27. avgust
1855. Skoro četiri godine nakon smrti Petra Drugog Petrovića Njegoša njegovi posmrtni ostaci su preneseni iz Cetinjske crkve u Kapelu na Lovćenu (Crkvu Svetog Petra) koju je sam sagradio na vrhu Lovćena.
1858. Umro je Dimitrije Milaković, sekretar vladike Petra II Petrovića i knjaza Danila. - Jedan iz plejade izvanjaca koji su ostavili značajne rezultate u kulturno-prosvjetnom i političkom životu Crne Gore u prvoj polovini XIX vijeka. Po dolasku u Crnu Goru, od 1831. do 1851. radio je kao narodni sekretar, lični sekretar Petra II Petrovića, vodio crnogorske finansije i bio urednik almanaha „Grlica”. Pored toga, pripremio je „Istoriju Crne Gore”, a po Njegoševom nalogu napisao je „Izvod iz opisanija o Crnoj Gori” i „Srpski bukvar” radi učenja mladeži crkvenome i građanskome učenju. Godine 1838. štampao je prvi dio „Srpske gramatike” sastavljene za crnogorsku mladež. Nakon Njegoševe smrti ostao je kratko vrijeme u Crnoj Gori.
1862. Došlo je do Šaranske bitke u kojoj je crnogorska vojska izvojevala još jednu značajnu pobjedu nad Turcima.
1877. Oslobodjen Niksić od Turaka. Prvi kapetan je bio Ilija Plamenac a NK je tada imao 3500 stanovnika - Nakon 47 dana opsade sprovedene od strane crnogorske vojske pod komandom knjaza Nikole uz učešće ustanika iz Hercegovine i drugih susjednih krajeva, oslobođen je grad koji je pod osmanskom upravom bio od 1465. Za privremenog zapovjednika Nikšića, kojim su do tada najčešće upravljali kapetani iz porodice Mušovića, knjaz je imenovao vojvodu Iliju Plamenca. Ključeve grada koji je tada imao oko tri i po hiljade stanovnika crnogorskom suverenu predao je miralaj Skenderbeg. Predaja Nikšića Crnoj Gori izazvala je ogromno oduševljenje na Cetinju.
1914. Zabranjeno je štampanje biltena "Najnovije telegrafske vijesti", koji je izlazio u Cetinju. Bilten je trebalo da dopuni informacije cetinjskog "Dnevnog lista", koji je počeo da izlazi dva mjeseca ranije, a ubrzo je zabranjen uz obrazloženje da širi alarmantne vijesti.
1928. Sreski načelnik Nikšića Blažo Višnjić uz pomoć žandara i vojske zabranio je fudbalsku utakmicu nikšićkog "Hajduka" i podgoričkog Radničkog sportskog društva "Zora".
1992. Umro Luka Tomanović - Poznati crnogorski vajar, redovni član CANU, rođen je 25. septembra 1909. u Lepetanima. Učesnik je NOB-a od početka ustanka 1941. Nakon učiteljske škole, diplomirao je na Vajarskom odsjeku Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Bio je direktor Škole za primijenjene umjetnosti u Herceg Novom. Njegovo obimno skulptorsko djelo može se podijeliti na spomeničke biste, portrete i intimnu skulpturu. Počeo je stvarati u vrijeme kada je u našoj skulpturi moderni senzibilitet tražio pravo sopstvene afirmacije. U tom delikatnom prožimanju modernih stremljenja i tradicije uspijevao je da nađe racionalan odnos i da razvojem, uz stalnu ali nenametljivu metamorfozu, dođe do samosvojnosti. Poznati su mu spomenici „Bezmetković” i „Spomenik krivošijskim ustanicima”. Od materijala najčešće se ogledao u drvetu i kamenu. Dobitnik je niza visokih domaćih i stranih priznanja za svoje stvaralaštvo.
u svijetu:
55. p.n.e. Rimski konzul Gaj Julije Cezar iskrcao se na tlo Engleske sa 10.000 vojnika Sedme i Desete rimske legije.
1576. Umro je venecijanski slikar Ticijan Večeli. Raskošan kolorit i veština upotrebe nove uljane tehnike učinili su ga jednim od najvećih majstora renesanse. Autor je slika: "Venera Urbinska", "Bahanal", "Jupiter i Antiopa".
1664. Umro španski slikar Fransisko de Surbaran, jedan od najznačajnijih umetnika španskog baroknog slikarstva.
1770. Rođen njemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel, najznačajniji i najuticajniji predstavnik njemačke idealističke filozofije. Najpoznatija njegova djela su: "Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije".
1789. Parlament Francuske usvojio Deklaraciju o pravima čoveka i građanina.
1813. U bici kod Drezdena Napoleon Bonaparta sa130.000 vojnika porazio udružene austrijske, ruske i pruske snage od 200.000 ljudi.
1828. Urugvaj zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru poslije okončanja rata između Brazila i Argentine.
1884. Rođen američki filmski producent porijeklom poljski Jevrejin Šmuel Gelbfiš, poznat kao Semjuel Goldvin jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin Prodakšns", koja se 1924. udružila s još dvije filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer".
1890. Rođen američki slikar i fotograf Emanuel Radinski, poznat kao Men Rej, koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom osnovao dadaizam.
1908. Rođen američki državnik Lindon Bejnz Džonson, potpredsjednik SAD od 1960, predsjednik od 1963, nakon ubistva Džona Kenedija. Na izborima 1964. ponovo je izabran za predsjednika, pošto je pobijedio republikanca Barija Morisa Goldvotera.
1910. U Skoplju rođena misionarka Majka Tereza, koja je u Kalkuti 1950. osnovala družbu "Sestre misionarke ljubavi". Oko 2000 redovnica raznih nacionalnosti posvetile su se siromašnim, bolesnim i umirućim ljudim u Indiji i na svim kontinetima. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1979. Umrla je u septembru 1997. u 87. godini.
1916. Italija u Prvom svjetskom ratu objavila rat Njemačkoj, a Rumunija Austro-Ugarskoj.
1921. Velika Britanija postavila Fejsala, sina Šerifa Huseina vođe arapskih pobunjenika protiv Turaka, za kralja Iraka.
1928. U Parizu potpisan Brajan-Kelogov pakt kojim su se zemlje potpisnice odrekle rata kao sredstva nacionalne politike i rješavanja međudržavnih sukoba i obavezale da će sporna pitanja rješavati mirnim putem. Među 63 države potpisnice bila je i Kraljevina Jugoslavija.
1936. Postignut sporazum o okončanju britanske okupacije Egipta, izuzev zone Sueckog kanala u kojoj su ostale trupe Velike Britanije.
1945. Američke trupe na kraju Drugog svjetskog rata počele iskrcavanje na tlo Japana.
1946. Francuska i Laos zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.
1975. U zatočeništvu umro zbačeni car Etiopije Haile Selasije I, koji je 1928. imenovan za regenta i kralja, a za cara krunisan 1930. Svrgnut u vojnom udaru 1974.
1991. Moldavija proglasila nezavisnost od SSSR.
1992. U Londonu završena dvodnevna Međunarodna konferencijao bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici bosanskih Srba prihvatili da teško naoružanje stave pod kontrolu UN.
1995. Izrael i PLO u Kairu potpisali sporazum o proširenju palestinske autonomije i na Zapadnu obalu. Autonomija je dotad bila predviđena samo za oblast Gaze.
1999. Umro je Helder Kamara, bivši brazilski katolički nadbiskup, poznati borac za ljudska prava. Dobitnik više međunarodnih nagrada za mir umro je u 90. godini.
2000. U Moskvi u požaru izgorjeo televizijski toranj Ostankino, jedan od simbola grada. Toranj, visok preko petsto metara, sagrađen je 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina.
2001. U izraelskom raketnom napadu na Zapadnu obalu ubijen je lider Narodnog fronta za oslobođenje Palestine Abu Ali Mustafa.
2002. Sud u Tokiju donio odluku kojom se priznaje da je Japan tokom Drugog svjetskog rata bio umiješan u biološki rat u Kini, kao i da je vršio eksperimente nad kineskim ratnim zarobljenicima, što japanska vlada nikada nije zvanično potvrdila.
2004. Vrhovni sud u Čileu odlučio da oduzme imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinočeu, u sklopu istrage o Planu Kondor, programu južnoameričkih diktatora u sklopu kojeg su od 1970-1980 likvidirani njihovi politički protivnici. Pinoče bio na vlasti 17 godina.
Uredio Hari Krisna
Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!
Bookmarks