15. jun
1369. Napisan je najstariji dokument o kotorskim brodarima. Prema ovom dokumentu prvo brodogradilište u Boki postojalo je još 1361. i nalazilo se na Prevlaci. U dokumentu takođe piše da su kotorski brodograditelji izgrađivali sve vrste brodova, jedrenjake, pretežno karavele, manje brigantine, koke, fuste, gripove... Brodogradilište nalazilo se ispred gradskih zidina na rijeci Škudri, a u njegovom sastavu radila je i fabrika konopa.
1833. Petar II Petrović Njegoš krenuo je u Rusiju da bi bio rukopoložen za crnogorskog mitropolita čime je ustaljena praksa hirotonisanja crnogorskih vladika u Rusiji. U pratnji Dimitrija Milakovića i Stevana Petrovića, na putu za Rusiju, u Beču se upoznao sa Vukom Karadžićem i nakon toga prihvatio njegovu filološku doktrinu.
1907. Na Drugoj haškoj mirovnoj konferenciji Crna Gora je, kao jedna od 44 države koje su prisustvovale tom skupu, potpisala 13 konvencija i jednu deklaraciju o mirnom rješavanju međunarodnih sporova kojima su potpunije definisani zakoni i običaji ratovanja
1911. U Kolašinu je rođen Vuko Radović, slikar, član CANU, učesnik 13-julskog ustanka, jedan od osnivača ULUCG i jedan od najznačajnijih likovnih umjetnika u Crnoj Gori, u XX vijeku. Studirao je Umjetničku školu u Beogradu, bio profesor crtanja u Nikšiću i Kolašinu. Slikao je uglavnom crnogorske pejzaže. Poznate njegove slike su Platije, Vrbe, Tuneli u Platijama, Vranjina i druge. Bio je dobitnik više nagrada i priznanja, a najznačajnije su Trinaestojulska i nagrada AVNOJ-a.
1911. Umro Josip Šilović Slade - Njegovo djelo je neodvojivo vezano za istoriju crnogorskog građevinarstva, arhitekture i urbanizma. Rođen je 23. marta 1828. u Trogiru. Bio je univerzalan projektant. Uspješno se ogledao u osmišljavanju građevinskih objekata u rodnom Trogiru i Šibeniku. U Crnu Goru stigao je u maju 1877. godine. Kao inženjer, izvodio je radove na barskom pristanu, u Ulcinju, Valdanosu, na Bojani i na melioraciji Ulcinjskog polja. Realizovao je niz značajnih projekata: pozorišnu zgradu „Zetskog doma”, austrougarsko poslanstvo na Cetinju, urbanistički plan Nikšića (remek djelo crnogorskog urbanizma), dvorac knjaza Nikole, te Carev most u Nikšiću i niz kolskih puteva u Crnoj Gori.
1914. Na Cetinju je izašao prvi broj Dnevnih novosti, prvog crnogorskog dnevnika. List je izlazio na jednoj strani, donosio je telegrafske vijesti sa ratišta a urednik i izdavač bio je Mihailo Rajvajn. Izašlo je ukupno 47 brojeva.
1917. Uvod u nestanak crnogorske države - Rad na dokumentu poznatom kao Krfska deklaracija, koji je 20. jula iste godine usvojen bez predstavnika Crne Gore, počeo je u vrijeme njene okupacije i boravka crnogorske vlade u egzilu kako bi se nakon svršetka I svjetskog rata definisali i realizovali zahtjevi u prvom redu srpske vlade, koja u planiranoj zajedničkoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca nije željela Crnu Goru kao konstitutivni element. Tim dokumentom, koji su potpisali predsjednik srpske vlade Nikola Pašić i u ime Jugoslovenskog odbora Ante Trumbić, već je bilo naznačeno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji.
1931. Počela izgradnja kolskog puta Cetinje-Budva, dužine 32 kilometra. Put je trebalo da obezbijedi stalnu vezu Crne Gore sa Primorjem, jer je putni pravac preko Njeguša u toku zime često bio u prekidu. Trasa je bila prilagođena terenu, pa je stoga imala veliki broj krivina i 10 serpentina. Radovi su završeni za samo pet mjeseci.
1949. Iz štampe je izašao prvi broj "Prosvjetnog rada", jedinog crnogorskog lista iz oblasti prosvjete.
2001. Radnici Rudnika boksita počeli su probijanje tunela Sozina. Radove su završili za 657 dana. Probijanje sa sjeverne strane, koje je izvela slovenačka kompanija Slovenija ceste završeno je za 603 dana, a radovi su počeli 13. avgusta 2001. godine. Ugovorena vrijednost radova na prvoj fazi izgradnje Sozine 19,93 miliona eura, izvedenih 17,3 miliona, a ušteđeno je 2,6 miliona eura
2006. Vlada Srbije donijela je odluku o priznavanju nezavisne Republike Crne Gore i zaključak da se crnogorskim državljanima koji imaju prijavljeno prebivalište u Srbiji, omogući prijem i u državljanstvo Srbije, saopšteno je nakon sjednice vlade.
U svijetu:
1215. Engleski kralj Džon prihvatio, pod pritiskom plemstva, Veliku povelju slobode, Magna Carta Libertatum, temelj engleskog državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne istorije.
1520. Papa Lav X ekskomunicirao Martina Lutera bulom u kojoj je kao jeres osudio Luterove teze o indulgencijama, dogmama i uređenju Katoličke crkve. Ideje o reformi crkve sistematizovane u 95 teza Luter je tri godine ranije prikovao na vrata Dvorske crkve u Vitembergu, označivši početak raskola katoličke Evrope.
1754. Češki fizičar Diviš Prokop izumio je prvi gromobran.
1843. Rođen Edvard Grig, najpoznatiji norveški kompozitor i pijanista razdoblja kasne romantike.
1904. Više od 1.000 ljudi, većinom žena i djece, poginulo blizu Njujorka u požaru koji je zahvatio brod General Slokam.
1907. Počela II Haška mirovna konferencija, na kojoj su 44 države, uključujući i Crnu Goru, usvojile 13 konvencija o zakonima i običajima ratovanja. Četvrtom konvencijom osnovan Stalni arbitražni sud u Hagu.
1919. Engleski piloti Artur Braun i Džon Olkok uspješno okončali prvi direktan let preko Atlantika.
1920. Italijanski inženjer, jedan od osnivača bežične telegrafije, Gulijelmo Markoni, u Engleskoj emitovao prvi muzički radio prenos, pjesmu australijske operske pjevačice Neli Melba.
1940. Njemačke trupe probile liniju Mažino kod Sedana. Sistem utvrđenja dugačak 360 kilometara, koji su Francuzi izgradili duž granice prema Njemačkoj, između dva svjetska rata, smatran remek-djelom građevinarstva i fortifikacije.
1969. Po povlačenju Šarla de Gola sa političke scene, za predsjednika Francuske izabran Žorž Pompidu.
1975. Košarkaši Jugoslavije postali šampioni Evrope pobjedom nad reprezentacijom SSSR-a u Beogradu.
1977. Adolfo Suares i njegova koalicija Demokratskog centra pobijedili na prvim slobodnim izborima u Španiji poslije smrti Franciska Franka.
1982. Argentinske snage na Foklandskim ostrvima predale se Britancima. Time okončan rat u kom je poginulo oko 1.000 ljudi.
1988. Predsjednik Pakistana Zija ul Hak objavio da će islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.
1992. Srpski književnik Dobrica Ćosić izabran za prvog predsjednika SRJ. Za prvog premijera prethodnog dana izabran američki biznismen Milan Panić.
1992. Parlament Japana, prvi put od Drugog svjetskog rata, odobrio angažovanje japanskih vojnika u inostranstvu.
1994. Izrael i Vatikan uspostavili pune diplomatske odnose, potvrđujući dogovor o međusobnom priznanju i pomirenju poslije vjekovnih sukobljavanja Jevreja i rimokatolika.
1995. SB OUN usvojio rezoluciju o proširenju snaga UN u Bosni trupama za brza dejstva, sastavljenim od 12.000 francuskih, britanskih i holandskih vojnika. Rusija i Kina se uzdržale od glasanja.
1996. Umrla čuvena američka džez pjevačica Ela Ficdžerald.
2000. U atentatu u Budvi lakše povrijeđen Vuk Drašković, lider SPO, u to vrijeme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji.
2000. Rimsko-katolički biskup Augustin Misago, optužen za saučesništvo u masakru više od pola miliona stanovnika Ruande 1994. i genocid, oslobođen optužbi i pušten na slobodu.
2001. Pored Petrovog Sela kod Kladova otkrivena masovna grobnica sa oko 30 tijela koji su žrtve sukoba na Kosovu u prvoj polovini 1999.
2003. Vaterpolo reprezentacija SCG osvojila zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Sloveniji.
2008. Prestao izlaziti hrvatski satirično-politički nedjeljnik Feral Tribjun.
Uredio Hari Krisna
Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!
Bookmarks