zavjeri i isključio ga iz vlade. Mugabe i Nkomo vodili su sedamdesetih godina zajedničku borbu protiv rasističke vladavine bijelaca u Južnoj Africi.

    1990. Čehoslovačka KP isključila iz članstva bivšeg predsjednika države Gustava Husaka, bivšeg premijera Ljubomira Štrougala i još 20 visokih funkcionera koji su došli na vlast nakon sovjetske intervencije u Čehoslovačkoj 1968.

    1992. Generalni sekretar UN Butros Butros-Gali preporučio razmještanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svjetske organizacije na teritoriji bivše Jugoslavije.

    1995. Albanci u Tetovu u Makedoniji počeli masovne demonstracije zbog odbijanja vlasti da prizna ilegalni 'Albanski univerzitet' u tom gradu.

    1999. Tokom albansko-srpskih pregovora u Rambujeu kod Pariza, NATO usvojio operativni plan za upućivanje vojnih snaga na Kosovo pod nazivom 'Zajednički čuvar'.

    2002. Prelaskom na euro, Francuska se oprostila od franka koji je 641 godinu bio nacionalna valuta.

    2003. Po nalogu haškog Tribunala na Kosovu uhapšeni pripadnici rasformirane OVK i izručeni tom sudu: Haradin Baljaj, Isak Musliu i Agim Murtezi. To je prvo hapšenje osoba po nalogu tog suda koje je obavio Kfor. Protiv Agima Murtezija sud je povukao optužnicu zbog zamjene identiteta.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  7. #57
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    18. februar

    1751. Rođen Stjepan Zanović. Pjesnik, filozof i poznati avanturist rođen je u Budvi. Srednju školu završio je u Veneciji, a studirao na Univerzitetu u Padovi. U evropskim prijestonicama dolazio je u kontakt sa vodećim evropskim vladarima i piscima. Predstavljao se kao crnogorski i albanski knez. Pisao je na francuskom i italijanskom jeziku i vodio prepisku sa Volterom, Rusoom i drugim velikim umovima tog vremena. Bio je pustolovnog duha, varalica velikog stila i razvijene mašte, na čemu je sticao karijeru i novac. To ga je ipak koštalo robije. Završio je tragično, samoubistvom u amsterdamskom zatvoru, 25. maja 1786. godine. Od njegovih djela najpoznatija su: „Turska pisma”, „Razna djela” i „Pjesme”. Kratak ali buran život „našeg Kazanove” bio je tema literarne i istorijske obrade – kako njegovih savremenika, tako i mnogih u novijem vremenu.

    1866. Na Čevu je rođen Janko Vukotić, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske. Nakon završetka Vojne akademije u Modeni postao je potkomandir crnogorske vojske, čin brigadira dobio je 1902. godine, a već 1910. postao je komandant Prve divizije. U prvom balkanskom ratu komandovao je Istočnim odredom koji je uspješno operisao u Sandžaku i Metohiji. Bio je komandant Sandžačke vojske koja je, zajedno sa užičkom, uspješno operisala u istočnoj Bosni. Uspješno je pomagao srpskoj Prvoj armiji u obezbjeđivanju lijevog krila glavnih srpskih snaga. Za načelnika štaba vrhovne komande postavljen je 17. januara 1916. a poslije kapitulacije crnogorske vojske odveden je u zarobljeništvo. Od 1919. godine bio je u jugoslovenskoj vojsci, a 1926. godine unaprijeđen je u armijskog generala.

    1871. Rođen je Milutin – Milo Kovačević. Na Cetinju, gdje je rođen, završio je osnovnu školu, potom gimnaziju u Kotoru, a 1882. upisao vojnu akademiju u Italiji, u Milanu, uz stipendiju italijanskog kralja. Zbog bolesti se vratio u domovinu, gdje je nakon oporavka angažovan kao nastavnik u Cetinjskoj gimnaziji, a potom i predavač u Oficirskoj školi. Učestvovao je u Prvom balkanskom ratu. Bio je član Prosvjetnog savjeta, izuzetno cijenjen od kolega, učenika i njihovih roditelja. Napisao je tri udžbenika iz geografije i dva iz istorije. Bavio se stručnim i prevodilačkim radom, sarađivao u književnim i stručnim časopisima tog vremena, a iskazao se i kao darovit crtač i kartograf. Umro je na Cetinju, 12. septembra 1913.

    1877. Pošto je Srbija bila prinuđena da sklopi mir sa Turskom, Crna Gora je ostala usamljena u ratu sa Turskom i mir koji joj je tada ponudila odlučno je odbacila. Ulaskom Rusije ubrzo potom i Srbije u rat i Crna Gora je krenula u akciju protiv Turaka.

    1917. Odbor za ujedinjenje. Političko tijelo, nastalo u Parizu, pod rukovodstvom Andrije Radovića, bivšeg ministra crnogorske vlade u egzilu, sa ciljem da pripremi teren za ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom po cijenu nestanka Crne Gore. Pod imenom Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje, formiran je po instrukcijama srpske vlade, nakon Pašićevog referata od 28. decembra 1916, po kojem je trebalo izvršiti bezuslovno ujedinjenje, eliminisati Crnu Goru kao državu i detronizovati kralja Nikolu. Sjedište mu je bilo u Ženevi. Ni odbor nije konstituisan niti njegov predsjednik izabran od strane crnogorskog naroda, njegove vlade ili bilo kojeg legitimnog organa iz Crne Gore.

    1935. Na Cetinju i u Podgorici održane su demonstracije zbog ubistva studenta Mirka Srzentića u sukobu studenata beogradskog Pravnog fakulteta i policije. Demonstracije su pokazale neraspoloženje prema jugoslovenskom kralju i režimu, a tom prilikom uhapšeno je oko 200 njih.

    1943. Na Banjici kod Beograda, nakon mučenja, strijeljan je Josip Bepo Benković, poznati crnogorski slikar, sportista, muzičar, poliglota i revolucionar. Nakon završetka Gimnazije u Kotoru, u Beogradu je završio Pravni fakultet i Likovnu akademiju, bio je jedan od osnivača i igrač hercegnovskog Jadrana, govorio je četiri strana jezika i svirao pijanino. Slikao je ulje na platnu i crteže od kojih se najveći broj danas čuva u galeriji u Herceg Novom koja nosi njegovo ime.

    2002. U Podgorici je otvorena TV IN, prva privatna TV u Crnoj Gori.


    u svijetu

    1405.
    Tokom pohoda na Kinu umro tatarski emir Timur Lenk (Tamerlan), osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dijela Male Azije.

    1455. Umro je italijanski slikar fra Anđeliko, dominikanski kaluđer, jedan od najznačajnijih predstavnika rane renesanse. Njegovi najvažniji radovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i u Vatikanu.

    1478. Brat engleskog kralja Eduarda IV, Džordž, vojvoda od Klarensa, osuđen zbog izdaje, ubijen u Taueru u Londonu tako što je udavljen u buretu vina.

    1546. Umro je Martin Luter, osnivač protestantizma u Njemačkoj i jedan od vođa reformacije. Ogorčen raskošnim i razuzdanim životom pape i katoličkog klera, naročito proganjanjem i indulgecijama 1517. godine na vrata dvorske crkve u Vitenbergu istakao je svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju katoličke crkve.

    1564. Umro italijanski vajar, slikar, arhitekta i pjesnik Mikelanđelo Buonaroti, uz Leonarda i Rafaela najveći umjetnik visoke renesanse. Tvorac čuvenih fresaka u Sikstinskoj kapeli i monumentalnih skulptura 'Pjeta', 'David', 'Mojsije', sahranjen je uz najveće počasti u crkvi Santa Kroće u Firenci.

    1855. U Petrogradu je umro Nikolaj Prvi Pavlovič Romanov, ruski car 1825-55. Naslijedio je starijeg brata Aleksandra Prvog, krvavo je ugušio pobunu dekabristi, zaveo strogi policijski režim, a zbog spoljne politke nazivan je «žandarmom Evrope».

    1861. Prvi parlament ujedinjene Italije proglasio sardinskog kralja Vitorija Emanuela II za kralja Italije.

    1865. Flota Unije je u Američkom građanskom ratu zauzela grad Čarlston, u Južnoj Karolini, jedno od najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.

    1932. Rođen je Miloš Forman, češki filmski režiser, majstor atmosfere i dobitnik više Oskara. Za film "Let iznad kukavičijeg gnijezda" dobio je pet Oskara. Poznati njegovi filmovi su Ljubav jedne plavuše, Gori, gori moja gospođice, Svlačenje, Amadeus...

    1952. Grčka i Turska postale članice NATO-a.

    1960.
    Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Čile postigli dogovor o osnivanju Latinoameričkog udruženja slobodne trgovine.

    1967. Umro američki atomski fizičar Robert Openhajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji, vodeći stručnjak u izradi prve nuklearne bombe u laboratoriji u Los Alamosu. Od 1953, u vrijeme "makartizma", bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima. Rehabilitovan je 1963, a Komisija za atomsku energiju SAD dodijelila mu je Fermijevu nagradu.

    1991. U terorističkom napadu Irske republikanske armije (IRA) na željezničkoj stanici Viktorija u Londonu, u eksploziji podmetnute bombe poginula je jedna osoba, a ranjeno najmanje 40 osoba.

    1997. Centar za mine UN objavio da se na teritoriji BIH nalazi oko milion nagaznih mina, a prema podacima Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta, od mina je u periodu 1992-1997. stradalo oko 3200 osoba, od kojih 686 djece.

    2000. Na paralmentarnim izborima u Iranu ubjedljivo pobijedili reformisti, bliski predsjedniku Mohamedu Katamiju.

    2002. Evropska unija odobrila upućivanje policijskih snaga zemalja članica Unije u BIH. Te snage će naredne godine zamijeniti međunarodnu policiju Ujedinjenih nacija koja je djelovala u BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma iz 1995.

    2003. U Sloveniji uhapšen funkcioner Demokratske partije Kosova Fatmir Ljimaj, bivši oficir OVK, a zatim izručen Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovječnosti nad Albancima i Srbima u logoru Lapušnik na Kosovu u ljeto 1998. Ljimaj je oslobođen 30. novembra 2005. u nedostatku dokaza.

    2002. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počeo dokazni postupak protiv Slobodana Miloševića, po optužnici za zločine počinjene na Kosovu. Tokom ovog postupka, koji je završen 13. septembra, tužilaštvo izvelo 145 svedoka.

    2003. U podmetnutom požaru u podzemnoj željeznici u južnokorejskom gradu Tageu, poginule su najmanje 133 osobe, a više od 150 osoba je povrijeđeno.

    2004. U Iranu, u eksploziji voza koji je prevozio mješavinu nafte i hemijskih supstanci poginulo najmanje 200, a povrijeđeno više od 400 osoba.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #58
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    19. februar

    1869. U Beču potpisana telegrafska konvencija sa Austrijom koja je bila uvod u uspostavljanju međunarodne telegrafske veze Crne Gore sa svijetom. Tim povodom, austrijski ministar spoljnih poslova u izvještaju upućenom austrijskom poslaniku u Carigradu naveo je da je „knjaz (Nikola) izgleda imao dvije želje: da se uspostavi telegrafska linija koja bi vezivala njegovu zemlju sa ostalim svijetom i da mu se dopusti da podiže crnogorsku zastavu u pristaništima Austrougarske”.

    1878. U San Stefanu kod Carigrada zaključen je mirovni ugovor, izmedju Rusije i Turske, poznat kao Sanstefanski mir, nakon rata koji je Rusija u aprilu 1877. povela sa namjerom da osvoji Carigrad i uspostavi dominaciju nad Bosforom i Dardanelima. To nije odgovaralo Engleskoj i drugim velikim silama koje su se protivile dominaciji Rusije u tom dijelu svijeta. Turskoj su izdiktirani teški uslovi mira, a jedan od njih bio je da prizna i nezavisnost Crne Gore, čija je teritorija nakon Veljeg rata trebalo da bude trostruko uvećana. Ipak, Sanstefanski mir je na inicijativu evropskih velesila morao biti revidiran, što se i desilo na Berlinskom kongresu, kada je definitivno potvrđeno međunarodno priznanje Crne Gore i njeno teritorijalno proširenje, ali u manjem obimu nego što je to predviđao Sanstefanski ugovor.

    1914. Na osnovu Zakona o povlastici, donesenog na Cetinju, J. Kocareu, industrijalcu iz Haga, omogućeno je da na površini od 500 hektara 50 godina obavlja eksploataciju petrolejskog majdana „Smrdež” u Primorsko-crmničkoj oblasti, sa obavezom da uloži 500 hiljada perpera, izgradi rafineriju u okolini Vira ili Bara i da 80 odsto uposlenih budu crnogorski državljani. Realizaciju ugovora onemogućio je Prvi svjetski rat, ali ugovor je značajan jer je predstavljao stimulans stranim ulaganjima.

    1945.
    Nakon četiri godine pauze, zbog drugog svjetskog rata, nikšićka Gimnazija je ponovo organizovala nastavu. Nastava je organizovana u Dvorcu Kralja Nikole, imala je 1351 učenika, 19 nastavnika i direktora, a pri školi je otvoren i Internat u kom je bilo smješteno 90 najsiromašnijih i organizovana ishrana za oko 600 gimnazijalaca.

    1969. „Sramno ljeto” u bioskopima. Film snimljen u produkciji „Filmskog studija” iz Titograda i „Bosna filma” iz Sarajeva, po scenariju Branimira Šćepanovića. Režiserski je dugometražni prvjenac Branislava Bastaća. Glavne uloge: Vladimir Popović, Kristina Mikotajveska, Neda Spasojević, Boro Begović, Veljko Mandić...

    u svijetu:

    1473. Rođen poljski astronom Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji nauke.

    1800. Napoleon Bonaparta se proglasio prvim konzulom Francuske.

    1861. Ruski car Aleksandar Drugi manifestom je ukinuo kmetstvo i oslobodio seljaštvo. Iako nije dobio zemlju, ruski seljak postao je slobodan što je označilo veće mogućnosti razvoja industrije i kapitalizma.

    1918. U Rusiji, dekretom boljševika, zabranjeno privatno vlasništvo nad zemljom, vodom i prirodnim dobrima.

    1922. U Zagrebu izašao prvi broj lista 'Borba', iza kojeg je stajala ilegalna KPJ. Poslije oslobođenja Beograda, 15. novembra 1944. kao organ KPJ postao je dnevni list.

    1924. Rođen američki filmski glumac Li Marvin.

    1945. Američke snage se iskrcale na pacifičko ostrvo Ivo Džima, a poslije krvavih borbi, od 22.000 Japanaca samo 212 najtežih ranjenika predalo se 26. marta 1945, dok su Amerikanci imali više od 6.800 mrtvih.

    1951. Umro francuski pisac Andre Žid, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947.

    1952. Umro norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. u II svjetskom ratu podržao hitlerizam.

    1959. Velika Britanija, Grčka i Turska potpisale u Londonu sporazum o nezavisnosti Kipra.

    1976. Island prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom poslije neuspješnih pregovora dvije zemlje o pravu na ribarenje u spornim vodama.

    1991. Boris Jeljcin zatražio ostavku predsjednika SSSR Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.

    1992. U Južnoj i Sjevernoj Koreji stupili na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.

    1993. Pored obala Haitija u oluji potonuo feribot i od oko 1.500 putnika i članova posade spasilo se samo 285 ljudi.

    1997. Umro kineski državnik Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. vijeka.

    1977. U Bukureštu je potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji HE «Đerdap 2».

    2003. U dotad najgoroj avionskoj nesreći u Iranu, na jugoistoku te zemlje srušio se vojni transportni avion 'Iljušin 76' s pripadnicima iranske Revolucionarne garde i 18 članova posade, što nije preživio niko od 276 ljudi u letjelici.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #59
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    20. februar

    1853. Po detaljno utvrđenom planu Osman paša Skopljak napao je Pipere i Martiniće koji su pružili snažan otpor. Poprište teških borbi bilo je pipersko selo Stijena (Stijena piperska) gdje je četa Vula Nikolina Turcima zadala teške gubitke, zaplijenila njihovu komoru i natjerali ih na bjeksto ka Spužu i Podgorici.

    1880. U Grahovu rođen Marko Daković. Bio je prvi predsjednik Kluba crnogorske omladine na Univerzitetu u Beogradu, koji je bio kritički nastrojen prema kralju Nikoli. U Bombaškoj aferi 1907-1908. godine Daković osuđen na smrt, ali je opštom amnestijom 1913. pomilovan od kralja. Na izborima za Veliku narodnu Skupštinu srpskog naroda u Crnoj Gori 1918. godine, izabran je za poslanika. Nakon martovskog puča 1941. godine, postaje ministar u Vladi generala Simovića, a poslije aprilskog sloma tadašnjeg jugoslovenskog režima, pri bjekstvu u emigraciju, avion u kome je bio Daković srušen je iznad Atine.

    1893. Osnovana je poljoprivredna škola u Podgorici. Osnovana je kao druga škola te vrste u Crnoj Gori, nakon Zemljodjelske (otvorene u Danilovgradu 13. maja 1875), pod nazivom „Knjaževska crnogorska zemljodjelska škola”. U prvom godišnjem izvještaju o radu škole podaci govore da je najveći dio njenog rasadnika bio određen za podizanje i kalemljenje američke loze, a na opitnom polju gajili su se svi važniji poljski usjevi. Škola je radila do 1898. godine.

    1908. u Beogradu je umro Sima Matavulj, srpski književnik. Osnovnu školu završio je u Šibeniku, a Učiteljsku u Zadru. Učiteljevao je u Dalmaciji i Herceg Novom, a od 1881. godine živio je u Crnoj Gori, gdje, pored toga što je radio u Cetinjskoj gimnaziji, bio je i školski nadzornik, urednik "Glasa Crnogorca" vrlo angažovan kulturni radnik i vaspitač sinova knjaza Nikole. Pisao je pripovjetke i romane, u kojim je opisivao junaštvo crnogorskih boraca i naglašavao njihove patriotske tendencije. Poznata njegova djela su: Uskok, Bakonja fra Brne, Bilješka jednog pisca, U Mavritaniji, potom «Putopisi po Levantu» i «Boka i Bokelji», kao i drame Zavjet i Na slavi.

    1921. Novo ustrojstvo crkvene vlasti u Kraljevini SHS. Uredbom o centralizaciji upravne i sudske vlasti u Srpskoj patrijaršiji, donesenom nakon uspostavljanja Srpske patrijaršije u Sremskim Karlovcima (12. septembar 1920.), naznačeno je da se krug rada mitropolita Crne Gore, Brda i Primorja, izložen u Ustavu Svetog Sinoda Knjaževine Crne Gore, prenosi na srpskog patrijarha Pravoslavne crkve Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U junu prethodne godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića o ujedinjenju pravoslavnih crkava u Kraljevinu SHS, Crnogorska pravoslavna crkva izgubila je autokefalnost.

    1930. Rođen je Miodrag Bulatović, književnik i publicista. Pisao je pripovjetke i romane, članke i prikaze. Poznate su njegove zbirke pripovjedaka "Đavoli dolaze" i "Vuk i zvono", potom romani Crveni petao leti prema nebu, Rat je bio bolji, Ljudi sa četiri prsta, Peti prst, Gulo, gulo i drame Godo je došao i Heroj na magarcu.

    1969. Izvršno vijeće Skupštine Crne Gore razmatralo je informaciju o izgradnji Njegoševog mauzoleja na Lovćenu i zaključio da dokumentaciju ustupi SO Cetinje koja je preuzela obavezu da se stara o izgradnji mauzoleja.

    1975. U Medicinski centar u Nikšiću stigli su prvi vještački bubrezi. Nabavku skupocjenih aparata pomogla je nikšićka privreda.

    1976. u HE Piva prvi agregat je počeo proizvodnju električne energije. Bilo je to probno uključenje radi ispitivanja instaliranih uređaja u elektrani.

    2002. U Podgorici je izašao prvi broj nedjeljnika na albanskom jeziku Koha Javore. Osnivač lista bila je Skupština Crne Gore, a izdavač JP Pobjeda. List izlazi četvrtkom, a glavni i odgovorni urednik je Ali Saloj.

    2003. Crnogorskom premijeru Milu Đukanoviću u vili Gorica u Podgorici uručeni su Nagrada za mir i Medalja za mir u svijetu, koje mu je dodijelila Međunarodna asocijacija svjetskih edukatora mira.

    u svijetu:


    1707. Umro posljednji veliki mogul Indije Aurangzeb. Godine 1658. zbacio oca s vlasti, pogubio braću i uzurpirao prijesto. Njegovom smrću počelo je slabljene mogulske države.

    1790. Umro austrijski car Josif II, najstariji sin Marije Terezije i njen suvladar od 1765. do 1780. Donio je Edikt o toleranciji kojim je priznao slobodu vjeroispovesti u austrijskom carstvu.

    1886. Rođen mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske -vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. Strijeljan u staljinističkim čistkama u SSSR -u 1939, a rehabilitovan poslije Staljinove smrti.

    1901. Rođen Muhamed Nagib, prvi predsjednik Republike Egipat. Postao predsjednik nakon vojnog puča koji je 1952. izveo pukovnik Gamal Abdel Naser.

    1920.Umro američki istraživač, admiral Robert Edvin Piri, prvi čovjek koji je, u aprilu 1909, stigao na Sjeverni pol.

    1938. Šef britanske diplomatije Entoni Idn podnio ostavku u znak protesta zbog popustljive politike premijera Nevila Čemberlena prema njemačkom diktatoru Adolfu Hitleru.

    1966. Rođena Sindi Kroford, američki supermodel I glumica.

    1967. Predsjednik Indonezije Ahmet Sukarno predao svu izvršnu vlast generalu Suhartu, zadržavši samo 'titulu' predsjednika.

    1985. U Irskoj, i pored žestokog protivljenja rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.

    1986. Vjerski sukobi između Hindusa, muslimana i Sika zahvatili Indiju, a u tri indijske države zaveden policijski čas.

    1989. Albanski rudari u Trepči zabarikadirali se u okna, zahtijevajući obustavu najavljenih ustavnih I političkih reformi koje su smanjivale autonomiju Kosova.

    1991. Usvajanjem amandmana 99. na Ustav kojim je Republika Slovenija definisana kao samostalna država, Skupština Slovenije pokrenula inicijativu za izdvajanje iz SFRJ. Vlada Hrvatske podnijela Saboru dopunu Ustava po kome u Hrvatskoj važe samo zakoni te republike, čime je suspendovan Ustav tadašnje SFRJ.

    1999. Na Kosovu, na područjima Podujeva, Orahovca i Suve Reke, pojačani oružani sukobi između srpskih snaga bezbjednosti i pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova [OVK].

    2000. Srpska policija je tokom sedam dana privela 24 aktivista studentske organizacije 'Otpor' zbog lijepljenja plakata i ispisivanja grafita sa antirežimskim sadržajem.

    2005. Izraelska vlada donijela odluku o povlačenju iz pojasa Gaze i o etapnom iseljavanju jevrejskih naselja, koja se u toj oblasti nalaze više od 37 godina.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #60
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    21. februar

    21. februar je međunarodni Dan maternjeg jezika.

    1808. Konflikt oko francuskog konzulata. U periodu francuske vladavine Bokom, vladika Petar I je odbio ponudu Napoleonovog generala Marmona o postavljenju francuskog konzula na Cetinju, predloživši da se, shodno ranije postignutom dogovoru sa generalom Loristonom, konzulat otvori u graničnom pojasu. Francuska je potrebu direktne diplomatske misije sa Vladikatom ispoljavala zbog procjene da bi Crnogorce, ratnički narod, mogla iskoristiti kao politički činilac u svojim planovima na Balkanu. Vladika je napomenuo da je njegova odluka neprikosnovena, da eventualno drugačiju može donijeti Opštecrnogorski zbor, te da se o toj inicijativi mora konsultovati i sa ruskim dvorom. Premda se Rusija ogradila od tog spora, dogovor nije postignut ni u narednim kontaktima, što je uzrokovalo permanentnu krizu u odnosima Vladikata i francuske uprave.

    1853. Na zahtjev Austrije, Omer paša Latas je od Porte dobio zapovijest da prekine neprijateljstva protiv Crne Gore započeta januara mjeseca. Od tada se knjaz Danilo više držao Austrije jer Rusija tada ničim nije pomogla CG, čak ni intervencijama kod Porte.

    1900. Umro Nićifor Dučić, jedan od izvanjaca koji je ostavio značajan trag u kulturno-prosvjetnoj sferi u Crnoj Gori, rođen je u selu Lugu kraj Trebinja, 21. novembra 1832. Završio je bogosloviju u Beogradu. Nakon učešća u oslobodilačkom pokretu Luke Vukalovića, u čijoj je pripremi učestvovao, i crnogorsko-turskom ratu 1862. godine, ne dobivši amnestiju od turske uprave, iz Hercegovine je emigrirao u Crnu Goru. Na Cetinju je bio naimenovan za upravnika Državne štamparije, a potom dobio mjesto upravitelja svih osnovnih škola u Crnoj Gori. Čin arhimandrita dobio je 1863. godine, kada je na njegovo insistiranje otvorena i „Privremena bogoslovija” kao i 10 osnovnih škola. Obavljao je za knjaza Nikolu važne diplomatske misije u Beogradu i Beču. Crnu Goru je napustio 1867. i preselio se u Beograd.

    1911. Umro je Robert Tolinger, muzički pedagog, kompozitor i dirigent, Čeh porijeklom, izuzetno zaslužan i za muzičko obrazovanje, kulturni i prosvjetni život i stvaralaštvo u Crnoj Gori. Bio je profesor muzike na Bogosloviji, Đevojačkom institutu Carica Marija i Gimnaziji na Cetinju. U crnogorsku prijestonicu došao je 1890. godine na poziv knjaza Nikole i ostvario je impresivne radne i stvaralačke rezultate. Ogroman je bio njegov učinak na unapređenju muzičkog života u Crnoj Gori i u kulturno-prosvjetnom i zabavnom životu Cetinja. Bio je i učitelj klavira na cetinjskom dvoru. Za pedagoške zasluge i doprinos razvoju muzičke kulture u Crnoj Gori, kralj Nikola ga je odlikovao Danilovim krstom petog i četvrtog stepena.

    1924. Zločin u Bogetićima. U tom selu nadomak Nikšića, srpski žandarmi uhapsili su majora Šćepana Mijuškovića, perjanika Stevana Mijuškovića i nekoliko seljaka zbog sumnji da sarađuju sa crnogorskim komitima. Nakon podvrgavanja torturi, Šćepan i Stevan Mijušković prebačeni su u Nikšić, ponovo mučeni i ubijeni, a njihovi leševi bačeni u jamu u blizini Nikšića. Počinitelji zločina, srpski žandarmerijski kapetan Milan Kalabić, Vasilije Grbić i Krsto Đurđević, našli su se na sudu tek 1930. godine.

    1945.
    u još uvijek neoslobođenoj Jugoslaviji štampane su prve redovne poštanske marke na kojima je bio lik Maršala Tita. Okupator je na jugoslovenskim prostorima štampao veliki broj poštanskih maraka, a prva partizanska pošta u oslobođenoj Foči 1942. koristila je zaplijenjene poštanske marke NDH, na koje je stavljala zvijezdu petokraku. Do uvođenja zajedničkih marki upotrebljavano je više pomoćnih pretežno okupatorskih, na koje je utiskivana petokraka sa natpisom Federativna Republika Jugoslavija.

    1974. Skupština SFRJ proglasila je novi Ustav, koji je donio promjene u svim oblastima društvenog i političkog života, kao i u odnosima između Federacije i republika i autonomnih pokrajina. Republike su postale narodne države, a autonomne pokrajine konstitutivne jedinice Federacije.

    1992. Savjet bezbjednosti UN donio je rezoluciju o upućivanju mirovnih snaga u SFRJ – UNPROFOR sa mandatom od 12 mjeseci. Komandni puk za 14.000 «plavih šlemova» smještan je u Sarajevu.

    u svijetu:


    1513. Umro papa Julije II, zaštitnik umjetnosti i umjetnika. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael Santi njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.

    1613. Na ruski prijesto stupio je prvi predstavnik dinastije Romanov, koja je ruskom carevinom vladala puna tri vijeka, sve do februarske revolucije 1917. godine.

    1676. Umro je Baruh de Spinoza, holandski filozof, jedan od najistaknutijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Značajno je uticao na francuske prosvjetitelje i njemačku filozofiju. Njlegovo kapitalno djelo je «Etika», a poznata su još «Teoiloško-politički traktat», «Principi filozofije Rene Dekarta»...

    1794. Rođen meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana, predsjednik Meksika nekoliko puta. Upamćen i po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836. kada je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo oko 200 branilaca tvrđave, među kojima i legendarnog Dejvi Kroketa.

    1852. Umro je ruski pisac Nikolaj Vasiljević Gogolj, tvorac ruskog romana.

    1893. Rođen španski gitarista Andres Segovija, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku.

    1947. Američki pronalazač Edvin Herbert Lend demonstrirao u Njujorku prvu 'instant kameru', Polaroid.

    1958. Gamal Abdel Naser
    izabran za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

    1972. Predsjednik SAD Ričard Nikson doputovao je u Peking, čime je otpočeo proces normalizacije američko-kineskih odnosa.

    1991. Umrla engleska balerina Margot Fontejn, jedna od najvećih balerina 20. vijeka.

    1992. Savjet bezbjednosti UN donio rezoluciju 743 o upućivanju mirovnih snaga UN u SFRJ [UNPROFOR] sa mandatom od 12 mjeseci. Komandni punkt 14.000 'plavih šljemova' smješten u Sarajevu.

    1997. Pristalice i simpatizeri koalicije 'Zajedno', koji su gotovo tri mjeseca protestovali širom Srbije zbog poništavanja rezultata lokalnih izbora, okupili se u Beogradu da proslave konstituisanje Skupštine grada, prve poslije Drugog svjetskog rata u kojoj na vlasti nijesu bili komunisti. Svečani čin tog dana bio je skidanje zvijezde petokrake, simbola komunizma, sa kupole Gradske skupštine. Za gradonačelnika je izabran lider Demokratske stranke Zoran Đinđić.

    2001. U Kandaharu, sjedištu talibana, više od hiljadu ljudi prisustvovalo javnom izvršenju smrtne kazne vješanjem dvije žene optužene za prostituciju.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #61
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    22. februar

    1811. Rođen Vuk Vrčević, poznati sakupljač crnogorskih narodnih umotvorina, folklorist, saradnik Vuka Karadžića. Bio je trgovac, opštinski pisar i učitelj u Budvi, Grblju, rodnom Risnu i Kotoru, Njegošev pisar, sekretar knjaza Danila na Cetinju i austrijski vicekonzul u Trebinju. Sarađivao je u mnogim listovima i časopisima. Njegovi originalni radovi, kao i sakupljene narodne umotvorine objavljeni su u 15-ak posebnih knjiga. Penzionisan je u Dubrovniku, gdje je i umro 13. avgusta 1882. godine.

    1853. Na Prentinoj Glavici, u Martinićima, došlo je do žestokih borbi Martinića, Brajovića i Bjelopavlića sa dijelom snaga skadarskog paše Osmana Skopljaka.

    1858. Osiguravajuće društvo pod nazivom „Narodno osiguranje” (Assicurazione nazionale) osnovano je u Dobroti nakon prestanka djelovanja lokalne „Družbe bratinske pomorske sigurnosti” formirane 24. marta 1849. To je bio nastavak organizovanja pomorskog osiguranja, čiji korijeni sežu iz 1552. a prvi pokušaji organizovanog nastupa iz 1805. godine. Novo društvo je preraslo lokalne okvire, jer su njegovi akcionari bili iz cijele Boke.

    1931. U Donjim Kokotima kod Podgorice rođen je Sreten Asanović crnogorski pripovjedač, dramski pisac, književni kritičar, romanopisac i novinar. Završio je učiteljsku školu, bio je glavni i odgovorni urednik časopisa "Susreti", revije "Ovdje", časopisa "Stvaranje", predsjednik Udruženja književnika Crne Gore, predsjednik Saveza književnika Jugoslavije. Objavio je knjige: Dugi trenuci, Ne gledaj u sunce, Igra vatrom, Lijepa smrt, Opojno piće, Noć na golom brdu, Lice kao zemlja i Martini i pelegrini. Dobitnik je prestižnih književnih nagrada, poput Nagrade UKCG, Nagrade oslobođenja Podgorice 1968. godine, Trinaestojulske nagrade 1972. godine i Goranove nagrade za najbolju knjigu godine 1981. godine.

    1935. u Subotici je rođen Danilo Kiš, književnik i prevodilac, od oca Eduarda Kiša, mađarskog Jevrejina i majke Milice Dragićević, Crnogorke. Do 1942. godine živi sa roditeljima u Novom Sadu, gdje pohađa prvi razred osnovne škole, a zatim prelazi u Mađarsku, u očev rodni kraj, gdje završava osnovnu školu i dva razreda gimnazije. Nakon odvođenja njegovog oca u Aušvic 1944. godine, sa ostatkom porodice je repatriran u Cetinje podsredstvom Crvenog Krsta. Tamo Kiš živi do kraja svog školovanja. Na Filozofski fakultet u Beogradu Kiš se upisuje 1954. godine, a u septembru 1958. godine kao prvi student diplomira na katedri za Opštu književnost. Bio je oženjen sa Mirjanom Miočinović od 1962. do 1981. godine, a nakon razvoda braka, živio je sa Paskal Delpeš sve do svoje smrti. Umro je u Parizu, gdje se jedno vijreme i liječio, 15. oktobra 1989. Sahranjen je u Beogradu na Novom groblju. Poznati su njegovi romani Psalm 44, Mansarda, Rani jadi, Bašta, pepeo, Peščanik, Grobnica za Borisa Davidoviča, Enciklopedija mrtvih, Čas anatomije, Poetika 1 i 2, a posthumno su izašli: Život, literatura, Gorki talog iskustva, Skladište i Voria. Bavio se i prevodilaštvom sa francuskog i mađarskog jezika.

    1942. Rođen poznati crnogorski fudbaler Vojin Lazarević. Karijeru je počeo u ekipi nikšićke Sutjeske. Igrao je u Crvenoj zvezdi i u tandemu sa Draganom Džajićem osam sezona harao terenima bivše Jugoslavije. Dva puta je bio prvi strijelac prvenstva. Za najbolju selekciju SFRJ odigrao je pet utakmica i postigao jedan gol.

    2005. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović i premijer Milo Đukanović uputili tekst Sporazuma o transformaciji državne zajednice Srbija i Crna Gora u zajednicu nezavisnih i međunarodno priznatih država Srbije i Crne Gore: predsjedniku SCG Svetozaru Maroviću, predsjedniku i premijeru Srbije Borisu Tadiću i Vojislavu Koštunici, kao i potpredsjedniku Vlade Srbije Miroljubu Labusu i ministru inostranih poslova SCG Vuku Draškoviću. Nakon dvije godine funkcionisanja državne zajednice SiCG, ponudili su novi model odnosa dvije države kojim bi se "prevazišli iskazani nedostaci, a između Crne Gore i Srbije obezbijedili stabilni i trajno kvalitetni odnosi". Ocjenjujući negativnim dotadašnja iskustva državne zajednice SiCG, a istovremeno "vrjednujući potrebu očuvanja i unaprjeđenja kvalitetnih i trajnih veza Crne Gore i Srbije", crnogorski državni predstavnici uputili su Srbiji predlog Sporazuma.

    2006.
    Smatramo da iznijeti predlog Miroslava Lajčaka koji, pored ostalog, podrazumijeva da je većina od 55 odsto od broja izašlih glasača osnov za prihvatanje rezultata referenduma kao legalnog i legitimnog, za koji želimo da vjerujemo da je dat u dobroj namjeri i želji da se doprinese što većem odzivu birača, značajno odstupa od poznate evropske prakse i uporednih pravnih rješenja
    - navedeno je u pismu crnogorske Vlade upućenom ministrima inostranih poslova zemalja EU. Takva solucija nije poznata u pravu niti jedne od članica EU, niti je primijenjena bilo gdje u svijetu. Ta formula ignoriše rješenje iz važećeg crnogorskog Zakona o referendumu - da je referendum validan ako na njega izađe minimum 50 odsto +1 upisani birač, te ako za predloženi model glasa minimum 50 odsto + jedan od izašlih birača, navedeno je u pismu.

    u svijetu:


    1512. Umro italijanski moreplovac Amerigo Vespuči. Prema latinskoj verziji njegovog imena, njemački kartograf Martin Valdzemiler nazvao je Novi svijet Amerika, premda je novi kontinet 1492. otkrio Kristofer Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio portugalsku ekspediciju.

    1732. Rođen Džordž Vašington, američki revolucionarni vrhovni komandant (1775-1783) i prvi predsjednik SAD (1789-1797). Kada su se državni glasači sastali da izaberu prvog predsjednika, 1789. godine, Vašington je jednoglasno izabran. Kada je izabran u drugom mandatu, tražio je kompromisno rješenje između političkih frakcija od kojih su kasnije postale federalistička i demokratska partija. Umro 1. decembra 1799. godine.

    1784. Iz njujorške luke isplovio prvi američki trgovački brod za Kinu, Kineska carica. U Kinu stigao 28. avgusta.

    1788. Rođen njemački filozof Artur Šopenhauer, čije je djelo postalo cijenjeno pred kraj njegovog života i poslije smrti 1860. godine.

    1819. SAD preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kvinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis.

    1828. Mirom u Turkmančaiju poražena Persija ustupila Rusiji dio Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.

    1848. U Parizu izbila revolucija izazvana privrednom krizom. Pod pritiskom ustanika kralj Luj Filip je abdicirao i 24. februara je proglašena Druga republika koja je opstala do decembra 1852, kada se Šarl Luj Napoleon proglasio za cara Napoleona III.

    1862. Tokom Američkog građanskog rata Džeferson Dejvis proglašen za predsjednika Konfederacije Država Amerike, otcijepljenih južnih država.

    1882. Knez Milan Obrenović proglasio Srbiju kraljevinom i sebe kraljem.

    1889. Abdicirao je Kralj Milan II Obrenović. Za naslednika odredio je maloljetnog sina Aleksandra kome je do punoljetstva imenovao i Namjesništvo.

    1900. Rođen španski filmski režiser Luis Bunjuel, jedan od najvećih stvaralaca u svjetskoj kinematografiji. Snimio je 32 filma, a Andaluzijski pas iz 1928. i Zlatno doba iz 1930. postali su obrazac nadrealističkog poetskog filma.

    1913. U vojnoj pobuni u Meksiku ubijeni meksički revolucionar i predsjednik Francisko Madera i potpredsjednik Pino Suares.

    1949. U Beču rođen Andreas Nikolaus-Niki Lauda, austrijski vozač Formule 1 i trostruki svjetski prvak u F1.

    1961. Umro Oskar Kokoška, austrijski slikar.

    1966. Premijer Ugande Milton Obote preuzeo svu vlast u zemlji i naredio da se uhapsi pet ministara.

    1967. Napadom na sjevernovijetnamske trupe sjeverno od Sajgona američke i južnovijetnamske snage počele najveću zajedničku operaciju u Vijetnamskom ratu.

    1979. Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo, poslije 165 godina britanske uprave, punu nezavisnost i postalo 40. član Komonvelta.

    1980. Izraelska vlada pustila u opticaj novu nacionalnu valutu šekel, koji je zamijenio izraelsku funtu.

    1987. Umro američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva.

    1991. Hrvatski sabor donio je Rezoluciju o razdruživanju sa SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske.

    1993. Savjet bezbjednosti UN jednoglasno usvojio rezoluciju o pokretanju postupka za osnivanje Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije.

    2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića na 28, 20 i 12 godina zatvora za silovanje i porobljavanje muslimanskih žena i djevojčica u Foči u periodu od juna 1992. do februara 1993. godine.

    2002. U sukobu s vladinim snagama ubijen Jonas Savimbi, lider angolskog pokreta UNITA koji se više od 30 godina borio za vlast u Angoli.

    2004. Britanac Ričard Mej, predsjednik Sudskog vijeća Haškog tribunala u procesu protiv bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije, Slobodana Miloševića, podnio ostavku iz zdravstvenih razloga. Preminuo nekoliko mjeseci kasnije, 1. jula.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #62
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    23. februar

    1671. Andrija Zmajević – novi nadbiskup. Nakon petnaestogodišnjeg perioda upražnjenosti nadbiskupske stolice, papa Klement X za nadbiskupa barskog i primasa Srbije imenovao je poznatog teologa i pisca iz Perasta. Zmajević je stolovao u Budvi, jer je Bar tada bio pod osmanskom upravom.

    1717. Glavari Katunske nahije podnijeli su Venecijanskom Senatu predstavku kojom traže mletačku zaštitu. Dužd je dukalom od 7. marta odredio prava i obaveze naroda Crne Gore prema republici. Pitanje saradnje sa Venecijom podijelilo je Crnu Goru, opustošenu poslije pohare Mehmed paše Ćuprilića. Vladika Danilo protivio se zahtjevu za zaštitu Mlečana. Ugovorom o primanju mletačke zaštite, u Crnoj Gori je uvedeno guvernadurstvo, što je dovelo do dualizma vlasti koji je narednih decenija iscrpljivao Crnu Goru. Kada se vladika uvjerio da ne može poništiti ugovor, riješio je da ga prihvati i tako zadrži primat u političkom životu zemlje.


    1853. Pogibija Jakova Dakovića. Grahovski vojvoda i senator (zasnovao novo porodično prezime po pradjedu Daku iz bratstva Vujačića), rođen je 1782. godine. Knez je postao 1825, poslije pogibije oca Pera. Odbijao je plaćanje harača Turcima, težio da Grahovo pripoji Crnoj Gori i prisno sarađivao sa Petrom I koji mu je je dodijelio titulu vojvode. Borio se sa Smail-agom Čengićem 1836. Biva zarobljen, odveden u Mostar i nakon izvjesnog vremena oslobođen. Prilikom prve Omer-pašine vojne 1853. i napada na Grahovo, zatvorio se sa rođacima i plemenicima u pećinu u blizini kuće, pružao snažan otpor, ali su ga Osmanlije na prevaru izmamili, zarobili i poslije mučenja, posjekli na Klobuku.

    1884. Gradnja Zetskog Doma. Odluka da se gradi zdanje, koje će odigrati veliku ulogu u pozorišnoj i prosvjetnoj sferi ne samo na Cetinju već i cijeloj Crnoj Gori donesena je na sjednici Društva Cetinjske čitaonice. U tu svrhu formiran je odbor za podizanje građevine. Prilozi su stizali iz svih krajeva Crne Gore, južnoslovenskih prostora i inostranstva. Projektant „Zetskog doma” bio je Josip Slade. Građevinskim radovima rukovodio je Jozo Terzović, neimar iz Dalmacije. Objekat posvećen 400-godišnjici preseljenja sjedišta države Crnojevića sa Oboda na Cetinje je u najvećoj mjeri izgrađen za četiri godine, tako da je prva predstava u novoj pozorišnoj dvorani („Balkanska carica”) igrana 1888. Zdanje Zetskog doma je završeno 1896. godine.

    1916. Umro je Ilija Plamenac, crnogorski vojskovođa, političar i prvi ministar vojni. Istakao se u ratovima protiv Turske 1853. i 1862, imenovan je za senatora i vojvodu u crnogorsko-turskom ratu 1876-78, potvrdio se umješnošću komandovanja, naročito na Fundini, Trijebču i Maljatu, kao i u otporima skadarskom paši na primorju. Vojvoda Ilija Plamenac bio je dugogodišnji ministar vojni Knjaževine Crne Gore, diplomata i proslavljeni vojskovođa. Bio je u neku ruku utemeljivač crnogorskih kulturnih institucija. Njegovom zaslugom i zauzimanjem otvorena je Cetinjska čitaonica. On je takođe osnivač prvog vojnog muzeja na Cetinju, poznatog pod imenom Laboratorija, 1870. godine, namijenjenog u prvom redu za pohranjivanje ratnih trofeja
    .

    1919. Na inicijativu velikih sila, kralj Nikola je crnogorskom narodu uputio poslanicu kojom "preklinje da se prestane sa prolijevanjem krvi"i uvjerava Crnogorce da su njihova prava zajamčena od Mirovne konferencije u Parizu koja je upravo tada i zasijedala.


    1925. Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izdala je naređenje kojim svečanosti prenosa kostiju Petra II Petrovića Njegoša sa Cetinja u novosagrađenu kapelu na Lovćenu, proglašava širokom državno-nacionalnom i kulturnom manifestacijom.

    1953. Na Cetinju je Osnovan EI „Obod.” Privredno preduzeće koje se razvilo u uglednog proizvođača, u prvom redu bijele tehnike, čija je djelatnost bila od velikog značaja za razvoj Cetinja. Nastalo je proširenjem preduzeća Industrija ribe sa Rijeke Crnojevića i ubrzo proširilo mrežu proizvodnih pogona i saradnju sa kooperantima u zemlji i inostranstvu: „Bauknehtom”, „Ibernom” i „Asperafrigom”.

    2005. Najnoviji prijedlog rukovodstva Crne Gore o pretvaranju državne zajednice Srbija i Crna Gora u zajednicu nezavisnih država, „odslikava trajnu težnju crnogorskog rukovodstva ka punom suverenitetu njihove male republike", istakao je Asošijeted pres u jednom od sve brojnijih reagovanja svjetskih novinskih agencija na prijedlog Podgorice.

    2006. Prijedlog da je za odluku o nezavisnosti potrebna većina od 55 odsto izašlih birača doveo je do drastičnog zaokreta u retorici opozicionih stranaka koje čitaju preporuke Brisela kao otvorenu podršku, pa insistiraju da referendum bude održan po pravilima koja je Podgorici uručio Solanin izaslanik, Miroslav Lajčak. Oni vide šansu da se, prema postojećem modelu, onemogući suverenistima da dosegnu prag od 55 odsto.

    u svijetu:

    1574. U Francuskoj izbio peti vjerski rat
    između katolika i hugenota [protestanata]. Hugenotski ratovi potresali su Francusku do početka 18. vijeka, a punu ravnopravnost hugenoti su stekli tek nakon Francuske revolucije 1789.

    1685. Rođen njemački kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najznačajniji muzičar baroka.

    1821. U Rimu umro engleski pjesnik Džon Kits čija se djela ubrajaju među najljepša poetska djela na engleskom jeziku.

    1836. Oko 4.000 vojnika pod komandom meksičkog generala Antonija Lopesa de Santa Ane počelo opsadu tvrđave Alamo u Teksasu. Tvrđava koju je branilo oko 200 dobrovoljaca, među njima Dejvi Kroket, pala 6. marta, svi branioci poginuli.

    1898. Francuski pisac Emil Zola uhapšen zbog objavljivanja otvorenog pisma predsjedniku Francuske, pod naslovom 'Optužujem', u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa.

    1902. Rođen je Otokar Keršovani, novinar, publicista i politički radnik druge Jugoslavije.

    1903. Kuba je dala zaliv Gvantanamo u trajni najam Sjedinjenim Američkim Državama.

    1905. Američki advokat Pol Persi Haris osnovao u Čikagu Rotari klub.

    1919. Benito Musolini napustio Socijalističku partiju i osnovao fašističku stranku pod nazivom 'Fasci del Combattimento'.

    1934. Ubijen lider nikaragvanskih pobunjenika Cezar Augusto Sandino.

    1938. U Kuvajtu otkriveno prvo nalazište nafte.

    1939. Rođen Piter Fonda, američki filmski glumac.

    1944. U Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska vojna misija, prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.

    1944. Staljin je izdao naredbu da se svi Čečeni presele u Kazahstan. Velik dio od njih pola miliona pritom je ubijen.

    1947. Osnovana je Međunarodna organizacija za standardizaciju, odgovorna za industrijske i komercijalne ISO standarde širom svijeta.

    1959. Međunarodni sud za ljudska prava otvorio prvo zasijedanje u Strazburu.

    1965. U Santa Moniki umro slavni američki filmski komičar Sten Laurel, 'mršavi' iz tandema Stanlio i Olio.

    1981. U pokušaju da izvrši državni udar i zbaci vladu Adolfa Suareza, grupa gardista pod vođstvom pukovnika Antonia Tehera upala, uz pucnjavu, u španski parlament.

    1994. Bosanski muslimani i Hrvati zaključili sporazuman prekid vatre koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje Muslimansko-hrvatske federacije u okviru Bosne i Hercegovine.

    1999. Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Albanaca u Rambujeu kod Pariza prekinuti bez potpisivanja sporazuma koji su pregovaračima ponudili međunarodni posrednici. Srpska strana odbila prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova.

    2000. Umro Stenli Metjus, engleski fudbaler, osvajač prve "Zlatne lopte" .

    2008. Umro je bivši predsjednik Republike Slovenije i nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ, Janez Drnovšek. Drnovšek je četiri puta biran za premijera Slovenije, poslednji put 2000. godine, a na izborima održanim decembra 2002. godine izabran je za predsjednika Slovenije sa 56,51 odsto glasova.



    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 23-02-10 at 12:17.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #63
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    24. februar

    Na današnji dan se obilježava Dan nezavisnosti Estonije.

    1473. Ivan Crnojević proglašen za mletačkog plemića. Gospodaru Zete – Crne Gore i njegovim nasljednicima, mletačko Vijeće devetorice dodijelilo je titulu očekujući da ih čvrsto veže za svoje interese. Iako je imao problema u odnosima sa Venecijom, Ivan Crnojević je prihvatio titulu želeći da dobije podršku Republike pred prijetnjama Mehmeda II Osvajača, koji je planirao veliki pohod na tadašnje mletačke posjede na prostoru Albanije i Zetskom primorju.

    1835. Rođen Šimun Milinović, Nadbiskup barski i primas Srbije, iz Lovreća (Dalmacija). Prije dolaska na čelo Nadbiskupije bio je profesor u Sinjskoj gimnaziji. U Crnu Goru je došao 1887. godine, nakon potpisivanja konkordata između Vatikana i Crne Gore (1886.). Angažovao se na otvaranju katoličkog sjemeništa u Baru i uvođenju crkvene službe na staroslovenskom jeziku. Nezadovoljan radom i usljed bolesti, više puta je davao ostavku na svoj položaj. Umro je 23. marta 1910.

    1869.
    Rođena princeza Marija od Crne Gore. Četvrtu kćer kralja Nikole i kraljice Milene krstio je ruski car Aleksandar II koga je, na tim povodom upriličenoj ceremoniji, zastupao njegov ađutant Dolgorukov. Umrla je rano, 25. aprila 1885. u Rusiji, gdje je bila na školovanju.

    1886. U Državnoj štampariji na Cetinju u tiražu od 1000 primjeraka, izašla je Balkanska carica, dramsko djelo knjaza Nikole. Knjaz je, poslije uspjele provjere na pozornici, riješio da štampa svoju dramu, ali još uvijek ne za najširu publiku. Za svaki štampani primjerak "Balkanske carice" knjaz Nikola I će, na molbu zainteresovanog, a često i uz preporuku, davati saglasnost za uručenje.
    Na izrečene pohvale knjaz je rekao: "Nijesam mislio da može izaći nešto važno za slovensku književnost, ja sam pisao za svoj crnogorski narod".

    1891.
    Pokrenut je prvi omladinski časopis pod nazivom „Cetinjski bogoslovac”, koji je nastavio tradiciju đačkog literarnog društva „Crnogorski borac”. Vlasnici i urednici bili su učenici II i III razreda Bogoslovsko-učiteljske škole na Cetinju, među kojima Risto Popović, Andrija Jovićević, Lazar Perović i drugi budući prosvjetari i pisci.

    2006. Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta o pregovorima radi zaključenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom, ocijenio je u jednom intervjuu da predlog o neophodnoj kvalifikovanoj većini od 55 odsto izašlih birača na referendumu u Crnoj Gori "nije normalan".

    2006. Na Monteviziji 2006. godine, crnogorskom izboru za pjesmu evrovizije, pobijedio je Kotoranin Stevan Fedi sa pjesmom "Cipele".

    u svijetu:

    303. Rimski car Galerije započeo je progon hršćana.

    1304. U Maroku se rodio Ibn Battuta, istaknuti marokanski brijač, putnik i istraživač.

    1443. Rođen mađarski kralj Matija Hunjadi, poznat kao Matija I Korvin, koji je tokom vladavine od 1458. uspješno ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. godine i Beč. Obnovio je madjarsku državu poslije decenija feudalne anarhije.

    1530. Karla V u Bolonji, za svetog rimskog cara i kralja Italije (već je bio kralj Španije i vladar njene ogromne imperije) krunisao papa Klement VII, što je bilo posljednji put u istoriji da rimski biskup kruniše nekog vladara.

    1582. Po savjetu njemačkog astronoma Kristofera Klavijusa (1538-1612) i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Lilija (1520-1576), papa Grgur XIII (1502-1585) je obznanio reformu do tada postojećeg, julijanskog, kalendara papskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prve dvije riječi njenog teksta.

    1786. Rođen njemački pisac Vilhelm Grim, skupljač i obradjivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih djela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom.

    1824. U Visokom kod Kalnika, rodio se Matija Mrazović, hrvatski advokat, političar i publicista.

    1848. Pod pritiskom naroda i liberalne buržoazije abdicirao francuski kralj Luj Filip, nosilac režima 'građanskog kraljevstva', a dva dana kasnije je proglašena francuska Druga republika.

    1848. U Londonu je na njemačkom jeziku objavljen "Manifest komunističke partije", koji su napisali Karl Marks i Fridrih Engels.

    1868. Kongres SAD pokrenuo, prvi put u američkoj istoriji, postupak impičmenta protiv predsjednika države Endrjua Džonsona. Optužen za kršenje Ustava, Džonson je bio primoran da se naredne godine povuče sa predsjedničkog položaja.

    1885. Rođen Čester Vilijam Nimic, američki admiral, komandant Pacifičke flote SAD u Drugom svjetskom ratu.

    1887. Pariz i Brisel postale prve dvije prijestonice povezane telefonskom vezom.

    1914. U Beogradu je rođen Vladimir Dedijer, naučni radnik i publicista, učesnik NOR-a.

    1920. Prvi politički program njemačke Nacionalsocijalističke radničke partije, koju je 1919. u Minhenu osnovao Adolf Hitler, objavljen je u 25 tačaka.

    1938. U Arlingtonu u Nju Džersiju napravljen prvi proizvod od najlona - čekinje za četkicu za zube.

    1946. Huan Peron izabran za predsjednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države.

    1955. U mjestu Sen Šamon, u departmanu Loara rođen Alen Prost , francuski vozač, svjetski šampion, a kasnije i vlasnik tima formule 1. U trkama formule 1 je učestvovao do 1993. godine, kada se povukao nakon četvrte osvojene šampionske titule. Osnovao je tim Prost grand pri koji je učestvovao u trkama od 1997. do 2001. godine. Prost se u godinama prije formule 1 bavio kartingom. 1975. godine je bio najbolji u kategoriji seniora u cijeloj Francuskoj.

    1966. U Gani, vojnim udarom dok je bio u posjeti Kini, zbačen predsjednik Kvame Nkrumah, pod čijim je vođstvom Gana 1957. izborila nezavisnost od Britanije.

    1971. Alžir saopštio da preuzima kontrolu nad francuskim petrolejskim kompanijama u zemlji.

    1989. Iranski ajatolah Homeini ponudio 5 miliona dolara za smrt engleskog književnika indijskog porijekla Salmana Ruždija.

    1990. Umro italijanski državnik Alesandro Pertini, bivši predsjednik Italije, najpopularniji italijanski političar poslije Drugog svjetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina proveo je u fašističkim zatvorima, u Drugom svjetskom ratu učestvovao je u pokretu otpora.

    1991. Nekoliko sati poslije posljednjeg pokušaja sovjetske diplomatije da spriječi sukob, počela ofanziva američkih snaga i njihovih saveznika u Zalivskom ratu protiv Iraka. Cilj ofanzive bilo prisiljavanje Iraka da napusti Kuvajt, koji je okupiran 1. avgusta 1990.

    1993. Umro Bobi Mur, engleski fudbaler.

    2000. Savjet bezbjednosti UN odobrio je slanje 5.500 pripadnika mirovnih trupa za nadgledanje krhkog primirja u Demokratskoj Republici Kongo.

    2001. Džordž Buš preuzeo dužnost predsjednika SAD, nakon što je na izborima pobijedio Ala Gora.

    2002. Na Zimskim olimpijskim igrama u Solt Lejk Sitiju (SAD) najviše medalja osvojili su sportisti iz Njemačke: 12 zlatnih, 16 srebrnih i sedam bronzanih, odnosno, ukupno 35 medalja.

    2003. Umro Alberto Sordi, italijanski filmski glumac.

    2004. U snažnom zemljotresu u sjevernom Maroku, poginule su 572 osobe, a 30.000 ljudi je ostalo bez svojih domova.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 24-02-10 at 14:15.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #64
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    25. februar

    1500. Odlazak Đurđa Crnojevića. U vrijeme snažne ekspanzije Osmanskog carstva i pada velikog dijela teritorije tadašnje Crne Gore pod njegovu vlast, posljednji slobodni gospodar iz treće crnogorske dinastije – Crnojevića, prilikom povratka iz Italije gdje se sklonio želeći da izbjegne svrgavanje sa vlasti koje je planirala Porta namjerivši da na njegovo mjesto postavi Đurađevog brata Stefana, dospio je u ruke Turaka. Premda prerušen u fratra, kako ga ne bi otkrili mletački žbiri, ipak potkazan od Venecije, sa kojom je zbog čestih verbalnih napada na sve njene institucije bio u zavadi, izručen je sultanu koji mu je, kako saopštava mletački hroničar Sanuto, ponudio upravu Crnom Gorom pod uslovom da u Carigrad dovede porodicu. Postoje pretpostavke da je taj zahtjev odbijen, te da je Đurađ dobio posjed u Anadoliji i tamo, kako neki istoriografi navode, živio do 1514. godine, odnosno da je 1503. otišao na Rodos. Nakon Đurađevog odlaska Crnom Gorom je, kratko vrijeme, do 1528. upravljao njegov islamizovani brat Skender-beg (Staniša), nakon čije smrti je ona pripojena skadarskom sandžakatu. U otporu koji su Osmanlijama počeli pružati Crnogorci, veliku ulogu imao je u tom periodu, do stvaranja moderne crnogorske države, Opštecrnogorski zbor kao vrhovno političko tijelo.

    1888.
    Umro Josif Pančić, znameniti botaničar koji je značajan dio istraživačkog rada obavio i u Crnoj Gori. Rođen je u selu Ugrine kod Birbira u Hrvatskom primorju 5. aprila 1814. Studirao je na filozofskom odsjeku Velike škole u Zagrebu, a potom medicinu u Budimpešti koju je završio 1842. da bi 1845. pošao u Beč radi usavršavanja u botanici. Premda je karijeru počeo kao ljekar u Srbiji, ubrzo se sasvim posvetio botanici. Bavio se opsežnim istraživanjima u Srbiji i tokom 1882. i 1883. u Bugarskoj, a u međuvremenu je (1873.) boravio u Crnoj Gori, proučavajući floru Lovćena, Durmitora i Komova. Istraživao je i vegetaciju Skadarskog jezera, Sutormana, i Orjena. Na tom putovanju sakupio je značajan herbarijski materijal i 1875. u Beogradu objavio poznato djelo „Elenchus plantarum vascularium quas aestate a. 1873 in Crna Gora“, gdje je prikazao gotovo 1.300 vrsta biljaka, među kojima su devet nove za nauku. U slivu rijeke Drine otkrio je vrstu Pincea omorica, poznatu u narodu kao „Pančićeva omorika“. Opisao je, što sam, što u koautorstvu, 217 novih taksona, a u njegovu čast je nazvano 35 novih, među kojima i rod Pancicia. U Srbiji je bio veoma uvažen pa je biran za predsjednika Srpskog učenog društva, i prvog predsjednika Srpske kraljevske akademije.


    1910. Zakonom o administrativnoj podjeli Crna Gora je podijeljena na deset oblasti. Ovim je izmijenjena važeća podjela na pet oblasti- katunsko riječku, nikšićku, moračku, vasojevićku i primorsko crmničku, koja je ustanovljena 1903. godine. Pokazalo se da su ove oblasti preglomazne i ova izmjena je trebalo da olakša realizaciju privrednih planova i razvoja Crne Gore.

    1923. Obnovljen rad Nikšićke banke. Finansijska ustanova izrasla iz Nikšićke štedionice, prve banke u Crnoj Gori, 1914. preimenovane u Nikšićku kreditnu banku koja je zbog rata prekinula djelatnost, obnovljena je na skupštini akcionara. Za direktora je imenovan Jakov Mijušković. Banka je uspješno radila do kapitulacije 1941. godine.

    u svijetu:

    1570. Papa Pije V ekskomunicirao englesku kraljicu Elizabetu i zbog njene podrške protestantizmu i anglikanskoj crkvi.

    1841. Rođen Pjer Ogist Renoar, francuski slikar, jedan od najistaknutijih predstavnika impresionizma.

    1873. Rođen je italijanski operski pevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cenjen kao izvođač uloga u operama Đuzepea Verdija i Đakoma Pučinija i kao interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonsku ploču.

    1899. Umro osnivač britanske novinske agencije Rojters, njemački Jevrejin Paul Julijus fon Rojter, po kojem je nazvana najstarija svjetska agencija.

    1921. Demokratsku Republiku Gruziju okupirala je sovjetska Crvena armija.

    1943. U Liverpulu rođen Džordž Harison, engleski muzičar, član grupe "Bitlsi".

    1948. Prinudivši premijera Eduarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi, komunisti su u Čehoslovačkoj preuzeli vlast. Ovaj događaj nazvan je "februarski udar".

    1954. Egipatski predsjednik Mohamed Nagib prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je kao premijer i predsjednik Revolucionarnog savjeta preuzeo Gamal Abdel Naser, njegov blizak saradnik prilikom obaranja kralja Faruka I u julu 1952.

    1956. Na završetku 20. kongresa Komunističke partije SSSR, Nikita Hruščov pročitao tzv. Tajni referat u kojem je izložio posljedice Staljinove vladavine i kulta ličnosti.

    1964. Pobjedom nad Soni Listonom u Majamiju, Kasijus Klej, od 1965. Muhamed Ali, postao prvi put prvak svijeta teške kategorije u boksu. Titulu je potom devet puta uzastopno uspješno odbranio, a oduzeta mu je 1967. sudskom presudom zbog odbijanja da bude mobilisan za rat u Vijetnamu.

    1983. Umro američki dramski pisac, pripovjedač, romansijer i pjesnik Tenesi Vilijams. Poznata njegova djela su Staklena menažerija, Tramvaj zvani želja...

    1991. U Budimpešti, ministri spoljnih poslova i odbrane šest zemalja, članica Varšavskog pakta (Sovjetski savez, Poljska, Čehoslovačka, Rumunija, Bugarska i Mađarska) potpisali protokol o ukidanju ove vojne organizacije, nakon 36 godina postojanja (14.05.1955. godine).

    1993. Kim Jong Sam preuzeo dužnost predsjednika Južne Koreje kao prvi civil na čelu te azijske države poslije 32 godine.

    2003. Umro italijanski komičar i režiser Alberto Sordi koji je, u 60 godina dugoj karijeri, igrao u oko 150 filmova.

    2004. U 86. godini umro Stanislav Rinjak, prvi registrovani zatvorenik u nacističkom koncentracionom logoru Aušvic.

    2004. Češki parlament donio odluku o slanju više od 100 vojnika u Avganistan, što je prvo aktivno učešće českih oružanih snaga od II svjetskog rata.

    2005. Umro Piter Benenson, osnivač Organizacije za ljudska prava Amnesti internešenel, koja je dobitnik Nobelove nagrade.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #65
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    26. februar

    1781. U Stanjevićima je umro vladika Sava Petrović, upravitelj Crne Gore. Rođen je u Njegušima 1700. godine. Crkvenu i državnu vlast vršio je od 1735. do 1781. godine, nakon smrti svog strica vladike Danila čiji je bio pomoćnik (koađutor) od 1719. do 1735. godine, na skupu crnogorskih glavara 1735. godine, izabran je za njegovog nasljednika. Iako je imao ugled među plemenicima, ubrzo je pokleknuo pred samovoljom glavara.
    Učvrstio je samostalnost Crnogorske mitropolije, odnosno Vladikata, i nastojao da očuva Crnu Goru ukliještenu između neprijateljskog Osmanskog carstva i nenaklonjene Venecije, održavajući veze koje je sa Rusijom uspostavio njegov prethodnik. Živio je povučeno u manastirima Maine i Stanjevići, a opšteplemenskim poslovima, umjesto njega, upravljao je njegov brat od strica Vasilije. Sahranjen je u manastiru Stanjevići, odakle su njegovi posmrtni ostaci preneseni na Cetinje.

    1831. Pavle Apolonovič Rovinski, ruski naučnik, publicista i revolucionar, rođen je u selu Gusevka - Saratovska gubernija, u imućnoj plemićkoj porodici. Naslijedio je ogromno imanje sa 55 kmetova, što mu je, pored ostalog, pružilo povoljne mogućnosti za školovanje. Godine 1904. na Kazanskom univerzitetu dodijeljena mu je titula doktora slovenske filozofije. Kao strastveni putnik, obišao je mnoge, posebno slovenske zemlje.
    Pavel Apolonovič se početkom maja 1879. našao u Crnoj Gori, gdje će s manjim prekidima provesti blizu 27 najboljih stvaralačkih godina. Intenzivno se preko 30 godina bavio naučno istraživačkim radom o Crnoj Gori. Napisao je brojne studije, rasprave i članke o Crnoj Gori i objavio ih u raznim crnogorskim periodičnim publikacijama. Svakako, najznačajnije, životno djelo P. A. Rovinskog koje je rezultiralo kao plod njegoog decenijskog izučavanja Crne Gore, je kapitalna višetomna edicija 'Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti'. Posebno je obradio društvenu organizaciju, državni život (1815-1907), porodicu, kuću, namještaj, nošnju, ishranu, privredni život, običaje, pogled na svijet Crnogoraca i mnoge druge osobine njihove materijalne, duhovne i socijalne kulture. Crnu Goru je smatrao svojom drugom domovinom i tako jednom prilikom kaže: Tamo mi je ostalo sve čime je živjelo i kucalo moje srce, što se ničim ne da dopuniti ni zamijeniti.
    A svaki Crnogorac, koji je imao priliku da upozna Pavla Rusa, smatrao se srećnim. Bio je izuzetno omiljen, drag i dobrodošao gost u svakoj kući crnogorskoj. Aktivno je učestvovao u kulturno-prosvjetnom i javnom životu Crne Gore. Dok je pisao o Crnoj Gori sigurno nije znao koliko će Crnogorci jednoga dana pisati o njemu.. Umro je 15. januara 1916. godine.

    1928. Svečano otvoreno Narodno pozorište u Nikšiću dramom "Moć tame" Lava Nikolajeviča Tolstoja, a povod je bilo 100 godina njegovog rođenja. Gradsko pozorište nastavilo je tradiciju teatarske djelatnosti začete 1884. godine. Glumački ansambl oformljen je od članova dramske sekcije „Zanatlijsko-radničkog udruženja”. Upravnik i reditelj bio je Milutin Plamenac. Prvu upravu pozorišta činili su, pored Plamenca, Stojan Cerović, Vojislav Krunić, Savo Njunjić i Ljubo Đurić.

    1955. Osnovan je Košarkaški savez Crne Gore, u sklopu Košarkaskog saveza Jugoslavije. Po obnovi nezavisnosti, KS CG nastavio samostalno djelovanje, a od 2006. godine član je FIBA. Prvu zvaničnu, prijateljsku utakmicu nacionalna selekcija odigrala sa BIH 13. avgusta 2008. Rezultat je bio 79:74.

    2006. Referendum o državno-pravnom statusu Crne Gore biće organizovan prema evropskim standardima, jer je ona čvrsto opredijeljena za evropsku perspektivu i pored toga što briselske preporuke predstavljaju opasan presedan, poručio je crnogorski premijer Milo Đukanović. On je naglasio kako, i pored takvog presedana koji od manjine pokušava napraviti većinu, očekuje da će suverenistička opcija osvojiti 55 odsto glasova izašlih birača na referendumu.

    2007. Međunarodni sud pravde presudio je da Srbija nije počinila, niti podsticala, genocid u Srebrenici 1995. niti je u tome bila saučesnik, ali je prekršila svoje obaveze time što nije učinila ništa da spriječi taj zločin niti da kazni počinioce. Sud pravde je saopštio i da Crna Gora nije subjekt u sporu BiH protiv SCG jer ona ne predstavlja kontinuitet državne zajednice Srbije i Crne Gore.

    U svijetu :


    1200. Umro je Stefan Nemanja,
    osnivač dinastije Nemanjića. Vlast u Raškoj preuzeo je 1166. godine, zbacivši brata Tihomira, vlaškog župana. Pokušao je da se oslobodi vazalnog položaja od vizantije, a u tome je uspio tek poslije smrti vizantijskog cara Manojla Komnina 1180. godine. Vlast je predao srednjem sinu Stefanu Prvovjenčanom, a ne najstarijem Vukanu, i zajedno sa najmlađim Rastkom (Svetim Savom) na Svetoj Gori podigao manastir Hilandar, nakon čega se i zamonašio.

    1531. U zemljotresu u Portugalu poginulo nekoliko desetina hiljada ljudi, srušen veliki dio Lisabona i nekoliko drugih gradova.

    1777. Rođen srpski vojvoda i diplomata, prota Mateja Nenadović. Bio je predsjednik Praviteljstvujuščeg sovjeta, prve srpske vlade.

    1802. rođen je Viktor Igo, najveći pjesnik 18. vijeka, rodonačelnik francuskog romantizma. Pisao je pjesme, pozorišne komade, romane, eseje, pamflete. Poznata njegova djela su romani: Bogorodična crkva u Parizu, Jadnici, Rabotnici na moru, zatim pozorišni komadi Ernani, Lukrecija Bordžija...

    1815. Napoleon Bonaparta pobjegao iz zatočeništva, sa ostrva Elba i uz pomoć grupe sljedbenika vratio vlast u Francuskoj. Njegova druga vladavina, nazvana 100 dana, okončana u junu, poslije vojnog poraza kod Vaterloa.

    1846. Rođen Vilijam Kodi, poznatiji pod imenom Bafalo Bil, legendarna ličnost američkog 'Divljeg zapada'.

    1885. Predstavnici 15 zemalja na kongresu u Berlinu, koji je organizovao kancelar Njemačke Oto fon Bizmark, dogovorili se o podjeli centralne i istočne Afrike.

    1901. Vođe Bokserskog ustanka u Kini Či Hsui i Hsu Čeng Ju javno pogubljeni odsijecanjem glave.

    1909. Turska priznala austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.

    1915. Njemci u Prvom svjetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrijebili bacače plamena.

    1916. Njemci u Prvom svjetskom ratu potopili francuski teretni brod Provansa 2. Poginulo 930 ljudi.

    1932. Rođen Džoni Keš, američki pjevač kantri muzike.

    1935. Škotski fizičar Robert Votson Vat predstavio prvi kompletan i praktično upotrebljiv radar.

    1936. Adolf Hitler u Njemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju tzv. narodnog vozila, folksvagena.

    1952. Premijer Velike Britanije Vinston Čerčil saopštio da je Velika Britanija proizvela atomsku bombu i da će je isprobati u Australiji.

    1960. Umro je Aleksandar Belić, poznati srpski lingvista, profesor Beogradskog univerziteta, član svih slovenskih akademija nauka, počasni profesor Moskovskog univerziteta, osnivač i urednik časopisa Jugoslovenski filolog i Naš jezik. Napisao je oko 500 rasprava jezičkih ogleda, naučnih kritika,polemika i priloga.

    1969. Umro Karl Jaspers, njemački filozof, jedan od glavnih predstavnika filozofije egzistencijalizma.

    1971. Umro Fernandel (Fernan Kontanden), francuski filmski glumac - komičar.

    1980. Egipat i Izrael uspostavili diplomatske odnose, okončano ratno stanje između dvije zemlje dugo 30 godina.

    1986. SSSR u Zemljinu orbitu lansirao prvi blok svemirske stanice Mir, koja je poslije 15 godina uništena sagorijevanjem. Nesagorjeli djelovi pali u Tihi okean 23. marta 2001.

    1993. U eksploziji koju su u Svjetskom trgovinskom centru u Njujorku izazvali arapski islamski teroristi poginulo šest, povrijeđeno 1.000 ljudi.

    1995. Poslije gubitka vrijednog oko milijardu dolara, koji je na berzi u Singapuru izazvao diler Nik Lison, bankrotirala londonska banka Bering, jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.

    2001. Umro Dragoslav Avramović, bivši guverner Narodne banke Jugoslavije, autor programa ekonomske stabilizacije 1994, kojim je suzbijena hiperinflacija u Jugoslaviji.

    2004. U avionskoj nesreći kod Mostara, u Bosni i Hercegovini, poginuli predsjednik Makedonije Boris Trajkovski i članovi delegacije koji su s njim putovali na međunarodnu konferenciju o investiranju u BiH. Za novog predsjednika Makedonije 14. aprila izabran lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije i premijer Branko Crvenkovski.

    2006. Na Olimpijskom stadionu u Torinu službeno zatvorene 20. Zimske olimpijske igre.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 01-03-10 at 23:12.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #66
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    27. februar

    1649. Pet crnogorskih prvaka, u ime svojih nahija - Katunske, Riječke, Crmničke, Lješanske i Pješivačke, potvrdilo je odluku o primanju mletačke vlasti koju su inicirale Crmnička i Riječka nahija. Već oktobra mjeseca Venecija je dodijelila plate petnaestorici najuglednijih glavara svih crnogorskih nahija, čime je proces prilaženja Crnogoraca Mlečanima priveden kraju. To se nije dopadalo Turcima i u ljeto naredne godine upadali su u Crnu Goru i pljačkali je.

    1806. U vrijeme ekspanzije Francuske imperije i shodno odlukama mira u Požunu- zaposijedanja novih teritorija, vladika Petar I sazvao je na Cetinju Opštecrnogorski zbor, na kojem je (uz prethodni sporazum sa ruskim admiralom Senjavinom čija se flota zaputila u Boku i Dalmaciju) donijeta odluka da se od austrijske vojske u Primorju zatraži predaja svih vojnih utvrđenja uoči očekivanog dolaska Francuza, kojima je pomenutim mirom pripala na upravljanje Bokeljska provincija. Odmah nakon toga, održan je i sastanak bokeljskih prvaka sa vladikom Petrom I u Risnu, i odlučeno da se povede zajednički „sveti rat” protiv „bezbožnih Francuza”. Sa odlukama tog sastanka solidarisale su se i sve katoličke bokeljske opštine.

    1847. U Beču je, u 600 primjeraka, iz štampe izašao Gorski vijenac , prva značajna knjiga crnogorske pisane književnosti, epsko- filozofski i istorijski spjev Petra Drugog Petrovića Njegoša. Stihovi o besmrtnosti žrtava palih za slobodu, puni istorijskih korijena, shvatanja borbe i života, napisani su narodnim jezikom i puni duboke misaonosti.

    1911. Rođen Savo Radulović. Obrazovanje je sticao u Školi lijepih umjetnosti na Univerzitetu u Vašingtonu, Harvardu i Rimu. Njegov početni likovni angažman nosi pečat mukotrpnog života u rudnicima Ilinoisa i El Grekovih, Gojinih i Rembrantovih uticaja. Prošao je faze realizma i postimpresionizma, a najviši nivo dosegao u ekspresionizmu. Posljednjih godina bavio se tematikom crnogorskog pejzaža. Izlagao je više puta u domovini i inostranstvu, posebno u SAD. Bio je član ULUCG. Umro je u Dubrovniku, 1993. godine.

    1993. U Štrpcima, željezničkoj stanici na pruzi Beograd -Bar, iz voza 671 je oteta grupa od 20 nedužnih putnika islamske vjeroispovijesti, od kojih su osmorica bili državljani Crne Gore. Najstariji među otetima imao je 59, a najmlađi nepunih 17 godina. Bilo je to u jeku ratnog požara u Bosni, a istina godinama nije bila dostupna javnosti. Tek nekoliko godina nakon završetka rata, saznalo se da su otmicu izveli pripadnici Vojske Republike Srpske. Posmrtni ostaci žrtava nijesu otkriveni. 2002. godine, uhapšen je Nebojša Ranisavljević kome je na suđenju u Bijelom Polju izrečena kazna od 15 godina zatvora.

    1973. Na Cetinju je rođen crnogorski odbojkaš Goran Vujević, odbojkaški reprezentativac Jugoslavije i Srbije i Crne Gore. Osvajač je zlatne medalje na Olimpijskim igrama 2000. godine i bronzane medalje na Olimpijskim igrama 1996. godine.

    2004. Predstavnici crnogorske Vlade, Savjeta ministara SCG, i JP Aerodromi Crne Gore, potpisali su sa Evropskom investicionom bankom ugovore o finansiranju i Projektu modernizacije crnogorskih aerodroma. EIB je Crnoj Gori odobrila kredit od 12 miliona eura za obnovu infrastrukture i opreme na aerodromima u Podgorici i Tivtu. To će, uz kredit koji je obezbijedila Evropska banka za obnovu i razvoj sa kojom je ugovor već potpisan, biti ukupno 23 miliona eura za crnogorske aerodrome.

    2006. Savjet ministara EU podržao je, u Briselu, u potpunosti napore i inicijative izaslanika visokog evropskog predstavnika za crnogorski referendum, Miroslava Lajčaka. U zaključcima Savjeta ministara pozdravlja se napredak vlasti i opozicije u definisanju modaliteta za organizovanje predloženog referenduma. Ministri EU pozvali su obje strane da postignu brzi dogovor o preostalim otvorenim pitanjima (većini, datumu i referendumskom pitanju), da bi se obezbijedila legitimnost referendumskog procesa.
    Lajčak je prethodno predstavio vlasti i opoziciji preporuke o organizovanju referenduma koje predviđaju da je za validnu odluku potrebno da je podrži 55 odsto izašlih birača. Tim paketom predloženo je organizovanje referenduma 14. maja zajedno sa lokalnim izborima i predloženo jedno referendumsko pitanje.

    Na današnji dan u svijetu se dogodilo:

    280. Rođen rimski imperator Konstantin I (Konstantin Veliki), koji je počeo hristijanizaciju Rimskog carstva. Godine 312. izdao je Milanski edikt o toleranciji kojim je hrišćanstvo izjednačio sa ostalim vjerama, a 325. godine sazvao Prvi vaseljenski sabor u Nikeji na kojem je stvoren temelj dogmatskog i kanonskog sistema hrišćanske crkve.

    1887. Umro ruski kompozitor i naučnik Aleksandar Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica", čije je djelo značajno doprinijelo razvoju ruske simfonije i kamerne muzike. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.

    1900. Osnovana britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom kao sekretarom.

    1902. Rođen američki pisac Džon Štajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. godine.

    1905. Reorganizacijom Velike škole osnovan je Beogradski univerzitet, prva univerzitetska ustanova u Srbiji.

    1932. Rođena Elizabet Tejlor, britansko-američka filmska glumica.

    1933. U požaru, koji su podmetnuli nacisti, izgorjela zgrada njemačkog parlamenta, Rajhstag, u Berlinu. Optuživši komuniste, nacisti su taj događaj iskoristili za obračun s političkim oponentima i zavodeći teror uništili posljednje ostatke parlamentarno-demokratskog sistema u zemlji.

    1936. Umro ruski ljekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu.

    1939. Velika Britanija i Francuska priznale vladu generala Franciska Franka u Španiji.

    1952. Održana prva sjednica UN u novom stalnom sjedištu svjetske organizacije u Njujorku.

    1956. Žene u Egiptu dobile pravo glasa.

    1964. Italijanska vlada objavila je da prihvata sugestije povodom toga kako sačuvati čuveni Krivi toranj u Pizi od rušenja. Posljednja istraživanja u tom trenutku pokazala su da se 55 metara visokom tornju sa 6 metara odstupanja po vertikali svake godine pomalo povećava nagib. Eksperti su upozoravali na to da je ova srednjovjekovna građevina (kula je podignuta u periodu 1174-1350. godine) podložna rušenju usljed mogućeg zemljotresa ili oluje. Prijedlozi su stizali iz cijelog sveta, ali sve do 1999. godine nije započeta uspješna restauracija.

    1965. Umro je Čarls Eduard le Korbizije, švajcarski arhitekta, slikar i pisac jedan od prvih boraca protivnika preživjelih oblika u arhitekturi i pobornika nove arhitekture.

    1967. Pink Flojd izdaje svoj prvi singl "Arnold Layne".

    1996. SR Jugoslavija ukinula sankcije protiv Republike Srpske(blokada na Drini) uvedene 4. avgusta 1994.

    1996. Republika Makedonija i Republika Grčka uspostavile diplomatske odnose na nivou ambasadora.

    1999. Međunarodne organizacije za borbu protiv korišćenja nagaznih mina procijenile da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega se sedam miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije.

    2002. U Zagrebu umro hrvatski vajar Kosta Angeli-Radovani čiji je stvaralački vijek protekao u stalnoj potrazi za novim oblicima modeliranja. Najpoznatiji je po voluminozno reduciranim ženskim aktovima i oblicima bliskim konstruktivnoj apstrakciji.

    2003. Tribunal u Hagu izrekao bivšoj predjsednici RS Biljani Plavšić kaznu od 11 godina zatvora i ona je upućena na izdržavanje kazne u švedski zatvor Hinseberj. Plavšićeva je krajem 2002. godine priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH.

    2003. Demografi Ujedinjenih nacija smanjili su svoje ranije prognoze o naseljenosti planete za 2050-tu godinu, sa 9,3 na 8,9 milijardi, zbog povećanja smrtnosti ljudi od AIDS-a.

    2006. Umro američki glumac Denis Viver koji se proslavio ulogom šerifa Meklauda u istoimenoj televizijskoj seriji.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 01-03-10 at 23:14.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #67
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. februar

    1431. od današnjeg dana, ove godine, datira prvi dokument koji svjedoči o postojanju pomorske trgovine u tadašnjem Kotoru. Dokument IAK govori o tome kako su Kotorani Marin Biste i Jakov Abate, unajmili brod kapetana Delabele (doplovio iz Tranija u Kotor) za prevoz žita na toj relaciji. Zakupnina je iznosila 29 zlatnih dukata, a od nje su zakupci bili dužni dati kapetanu u Apuliji 12, a ostatak po povratku u Kotor. Najstariji dokument iz 12. vijeka, premda se ne nalazi u IAK, govori o živoj pomorskoj trgovini grada, sa mjestima na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana.

    1661. U Perastu je rođen poznati slikar Tripo Kokolja. Dominantna figura kasnobaroknog slikarstva, ne samo Boke kotorske već i šireg istočno-jadranskog prostora. Gotovo čitav život proveo je u rodnom Perastu, gdje su barokni tokovi znatno intenzivnije pulsirali nego u ostalim bokeljskim naseljima. Njegovo ime, slikarski kist i slava, neraskidivo su vezani sa čuvenim bokeljskim svetilištem, Gospom od Škrpjela. O tome gdje se školovao nema podataka, ali je izvjesno da je boraveći u Veneciji pomno pratio i upoznavao savremena i nešto starija slikarska ostvarenja. Pod pokroviteljstvom Andrije Zmajevića oslikao je unutrašnjost Gospe od Škrpjela, crkvu Svete Ane iznad Perasta, potom palatu svog velikog mecene. Svoje umjetničke tragove ostavio je i na nekim dalmatinskim ostrvima. Umro je 18. oktobra 1713. godine.

    1937. Muzej grada Perasta osnovan je na današnji dan odlukom opštinskog vijeća grada Perasta, na temelju zbirke eksponata sakupljenih donacijama ili otkupom tokom XIX i početkom XX vijeka, i vrijedne arhivske građe opštine Perast od 1441. godine. Prvobitno smješten u zdanju peraške opštine, muzejski prostor je proširen seljenjem dijela eksponata u kuću čuvenog pomorskog kapetana Marka Martinovića, a od 1957. dobio je prostor u baroknoj palati porodice Bujovića. Jedan je od najstarijih muzeja u Crnoj Gori. Po bogatstvu i značaju eksponata zauzima posebno mjesto među muzejima na istočnoj obali Jadrana koji se bave istorijom pomorstva. Izuzetno su vrijedna svjedočanstva prošlosti ovog grada iz 17. i 18. vijeka, kada je Perast doživio najveći ekonomski i kulturni uspon, tokom epohe koju su obilježili čuveni Peraštani: Tripo Kokolja, Matija Zmajević, Marko Martinović, Petar Smekja, Vicko Bujović, porodice Visković, Bronze, Balović, Mazarović i mnoge druge.

    1972. u Zagrebu je prikazan prvi jugoslovenski dokumentarac Durmitor, snimljen 1930. godine. Iako je prikazivan u Austriji i Švajcarskoj odmah nakon snimanja, na projekciju u Jugoslaviji čekao je punih 40 godina. Autori filma su Branimir Gušić (profesor i ljekar) i Mirjana Gušić (ljekar). Film je trajao sat i po i prikazivao je prirodne ljepote durmitorskog kraja, njegove vrhove- Grudu, Bobotov kuk, Šarene pasove, Prutaše, Dobri do, i vrh koji tada nije imao ime, a autori filma su ga prozvali bezimenim. I danas se tako bilježi u geografskim kartama.

    2006. Portparol visokog evropskog predstavnika prenijela da je prihvatanjem preporuka Evropske unije za crnogorski referendum o tome da je referendumska odluka validna ako dobije podršku 55 odsto izašlih birača, stvoren pravni osnov da referendum bude legitiman. U Briselu je potvrđeno da je crnogorski premijer Milo Đukanović prethodnog dana lično obavijestio Havijera Solanu da prihvata predlog izaslanika Miroslava Lajčaka.

    u svijetu:

    1525.
    Španski osvajač Ernan Kortes pogubio posljednjeg astečkog cara Kuautemoka (Kvatemoka).

    1825. Rusija i Velika Britanija potpisale ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade, teritorija tada u posjedu Rusa i Britanaca.

    1844. Tokom prikazivanja nove fregate Prinston, koju je na reci Potomak priredila mornarica SAD, na brodu eksplodirao jedan od topova, usmrtivši državnog sekretara, ministra mornarice i još nekoliko funkcionera Vlade SAD.

    1869. Umro francuski pisac i diplomata Alfons de Lamartin, jedan od najvećih liričara romantizma.

    1900. Veliko vojvodstvo Baden donijelo je uredbu kojom se prvi put u Njemačkoj ženama daje pravo studiranja na visokim školama. Dotad su mogle učestvovati samo kao gosti slušaoci.

    1922. Velika Britanija formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.

    1933. Hitler je dan poslije paljenja Rajhstaga ubijedio predsjednika Njemačke Paula fon Hindenburga da potpiše Zakon o odbrani naroda i države, kojim su ukinute lične slobode, sloboda govora i štampe i pravo na okupljanje.

    1947. Rođen srpski ekonomista i političar Miroljub Labus.

    1948. Posljednje britanske vojne jedinice napustile Indiju. Laburistička vlada 1947. ukinula britansku vladavinu nad Indijom.

    1953. Jugoslavija, Grčka i Turska u Ankari potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji, Balkanski savez.

    1974. SAD i Egipat poslije sedam godina prekida obnovili diplomatske odnose.

    1985. Rođena srpska teniserka crnogorskih korijena Jelena Janković.

    1986. U centru Stokholma ubijen premijer Švedske i lider Socijaldemokratske stranke Ulof Palme. Jedan od najpopularnijih evropskih političara u to vrijeme, ubijen na ulici dok se sa suprugom vraćao kući iz bioskopa. Atentator nije otkriven.

    1991. Završen Zalivski rat, koji su 42 dana protiv Iraka vodili SAD i saveznici. Iračke snage prisiljene da napuste Kuvajt, okupiran 1. avgusta 1990.

    1991. Srpsko nacionalno vijeće i Izvršno vijeće SAO Krajine donijeli odluku da se SAO Krajina razdružuje od Hrvatske i ostaje u Jugoslaviji.

    1993. Vojni transporteri SAD iznad istočne Bosne izbacili prve tovare humanitarne pomoći u hrani i ljekovima, čime je počela operacija "Padobran" u ratom zahvaćenoj BIH.

    1994. U zoni zabranjenog leta iznad BiH, zapadno od Banjaluke, dva aviona SAD F16 srušila četiri srpska aviona "galeb".

    2003. Na zajedničkoj sjednici oba vijeća Skupštine Jugoslavije proglašena Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.

    2004. Afrički lideri se na samitu dogovorili da oforme Afričke multinacionalne snage, koje bi bile sposobne da intervenišu širom Afrike, u cilju okončanja građanskih ratova i sprječavanja genocida.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #68
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    1. mart

    1474.
    Tokom osvajačkog pohoda Osmanlija na Zetu Crnojevića, počela je na ušću Ribnice u Moraču gradnja tvrđave Depedeken, u skladu sa planovima sultana Mehmeda II Osvajača da na prostoru Podgorice naseli 5.000 turskih domaćinstava. Arheološka istraživanja tog lokaliteta, poznatog u narodu kao "Nemanjin grad", obavljena 1963. godine, pokazala su da nema naznaka da je tokom vladavine Nemanjića na tim prostorima, prije gradnje tvrđave Depedeken, bilo tragova ili temelja nekog drugog objekta.

    1578.
    Za ovaj datum se vežu počeci poštanskog saobraćaja u Crnoj Gori. Prve crnogorske poštonoše, njih do 150, učestvovali su u prenosu mletačkih pošiljki kopnenim putem, od Kotora (gdje su lađama dolazile iz Venecije) preko podlovćenske Crne Gore do Carigrada. Pošta je upućivana dva puta nedjeljno poštanskim drumom, preko Cetinja, do Žabljaka, Podgorice, dolinom Cijevne, u Peć i dalje, preko Filipolja i Andrinopolja, do Carigrada. Ugovorom je predviđeno da se za prenos obavljen od 1. marta do 31. avgusta daje naknada od 15, a tokom zimskih mjeseci 20 talira, te da se poštonoše u normalnim okolnostima na putu zadrže 17 dana u ljetnjem, odnosno 19 dana u zimskom periodu. Za bezbjednost pošte garantovali su knezovi preko čijih se područja pošta prenosila.

    1808. U Bajicama kod Cetinja, rođen je Savo Martinović, poznati crnogorski junak, pjesnik i sakupljač narodnih pjesama, jedan od saradnika Vuka Karadžića. Učestvovao je u borbama protiv Turaka i isticao se junaštvom, zbog čega ga je i Njegoš opjevao u epskom spjevu "Kula Đurišića".
    I sam je pisao pjesme o događajima u kojima je učestvovao, kao i memoare koje je objavljivao u ondašnjim novinama. Od njega je Vuk Karadžić prepisao 40 narodnih pjesama sa ovog područja.

    1884. Nakon nešto više od sedam godina pauze, ponovo se na Cetinju pojavila Crnogorka, prvi crnogorski književni nedjeljni list. Crnogorka se prvi put pojavila 10. jula 1871. godine i do 31. decembra izlazila je nedjeljno , kao dodatak Crnogorcu. Uređivao je Simo Popović, urednik Crnogorca, a u listu su sarađivali Jovan Sundačić, Vuk Vrčević, Laza Kostić, Knjaz Nikola, Simo Matavulj i drugi.

    1903. Na Cetinju je počeo da radi prvi parni mlin, vlasništvo cetinjskog trgovca Đura Sekulića, koji je imao u planu da napravi i fabriku tjestenina kao i parnu banju.

    1921. na Azurnoj obali Francuske, u Kant d Atibu, u egzilu, umro je Nikola Petrović, knjaz i kralj Crne Gore, vojskovođa, junak i pisac. Tim povodom "Glas Crnogorca" je pisao: "Umro je čovjek koji je crna brda crnogorska pozlatio slavom i veličinom, umro je kralj, pjesnik, civilizator, gospodar, heroj..." Na crnogorskom prijestolu bio je od 1860. do 1918. godine. Sa crnogorskom i hercegovačkom vojskom više puta je ratovao protiv Turaka i izvojevao sjajne pobjede na Vučjem dolu i Fundini, proširio teritoriju Crne Gore oslobodivši Nikšić, Podgoricu, Bar, Ulcinj... Sanstefanskim mirom Crnoj Gori je obezbijedio nezavisnost, a na Berlinskom kongresu, 1878. godine, Crna Gora je i faktički dobila Nikšić, Kolašin, Spuž, Žabljak, Bar, Plav i Gusinje i više nego dvostruko je uvećana. Počeo je razvoj trgovine,poljoprivrede i zanatstva, a u Nikšiću je osnovana prva štamparija. Knjaz Nikola je radio i na državnom ustrojstvu, osnovao je ministarstva, Veliki sud...

    1949. Početak rada Radio Titograda označen je najavnom špicom koju je, nakon seljenja prve crnogorske radio-stanice sa Cetinja u Titograd, u etar poslao tonski realizator Šćepan – Kaćo Kovačević. Zvaničan početak emitovanja programa Radio Titograda obilježen je 1. maja iste godine, kada je Radomir Komatina, tadašnji ministar prosvjete u Vladi NR Crne Gore, svečano pustio u rad novu radio-stanicu.

    1951. U istoimenom mjestu kod Nikšića, osnovana je bolnica "Brezovik", kao bolnica za tuberkulozu pluća. Prvi direktor bio je dr Zoran Kesler, poznati ljekar. Nakon ukidanja sanatorijuma za tuberkulozu na Cetinju, njegovo osoblje prešlo je u bolnicu u Brezoviku, koja je 1961. godine promijenila ime u Zavod za tuberkulozu, a 1969. prerasla u Zavod za plućne bolesti i tuberkulozu. Od 1991. godine ova zdravstvena ustanova ima naziv Specijalna bolnica za plućne bolesti.

    1992. Titograd, glavni grad Crne Gore, koji je novo ime dobio 13. jula 1946. godine, vratio je svoje ime na današnji dan, 1992. godine i od tada se ponovo zove Podgorica.

    1992. Na referendumu, na koji je izašlo 66,04 odsto birača, 95,94 odsto glasalo je za ostanak u Jugoslaviji. Referendum su bojkotovali Muslimani, Albanci i dio opozicionih partija.

    U svijetu:

    1498. Na putu ka Indiji, portugalski moreplovac Vasko da Gama iskrcao se, kao prvi Evropljanin, na obale današnje afričke države Mozambik.

    1562. Katolici u Francuskoj masakrirali više od 1.000 protestanata tokom njihove molitve u Vasiju (Vassy), što je bio početak dugotrajnih borbi i hugenotskih ratova, koji su, uz prekide, 36 godina razdirali Francusku.

    1767. Španski kralj Karlos III protjerao rimokatolički jezuitski red.

    1809. Švedska prva u svijetu uspostavila funkciju ombudsmana, osobe koja nadzire rad organa uprave i javnih službi, a postavlja je parlament. Prvi ombudsman bio Lars Avgust Manerhajm.

    1810. Rođen Frederik Šopen, poljski kompozitor i pijanist romantizma. Najistaknutiji predstavnik poljske muzičke kulture i jedan od najznačajnijih pijanista i kompozitora svih vremena. U svojoj dvadesetoj godini Frederik Šopen se seli u Pariz sa ciljem da se usavrši. Do tada je već komponovao svoja dva klavirska koncerta. Bio je prvi zapadni kompozitor koji je u klasičnu muziku unio elemente slovenske muzike. Njegove mazurke i poloneze još danas predstavljaju temelj poljske narodne klasične muzike. Šopen je često imao problema sa zdravljem i umro je sa 39 godina, poslije dužeg bolovanja od tuberkuloze.

    1812. Rođen ruski književnik, realist i satiričar Nikolaj Vasiljevič Gogolj. Umro je pomračenog uma, marta 1852. godine.

    1872. U planinskom području Jelouston, u SAD, osnovan prvi nacionalni park u svijetu.

    1891. Rođen Stanislav Vinaver, jedan od najznačajnijih protagonista moderne srpske književnosti poslije Prvog svjetskog rata. Autor Manifesta ekspresionizma.

    1896. Bosonogi ratnici abisinskog cara Menelika II potukli italijanske trupe kod Adue, Italija primorana da prizna nezavisnost Abisinije, kasnije Etiopije.

    1904. Rođen američki muzičar Glen Miler, tvorac zvuka velikih bendova četrdesetih godina. Poginuo 16. decembra 1944. godine u avionskoj nesreći iznad Lamanša, a oko njegove smrti postoji misterija...

    1910. Rođen britanski glumac Dejvid Niven.

    1919. U Beogradu se sastala prva Skupština Jugoslavije, privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kom je bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom Vlade.

    1927. Rođen američki glumac i pjevač Hari Belafonte.

    1941. Bugarska pristupila Trojnom paktu i dopustila njemačkim trupama da uđu u zemlju.

    1943. Britansko ratno vazduhoplovstvo počelo sistematsko bombardovanje evropskih željezničkih sistema na teritorijama pod kontrolom nacističke Njemačke.

    1947. Međunarodni monetarni fond počeo je sa radom.

    1954. SAD na pacifičkom ostrvu Bikini izvele prvu probu hidrogenske bombe.

    1959. Kiparski vođa pokreta za nezavisnost od Velike Britanije, arhiepiskop Makarios, vratio se progonstva na Kipar, izdejstvovao pregovore na kojima su krajem godine Velika Britanija, Grčka i Turska postigle sporazum o nezavisnosti Kipra. Od 1960. do smrti 1977. godine, bio je predsjednik Republike Kipar.

    1966. Poslije leta od tri i po mjeseca, na Veneru se spustila sovjetska automatska stanica Venera III, prvi vasionski brod na drugoj planeti.

    1991. Na prvim slobodnim izborima u Albaniji Albanska partija rada, komunisti, osvojila 176 od 250 poslaničkih mjesta i zadržala vlast.

    1992. 29. februara i 1. marta 1992. godine, na referendumu u Bosni i Hercegovini, Hrvati i Muslimani se izjasnili za nezavisnu BiH. Izašlo je na glasanje 64 do 67% biračkog tijela, a gotovo 98% je glasalo za nezavisnost.

    1997. Vlada Albanije i predsjednik zemlje Salji Beriša podnijeli ostavke pod pritiskom dvomjesečnih nemira zbog kraha piramidalnih banaka u kojima je na desetine hiljada Albanaca izgubilo ušteđevinu.

    2001. Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine podiglo optužnice protiv više osoba iz Jugoslavije zbog napada na Dubrovnik 1991. godine.

    2003. U Pakistanu uhapšen Kalid Šeik Mohamed, jedan od osumnjičenih za organizovanje napada u SAD 11. septembra 2001.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 01-03-10 at 16:41.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #69
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    2. mart

    1870. Crna Gora je po prvi put uspostavila telegrafsku vezu sa svijetom. Nakon konvencije, potpisane godinu ranije sa Austrougarskom, prva telegrafska veza Crne Gore sa svijetom uspostavljena je između Cetinja i Kotora. Na osnovu nešto ranije donesenog Zakona o telegrafu (u januaru iste godine), inače prvog zakona u vrijeme vladavine knjaza Nikole, čuvanje telegrafske tajne bilo je imperativno i zagarantovano. Prvi upravitelj crnogorskog telegrafa bio je Ilija Plamenac, a prvu generaciju telegrafista koje je odabrao knjaz, obučavao je Nikola Brzak, telegrafista iz Srbije. Novo tehnološko dostignuće iz oblasti komunikacija Crna Gora je počela da koristi krajem 1869, instaliranjem telegrafskih stanica na Cetinju, Rijeci Crnojevića i Orjoj Luci. Bilo je to dvije i po decenije nakon početka njegove primjene u SAD.

    1910. Objavljen je ukaz kralja Nikole kojim se Ministarstvo finansija i građevine ovlašćuje da pusti u opticaj crnogorski zlatni i srebrni novac u ukupnoj nominalnoj vrijednosti 1.630.000 perpera i to zlatnog novca 300 komada od po 100 perpera, 30 hiljada komada od po 20 perpera i 40 hiljada komada po 10 perpera, zatim srebrnog novca 300 hiljada komada po dva perpera. Zlatni novac je sadržao 90% čistog zlata i 10% bakra, a srebrni 83,5% čistog srebra i 16,5 % bakra. Novac je iskovan u Carskoj i Kraljevskoj kovačnici u Beču, a u opticaj je pušten na Blagovijesti, 25. aprila, 1910. godine.

    1915.
    Austrijanci potopili parobrod "Rumija" u luci Bar, u Prvom svjetskom ratu.

    1921. Abdikacija prestolonasljednika Danila II. Potpisao ju je dan nakon smrti svog oca, kralja Nikole, u korist Mihaila Mirkovog Petrovića. U obraćanju Jovanu Plamencu, predsjedniku vlade na koju je formalno prenio vlast zbog maloljetstva princa Mihaila, naveo je: „Našao sam da ću interesima Crne Gore i Crnogorskog naroda najbolje poslužiti ako se odrečem mojih prava na presto u korist mojega sinovca”.

    1922. U Nikšiću rođen najznačajniji moderni crnogorski istoričar, akademik, profesor doktor Branko Pavićević. U julu 1941. godine pripadao užem krugu ličnosti koje su pripremale ustanak u njegovom kraju (Pješivci). Poslije ustanka bio je uključen u antifašističku oslobodilačku borbu i u njoj ostao do kraja rata. Pravni fakultet završio 1949. godine, kada je započeo studije na Institutu društvenih nauka u Beogradu. Po okončanju studija izabran je za asistenta Istorijskog instituta SANU. Doktorsku disertaciju odbranio 1954. godine (Stvaranje crnogorske države). Bio na specijalizaciji na Rimskom univerzitetu, radio po svjetskim arhivima (Rimskom, Vatikanskom, Mletačkom i Bečkom), u bivšem SSSR-u. Tamo je, s prekidima, proveo četiri godine, istražujući materijale o Crnoj Gori XVIII-XX stoljeća. Krajem 1973. godine izabran za prvog predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i na toj dužnosti ostao dva mandatna perioda. Krajem sedamdesetih izabran za profesora po pozivu, na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

    1943. u borbi sa cetnicima poginuo Danilo Bojovic rodjen 1910 u Kutima - Zupa Niksicka. Jedan od istaknutih organizatora Trinaestojulskog ustanka u nikšićkom kraju i partizanskih jedinica na tom području, učesnik niza borbi za očuvanje tek oslobođenih teritorija, narodni heroj. Rođen je 1910. u Kutima (Nikšićka župa). Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i bio aktivan u antirežimskom omladinskom pokretu. Ubili su ga četnici na planini Konjsko, kada je pokušao da sa grupom partizana probije njihov obruč.

    1951. Udruženje dramskih umjetnika Crne Gore osnovano je na Cetinju, sa ciljem da ostvaruje i štiti profesionalne interese svojih članova. U namjeri da afirmiše dramsko stvaralaštvo, Udruženje je na svojoj skupštini 1987. ustanovilo nagrade za pozorišno stvaralaštvo: „Godišnju nagradu”, i nagradu „Vasilije Šćućkin” koja se svake druge godine dodjeljuje za pozorišno stvaralaštvo za djecu kao i „Veliku povelju Udruženja” za životno djelo u dramskoj umjetnosti. Ona od 1988. nosi ime istaknutog glumca Petra Begovića koji je čitav život posvetio crnogorskom teatru. Udruženje izdaje časopis za pozorišnu kulturu i umjetnost – „Gest”.

    1974. umro Jovan Djurović ucesnik crnogorskih ratova i NOR-a, nosilac partizanske spomenice.

    2000. Njemačka je odobrila Crnoj Gori kredit u visini od 40 miliona maraka. Novac će biti upotrijebljen za projekte u kojima učestvuje i njemačka privreda. Ovo je objavljeno poslije razgovora crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića sa njemačkim ministrom inostranih poslova Joškom Fišerom u Berlinu.

    2006. Jednoglasnom odlukom 68 prisutnih poslanika, Skupština Crne Gore odlučila je, na predlog crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića, da na referendumu 21. maja 2006. godine, građani Crne Gore opredijele njen državno-pravni status. Odlučeno je da referendumsko pitanje glasi: Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno pravnim subjektivitetom. Obraćajući se poslanicima, nakon usvajanja odluke, predsjednik Vujanović je kazao da je i poslanička rasprava potvrdila "ono što smo znali-da arbitar naših razlika jedino može da bude volja građana, da je referendum nužan i da ga treba završiti tako što će njegovo prihvatanje biti demokratsko. Moram reći da sa ponosom doživljavam svoju dužnost predsjednika Crne Gore u Parlamentu koji je jednoglasno podržao odluku da građani na referendumu opredijele budućnost Crne Gore i da sa ponosom doživljavam trenutak kada ćemo iz ovog Parlamenta izaći, ne na ulicu nego u kampanju, da bismo podsticali, ohrabrivali, uvjeravali ljude u ono u što vjerujemo. To je velika demokratska tekovina Crne Gore, to je sjajna poruka međunarodnoj zajednici, to je sa prostora Balkana ono na što svi građani Crne Gore treba da budu ponosni", kazao je crnogorski predsjednik.

    u svijetu:


    1824. Rođen je češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, utemeljivač češkog nacionalnog izraza u muzici i osnivač češke opere.

    1855. Umro ruski car Nikolaj I.

    1917. Tokom Februarske revolucije u Rusiji, car Nikolaj II abdicirao, formirana privremena vlada Georgija Ljvova. Car potom s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a pošto mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Po izbijanju Oktobarske revolucije carska porodica premještena u Jekaterinburg, gdje je 1918. pogubljena.

    1919. U Moskvi održan osnivački kongres Komunističke internacionale, kome su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja.

    1931. Rođen ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, posljednji predsjednik SSSR-a. Poslije preuzimanja vlasti 1985. počeo proces liberalnih reformi, okončao razdoblje hladnog rata sa Zapadom i doprinio slomu komunizma u zemljama Istočne Evrope.

    1943. Počela bitka u Bizmarkovom moru u Drugom svjetskom ratu u kojoj su saveznički avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, spriječivši ih da dopreme pojačanja na Novu Gvineju. Tokom bitke poginulo je oko 4.000 Japanaca.

    1946. Ho Ši Min izabran za predsjednika Sjevernog Vijetnama.

    1949. Američki kapetan Džejms Galager spustio se u bazu Fort Vort u Teksasu, okončavši prvi let oko Zemlje bez spuštanja. On je za 94 časa i jedan minut avionom B50 preletio 37.742 kilometra.

    1956. Francuska priznala nezavisnost Maroka.

    1973. Predstavnici 12 zemalja u Parizu potpisali završni dokument o okončanju rata u Vijetnamu.

    1988. Predsjednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević, obraćajući se okupljenim Srbima sa Kosova ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, najavio je hapšenje albanskih lidera na Kosovu.

    1994. U Vašingtonu predsjednik bošnjačke vlade Haris Silajdžić, predstavnik bosanskih Hrvata Krešimir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Granić potpisali preliminarni sporazum o spajanju hrvatskih i muslimanskih teritorija u Bosni u federaciju sedam etničkih kantona.

    1996. Teškim izbornim porazom Laburističke partije premijera Australije Pola Kitinga okončana vladavina laburista u Australiji duga 13 godina.

    1998. Film "Titanik" postao prvi film u svijetu koji je ostvario prihod od milijardu dolara.

    2000. Vlasti Velike Britanije dozvolile bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu da napusti London i ode u Čile, odbivši zahtjev Španije za njegovu ektradiciju. Narednog dana Pinoče stigao u Čile.

    2003. Francuski predsjednik Žak Širak doputovao je u zvaničnu posjetu Alžiru. To je prva posjeta na najvišem nivou od kada je Alžir stekao nezavisnost od Francuske 1962. godine, poslije osmogodišnjeg brutalnog rata.

    2008. Za predsjednika Rusije izabran je Dmitrij Medvedev, kandidat Jedinstvene Rusije, čiji je lider bivši predsjednik Rusije u dva mandata Vladimir Putin.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #70
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    3. mart

    1573. Potpisivanjem mirovnog ugovora između Mletačke Republike i Turske, završen je trogodišnji rat u Bokokotorskom zalivu. Icrpljena ratom, u kojem je izgubila Kipar, Venecija je bila primorana da traži mir. Rat je opustošio crnogorsko primorje, a turska granica je bila pomjerena do Paštrovića što je bila opasnost od novog sukoba. Pogranično stanovništvo bilo je u iskušenju da li da se oporedijele za Mlečiće ili Turke. Tada su Grbalj, Maine, Pobori i Brajići prišli Mlecima, a Crnogorci su se sve više opredjeljivali prema Mlecima kao prijateljima i učvršćivali u namjeri da zbace tursku vlast.

    1912. Bokeljsko „Proljeće”, prvi štampani crnogorski omladinski časopis pokrenula je, kako je u predgovoru stajalo, bokeljska napredna omladina. Štampan je u Kotoru, ćirilicom i latinicom. Vlasnik i izdavač bio je Vladimir Čupović, a urednik Nikola Bijelić. Donosio je literarne priloge i članke iz omladinskog života.

    1918. Umro je princ Mirko Petrović, drugi sin kralja Nikole, rođen 5. aprila 1879. Nezainteresovan za politiku, sklon lagodnom životu, bavio se komponovanjem. U braku sklopljenom 1902. sa Natalijom (Aleksandra) Konstantinović imao je petoro djece, od kojih je prvo dvoje rano umrlo. Sahranjen je u Beču.

    1939. Umro je Tomo Oraovac, učitelj, književnik i narodnjak, rođen 6. oktobra 1853. u selu Oraovo u Kučima. Pripada prvoj generaciji đaka Bogoslovske škole na Cetinju, gdje je nakon službovanja u Danilovgradu nastavio učiteljsku karijeru. Inicirao je 1874. sazivanje prve skupštine crnogorskih učitelja na kojoj se zalagao za jednoobraznu nastavu i ukidanje tjelesne kazne u školama. Tokom Veljeg rata obavljao je značajne dužnosti u snabdijevanju crnogorskog življa i hercegovačkih izbjeglica hranom. Za zasluge „ukazane crnogorskom narodu” dobio je visoka odlikovanja. Osamdesetih godina XIX vijeka došao je u sukob sa knjazom Nikolom zbog učešća u tajnom pokretu za uvođenje ustavnih sloboda i parlamentarizma u Crnoj Gori. Zato je bio u nemilosti vlasti. Bio je plodan književnik i publicista.

    1959. Rođen Dušan Duško Vujošević, bivši košarkaš i aktuelni, a prvi selektor košarkaške reprezentacije Crne Gore. Duško je i trener, i to najtrofejniji, beogradskog "Partizana".

    1992. Nakon sedmodnevne javne rasprave i izjašnjavanja građana o državno-pravnom statusu Crne Gore, 1. marta objavljeni su rezultati odgovora na referendumsko pitanje: „Da li ste za to da Crna Gora kao suverena republika nastavi da živi u zajedničkoj državi Jugoslaviji potpuno ravnopravno sa drugim republikama koje to budu željele?”. Potvrdno je odgovorilo 266.273 građana (od 480.000 koliko je imalo pravo učešća, odnosno 95,56% izašlih na referendum). Istovremeno, 72,1% građana Titograda izjasnilo se da se glavnom gradu Crne Gore vrati ime Podgorica.

    2003. Održana konstitutivna sjednice Skupštine nove državne zajednice Srbija i Crna Gora, stvorene potpisivanjem Beogradskog sporazuma, gotovo godinu dana ranije. Zajednička skupština imala 126 mjesta, 91 delegira Srbija, a 35 Crna Gora. Predsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik DPS-a u parlamentu državne zajednice SiCG, Filip Vujanović, je kazao da je vrijeme od 3 godine sasvim dovoljan period za utvrđjivanje koliko je zajednica između Srbije i Crne Gore funkcionalna: "Ostavimo vremena da procijenimo da li je najbolji interes SiCG u institucijama državne zajednice i njoj kao novom obliku naših odnosa. Naravno, ni Srbija ni Crna Gora neće dozvoliti, ukoliko procijene da to nije u funkciji tih interesa, da ona postoji. Imali bi tada mogućnost da po modelu Češke i Slovačke napravimo sporazum o prestanku te zajednice. U svakom slučaju, u vrijeme od tri godine, vjerujem da je potpuno primjereno da se proveri koliko je ta zajednica od smisla i od kvalitetnog interesa te dvije države članice, a nakon toga pravo je građana Crne Gore da na referendumu opedijele budućnost Crne Gore, odnosno državne zajednice", kazao je Vujanović.

    2006. Na biračkom spisku u Crnoj Gori je 466.079 birača koji će moći da glasaju na referendumu o državnom statusu. Spisak će biti zaključen krajem aprila, do kada su moguće izmjene i dopune. Referendumsko pitanje "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država s međunarodno-pravnim subjektivitetom?" biće štampano na listiću od posebno zaštićenog 90-gramskog papira s vodenim žigom. Ishod referenduma u Crnoj Gori moraće da bude prihvaćen i u slučaju da se procenat glasova nađe u takozvanoj sivoj zoni, odnosno ako se za nezavisnost izjasni 54,9 ili 55,1 odsto izašlih birača, poručio je izaslanik za crnogorski referendum Miroslav Lajčak. "Pravila igre su pravila igre", rekao je Lajčak i dodao kako očekuje da će Skupština Crne Gore dvotrećinskom većinom potvrditi referendumsku odluku.


    U svijetu:

    1703.
    Umro engleski naučnik i izumitelj Robert Huk. Usavršio barometar, teleskop i mikroskop i otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Postavio osnovni zakon teorije elastičnosti, Hukov zakon.

    1707. Umro car Aurangzeb, najmlađi sin cara Džehana, posljednji veliki mogulski vladar Indije.

    1808. Francuske trupe pod komandom maršala Joakima Miraa zauzele Madrid.

    1847. Rođen američki fizičar škotskog porijekla Aleksander Grejem Bel, osnivač škole za gluvonijeme i pronalazač telefona. Izum je patentirao 1876. godine, ali pošto nije bio zaštićen tek je 1886. godine odlukom Vrhovnog suda SAD, Bel proglašen jedinim pronalazačem telefona.

    1861. Manifestom cara Aleksandra II ukinuto kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno feudalnog odnosa i dobilo pravo da trguje, da se bavi zanatima i svim poslovima u privredi.

    1875. U Pariskoj operi prvi put izvedena Bizeova opera "Karmen".

    1878. Potpisan Sanstefanski mirovni ugovor Rusije i Turske, kojim je Rusija pokušala da takozvano istočno pitanje riješi u svoju korist stvaranjem Velike Bugarske. Revizija ugovora izvršena na Berlinskom kongresu, u junu iste godine.

    1918. U Brest-Litovsku potpisan mirovni ugovor Sovjetske Rusije i Njemačke i njenih saveznika u Prvom svjetskom ratu, kojim je sovjetska vlast napravila velike teritorijalne ustupke i pristala da Njemačkoj plati ratnu odštetu.

    1921. U Labinu, u Istri, proglašena Labinska Republika, koja je ubrzo potom ugušena surovom italijanskom vojnom intervencijom.

    1924. Narodna skupština Turske ukinula muslimanski kalifat i protjerala iz zemlje kalifa i njegovu porodicu, kao dio reformi predsjednika Kemala Ataturka i modernizacije zemlje.

    1974. U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu DC-10 koji se srušio blizu Pariza.

    1980. Vođa partije ZAPU Robert Mugabe ubjedljivom većinom dobio prve slobodne izbore u Rodeziji, sada Zimbabveu, i formirao prvu većinsku crnačku vladu.

    1987. Umro je Deni Kej, američki filmski glumac, komičar i igrač.

    1991. Stanovnici Letonije i Estonije su ubjedljivom većinom glasali za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

    1966. Umrla francuska spisateljica Margaret Dira.

    1996. Vlasti Jugoslavije uhapsile Radoslava Kremenovića i Dražena Erdemovića, koje je Haški sud osumnjičio za ratne zločine u Srebrenici u julu 1995. i predale ih Međunarodnom sudu. Kremenović, poslije istrage, pušten u maju, a Erdemović, prvi optuženi koji je priznao krivicu, osuđen na pet godina zatvora.

    1996. Konzervativna Narodna partija Hosea Marije Aznara pobijedila na parlamentarnim izborima u Španiji, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalističkog premijera Felipea Gonzalesa.

    2000. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio ratnog komandanta snaga bosanskih Hrvata generala Tihomira Blaškića na 45 godina zatvora, zbog zločina koje su hrvatske snage počinile nad Muslimanima u srednjoj Bosni 1992-94. Apelaciono vijeće suda 29. jula 2004. smanjilo je kaznu Blaškiću na 9 godina zatvora.

    2002. Građani Švajcarske izjasnili se na referendumu da njihova država postane članica Ujedinjenih nacija.

    2004. Skupština Srbije izabrala je novu vladu na čelu sa premijerom Vojislavom Koštunicom. Za je glasalo 130 poslanika, protiv 113, uzdržanih nije bilo, a nije glasao jedan, od ukupno prisutnih 234 poslanika. Nova Vlada Srbije je manjinska.

    2004. U Francuskoj je zakonom zabranjeno nošenje muslimanskih feredža u državnim školama.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #71
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    4. mart

    1806. Ruska flota uplovila je u kotorsku luku i zauzela grad Kotor koji je bio pod austrijskom vlašću. Avgusta naredne godine Kotor su od Rusa preuzeli Francuzi i narednih šest godina upravljali Bokom Kotorskom.

    1811. Rođen je Blažo Radović, crnogorski serdar i senator, u mladosti perjanik Njegošev. Podržavao je Petra II Petrovića u suprotstavljanju odlasku jednog broja Bjelopavlića, kao i drugih Crnogoraca, u Skadar kod Osman-paše koji je, želeći da destabilizuje crnogorskog vladara, podmićivao njegove podanike u vrijeme velike gladi u Crnoj Gori. Na početku vladavine knjaza Danila postao je kapetan Martinića i Vražegrmaca (1852). U crnogorsko-turskom ratu 1852/53, tokom prvog pohoda Omer-paše Latasa, istakao se u borbama oko Spuža, a nakon toga i u novom ratu 1862. godine. Značajno se angažovao na smirivanju Bjelopavlića nezadovoljnih porezima. Umro je 12. marta 1892. godine.

    1851. Tokom boravka u Italiji, gdje se nalazio na liječenju, crnogorski vladika je posjetio Pompeju koja je u to vrijeme bila u procesu revitalizacije, dugo nakon stradanja u vulkanskoj erupciji Vezuva (79. g. n.e.). Poput drugih stranih vladara koji su posjećivali ovaj drevni grad, doživio je počast od strane domaćina simboličnom dodjelom jedne od obnovljenih kuća.

    1858. u Piperima se rodio Masan Bozović. 1881 zavrsio je oficirski kurs, a kasnije i vojne skole u Italiji. Komandovao je crnogorskom odredu mirovnih snaga na Kritu, u Balkanskim ratovima, a Masan Bozovic je potonji crnogrski serdar, jer poslije njega Kralj Nikola nikom nije dodijelio tu titulu.

    1890. umrla knjeginja Zorka, najstarija šćer kralja Nikole. 1883. godine udala se za Petra Karadjordjevica.

    1908. U Nikšiću je osnovana prva zemljoradnička zadruga. Oblasni ekonom Ivo Kaluđerović sa nekoliko uglednih ljudi nikšićkog kraja organizovao je sastanak zadrugara, pretežno vrijednih seljaka iz okoline. Usvojen je Pravilnik Zadruge, izabran privremeni Upravni odbor sa predsjednikom Ivom Kaluđerovićem i Nadzorni odbor.

    1949.
    Osnovan „Lovćen film”, prvo preduzeće za proizvodnju filmova u Crnoj Gori (sjedište na Cetinju). Direktor je bio Simo Čolović, a početak proizvodnje bio je nastavak snimanja „Mjesečnih pregleda NR Crne Gore”. U produkciji te kuće snimljen je i prvi dokumentarni film „Na Crnogorskom primorju”, a 1955. godine i prvi igrani dugometražni film „Lažni car”- sa radnim naslovom „Šćepan Mali”, po scenariju Ratka Đurovića, u režiji Velimira – Velja Stojanovića. Od osnivanja do 1966. godine, kada je ugašen, „Lovćen film” je proizveo 78 dokumentarnih i 11 igranih filmova u sopstvenoj produkciji.

    1951. Na Cetinju rođen slikar, vajar i grafičar Dimitrije Popović. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine. Tokom boravka u Parizu 1974. upoznaje pariškoga kolekcionara Davriera, izlažući u sastavu njegove zbirke s Fušom, Dalijem, Đurićem, Klervajnom, Finijem, Braunerom i drugima. 1982. godine imao je zajedničku izložbu sa Salvadorom Dalijem. Čuvene su njegove izložbe-omaži Leonardu, Botičeliju, Rafaelu i Daliju. Do sada je priredio više desetina samostalnih izložbi u Crnoj Gori, Hrvatskoj i po svijetu i učestvovao na više od 200 grupnih izložbi. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Djela mu se nalaze u tridesetak svjetskih muzeja i galerija. Do sada izašlo nekoliko monografija o Dimitriju i o njegovom djelu snimljeno nekoliko filmova. Dimitrije Popović je umjetnik čiji je trag neizbrisiv u crnogorskoj, hrvatskoj i svjetskoj umjetnosti. Uz slikarstvo i grafiku, Popović se posvetio i pisanoj riječi. Napisao je zbirke eseja Veronikin rubac i Smrt u slikarstvu, kao i Priče iz Arkadije koje sadrže četrdeset i sedam kratkih zapisa o životu i iz života. Dimitrije živi i stvara u Zagrebu.


    2003. Aerodromi u Podgorici i Tivtu postali vlasništvo Crne Gore, a Jugoslovenski aerotransport za uzvrat će dobiti obeštećenje od 10 milona dolara. Ugovor kojim se reguliše prenos vlasništva potpisali su u Tivtu zamjenik direktora JAT-a Miodrag Todorović i direktor JP "Aerodromi Crne Gore" Milovan Đuričković. Đuričković je nakon potpisivanja ugovora rekao da će JAT-u biti isplaćeno obeštećenje od 10 miliona dolara u tri dijela, te da će Crna Gora i zvanično preuzeti aerodrome kada uplati prvu tranšu od 2,5 miliona dolara

    2006. Predsjednik Vlade Srbije, Vojislav Koštunica, ocijenio da će referendum o statusu Crne Gore propasti jer smatra da će se građani izjasniti, uprkos kampanjama, za opstanak državne zajednice. Koštunica je rekao da razgovori o odnosima Crne Gore i Srbije poslije referenduma nijesu mogući dok se vodi referendumska kampanja.

    2007. Crna Gora je zauzela 59. mjesto na listi od 130 zemalja rangiranih prema konkurentnosti u sektoru turizma i putovanja za ovu godinu. Istraživanje je obavio Svjetski ekonomski forum, a Crna Gora je ove godine prvi put rangirana kao nezavisna država. U istraživanju 2006. godine, Crna Gora je sa Srbijom bila na 61. mjestu. Srbija je ove godine rangirana 17 pozicija ispod prošlogodišnjeg ranga i zauzima 78. mjesto na listi. Od zemalja regiona, najbolje je rangirana Hrvatska kojoj je pripalo 34. mjesto, a za petama joj je Slovenija na 36 poziciji. Najgore rangirana od susjednih zemalja je Bosna i Hercegovina, kojoj je pripalo 105. mjesto.

    2009. U okviru projekta koji realizuje OKC Juventas, sa radom počeo prvi crnogorski web portal posvećen homoseksualcima i njihovim pravima.

    u svijetu:

    1152.
    Fridrih I Barbarosa (Frederick Barbarossa) izabran je za njemačkog kralja naslijedivši strica Konrada III (Conrad). Kasnije je bio jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu.

    1193. Umro sultan Egipta i Sirije, Jusuf Saladin, osnivač dinastije Ejubida, vojskovođa koji je 1187. godine osvojio Jerusalim, koji je 88 godina bio pod franačkom vlašću, i time izazvao Treći krstaški rat.

    1678. U Veneciji je rođen italijanski barokni kompozitor Antonio Vivaldi.

    1801. Novoizabrani preśednik SAD Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) postao je prvi američki preśednik inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.

    1852. Umro Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ruski književnik.

    1857. Mirom u Parizu završen je britansko-persijski rat, a šah Persije je priznao nezavisnost Avganistana.

    1877. U Boljšoj teatru u Moskvi prvi put je izveden balet "Labudovo jezero" Petra Iljiča Čajkovskog.

    1933. Frenklin Ruzevelt položio zakletvu kao 32. preśednik SAD i objavio novi ekonomski program ("New Deal") za savladavanje posljedica velike ekonomske krize koja je počela 1929. godine.

    1941. Britanska mornarica napala njemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila im 11 brodova.

    1945.
    U Skoplju održan prvi slobodni Crkveno-narodni sabor na kome je izraženo raspoloženje makedonskog naroda za osnivanje Makedonske pravoslavne crkve obnavljanjem stare Ohridske arhiepiskopije, nasilno, od sultana Mustafe III, ukinute 1767. godine.

    1952. Ernest Hemingvej završio novelu Starac i more.

    1964. Savjet bezbjednosti UN usvojio je rezoluciju o raspoređivanju mirovnih snaga na Kipru.

    1965. Sirija nacionalizovala devet naftnih kompanija, među kojima i dvije kompanije američkih naftnih koncerna.

    1970. U havariji francuske podmornice "Euridika", u Sredozemnom moru u blizini Tulona, život izgubilo svih 57 članova posade.

    1974. Konzervativci u Velikoj Britaniji izgubili izbore, premijer Edward Heath podnio ostavku, a novu vladu formirao lider laburista Herold Vilson.

    1977. U snažnom zemljotresu u Rumuniji najviše stradao glavni grad Bukurešt - poginulo više od 1.500 ljudi, a 35.000 ostalo je bez domova.

    1996. Ispred najvećeg tržnog centra u Tel Avivu, bombaš samoubica je eksplozijom ubio 14 i ranio više od 130 ljudi.

    1998. Nakon sukoba srpskih snaga bezbjednosti i naoružanih Albanaca na području Drenice, u kojima je poginulo više desetina ljudi, kosovski Albanci počeli su masovne demonstracije širom Kosova. Ilegalna organizacija, Oslobodilačka vojska Kosova, pozvala je sunarodnike da joj se pridruže i najavila osvetu, a savjet NATO u Briselu ocijenio da Kosovo nije samo unutrašnje pitanje SR Jugoslavije, već i međunarodne zajednice.

    2000. SAD su ponudile pet miliona dolara za informacije koje mogu pomoći u hapšenju predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, koji su optuženi pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Ponuda je objavljena na oko 10.000 potjernica postavljenih na javnim mjestima u Bosni i Hercegovini.

    2002. Lider Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova, postao prvi predsjednik Kosova pod međunarodnom upravom. Za prvog premijera izabran je funkcioner Demokratske partije Kosova, Bajram Redžepi.

    2003. Umro je Ser Hardi Ejmis (Hardy Amies), dizajner i veteran britanske mode, čije modele su nosili bogati i slavni uključujući i britansku kraljicu Elizabetu II.

    2004. U požaru u manastiru Hilandar na Svetoj Gori izgorelo je skoro dvije trećine tog manastirskog kompleksa.

    2008. Albanija, Hrvatska i Makedonija podnijele zajedničku molbu za članstvo u NATO alijansi.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #72
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    5. mart

    5. marta rođeni su: Đovani Batista Tijepolo (1696.) Roza Luksemburg (1871.), a umrli: italijanski fizičar Aleksandro Volta (1827.), ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev i onaj koji nije bio muzicar, ali su svi igrali onako kako je on svirao, Josif Visarionovič Džugašvili - Staljin (1953.).
    1984. umro je italijanski pjevač Tito
    Gobi, a 2004. u 114. godini života, Španac, Hoan Rijudavets Mol, obućar, koji je poslije smrti Japanca Jukićija Čuganjija bio najstariji čojek na svijetu.

    od dogadjaja u Crnoj Gori izdvajamo:

    1663. Crnogorski mitropolit, Ruvim III Boljević Plamenac (oko 1625–1685), koji je došao na vladičanski tron dvije godine nakon smrti vladike Mardarija (1661), prvi put se pominje u jednom pismu datiranom na ovaj dan, koje počinje sa: „Rufin, vladika cetinski i crnogorski, i Primoria”. Na početku Morejskog rata (1684) posredovao je da se Crnogorci u ratu protiv Osmanlija pridruže Mletačkoj Republici koja je bila član Svete alijanse. Ruvim III radio je na preobraćivanju jednog dijela crnogorskih katolika u pravoslavlje. Ilarion Ruvarac smatra da mu je Arsenije III dao na upravu Skenderiju, pa je prvi mitropolit, osim odrednica „crnogorski” i „primorski”, unio i titulu „skenderijski”. Andrija Zmajević ga naziva i „egzarhom pećkog patrijarha”, mada se sam Ruvim nije tako potpisivao.

    1826. U jednoj od poslanica, datiranoj na ovaj dan, kojima se često obraćao Crnogorcima, vladika Petar I sažeo je suštinu univerzalnog principa i motiva življenja, ovaploćenog u potrebi za slobodom. Zbog čestih sukoba među Crnogorcima, koji su slabili odbrambenu moć cijele tadašnje Crne Gore, u jednoj poslanici upućenoj Bjelopavlićima vladika saopštava: „Ja vas svijeh, a osobljivo vas glavare, arhipastirski kako istiniti vaš dobroželatelj molim i sovjetujem da promislite za svoje sobstveno dobro, kako ćete bolje i mirnije živjeti, zašto domaća rat i nesloga i velika carstva razura i u nesreću pod tuđi bič i jaram obraća, kamo li neće jedan mali i nejaki narod u takvu nesreću obratiti; također, sloga i poslušanije čini da i mali narod može velikim i silnim narodom postati... I, evo žalosti, što je malo i tamo i ovamo ljudih, koji poznaju što je sloboda i koji rade da je ne izgube. A kad bi je vi poznavali, kako što je ja poznajem, svaki bi radiji umrijet nego li bez slobode živjet... Dosta je svaki živio, koji pod tuđi jaram nije umro”.


    1806. Herceg Novi je od Austrijanaca preuzeo ruskiadmiral Senjavini, kako bi spriječio ulazak francuske vojske koja je dolazila iz pravca Dubrovnika. Grad je trebalo što prije zauzeti, pa je austrijskom komandantu, koji je tada upravljao Herceg Novim, dat ultimatum da ga napusti u roku od 15 minuta, a ostale tvrđave u Boki Kotorskoj za 24 sata.
    Sjutradan, kod manastira Savina, Bokelji su održali veliko narodno veselje, a 28. marta admiral Senjavin uplovio je u Kotor.

    1888. Izašao je Opšti imovni zakonik, Knjaževine Crne Gore, Valtazara Bogišića, koji je ubrzo potom postao ministar pravde u Vladi Crne Gore. Zakonik nije bio kopija Napoleonovog kodeksa kao što su bili skoro svi građanski zakonici evropskih država. U njemu je glavna pažnja posvećena pravdi i pravici, običajima, predanjima i potrebama crnogorskog naroda. Rađen je 15 godina i ubrzo je preveden na mnoge evropske jezike.
    Za vrijeme ministrovanja Bogišić je mnogo uradio i na uređenju sudova i sudskih arhiva. Opšti imovni zakonik je imao više dopuna, imao je 1031 član, a u njemu nema porodičnog ni nasljednog prava, niti odredaba o tutorstvu i sudskm postupku.

    1901. Osnovana Prva Nikšićka štedionica, prva crnogorska banka, koja se kontinuirano razvijala i prilagođavala promjenljivim uslovima tržišnog privređivanja.


    1919. Tokom Mirovne konferencije u Parizu, na kojoj Crna Gora nije imala zvaničnog predstavnika, dr Anto Gvozdenović, jedan od tročlane delegacije koju je crnogorska vlada u egzilu uputila u Pariz, podnio je ekspoze pred Vrhovnim vijećem Konferencije. Izložio je niz činjenica koje su imale za cilj da rasvijetle stanje u Crnoj Gori nakon njenog pripajanja Srbiji, kao i uzroke koji su doveli do tog stanja. Tom prilikom apostrofirao je spletke i podvale kojima je bila izložena njegova zemlja od strane doskorašnjih ratnih saveznika, u prvom redu Srbije. „Plan zvanične Srbije (koji je samo dio imperijalističkog sna i sna nekih njenih političara) dugo je pripreman, a pošto joj se još od 1916. žurilo da ga ostvari, izrodio se taj čudni Krfski pakt, koji od jula 1917. raspolaže Crnom Gorom iako za to nije pitan nijedan Crnogorac. Taj pakt nije samo uvreda legaliteta svih vremena i svih zemalja, nego je i strašna uvreda uzvišenih principa koje su usvojili saveznici. Ne prihvatamo da Crna Gora postane srpska provincija pod vlašću vladara kojega ona nije izabrala i koji nije njen”, saopštio je, između ostalog, Gvozdenović.

    u svijetu:

    1496.
    Engleski kralj Henri VII u službu primio italijanske pomorce Đovanija i Sebastijana Kabota da bi za englesku krunu otkrili nove zemlje. 1497. godine njih dvojica stigli do Sjeverne Amerike.

    1684. Njemačka, Poljska i Venecija u Lincu formirale Svetu ligu protiv Turske.

    1696. Rođen italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, jedan od posljednjih velikana venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene u maniru kasnog rokokoa, nalaze se u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i kraljevskoj palati u Madridu.

    1770. Britanske trupe u Bostonu, centru otpora protiv britanske kolonijalne vlasti, ubile pet demonstranata. Taj događaj, poznat kao Bostonski masakr, ubrzao izbijanje Američkog rata za nezavisnost.

    1827. Umro italijanski fizičar Alesandro Volta. Izumio elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata.

    1832. U Beogradu je počela da radi prva štamparija u Srbiji. "Sabor istine i nauke", Jovana Stejića, je prva knjiga štampana u njoj. Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd maja 1831. godine.

    1856. Londonsko pozorište Kovent garden uništeno u požaru.

    1871. Rođena Roza Luksemburg, njemačka socijal-demokratska političarka.

    1916. Španski prekookeanski putnički brod Princ od Asturije, potonuo za nekoliko minuta pošto je udario u stijenu kod obale Brazila. Od 588 putnika i članova posade, njih 455 izgubilo život.

    1918. Boljševistička Rusija premjestila je glavni grad iz Petrograda u Moskvu.

    1933. Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera osvojila većinu u Rajhstagu, parlamentu Njemačke.

    1945. Trupe SAD u II svjetskom ratu ušle u Keln.

    1953. Umro sovjetski diktator Josif Visarionovič Džugašvili Staljin. Kao generalni sekretar Komunističke partije, od 1922. do smrti, bio neprikosnoveni vladar SSSR-a i lider komunističkog svijeta. U partijskim čistkama, od 1934. godine, eliminisao političke protivnike, a svojom politikom doprinio zaoštravanju međunarodnih odnosa u vrijeme hladnog rata i narušio ugled SSSR-a stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u II svjetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa, 1948. godine, Staljin je pokušao i Jugoslaviju da podredi sovjetskoj kontroli.

    1953. Umro ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca XX vijeka. Povezao rusko muzičko nasljeđe i moderni muzički izraz.

    1964. Umro prvi filmski snimatelj na Balkanu Milton Manaki. Poseban dokumentarni značaj imaju njegove reportaže o boravku posljednjeg turskog sultana Abdula Hamida II 1911. u Bitolju, snimci rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, događaji iz vremena mladoturske revolucije, balkanskih ratova, I i II svjetskog rata.

    1966. Umrla Ana Andrejevna Gorenko - Ana Ahmatova, ruska pjesnikinja.

    1966. Svi putnici i članovi posade, njih 124, poginuli kada je britanski putnički avion udario u japansku planinu Fidži.

    1970. Stupio na snagu ugovor o neširenju nuklearnog oružja, koji je potpisalo 45 zemalja.

    1975. Kuvajt nacionalizovao naftnu industriju, uključujući imovinu britanskih naftnih kompanija.

    1984. Umro italijanski pjevač Tito Gobi, operski bariton svjetskog ugleda. Proslavio se ulogom u "Toski" Đakoma Pučinija sa partnerkom Marijom Kalas.

    1993. Minut poslije polijetanja sa skopskog aerodroma, srušio se makedonski putnički avion foker 100. Poginulo 77 od 97 putnika i članova posade.

    1999. Odlukom Međunarodnog arbitražnog tribunala, grad Brčko dobio status distrikta pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, što je izazvalo oštre proteste u srpskom entitetu BiH, Republici Srpskoj.

    2001. Predsjednici Jugoslavije i Republike Srpske, Vojislav Koštunica i Mirko Šarović, potpisali u Banjaluci Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih veza Jugoslavije i RS.

    2003. Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio Zakon o normalizaciji trgovinskih odnosa SAD sa Srbijom i Crnom Gorom.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #73
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    6. mart

    1822. U Budvi je rođen Stefan Mitrov Ljubiša. Njegova školska sprema nije bila velika, ali je njegovo, samoukim radom stečeno obrazovanje, bilo impresivno. Ono mu je omogućilo i napredovanje u političkoj karijeri: 1861. godine biran je za poslanika Dalmatinskog sabora, a zatim i za člana Carevinskog vijeća. Od 1870. godine, kada je postao presjednik Dalmatinskog sabora, živi u Zadru. Politički život preokupira Ljubišu. On je u toku nekoliko decenija jedna od najkrupnijih političkih figura na jugu. Ono sto Ljubišu uzdiže u sam vrh naše književnosti jesu dvije pripovjedačke zbirke: Pripovjesti crnogorske i primorske (1875) i Pričanja Vuka Dojčevića (1877-1879). Njegov književni zamah prekinut je upravo u toku pisanja ove druge zbirke. Umro je iznenada, od upale pluća, u Beču, 23. novembra 1878. godine.

    1899. Crnogorski „plavi šljemovi”. Odred od 80 crnogorskih vojnika, oficira i podoficira, koji je na poziv Velikih sila bio u sastavu međunarodnih snaga na Kritu, završio je uspješno svoju misiju i vratio se u domovinu. Na ostrvu koje je još od XVIII vijeka bilo poprište sukoba između Grka i muhamedanaca, 1897. došlo je do žestokih borbi pošto su Grci htjeli da ga pripoje matici. U cilju smirivanja sukoba, evropske velesile su odlučile da na ostrvo upute jedan jak odred međunarodne vojske iz neutralnih evropskih zemalja. Delikatna uloga u tom angažmanu pripala je Crnoj Gori koja je tada uživala veliki ugled pa je, na prijedlog ruskog carskog izaslanika, engleska diplomatija uputila crnogorskoj vladi zahtjev da oformi odred koji bi učestvovao u smirivanju situacije na Kritu. Prihvativši zahtjev, Crna Gora je poslala odred formiran od 40 vojnika iz Drugog bataljona stajaće vojske i još toliko iz narodne vojske. Odredom je komandovao Mašan Božović, a njegov zamjenik bio je Jovo Bećir. Tokom boravka na ostrvu, koji su okončali 1. marta 1899. godine, Crnogorci su dobili niz komplimenata od strane predstavnika Velikih sila.

    1916. na Cetinju je umro Ilija Plamenac, crnogorski ratnik, vojskovođa i političar. Rođen je 1821. godine u Boljarima, kod Virpazara. Učestvovao je u crnogorsko-turskom ratu 1852/53. godine i u borbama na Krnjicama 1862. godine, kojom prilikom je stekao titule vojvode i senatora, a u crnogorsko-turskom ratu 1857/78. godine zajedno sa vojvodom Markom Miljanovim Popovićem, komandovao je borbama na Medunu i Fundini protiv Mehmed-paše. Poznati su i njegovi otpori skadarskom paši duž crnogorskog primorja 1878. godine. Obavljao je mnoge odgovorne dužnosti, a jedno vrijeme bio je i ministar vojni.

    1929. Umro je Josef Holeček, češki pisac, novinar i prevodilac. Rođen je u Stožicama, 27. februara 1853. Kao dopisnik čeških listova, pratio je ustanak u Hercegovini i situaciju u Crnoj Gori tokom Veljeg rata. Ponovo je 1882. boravio u Crnoj Gori istražujući fenomen junaštva, a potom i krajem XIX vijeka, i sa tih putovanja objavio brojne radove o crnogorskom društvu, njegovoj borbi za slobodu, crnogorskim junacima Marku Miljanovu, Peku Pavloviću i dr. Bio je među najznačajnijim ličnostima u Češkoj koje su u svom vremenu stvarali pozitivnu sliku o Crnoj Gori. U društvu u kom je živio zagovarao je prihvatanje crnogorskih ideala čojstva i junaštva. Bio je konzervativan panslavistički mislilac. Uz memoare i brojne knjige o češkom društvu, u Rusiji je objavio veliki broj prevoda narodne poezije sa južnoslovenskih jezika i radova vezanih za Južne Slovene.

    1939. Umro je Stevo Čuturilo, prosvjetni radnik, pisac udžbenika, političar i novinar koji je tokom relativno kratkog boravka u Crnoj Gori ostavio zapažen trag. Rođen je 1846. u Lici (selo Dabar). Završio je učiteljsku školu, a u daljem obrazovanju posvetio se izučavanju pedagogije. Učestvovao je kao dobrovoljac u Hercegovačkom ustanku. U Crnu Goru je došao 1876. godine. Obavljao je dužnost glavnog školskog nadzornika, a u toku Veljeg rata bio je urednik „Glasa Crnogorca”. Pokrenuo je 1878. inicijativu da se u Crnoj Gori otvore srednje škole „za djecu iz boljih kuća”, pa je tako nastao i „Knjaževski pansion”. Radio je na izradi nastavnih planova i programa i napisao 20 udžbenika, nekoliko poučnih djela iz oblasti pshilogije, etike, pedagogije. Bavio se i prevodilaštvom. Crnu Goru je napustio 1882. godine.

    1979. „Čudesna galerija”, dokumentarni film, storija o traganju za pejzažima Crne Gore koje su u svojim djelima ovjekovječili poznati crnogorski slikari: Lubarda, Milunović, Stanić i Vujošević, snimljen je u produkciji „Zeta filma” iz Budve, po scenariju Boška Pušonjića, u režiji Veselina Ljumovića.

    2006. Vlada Crne Gore pozvala Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju i Savjet Evrope da imenuju posmatrače za sve faze referendumskog procesa o državno-pravnom statusu Crne Gore.

    u svijetu:

    1475. Rođen je Mikelanđelo Buonaroti, italijanski slikar i vajar, velikan italijanske renesanse. Najpoznatija njegova djela nalaze se u Rimu - Pista, Bazilika Svetog Petra, Grobnica pape Julija trećeg, 12 fresaka na sikstinskoj kapeli u Vatikanu i Mramorni kip, David, u Firenci.

    1480. U Toledu je potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.

    1629. Njemački car Ferdinand II Habzburški izdao je Edikt o restituciji, kojim je protestantskim knezovima naloženo da vrate Katoličkoj crkvi sve posjede zaplijenjene od 1552. godine. Ferdinand III opozvao je taj edikt Vestfalskim mirovnim ugovorom 1648.

    1874. Rođen je ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič Berđajev, profesor na Moskovskom univerzitetu. Mislilac hrišćanske inspiracije, jedan od najvećih filozofa 20. vijeka, napustio je sovjetsku Rusiju 1922. i postao najpopularniji ruski filozof na Zapadu.

    1875. Rođen Moris Ravel, francuski kompozitor. Najpoznatije djelo mu je Bolero.

    1882. Knez Milan Obrenović je proglasio Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem.

    1899. Bajer registrovao Aspirin kao zaštitni znak.

    1900. Umro je njemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler, koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Osnovao je 1890. kompaniju "Dajmler Motoren-Gezelšaft", koja se 26 godina poslije njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca u kompaniju "Dajmler-Benc", proizvođača prestižnih automobila "mercedes".

    1926. Rođen Andžej Vajda, poljski režiser.

    1927. Rođen je kolumbijski književnik Gabrijel Garsija Markes. Pisac "magičnog realizma", žanra koji miješa mitove, magiju i realnost, najviše je doprinio da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svjetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. vijeka. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1982.

    1937. Rođena Valentina Vladimirovna Terješkova, sovjetska astronautkinja, prva žena u svemiru.

    1941. Krunski savjet Kraljevine Jugoslavije je u Drugom svjetskom ratu donio odluku da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Njemačka i Italija garantuju nepovrjedivost teritorije.

    1943. Partizani su u čuvenoj Četvrtoj ofanzivi, i još čuvenijoj "bitci za ranjenike" u Drugom svjetskom ratu, pregazili Neretvu.

    1944. Poletjevši iz vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera započeli su u Drugom svjetskom ratu danonoćno bombardovanje Berlina.

    1957. Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland ujedinjene su u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.

    1972. Rođen Šakil O'Nil, američki košarkaš.

    1973. umrla je Perl Bak, južnoamerička književnica. Dugo je živjela u Kini i pisala o tamošnjem životu. Napisala je osam romana i niz drugih djela, a najpoznatiji njeni romani su Dobra zemlja, Sinovi, Majka, Rastureni dom, Izgnanstvo, To ponosno srce i drugi. Dobila je 1938. godine Nobelovu nagradu za roman Dobra zemlja.

    1980. Francuska književnica belgijskog porijekla Margerit Jursenar postala je prva žena član Francuske akademije.

    1992. "Mikelanđelo", jedan od najopasnijih kompjuterskih virusa, napao je hiljade kompjutera širom svijeta.

    1993. Snage iračkog predsjednika Sadama Huseina, u Basri i drugim gradovima u južnom dijelu Iraka, ubile najmanje 400 učesnika pobune protiv centralne vlasti.

    1994. Umrla je grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte u Grčkoj, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista.

    1998. U sukobima sa srpskim snagama bezbjednosti na Kosovu ubijen je Adem Jašari, komandant bivše Oslobodilačke vojske Kosova.

    1999. Umro Stenli Kjubrik, američki filmski reditelj.

    2002. Vlasti u Indiji uspostavile su kontrolu nad zapadnoindijskom državom Gudžarat, nakon jednonedjeljenih sukoba Indusa i Muslimana u kome su poginule 803 osobe, uključujući i 58 Indusa koji su živi izgorjeli u vozu koji je zapalila jedna muslimanska banda, što je i bio uzrok sukoba.

    2005. U SAD je umro fizičar i laureat Nobelove nagrade Hans Bete, koji je pobjegao iz nacističke Njemačke, a zatim postao ključna figura u razvoju prve atomske bombe.

    2006. Bivši predsjednik RS Krajine Milan Babić počinio samoubistvo u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala.

    2006. Na 78. dodjeli Oskara nagradu za najbolji film dobio film "Fatalna nesreća".

    2008. Američki predsjednik Džordž Buš je i zvanično podržao kandidata republikanca Džona Mekejna za predsjednika zemlje.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 06-03-10 at 19:38.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #74
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    7. mart

    1440. Prvi poznati lučki kapetan sa titulom admirala u Kotoru, prema jednom zapisu IAK, bio je Živko Mace (Zivici Mace admiralii Chatari). U Kotoru je admiral, inače u funkciji lučkog kapetana, od 1493. imao ulogu gastalda (upravnika) u Bokeljskoj mornarici i upravljao mornaričkim odredom. Djelovao je kao pomorska policija u Zalivu, držao propise pomoraca, učestvovao u borbama na moru i kopnu i preuzimao vlasti u gradu tokom trodnevnih svečanosti u čast Sv. Tripuna.

    1717. U vrijeme vladavine vladike Danila Crnom Gorom, tokom snažnog pritiska Osmanlija na podlovćensku Crnu Goru i posjede Mletačke republike, Mletački senat je posebnim dukalom potvrdio ugovor o mletačko-crnogorskoj vojnoj saradnji u tekućem ratu sa Turcima. Po dolasku u Crnu Goru nakon završetka posjete Rusiji (koja je tada procjenjivala da Crnogorci izvjesno vrijeme ne treba da se sukobljavaju sa osmanskom vojskom) zbog nezainteresovanosti Austrije da prihvati ratni plan vladike Danila o saradnji u antiturskoj koaliciji, ugovor o vojnopolitičkoj saradnji sa Venecijom relaksirao je za izvjesno vrijeme odnose između Mletačke republike i Crne Gore, čijeg je vladiku Republika željela da trajno ukloni, plašeći se njegovih čvršćih veza sa Austrijom ili Rusijom.

    1781. U svojoj rezidenciji u Stanjevićima umro je crnogorski mitropolit Sava Petrović, suvladar Vasilija Petrovića Njegoša. Vodio je miroljubivu politiku i prema Mlecima i prema Turcima, pa Crna Gora stoga nije učestvovala u rusko-austrijskom ratu protiv Turske 1735-1739. godine. Poslije njegove smrti postavilo se pitanje nasljednika, a kandidati su bili vladika Arsenije Plamenac i arhimandrit Petar Prvi Petrović Njegoš. Većina naroda bila je naklonjena Petru Prvom, ali je mitropolit postao Plamenac, - sestrić mitropolita Save, kome je mimo volje većine Crnogoraca, ujak obezbijedio položaj crnogorskog, skenderijskog i primorskog mitropolita.
    Arsenije Plamenac se smatrao najnesposobnijim crnogorskim mitropolitom i nije imao nikakvog autoriteta kod crnogorskih glavara. Na mjestu crnogorskog mitropolita ostao je do smrti u maju 1784. godine.


    1852.
    Na inicijativu Danila Petrovića, Crnogorski senat i glavari donijeli su akt o proglašenju Crne Gore knjaževinom, a Danila Petrovića knjazom. Tim povodom upućen je i zahtjev ruskom caru Nikolaju I, da duhovna vlast ubuduće bude odvojena od svjetovne, tako da bi jednu vršio vladika koga bi birao narod, a drugu, sa titulom knjaza, Danilo Petrović i njegovi potomci u prvoj liniji po redu prvorođenja. Čin političke sekularizacije – odvajanja svjetovne, odnosno državne, od crkvene vlasti bio je od istorijskog značaja za Crnu Goru. Njime je okončan period crnogorskog Vladikata, privremeno prekinut u doba vladavine Šćepana Malog. Aktom je određeno da vladike imaju ograničenu vlast u crkvenim poslovima te da ih proglašava Senat. Crna Gora kao knjaževina, a knjaz Danilo kao knjaz, priznati su od Rusije 18. jula 1852. To je označilo i priznanje državnog subjektiviteta i nezavisnosti crnogorskog Knjaževstva.


    1921. Nekoliko dana nakon sahrane kralja Nikole, njegov najstariji sin princ Danilo potpisao je abdikaciju u korist maloljetnog sinovca Mihaila. Pošto je Mihailo bio maloljetan za namjesnika mu je određena njegova baba kraljica Milena. Kraljica Milena je svojim ukazom, kao namjesnica poslije abdikacije Danila II, kao novu potvrdila staru vladu Jovana Plamenca. Do promjene u sastavu vlade došlo je 28. juna 1921. godine, kada je kraljica imenovala vladu pod predsjedništvom Milutina Vučinića.
    Mihailo je odbio da krunu i titulu "kralja i gospodara Crne Gore" primi iz ruku italijanskog okupatora.

    1945.
    U prvim poratnim danima, Glavni odbor Crvenog krsta Crne Gore (obnovljen 30. aprila 1944.) dobio je ovlašćenje da naplaćuje ulaznice za pozorišne i bioskopske predstave kako bi se novcem prikupljenim na taj način pomoglo mnogim crnogorskim porodicama koje su tokom rata zapale u egzistencijalnu krizu.


    1945. Poslije ostavke kraljevske vlade, Josip Broz Tito formirao novu vladu Jugoslavije, u koju su ušli i šef Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsjednik, i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.

    1970. Rođen fudbaler Niša Saveljić, jedan od najboljih odbrambenih igrača u SR Jugoslaviji 90-tih godina. Odigrao je 32 utakmice za državni tim.

    1975. Umro Velimir- Veljko Vlahović, političar, inženjer mašinstva. Rođen je u selu Trmanje, u Rovcima kod Kolašina. Sahranjen je u Beogradu, u Aleji velikana. Mašinstvo je studirao u Beogradu, Pragu, na Sorboni i diplomirao na Univerzitetu u Moskvi. Veoma se rano, jos kao srednjoškolac, uključio u napredni pokret. Jedan je od istaknutijih boraca i rukovodilaca studentskog pokreta u Beogradu. Učestvovao je u španskom građanskom ratu, kao borac Internacionalnih brigada. Tamo je, kako je govorio, počeo „da polaže ispite iz velike lekcije istorije". Ubrzo poslije dolaska u Španiju, u bici na Ma rami, 14. februara, 1937. godine, teško je ranjen u nogu. Aprilski rat i okupacija Jugoslavije 1941. godine zatekli su ga u Moskvi. Po zadatku CK KPJ i Vrhovnog staba NOPOJ, u Moskvi je, 11. novembra 1941, organizovao s Đurom Salajem radio stanicu „Slobodna Jugoslavija", preko koje je u svijet prodirala istina o borbi naroda Jugoslavije protiv okupatora i domaćih izdajnika. Poslije oslobođenja zemlje, obavljao je najodgovornije partijske i drzavne dužnosti. Narodnim herojem proglašen je 27. novembra 1953. godine.
    O Crnoj Gori puno je razmišljao:
    "Moje misli i prva saznanja rodila su se ovdje, između Kamenika, Komova, Prokletija i Durmitora. Kasnije sam ih neprekidno pronalazio - širom svjeta. Nikada pronađene do kraja te misli stalno su se vraćale Crnoj Gori. Osjećao sam da svijetom nosim teret rođenja - teret Crne Gore.... Nositi neprekidno u sebi Crnu Goru znači i dar i prokletstvo. Crna Gora je i morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova. To je zemlja nade i očajanja, jave i snoviđenja... To je zemlja najveće krajnosti - dubokog mraka i raskošne svjetlosti, slobodni zatočenik i usužnjena sloboda. To je nikad ne napisana istorija u kojoj su ljudi vjekovima plakali kriomice i svoje i tuđe suze. Crna Gora je država koja nije znala za državne granice, kao što nije znala za granice između života i smrti. Ona je vječito otvoreni prozor slobode, koja neprekidno nosi raskinute lance ropstva, stalno u ranama koje ispira kapljicama rose..."

    2003. Za predsjednika Srbije i Crne Gore izabran potpredsjednik Demokratske partije socijalista Svetozar Marović.

    u svijetu:

    1573. Potpisivanjem mira u Carigradu završen rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, u kome su Turci preuzeli Kipar od Mletaka.

    1765. Rođen francuski hemičar Žozef Nijeps, pionir fotografije. Usavršavajući litografiju, od 1813. do 1820, prvi uspio da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče prekrivene osjetljivim slojem asfaltnog laka.

    1793. Francuska revolucionarna skupština objavila rat Španiji.

    1809. Umro francuski konstruktor balona Žan-Pjer Fransoa Blanšar. Godine 1785. sa Džonom Džefrisom, prvi preletio Lamanš balonom.

    1850. Rođen čehoslovački državnik i filozof Tomaš Masarik, profesor Praškog univerziteta, borac za nezavisnost i prvi predsjednik Čehoslovačke, od 1918-1935. godine.

    1876. Prvi razgovor telefonom obavili izumitelj telefona Aleksander Grejem Bel i njegov saradnik Votson.

    1912. Norveški istraživač Roald Amundsen objavio je da je uspješno stigao na južni pol tokom antarktičke ekspedicije godine 1910-11.

    1932. Umro francuski državnik Aristid Brijan, šest puta premijer od 1909. do 1929. dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. začetnik ideje o zajednici evropskih država.

    1935. Sarska oblast pripojena je Njemačkoj. Ova oblast prethodno je Versajskim ugovorom o miru data na upravu Francuskoj za period od 15 godina kao naknada za ratnu štetu od njemačkog pustošenja i razaranja.

    1951. Vjerski fanatik ubio premijera Irana Alija Razmarua, u džamiji u Teheranu

    1980. Francuska književnica Margaret Jursenar izabrana za člana Francuske akademije nauka kao prva žena, član ove ugledne institucije.

    1989. Iran prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija "Satanski stihovi", u kojoj je islam, prema ocjeni iranskih vjerskih vođa, izvrgnut poruzi.

    1994. Pri slijetanju na aerodrom u Kigaliju oboren avion kojim su se predsjednici Ruande i Burundija Habjariman i Ntjaramir vraćali sa mirovnih pregovora u Tanzaniji. Pogibija dva predsjednika prekinula osmomjesečno primirje plemena Hutu i Tutsi i pokrenula novi talas nasilja.

    2002. Arijel Šaron postao premijer Izraela.

    2002. Na referendumu u Irskoj glasači se izjasnili protiv strogih zakona o zabrani abortusa.

    2004. Na parlamentarnim izborima u Grčkoj pobijedila je desničarska hrišćansko-demokratska stranka - Nova Demokratija, Kostasa Karamanlisa, koji je postao novi premijer. Time je okončana 10-godišnja vladavina socijalističkog PASOK-a.

    2005. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, Momčilo Perišić, predao se Haškom tribunalu pred kojim je optužen za granatiranje Sarajeva, Zagreba i masakr u Srebrenici.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 08-03-10 at 02:09.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #75
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    8. mart

    8. marta se obilježava
    Međunarodni dan žena. Usvojen je na Drugoj konferenciji žena socijalistkinja u Kopenhagenu 1910. godine, a na predlog Klare Cetkin. Cilj je bio mobilizacija širokih ženskih masa protiv buržoaskog gospodstva i zatražena su biračka prava za žene. Prvi put je proslavljen 1911. godine u Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Švajcarskoj, a od 1913. slavi se svuda u svijetu.

    Na današnji dan u Crnoj Gori:

    1514. Dvije decenije nakon štampanja Cetinjskih inkunabula i djelovanja već afirmisanog crnogorskog štampara Makarija, Dubrovčanin Luka Primović obratio se Velikom vijeću da mu odobri štampanje knjiga po cetinjskom uzoru, jer se u Dubrovniku na njih gledalo sa velikim uvažavanjem.

    1751. Rođen Antun Kojović, pjesnik, dramski i prozni pisac, opat i mason, potekao iz stare budvanske plemićke porodice. Školovao se u Loretu, gdje je i počeo da piše poeziju na italijanskom jeziku. Nakon boravka u Veneciji, gdje je održao prvu misu, vratio se u Budvu i postao paroh. Iako je bio katolički sveštenik, veoma je uvažavan među pravoslavnim stanovništvom Budve. Pretpostavlja se da mu je zbog članstva u masonskoj loži bilo onemogućeno da dostigne veći uspon u svešteničkoj karijeri. Stvarao je, pored italijanskog, i na izvornom narodnom jeziku. Poznata djela su mu: „Anali i memoari”, komedija u stihu „Smiješni razgovori” i pjesme „Versi ali rime slovenske”. Umro je 22. januara 1845. godine.

    1906. donesen je Krivični zakonik Knjaževine Crne Gore kojim je, između ostalog, bila predviđena smrtna kazna za pokušaj pripajanja Crne Gore drugoj teritoriji.

    1929. Poginuo je Radoš Bulatović, istaknuti crnogorski patriota i komitski borac za slobodnu i nezavisnu državu Crnu Goru. Ubijen je sa bratom Dragom - od strane srpskih žandara 8. marta 1929. godine u selu Ravni u blizini Moračkog Manastira. Bio je gerilski borac protiv velikosrpske okupacije i aneksije Crne Gore sprovedene 1918. godine.

    1931. Osnovana je organizacija koja je preteca danasnjeg Fudbalskog Saveza Crne Gore. U sali „Doma slobode” na Cetinju, osnovan je Cetinjski nogometni podsavez – Crnogorski sportski (fudbalski) savez, organizacija čiju tradiciju danas nastavlja Fudbalski savez Crne Gore koji je taj naziv dobio u decembru 1944. Za prvog predsjednika izabran je profesor Nikola Latković. Fudbal se u Boki Kotorskoj igrao u prvoj deceniji XX vijeka, a 1904. godine, donesena je fudbalska lopta na Cetinje. U Podgorici se fudbal igrao 1910. godine, a 1911. na Cetinju je osnovan Fudbalski klub „Crnogorac”. Dvije godine nakon toga, u junu 1913. godine, osnovan je Fudbalski klub „Lovćen”.

    1976. u Podgorici je rođen Sergej Ćetković, popularni crnogorski pjevač pop muzike.

    2007. Unija poslodavaca Crne Gore postala je punopravni član Upravnog odbora Udruženja konfederacija preduzeća Crnog i Kaspijskog mora, na sastanku koji je održan u Kazahstanu.

    u svijetu:

    1500. Portugalski moreplovac Pedro Alvarez Kabral krenuo iz Lisabona na put u Indiju. Promijenivši dotad poznatu rutu, udaljio se od afričke obale u pravcu zapada prema Južnoj Americi, i tako otkrio današnji Brazil, proglasivši ga portugalskom kolonijom. Iste godine brazilsku obalu otkrio Španac Vinsente Pinson.

    1817. Osnovana Njujorška berza.

    1857. Žene zaposlene u tekstilnoj industriji Njujorka demonstrirale zbog neljudskih uslova rada.

    1879. Rođen njemački hemičar i fizičar Oto Han. S Fricom Štrasmanom 1939. otkrio cijepanje jezgra atoma urana pomoću neutrona i otvorio eru nuklearnih reaktora. Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944. godine.

    1889. Umro švedski brodski inženjer i izumitelj Džon Erikson. Izumio prvi uspješan brodski vijak.

    1908. U Njujorku 15.000 žena marširalo kroz grad tražeći kraće radno vrijeme, bolju platu i uslove za rad.

    1910. U Kopenhagenu održana Druga konferencija socijalistkinja, na inicijativu njemačke revolucionarke Klare Cetkin. Na konferenciji ustanovljen praznik Dan žena, u znak sjećanja na demonstracije žena u Čikagu 8. marta 1909. godine.

    1912. U Velikoj Gorici rođen Vladimir Bakarić, hrvatski i jugoslovenski revolucionar i državnik, publicista i naučni radnik. Bio jedan od organizatora ustanka u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj.

    1917. Umro je njemački konstruktor i general Ferdinand fon Cepelin, koji je 1900. konsturisao veliku vazdušnu lađu - dirižabl, nazvanu po njemu ''cepelin''. Njegova letjelica duga 248 metara bila je lakša od vazduha, s velikim balonom profilisanog vretenastog oblika i motornim pogonom.

    1921. Francuske trupe ušle u Diseldorf i druge gradove u Ruru, pošto Nemačka nije isplatila ratnu štetu, što je bila obavezna prema Versajskom mirovnom ugovoru potpisanom poslije I svjetskog rata.

    1922. U Zagrebu izvršena smrtna kazna vješanjem nad Alijom Alijagićem, koji je 1921. u Delnicama izvršio atentat na jugoslovenskog ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića, tvorca Obznane, Vladine uredbe kojom je zabranjen rad Komunističke partije Jugoslavije.

    1942. Japanske trupe u II svjetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun, dan pošto su ga napustili Britanci.

    1942. Umro kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka, svjetski prvak u šahu od 1921. do 1927. Titulu osvojio pobijedivši njemačkog velemajstora Emanuela Laskera.

    1950. Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio da je SSSR u septembru 1949. isprobao atomsku bombu, u vrijeme kada se smatralo da je SAD jedina država koja posjeduje nuklearno naoružanje.

    1965. U Južni Vijetnam se iskrcalo 3.500 marinaca SAD, počelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u Vijetnamski rat. Početkom 1968. godine, broj vojnika SAD u Južnom Vijetnamu popeo se na 525.000.

    1973. U eksploziji automobila-bombe, koju su podmetnuli pripadnici IRA ispred zgrade glavnog londonskog suda i sjedišta Skotland jarda u Londonu, poginula jedna osoba, povrijeđeno njih 238.

    1973. Otvoren je najviši tunel na svijetu, a najduži u Americi - Ajzenhauer tunel.

    1993. Uz posredovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, iz logora u Bosni i Hercegovini pušteno 5.540 zarobljenika zatočenih tokom bosanskog rata. Prema saznanjima te organizacije, ostalo zatočeno 3.100 zarobljenika u srpskim, hrvatskim i muslimanskim logorima.

    1994. Više od 100 intelektualaca iz cijelog svijeta potpisalo Apel svim evropskim vladama i Ujedinjenim nacijama zahtijevajući da spriječe masakre u BiH i na teritoriji cijele SFRJ i da Savezna Republika Jugoslavija preda teško naoružanje Ujedinjenim nacijama. Traženo da naoružanje SRJ bude uništeno bombardovanjem, maksimalno štedeći ljudske živote, ako ona to odbije.

    1999. Vojska Šri Lanke, u brzoj operaciji, zauzela više od 500 kvadratnih kilometara teritorije na sjeveru zemlje, pod kontrolom separatističke gerilske grupe Tamilski tigrovi. U sukobima separatista i Vladinih snaga od 1983. poginulo oko 57.000 ljudi.

    2001. NATO odobrio ulazak jugoslovenskih vojno-policijskih snaga u prvi sektor Kopnene zone bezbjednosti na administrativnoj granici Srbije i Kosova. Kopnena zona bezbjednosti je uspostavljena na osnovu Kumanovskog sporazuma koji su u junu 1999. potpisali NATO i Vojska Jugoslavije, po završetku vazdušnih udara NATO-a na Jugoslaviju.

    2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu formirao poseban tim za istragu zločina Oslobodilačke vojske Kosova. Prve optužnice protiv Albanaca sa Kosova podignute u februaru 2003. godine.

    2001. U 102. godini umrla Dam Ninet de Valoa, balerina i osnivačica Britanskog kraljevskog baleta.

    2004. Tribunal u Hagu otpečatio optužnice protiv hrvatskih generala Mladena Markača i Ivana Čermaka, koje ih terete za zločine nad srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom vojne akcije Oluja u avgustu 1995. i izmijenjenu optužnicu protiv generala Ante Gotovine. Tri dana kasnije Markač i Čermak se predali tom sudu.

    2005. Premijer Kosova Ramuš Haradinaj podnio ostavku, narednog dana se predao sudu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom oružanih sukoba 1998. i 1999. Tom sudu se predao i regionalni komandant OVK Ljah Brahimaj.

    2005. U specijalnoj operaciji u Čečeniji ubijen lider separatista Aslan Mashadov, kog Moskva tereti za seriju smrtonosnih napada u Rusiji, uključujući otmicu u školi u Beslanu, kada je poginulo oko 400 talaca od kojih su polovina bila djeca.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 09-03-10 at 03:00.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 3 of 16 FirstFirst 123456713 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 3 users browsing this thread. (0 members and 3 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •